NN 33/11 od 21.03.2011. Pravilnik o postupku homologacije vozila s obzirom na sprečavanje elektromagnetskih smetnja (elektromagnetsku kompatibilnost) TPV 110 (izdanje 02)

 

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Na temelju članka 275. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 67/08) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

 

PRAVILNIK O POSTUPKU HOMOLOGACIJE VOZILA S OBZIROM NA SPREČAVANJE ELEKTROMAGNETSKIH SMETNJA (ELEKTROMAGNETSKU KOMPATIBILNOST) TPV 110 (IZDANJE 02)[1]*

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se postupak homologacije vozila i električnih/elektroničkih podsklopova kao sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za ugradbu u ta vozila, s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost.

Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na vozila kategorija M, N i O prema definiciji vozila u točki 13. članka 4. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00) (»Narodne novine« br. 9/10), a kategorizacije u Prilogu II. A toga Pravilnika.

Članak 2.

Postupak homologacije za vozila i električne/elektroničke podsklopove provodi se sukladno odredbama Priloga I. ovoga Pravilnika i članaka 7. do 11. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00).

Članak 3.

Nova vozila i električni/elektronički podsklopovi s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost mogu se homologirati te uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.

Odredbe stavka 1 ovoga članka stupaju na snagu danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika za sva nova vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj te za sve električne/elektroničke podsklopove koji se stavljaju na tržište, a namijenjeni su za ugradbu na vozila iz članka 1. ovoga Pravilnika.

Od 1. srpnja 2013. godine ne mogu se uvoziti, stavljati na tržište i registrirati nova vozila koja su opremljena radarskim uređajem kratkog dometa u području 24 GHz.

Datum 1. srpnja 2013. godine predstavlja referentni datum te je, ukoliko se utvrdi potrebnim i prikladnim u smislu ispunjenja svrhe sprečavanja elektromagnetskih smetnja koja se postiže odredbama ovoga Pravilnika, podložan izmjeni.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, električni/elektronički podsklopovi kao zamjenski dijelovi koji ne zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve prije važećih propisa i ako su namijenjeni za ugradbu na vozila koja su bila homologirana u skladu sa zahtjevima tih propisa.

Članak 4.

Tijelo nadležno za homologaciju vozila i električnih/elektroničkih podsklopova u smislu odredaba ovoga Pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 5.

Poslove ispitivanja u postupku homologacije za vozila i električne/elektroničke podsklopove iz članka 1. ovoga Pravilnika može obavljati pravna ili fizička osoba koja ispunjava uvjete za ovlašćivanje tehničke službe propisane Pravilnikom o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00).

Članak 6.

Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji za tip vozila s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost koji sadrži podatke propisane u obrascu iz Priloga III. A ovoga Pravilnika, ako taj tip vozila zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji za tip električnoga/elektroničkoga podsklopa s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost koji sadrži podatke propisane u obrascu iz Priloga III. B ovoga Pravilnika, ako taj tip električnoga/elektroničkoga podsklopa zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

Članak 7.

Pozivanje u ovom Pravilniku na »homologaciju«, od dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, smatrat će se pozivanjem na »EU homologaciju«.

Članak 8.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postupku homologacije vozila s obzirom na sprečavanje elektromagnetskih smetnja (elektromagnetsku kompatibilnost) TPV 110 (izdanje 01) (»Narodne novine« br. 75/08, 100/08).

Homologacije dodijeljene prema zahtjevima Pravilnika o postupku homologacije vozila s obzirom na sprečavanje elektromagnetskih smetnja (elektromagnetsku kompatibilnost) TPV 110 (izdanje 01) za sva nova vozila i električne/elektroničke podsklopove važe i dalje. Upućivanje na taj Pravilnik u drugim propisima smatra se upućivanjem na ovaj Pravilnik.

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/11-02/06

Urbroj: 558-04-02/1-11-9

Zagreb, 9. ožujka 2011.

Ravnatelj dr. sc. Krešimir Buntak, v. r.

PRILOG l.

ZAHTJEVI KOJE TREBAJU UDOVOLJAVATI VOZILA I ELEKTRIČNI/ELEKTRONIČKI PODSKLOPOVI UGRAĐENI U VOZILO

1. Područje primjene

1.1. Ovaj se pravilnik primjenjuje na elektromagnetsku kompatibilnost vozila obuhvaćenih člankom 1., a to su motorna vozila ili prikolice (u daljnjemu tekstu: vozila) koja je isporučio proizvođač vozila te na sastavne dijelove ili zasebne tehničke jedinice namijenjene za ugradbu u vozila.

Pravilnik sadrži:

– zahtjeve koji se odnose na otpornost na zračene smetnje i smetnje koje se šire vođenjem za funkcije koje su povezane s izravnim upravljanjem vozila, sa zaštitom vozača, putnika ili drugih sudionika u prometu te sa smetnjama koje bi mogle dovesti u zabunu vozača ili druge sudionike u prometu,

– zahtjeve koji se odnose na nadzor neželjenih zračenih emisija i emisija koje se šire vođenjem radi zaštite predviđene uporabe električne ili elektroničke opreme u samom ili susjednim ili bliskim vozilima te na smetnje od opreme koja se može naknadno ugraditi u vozilo.

2. Definicije

2.1 Za potrebe ovoga Pravilnika:

2.1.1 »Elektromagnetska kompatibilnost« označava mogućnost nekoga vozila, sastavnoga dijela (sastavnih dijelova) ili zasebne tehničke jedinice (zasebnih tehničkih jedinica) da funkcioniraju zadovoljavajuće u svojemu elektromagnetskome okružju bez unošenja nedopuštenih elektromagnetskih poremećaja na bilo što u tome okružju.

2.1.2 »Elektromagnetska smetnja« označava svaku elektromagnetsku pojavu koja može umanjiti radne značajke vozila, sastavnoga dijela (sastavnih dijelova) ili zasebne tehničke jedinice (zasebnih tehničkih jedinica) ili nekog drugog uređaja, jedinice ili sustava koji djeluje u blizini vozila. Elektromagnetski poremećaj može biti elektromagnetski šum, neželjeni signal ili promjena u samome mediju širenja vala.

2.1.3 »Elektromagnetska otpornost« označava mogućnost vozila, sastavnoga dijela (sastavnih dijelova) ili zasebne tehničke jedinice (zasebnih tehničkih jedinica) da rade bez umanjenja svojih radnih značajka u području gdje postoje (određeni) elektromagnetski poremećaji, što uključuje željene radio-frekvencijske signale od radio odašiljača ili zračenih emisija u pojasu industrijske, znanstvene ili medicinske (ISM) opreme, u ili izvan vozila.

2.1.4 »Elektromagnetsko okružje« označava ukupnost elektromagnetskih pojava koje postoje na danoj lokaciji.

2.1.5 »Širokopojasna emisija« označava emisiju koja ima širinu pojasa veću od propusne širine pojasa danog mjernog uređaja ili prijamnika (HRN EN 55025:2003).

2.1.6 »Uskopojasna emisija« označava emisiju koja ima širinu pojasa manju od propusne širine pojasa danog mjernog uređaja ili prijamnika (HRN EN 55025:2003).

2.1.7 »Električni/elektronički sustav« označava električni i/ili elektronički uređaj (uređaje) ili skupinu (skupine) uređaja zajedno s pridruženim električnim spojevima koji su dio nekoga vozila, ali nisu namijenjeni za homologaciju odvojeno od vozila.

2.1.8 »Električni/elektronički podsklop (ESA)« označava električni i/ili elektronički uređaj ili skupina (skupine) uređaja koji su zajedno s pridruženim električnim spojevima i ožičenjem namijenjeni da budu dio nekoga vozila i da obavljaju jednu ili više specijaliziranih funkcija. ESA se može homologirati na zahtjev proizvođača ili njegova ovlaštenog predstavnika kao »sastavni dio« ili »zasebna tehnička jedinica (STU)« (vidi članak 4. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00).

2.1.9 »Tip vozila« u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost obuhvaća vozila koja se bitno ne razlikuju s obzirom na sljedeće:

2.1.9.1 ukupnu veličinu i oblik motornoga prostora

2.1.9.2 opći razmještaj električnih i/ili elektroničkih sastavnih dijelova i ožičenja

2.1.9.3 osnovni materijal od kojega je napravljena nadogradnja ili oplata (ako je primjenjivo) vozila, (primjerice oplata karoserije od čelika, aluminija ili od staklenih vlakana). Postojanje ploha od različitih materijala ne mijenja tip vozila pod uvjetom da je nepromijenjen osnovni materijal nadogradnje. Takve se različitosti međutim ipak moraju prijaviti.

2.1.10 »Tip ESA« s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost obuhvaća ESA podsklopove koji se ne razlikuju u bitnim značajkama kao što su:

2.1.10.1 funkcija koju ESA podsklopovi obavljaju

2.1.10.2 opći razmještaj električnih i/ili elektroničkih sastavnih dijelova, ako je primjenjivo.

2.1.11 »Ožičenje vozila« označava kabele za napajanje, sustava sabirnica (npr. CAN), za prijenos signala ili aktivne antenske kabele, koje je proizvođač ugradio u vozilo.

2.1.12 Funkcije koje su povezane s otpornošću su:

(a) funkcije koje su povezane s izravnim upravljanjem vozila:

– poremećaj ili promjena u: na primjer motoru, mjenjaču, kočnici, ovjesu, aktivnom upravljanju, uređajima za ograničenja brzine

– one koje utječu na položaj vozača: npr. položaj sjedala ili kola upravljača

– one koje utječu na vozačevu vidljivost: npr. kratki svjetlosni snop, brisač vjetrobranskog stakla

(b) funkcije koje su povezane sa zaštitom vozača, putnika ili drugih sudionika u prometu:

– npr. zračni jastuci i sigurnosni sustavi za držanje

(c) funkcije koje, kad su poremećene, mogu dovesti u zabunu vozača ili druge sudionike u prometu:

– optičke smetnje: neispravan rad npr. pokazivača smjera, kočnih svjetala, gabaritnih svjetala, stražnjeg pozicijskog svjetla, upozornih svjetiljki za sigurnosne sustave, pogrešni podatci od upozornih indikatora, svjetiljki ili zaslona koji su povezani s funkcijama u stavkama (a) ili (b) koje su izravno u vozačevom vidnom polju

– zvučne smetnje: npr. neispravan rad alarma za neovlaštenu uporabu ili sirene

(d) funkcije koje su povezane s djelovanjem sabirnica podataka u vozilu:

– blokiranje prijenosa podataka na sabirnice podataka u vozilu koje se upotrebljavaju za prijenos podataka potrebnih za ispravan rad drugih funkcija povezanih s otpornošću

(e) funkcije koje kad su poremećene utječu na propisane podatke vozila: npr. tahograf, odometar.

2.1.13 »Radarski uređaj kratkog dometa 24 GHz« označava uređaj koji u cestovnom vozilu osigurava radarske funkcije za ublaženje sudara i primjene za sigurnost prometa.

Pojas radiosprektra 24 GHz upotrebljiv je za dio jako širokog pojasa radarskog uređaja kratkog dometa za automobile koji ima gustoću najveće srednje snage -41,3 dBm/MHz efektivne izotropno izračene snage (e.i.r.p.) i gustoću vršne snage 0 dBm/50MHz e.i.r.p., s iznimkom za frekvencije ispod 22 GHz za koje je gustoća najveće srednje snage ograničena na –61,3 dBm/MHz e.i.r.p.

Pojas radiospektra 24,05 – 24,25 GHz predviđen je za komponentni mod uskopojasne emisije koji se može sastojati od nemoduliranog nositelja s najvećom vršnom snagom 20 dBm e.i.r.p. i omjerom odašiljanja (‘duty cycle’) ograničenim na 10 % za vršnu emisiju veću od -10 dBm e.i.r.p.

Emisije u pojasu 23,6 – 24,0 GHz koje se pojavljuju 30° ili više iznad vodoravne ravnine moraju se prigušiti najmanje za 25 dB za radarski uređaj kratkog dometa za automobile koji su stavljeni na tržište prije 2010., a nakon toga najmanje za 30 dB.

3. Zahtjev za homologaciju tipa

3.1 Homologacija tipa vozila

3.1.1 Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na njegovu elektromagnetsku kompatibilnost prema članku 7. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00) podnosi proizvođač vozila.

3.1.2 Obrazac opisnoga dokumenta dan je u Prilogu II. A.

3.1.3 Proizvođač vozila sastavlja program opisujući za vozilo sve relevantne električne/elektroničke sustave ili ESA podsklopove, oblike nadogradne[2]1, vrste materijala nadogradnje1, opći raspored ožičenja, inačice motora, verzije s upravljačem na lijevoj/desnoj strani i verzije razmaka osovina. Bitni su električni/elektronički sustavi ili ESA podsklopovi oni koji mogu emitirati snažno širokopojasno ili uskopojasno zračenje i/ili oni koji su uključeni u funkcije povezane s otpornošću vozila (vidi točku 2.1.12 ovoga Priloga)

3.1.4 Iz toga se programa odabire vozilo predstavnik u svrhu ispitivanja uz uzajamnu suglasnost proizvođača i nadležnoga tijela. To vozilo predstavlja tip vozila (vidi Dodatak 1. Priloga II. A). Izbor vozila temelji se na električnim/elektroničkim sustavima koje je ponudio proizvođač. Može se odabrati još jedno ili više vozila iz toga programa u svrhu ispitivanja kad se smatra, uz uzajamnu suglasnost proizvođača i nadležnoga tijela, da su uključeni različiti električni/elektronički sustavi koji bi mogli znatno utjecati na elektromagnetsku kompatibilnost vozila u usporedbi s prvim vozilom predstavnikom.

3.1.5 Izbor vozila u skladu s točkom 3.1.4 treba ograničiti na kombinacije električnih/elektroničkih sustava vozila koje su namijenjene stvarnoj proizvodnji.

3.1.6 Proizvođač može dopuniti zahtjev izvještajem o provedenim ispitivanjima. Tijelo za homologaciju može upotrijebiti svaki tako dobiven podatak za sastavljanje certifikata o homologaciji tipa.

3.1.7 Kad tehnička služba odgovorna za homologacijska ispitivanja sama izvodi ispitivanje, tada treba osigurati vozilo koje predstavlja tip koji će se homologirati u skladu s točkom 3.1.4.

3.1.8 Proizvođač vozila mora priložiti izjavu o frekvencijskim pojasima, razinama snage, položajima antene i uvjetima i načinu ugrabe RF-odašiljača, čak i kad vozilo nije opremljeno RF-odašiljačem u vrijeme homologacije. To mora obuhvatiti sve pokretne radijske službe koje se uobičajeno upotrebljavaju u vozilu. Ti podatci moraju biti javno dostupni nakon homologacije tipa.

Proizvođač vozila mora osigurati dokaz da takvi odašiljači ne utječu negativno na radne značajke vozila

3.2 Homologacija tipa električnog/elektroničkog (ESA)

3.2.1 Primjenjivost ovoga Pravilnika na ESA podsklop

3.2.2 Zahtjev za homologaciju tipa ESA podsklopa s obzirom na njegovu elektromagnetsku kompatibilnost prema članku 8. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00) podnosi proizvođač vozila ili proizvođač ESA podsklopa ili njihov ovlašteni zastupnik.

3.2.3 Obrazac opisnoga dokumenta dan je u Prilogu II.B.

3.2.4 Proizvođač može dopuniti zahtjev izvještajem o provedenim ispitivanjima. Tijelo za homologaciju može upotrijebiti svaki tako dobiven podatak u svrhu sastavljanja certifikata o homologaciji tipa. Za opremu koja je namijenjena za ugradbu u vozilo, proizvođač može dopuniti zahtjev proizvođačevom izjavom o sukladnosti u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima stavljanja na tržište, stavljanja u pogon i i uporabu radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme (»Narodne novine« br. 5/05) ili Pravilnika o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) (»Narodne novine« br. 23/11) izvještajem o EMC ispitivanju i uputom korisniku sa smjernicama za ugradbu takve opreme u vozila.

3.2.5 Kad tehnička služba odgovorna za homologacijska ispitivanja sama izvodi ispitivanje, tada treba osigurati uzorak ESA podsklopa koji predstavlja tip koji će se homologirati, ako je potrebno nakon rasprave s proizvođačem o npr. mogućim promjenama rasporeda, broja sastavnih dijelova, broja osjetila. Kada to tehnička služba smatra potrebnim, može odabrati dodatni uzorak.

3.2.6 Uzorak (uzorci) mora (moraju) biti jasno i neizbrisivo označen (označeni) trgovačkim nazivom proizvođača ili oznakom marke i tipa.

3.2.7 Gdje je primjenjivo, moraju se naznačiti sva ograničenja uporabe. Svako takvo ograničenje treba biti uneseno u priloge II. B i/ili III. B.

3.2.8 ESA posklopovi koji se stavljaju na tržište kao zamjenski dijelovi ne moraju se homologirati ako su vidljivo označeni identifikacijskim brojem da su zamjenski dio i ako su istovjetni i od istog su proizvođača kao i odgovarajući dio izvorne opreme proizvođača (OEM) za već jedno vozilo homologirana tipa.

3.2.8 ESA posklopovi koji se stavljaju na tržište kao zamjenski dijelovi ne moraju se homologirati ako su vidljivo označeni identifikacijskim brojem da su zamjenski dio i ako su istovjetni i od istog su proizvođača kao i odgovarajući dio izvorne opreme proizvođača (OEM) za već homologirani tip vozila.

3.2.9 Sastavni dijelovi koji se prodaju kao oprema za naknadnu ugradbu i namijenjeni su ugradbi u motorna vozila ne moraju se tipno homologirati ako ne utječu na funkcije koje su povezane s otpornošću (točka 2.1.12 Priloga I.). U tom slučaju, izjava o sukladnosti mora se izdati u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima stavljanja na tržište, stavljanja u pogon i uporabu radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme (»Narodne novine« br. 5/05) ili Pravilnika o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC) (»Narodne novine« br. 23/11). U toj izjavi mora biti navedeno da ESA podsklop zadovoljava granične vrijednosti određene u točkama 6.5, 6.6, 6.8 i 6.9 Priloga I. ovoga Pravilnika.

4. Homologacija tipa

4.1 Razne mogućnosti za homologaciju tipa

4.1.1 Homologacija tipa vozila

Proizvođač vozila može slobodno odabrati jednu od sljedećih alternativnih mogućnosti za homologaciju tipa vozila.

4.1.1.1 Homologacija instalacije vozila

Instalacija vozila može dobiti homologaciju tipa izravno slijedom odredaba danih u točki 6. ovoga priloga. Ako proizvođač vozila odabere taj put, ne zahtijeva se nikakvo zasebno ispitivanje električnih/elektroničkih sustava ili ESA podsklopova.

4.1.1.2 Homologacija tipa vozila ispitivanjem pojedinih ESA podsklopova

Proizvođač vozila može dobiti homologaciju za vozilo kad tijelu za homologaciju dokaže da su svi bitni (vidi točku 3.1.3 ovoga priloga) električni/elektronički sustavi ili ESA podsklopovi pojedinačno homologirani u skladu s ovim pravilnikom te da su ugrađeni prema svim uvjetima koji su u njemu propisani.

4.1.1.3 Proizvođač, ako to želi, može dobiti homologaciju prema ovom pravilniku ako vozilo nema opremu takvog tipa koja podliježe ispitivanjima otpornosti na smetnje ili emisije. Takve homologacije ne zahtijevaju ispitivanje.

4.1.2 Homologacija tipa za ESA podsklop

Homologacija tipa može se dodijeliti za neki ESA podsklop koji se ugrađuje u bilo koji tip vozila (homologacija sastavnog dijela) ili u određeni tip ili više tipova vozila prema zahtjevu proizvođača ESA podsklopa (homologacija zasebne tehničke jedinice).

4.1.3 ESA podsklopovi, koji su RF odašiljači, a koji nisu dobili homologaciju tipa u suradnji s proizvođačem vozila, moraju se isporučivati s odgovarajućim uputama za ugradbu.

4.2 Dodjeljivanje homologacije tipa

4.2.1 Vozilo

4.2.1.1 Kada vozilo ispunjava zahtjeve ovoga Pravilnika, dodjeljuje se homologacija tipa prema člancima 9. i 10. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00).

4.2.1.2 Obrazac certifikata o homologaciji tipa dan je u Prilogu III. A.

4.2.2 ESA podsklop

4.2.2.1 Kada predstavnik jednoga ili više ESA sustava ispunjava zahtjeve ovoga Pravilnika, dodjeljuje se homologacija tipa prema člancima 9. i 11. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00).

4.2.2.2 Obrazac certifikata o homologaciji tipa dan je u Prilogu III. B.

4.2.3 Za sastavljanje certifikata iz točaka 4.2.1.2 ili 4.2.2.2, nadležno tijelo države članice koje dodjeljuje homologaciju može upotrijebiti izvještaj koji je pripremio ispitni laboratorij koji je akreditiran prema HRN EN ISO/IEC 17025 ili kojega priznaje tijelo za homologaciju.

4.3 Izmjene i dopune homologacija

4.3.1 U slučaju izmjena i dopuna homologacija dodijeljenih prema ovome pravilniku, primjenjuju se odredbe članaka 14. do 17. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00).

4.3.2 Izmjene i dopune homologacija tipa vozila radi dodavanja ili zamjene ESA podsklopa

4.3.2.1. Kad proizvođač vozila koji je dobio homologaciju za instalaciju vozila želi ugraditi dodatni ili zamijeniti električni/elektronički sustav ili ESA podsklop koji već ima homologaciju prema ovome pravilniku i koji će biti ugrađen u skladu sa svim uvjetima koji se na njega primjenjuju, homologacija vozila može se izmijeniti ili dopuniti bez daljnjeg ispitivanja. Dodatni ili zamjenski električni/elektronski sustav ili ESA podsklop smatra se dijelom vozila u svrhu sukladnosti proizvodnje.

4.3.2.2 Kad dodatni ili zamjenski dio ili više njih nisu homologirani u skladu s ovim pravilnikom te ako se ocijeni da je potrebno ispitivanje, smatra se da vozilo u cijelosti zadovoljava ako se može pokazati da je (su) novi ili zamijenjeni dio (dijelovi) u skladu s odgovarajućim zahtjevima iz točke 6. ili ako se usporednim ispitivanjem može pokazati da nije vjerojatno da će novi dio narušiti sukladnost tipa vozila.

4.3.3 Dodavanje upotrebljavanih ESA podsklopova čiji tip nije homologiran u skladu s ovim pravilnikom jer se pri njihovoj prvoj ugradbi nije zahtijevala homologacija tipa, ne obezvrjeđuje homologacju tipa ako je ugradba takvih upotrebljavanih ESA podsklopova obavljena u skladu s preporukama proizvođača ESA podsklopa i vozila.

5. Označivanje

5.1 Svaki ESA podsklop koji je sukladan homologiranu tipu prema ovom pravilniku treba nositi oznaku homologacije tipa.

5.2 Ta se oznaka sastoji od pravokutnika u kojemu je slovo »e«, iza kojega se nalazi broj 25 (razlikovni broj za Republiku Hrvatsku).

U blizini pravokutnika je »osnovni broj homologacije« koji se nalazi u 4. dijelu broja homologacije tipa prema objašnjenju u Prilogu VII. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00), kojemu prethode dvije znamenke koje označuju redoslijedni broj dodijeljen najnovijim glavnim tehničkim izmjenama i dopunama Direktive 72/245/EEZ. Redoslijedni broj izmjena i dopuna i broj homologacije tipa sastavnoga dijela koji je prikazan na certifikatu moraju biti odvojeni jednim razmakom. U ovome pravilniku taj je redoslijedni broj »03«.

5.3 Oznaka homologacije tipa mora biti postavljena na glavnome dijelu ESA podsklopa (npr. elektronička upravljačka jedinica) tako da bude jasno čitljiva i neizbrisiva.

5.4 Primjer oznake homologacije tipa prikazan je u Dodatku 8.

5.5 Označivanje se ne zahtijeva za električke/elektroničke sustave obuhvaćene tipovima vozila koji su homologirani prema ovome pravilniku.

5.6 Oznake na ESA podsklopovima prema točki 5.3. ne moraju biti vidljive kad je ESA podsklop ugrađen u vozilo.

6. Zahtjevi

6.1 Opći zahtjevi

6.1.1 Vozilo i njegovi električni/elektronički sustav(sustavi) ili ESA podsklopovi moraju biti konstruirani, proizvedeni i ugrađeni tako da omogućavaju da vozilo u uobičajenim uvjetima uporabe zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

6.1.1.1 Vozilo se mora ispitati na zračene emisije i na otpornost na zračene smetnje. Ispitivanja za emisije koje se šire vođenjem ili otpornosti na smetnje koje se šire vođenjem nisu potreba za homologaciju tipa vozila.

6.1.1.2 ESA podsklopovi moraju se ispitati na zračene emisije i emisije koje se šire vođenjem te na otpornost na zračene smetnje i smetnje koje se šire vođenjem.

6.1.2 Tehnička služba prije ispitivanja mora pripremiti program ispitivanja u suradnji s proizvođačem koji sadrži najmanje postupak rada, funkciju (funkcije) pobude, funkciju (funkcije) praćenja, kriterij (kriterije) zadovoljava/ne zadovoljava i predviđene emisije.

6.2 Zahtjevi za širokopojasno elektromagnetsko zračenje vozila

6.2.1 Metoda mjerenja

Elektromagnetsko zračenje koje proizvodi vozilo predstavnik određenoga tipa mjeri se uporabom metode opisane u Prilogu IV. Metodu mjerenje mora odrediti proizvođač vozila u suglasnosti s tehničkom službom.

6.2.2 Širokopojasne granice za homologaciju tipa vozila

6.2.2.1 Kad su mjerenja izvedena uporabom metode opisane u Prilogu IV. s razmakom vozilo/antena od 10,0 ± 0,2 m, granice su 32 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz i od 32 do 43 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 75 do 400 MHz te, kako je prikazano u Dodatku 2. ovoga priloga, ta se granica povećava logaritamski s frekvencijama iznad 75 MHz. U frekvencijskome pojasu od 400 do 1000 MHz granica je stalna na 43 dB mikrovolta/m.

6.2.2.2 Kad su mjerenja izvedena uporabom metode opisane u Prilogu IV. s razmakom vozilo/antena od 3,0 ± 0,05 m, granice su 42 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz i od 42 do 53 dB mikrovolta/m (od 160 do 562 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 75 do 400 MHz te, kako je prikazano u Dodatku 3. ovoga priloga, ta se granica povećava logaritamski s frekvencijama iznad 75 MHz. U frekvencijskome pojasu od 400 do 1000 MHz granica je stalna na 53 dB mikrovolta/m.

6.2.2.3 Na vozilu predstavniku određenoga tipa izmjerene vrijednosti izražene u dB mikrovolta/m moraju biti ispod granica za homologaciju tipa.

6.3 Zahtjevi za uskopojasno elektromagnetsko zračenje vozila

6.3.1 Metoda mjerenja

Elektromagnetsko zračenje koje proizvodi vozilo predstavnik određenoga tipa mjeri se uporabom metode opisane u Prilogu V. Metodu mora odrediti proizvođač vozila u suglasnosti s tehničkom službom.

6.3.2 Uskopojasne granice za homologaciju tipa vozila

6.3.2.1 Kad su mjerenja izvedena uporabom metode opisane u Prilogu V. s razmakom vozilo/antena od 10,0 ± 0,2 m, granice su 22 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz i od 22 do 33 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 75 do 400 MHz te, kako je navedeno u Dodatku 4. ovoga priloga, ta se granica povećava logaritamski (linearno) s frekvencijama iznad 75 MHz. U frekvencijskome pojasu od 400 do 1000 MHz granica je stalna na 33 dB mikrovolta/m.

6.3.2.2 Kad su mjerenja izvedena uporabom metode opisane u Prilogu V. s razmakom vozilo/antena od 3,0 ± 0,05 m, granice su 32 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz i od 32 do 43 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 75 do 400 MHz te, kako je navedeno u Dodatku 5. ovoga priloga, ta se granica povećava logaritamski (linearno) s frekvencijama iznad 75 MHz. U frekvencijskome pojasu od 400 do 1000 MHz granica je stalna na 43 dB mikrovolta/m.

6.3.2.3 Na vozilu predstavniku određenoga tipa izmjerene vrijednosti izražene u dB mikrovolta/m moraju biti ispod granica za homologaciju tipa.

6.3.2.4 Usprkos granicama određenim u točkama 6.3.2.1, 6.3.2.2 i 6.3.2.3 ovoga priloga, kad je tijekom početnog koraka opisana u točki 1.3 Priloga V. jakost signala izmjerena na širokopojasnoj radijskoj anteni vozila manja od 20 dB mikrovolta/m u frekvencijskome području od 76 do 108 MHz izmjerenom detektorom prosječne vrijednosti, tada se za to vozilo treba smatrati da zadovoljava ograničenja za uskopojasne emisije i ne zahtijeva se daljnje ispitivanje.

6.4 Zahtjevi za otpornost vozila na elektromagnetsko zračenje

6.4.1 Metoda ispitivanja

Otpornost na elektromagnetsko zračenje vozila koje predstavlja određeni tip vozila ispituje se metodom koja je opisana u Prilogu VI.

6.4.2 Homologacijske granice za otpornost vozila

6.4.2.1 Kad se ispitivanja izvode uporabom metode opisane u Prilogu VI., razina jakosti polja mora biti 30 volta/m efektivne vrijednosti u preko 90.% frekvencijskoga pojasa od 20 do 2000 MHz i najmanje 20 volta/m efektivne vrijednosti preko čitava frekvencijskoga pojasa od 20 do 2000 MHz.

6.4.2.2 Za vozilo predstavnika određenoga tipa smatra se da zadovoljava zahtjeve otpornosti ako tijekom ispitivanja koja su provedena u skladu s Prilogom VI. nema pogoršanja radnih značajka »funkcija povezanih s otpornošću«.

6.5 Zahtjevi za širokopojasne elektromagnetske smetnje koje proizvode ESA podsklopovi

6.5.1 Metoda mjerenja

Elektromagnetsko zračenje koje proizvodi ESA podsklop predstavnik određenoga tipa mjeri se metodom koja je opisana u Prilogu VII.

6.5.2 Širokopojasne granice za homologaciju tipa ESA posklopa

6.5.2.1 Ako se mjerenja izvode uporabom metode opisane u Prilogu VII., granice su od 62 do 52 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz te, kako je prikazano u Dodatku 6. ovoga priloga ta se granica snižava logaritamski s frekvencijama iznad 30 MHz, i od 52 do 63 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 75 do 400 MHz. U frekvencijskome pojasu od 400 do 1000 MHz granica je stalna na 63 dB mikrovolta/m.

6.5.2.2 Na ESA podsklopu predstavniku određenog tipa, izmjerene vrijednosti izražene u dB mikrovoltima/m moraju biti ispod granica za homologaciju tipa.

6.6 Zahtjevi za uskopojasne elektromagnetske smetnje koje proizvode ESA podsklopovi

6.6.1 Metoda mjerenja

Elektromagnetsko zračenje koje proizvodi tipični ESA podsklop određenoga tipa mjeri se metodom koja je opisana u Prilogu VIII.

6.6.2 Uskopojasne granice za homologaciju tipa ESA podsklopa

6.6.2.1 Ako su mjerenja izvedena uporabom metode opisane u Prilogu VIII., granice su od 52 do 42 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz te, kako je prikazano u Dodatku 7. ovoga priloga, ta se granica snižava logaritamski s frekvencijama iznad 30 MHz i od 42 do 53 dB mikrovolta/m u frekvencijskome pojasu od 75 do 400 MHz. U frekvencijskome pojasu od 400 do 1000 MHz granica je stalna na 53 dB mikrovolta/m.

6.6.2.2 Na ESA podsklopu predstavniku određenoga tipa izmjerene vrijednosti izražene u dB mikrovolta/m moraju biti ispod granica za homologaciju tipa.

6.7 Zahtjevi za otpornost ESA podsklopova na elektromagnetsko zračenje

6.7.1 Metoda (metode) ispitivanja

Otpornost na elektromagnetsko zračenje ESA podsklopa predstavnika određenoga tipa ispituje se metodom (metodama) koja (koje) se odabere (odaberu) od onih opisanih u Prilogu IX.

6.7.2 Homologacijske granice za otpornost ESA poklopa

6.7.2.1 Kad se ispitivanja izvode uporabom metoda opisanih u Prilogu IX., ispitne razine otpornosti moraju biti 60 volta/m za ispitnu metodu s trakastim vodom od 150 mm, 15 volta/m za ispitnu metodu s trakastim vodom od 800 mm, 75 volta/m za ispitnu metodu s TEM kavezom, 60 mA za metodu ispitivanja s uvođenjem struje (BCI) i 30 volta/m za metodu ispitivanja slobodnim poljem u više od 90% frekvencijskoga pojasa od 20 do 2 000 MHz te najmanje 50 volta/m za ispitnu metodu s trakastim vodom od 800 mm, 12,5 volta/m za ispitnu metodu s trakastim vodom od 800 mm, 62,5 volta/m za ispitnu metodu s TEM kavezom, 50 mA za metodu ispitivanja s uvođenjem struje (BCI) i 25 volta/m za metodu ispitivanja slobodnim poljem u cijelom frekvencijskom pojasu od 20 do 2 000 MHz.

6.7.2.2 Smatra se da ESA podsklop predstavnik odgovarajućega tipa zadovoljava zahtjeve s obzirom na otpornost ako tijekom ispitivanja provedenih u skladu s Prilogom IX. ne pokaže pogoršanje značajka povezanih s otpornošću

6.8 Zahtjevi za otpornost na prijelazne smetnje vođenjem duž vodova napajanja

6.8.1 Metoda ispitivanja

Ispitivanje otpornosti ESA podsklopa koji predstavlja određeni tip proizvodi se metodom (metodama) u skladu s HRN ISO 7637-2: 2004 opisanom (opisanima) u Prilogu X, primjenom razina ispitivanja koje su dane u tablici 1.

Tablica 1.: Otpornost ESA podsklopa

6.9 Zahtjevi za emisije smetnja koje se šire vođenjem

6.9.1 Metoda ispitivanja

Ispitivanje emisije ESA podsklopa koji predstavlja određeni tip proizvodi se metodom (metodama) u skladu s HRN ISO 7637-2:2004 opisanom (opisanima) u Prilogu X, primjenom razina ispitivanja koje su dane u tablici 2.

Tablica 2.: Najveća dopuštena impulsna amplituda

7. Sukladnost proizvodnje

7.1 Potrebno je poduzeti mjere za osiguranje sukladnosti proizvodnje u skladu s odredbama iz članka 13. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00).

7.2 Sukladnost proizvodnje s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost vozila ili sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice provjerava se na temelju podataka koje sadrži (sadrže) certifikat (certifikati) o homologaciji tipa propisan (propisani) u Prilogu III. A i/ili III. B ovoga pravilnika.

7.3 Ako nadležno tijelo nije zadovoljno postupkom proizvođačeve ocjene, primjenjuju se točke 3.3 i 3.4 Priloga X. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00) i niže navedene točke 7.3.1 i 7.3.2.

7.3.1 Pri provjeri sukladnosti vozila, sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice uzetih iz serijske proizvodnje smatra se da proizvodnja zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika s obzirom na emisije širokopojasnih i uskopojasnih zračenja ako izmjerene razine nisu više od 4 dB (60.%) od homologacijskih granica propisanih u točkama 6.2.2.1, 6.2.2.2, 6.3.2.1, 6.3.2.2, 6.3.2.4, 6.5.2.1 i 6.6.2.1 (ovisno što je prikladno).

7.3.2 Pri provjeri sukladnosti vozila, sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice uzetih iz serijske proizvodnje smatra se da proizvodnja zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika s obzirom na otpornost na elektromagnetsko zračenje ako vozilo, sastavni dio ili zasebna tehnička jedinica ne pokazuju bilo kakvo pogoršanje radnih značajka »funkcija povezanih s otpornošću« kad je vozilo, sastavni dio ili zasebna tehnička jedinica u stanju određenom u točki 2. Priloga VI. i izloženo je jakosti polja izraženoj u V/m ili struji izraženoj u mA sve do 80% homologacijskih granica propisanih u točki 6.4.2.1 i 6.7.2.1. ovoga priloga.

7.3.3 Pri provjeri sukladnosti sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice uzetih iz serijske proizvodnje smatra se da proizvodnja zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika s obzirom na otpornost na smetnje i emisije koje se šire vođenjem ako sastavni dio ili zasebna tehnička jedinica ne pokazuju bilo kakvo pogoršanje radnih značajka »funkcija povezanih s otpornošću« do razina danih u točki 6.8.1 i ne prelaze granice dane u točki 6.9.1.

8. Iznimke

8.1 Kad neko vozilo ili električni/elektronički sustav ili ESA podsklop ne sadrže elektronički oscilator s radnom frekvencijom većom od 9 kHz, smatra se da je u skladu sa točkama 6.3.2 i 6.6.2 Priloga I. i s prilozima V. i VIII.

8.2 Vozila koja u izravnome upravljanju vozilom nemaju uključene električke/elektroničke sustave ili ESA podsklopove nije potrebno ispitivati na otpornost na smetnje, pa treba smatrati da su u skladu s točkom 6.4 Priloga I. i s Prilogom VI. ovoga Pravilnika.

8.3 ESA podsklopove čije funkcije nisu uključene u izravno upravljanje vozilom, nije potrebno ispitivati na otpornost na zračene smetnje pa treba smatrati da su u skladu s točkom 6.7 Priloga I. i s Prilogom IX. ovoga Pravilnika.

8.4 Elektrostatičko pražnjenje

Kod vozila opremljenih gumama nadogradnju/podvozje vozila valja uzeti kao električni izdvojenu strukturu. Jake elektrostatičke sile u odnosu na vanjsko okruženje vozila opažaju se samo u trenutku ulaska i izlaska iz vozila. Kako vozilo u tim trenucima miruje, ispitivanje na elektrostatičko pražnjenje u svrhu homologacije tipa nije potrebno.

8.5 Emisije koje se šire vođenjem

ESA podsklopovi koji nisu u vezi sa sklopkama, ne sadrže sklopke ili ne uključuju induktivne terete ne podvrgavaju se ispitivanjima na emisije koje se šire vođenjem i smatra se da su sukladni s točkom 6.9 ovoga priloga.

8.6 Gubitak funkcije prijamnika tijekom ispitivanja otpornosti, dok se ispitni signal nalazi unutar širine pojasa prijamnika (isključujući RF pojas) kako je određeno za posebne radijske usluge i proizvode u usklađenoj EMC normi čija je oznaka objavljena u Službenom listu Europske unije, nije nužno kriterij neprihvaćanja.

8.7 RF odašiljači moraju se ispitati u vrijeme odašiljanja. Željene emisije (npr. od RF odašiljačkih sustava) unutar potrebne širine pojasa i emisije izvan pojasa zanemaruju se za svrhu ovoga Pravilnika. Ovaj se pravilnik ne primjenjuje se na sporedna zračenja, ali se ne moraju ispitati ako je za odašiljač izdana izjava o sukladnosti u skladu s Pravilnikom o uvjetima stavljanja na tržište, stavljanja u pogon i uporabu radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme (»Narodne novine« br. 5/05), primjenjujući usklađenu normu.

8.7.1 »Potrebna širina pojasa«: širina frekvencijskog pojasa za određeni razred emisije, koja je upravo potrebna da se osigura prijenos podataka zahtijevanom brzinom i kvalitetom, uz utvrđene uvjete (Dodatak 1., točka 1.152 Pravilnika o namjeni radiofrekvencijskog spektra (»Narodne novine« br. 193/03).

8.7.2 »Izvanpojasne emisije«: emisija na jednoj ili više frekvencija izravno izvan potrebne širine frekvencijskog pojasa, kao posljedica modulacijskog postupka, ali bez sporednih emisija (Dodatak 1., točka 1.144 Pravilnika o namjeni radiofrekvencijskog spektra (»Narodne novine« br. 193/03).

8.7.3 »Sporedna emisija«: u svakom postupu modulacije postoje dodati neželjeni signali. Oni su obuhvaćeni izrazom »sporedne emisije«. Sporedne emisije su emisije na jednoj ili više radijskih frekvencija koje su izvan potrebne širine frekvencijskog pojasa i čija se razina može smanjiti bez utjecanja na odgovarajući prijenos podataka. Sporedne emisije uključuju harmonijske emisije, parazitske emisije, međumodulacijske proizvode i proizvode frekvencijske pretvorbe, ali ne obuhvaćaju izvanpojasne emisije (Dodatak 1., točka 1.145 Pravilnika o namjeni radiofrekvencijskog spektra (»Narodne novine« br. 193/03).

DODATAK 1.

Popis norma na koje se poziva u ovome pravilniku

1. HRN EN 55012:2003 Vozila, čamci i naprave pogonjene motorom s unutarnjim izgaranjem – Značajke radiosmetnja – Granice i mjerne metode za zaštitu prijamnika, osim ugrađenih u samo vozilo/čamac/uređaj ili u susjedno vozilo/čamac/uređaj (CISPR 12:2001)

2. HRN CISPR 16-1 Specifikcije uređaja i metoda za mjerenje radiofrekvencijskih smetnja i otpornosti na radiofrekvencijske smetnje – 1. dio: Uređaji za mjerenje radiofrekvencijskih smetnja i otponosti na radiofrekvencijske smetnje (CISPR 16-1:1999)

3. HRN EN 55025:2003 Značajke radiosmetnja koje se odnose na zaštitu prijamnika u vozilima i uređajima – Granice i mjerne metode (CISPR 25:2002)

4. HRN ISO 7637-1:2002 Cestovna vozila – Električne smetnje koje se šire vođenjem i sprezanjem – 1. dio: Definicije i opća razmatranja (ISO 7637-1:2002)

5. HRN ISO 7637-2:2004 Cestovna vozila – Električne smetnje koje se šire vođenjem i sprezanjem – 2. dio: Vođenje električnih tranzijenata samo duž vodova napajanja (ISO 7637-2:2004)

6. HRN ISO-EN 17025:2007 Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija

7.1 HRN ISO 11451-1:2008 Cestovna vozila – Metode ispitivanja vozila na električne smetnje od uskopojasnoga zračenja elektromagnetske energije – 1. dio: Opća načela i nazivlje (ISO 11451-1:2005)

7.2 HRN ISO 11451-2:2008 Cestovna vozila – Metode ispitivanja vozila na električne smetnje od uskopojasnoga zračenja elektromagnetske energije – 2. dio: Izvor zračenja izvan vozila (ISO 11451-2:2005)

7.3 HRN ISO 11451-4:1995 Cestovna vozila – Metode ispitivanja vozila na električne smetnje od uskopojasnoga zračenja elektromagnetske energije – 4. dio: Metoda uvođenja struje (BCI) (ISO 11451-4:1995)

8.1 HRN ISO 11452-1:2008 Cestovna vozila – Metode ispitivanja sastavnica na električne smetnje od uskopojasnoga zračenja elektromagnetske energije – 1. dio: Općenito i definicije (ISO 11452-1:2005)

8.2 HRN ISO 11452-2:2008 Cestovna vozila – Metode ispitivanja sastavnica na električne smetnje od uskopojasnoga zračenja elektromagnetske energije – 2. dio: Kavez s apsorberima (ISO 11452-2:2004)

8.3 HRN ISO 11452-3:2001 Cestovna vozila – Metode ispitivanja sastavnica na električne smetnje od uskopojasnoga zračenja elektromagnetske energije – 3. dio: Transverzalna elektromagnetska (TEM) komora (ISO 11452-3:2001)

8.4 HRN ISO 11452-4:2008 Cestovna vozila – Metode ispitivanja sastavnica na električne smetnje od uskopojasnoga zračenja elektromagnetske energije – 4. dio: Metoda uvođenja struje (BCI) (ISO 11452-4:2005)

8.5 HRN ISO 11452-5:2003 Cestovna vozila – Metode ispitivanja sastavnica na električne smetnje od uskopojasnoga zračenja elektromagnetske energije – 5. dio: Trakasti vod (ISO 11452-5:2002)

9. Pravilnik o namjeni radiofrekvencijskog spektra (»Narodne novine« br. 193/03) (sadrži primjenjive dijelove dokumenta »ITU radijski propisi, izdanje 2001« koji je u preuzetoj Direktivi naveden pod tim nazivom u popisu norma)

DODATAK 2.

Referentne granice za širokopojasne emisije kod vozila

Razmak antena – vozilo: 10,0 m

Granice zračenih emisije za vozila

Homologacijska granica za širokopojasne emisije – 10 m

Detektor prividne vršne vrijednosti – širina pojasa 120 kHz

Frekvencija (MHz) – logaritamski

Vidi točku 6.2.2.1 u Prilogu l.

DODATAK 3.

Referentne granice za širokopojasne emisije kod vozila

Razmak antena – vozilo: 3,0 m

Granice zračenih emisije za vozila

Homologacijska granica za širokopojasne emisije – 3 m

Detektor prividne vršne vrijednosti – širina pojasa 120 kHz

Frekvencija (MHz) – logaritamski

Vidi točku 6.2.2.2 u Prilogu l.

DODATAK 4.

Referentne granice za uskopojasne emisije kod vozila

Razmak antena – vozilo: 10,0 m

Granice zračenih emisije za vozila

Homologacijska granica za uskopojasne emisije – 10 m

Detektor prosječne vrijednosti – širina pojasa 120 kHz

Frekvencija (MHz) – logaritamski

Vidi točku 6.3.2.1 u Prilogu l.

DODATAK 5.

Referentne granice za uskopojasne emisije kod vozila

Razmak antena – vozilo: 3,0 m

Granice zračenih emisije za vozila

Homologacijska granica za uskopojasne emisije – 3 m

Detektor prosječne vrijednosti – širina pojasa 120 kHz

Frekvencija (MHz) – logaritamski

Vidi točku 6.3.2.2 u Prilogu l.

DODATAK 6.

Električni/elektronički podsklop

Referentne granice za širokopojasne emisije

Granice zračenih emisija za ESA podsklop

Homologacijska granica za širokopojasne emisije – 1 m

Detektor prividne vršne vrijednosti – širina pojasa 120 kHz

Frekvencija (MHz) – logaritamski

Vidi točku 6.5.2.1 u Prilogu l.

DODATAK 7.

Električni/elektronički podsklop

Referentne granice za uskopojasne emisije

Granice zračenih emisija za ESA podsklop

Homologacijska granica za uskopojasne emisije – 1 m

Detektor prosječne vrijednosti – širina pojasa 120 kHz

Frekvencija (MHz) – logaritamski

Vidi točku 6.6.2.1 u Prilogu l.

DODATAK 8.

Primjer oznake homologacije tipa

ESA podsklop koji nosi oznaku homologacije tipa uređaj je koji je bio homologiran u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 0148. Prve dvije znamenke (03) pokazuju da je taj uređaj sukladan sa zahtjevima Direktive 72/245/EEZ, kako je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/19/EZ.

Upotrijebljene brojke su dane samo kao primjer.

PRILOG II.A

OPISNI DOKUMENT br.…

prema Prilogu I. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00)([3]*) koji se odnosi na homologaciju tipa vozila s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost (Pravilnik TPV 110.02 – Direktiva 72/245/EEZ kako je zadnje izmjenama i dopunama Direktivom Komisije 2009/19/EZ)

0.1 Marka (trgovački naziv proizvođača):

0.2 Tip:

0.4 Kategorija vozila (c):

0.5 Naziv i adresa proizvođača:

Naziv i adresa ovlaštenog zastupnika, ako postoji:

0.8 Adresa (adrese) pogona za sklapanje:

1.1 Fotografije i/ili crteži vozila predstavnika:

1.6 Mjesto i način ugradbe pogonskog motora:

3 POGONSKI MOTOR (q)

3.1 Proizvođač:

3.1.1 Proizvođačeva oznaka motora postavljena na motor:

3.2 Motor s unutarnjim izgaranjem

3.2.1.1 Radni postupak: vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje, četverotaktni/dvotaktni ([4]1)

3.2.1.2 Broj i raspored cilindara:

3.2.4 Napajanje gorivom

3.2.4.2 S ubrizgavanjem goriva (samo za motore s kompresijskim paljenjem): da/ne (1)

3.2.4.2.9 Elektronička upravljačka jedinica

3.2.4.2.9.1 Marka (marke):

3.2.4.2.9.2 Opis sustava:

3.2.4.3 S ubrizgavanjem goriva (samo za motore s vanjskim izvorom paljenja): da/ne (1)

3.2.5 Električni sustav

3.2.5.1 Nazivni napon:……..V, pozitivno/negativno uzemljenje (1)

3.2.5.2 Generator

3.2.5.2.1 Tip:

3.2.6 Sustav paljenja

3.2.6.1 Marka (marke):

3.2.6.2 Tip (tipovi):

3.2.6.3 Radni postupak:

3.2.15 Sustav napajanja motora ukapljenim naftnim plinom (UNP): da/ne (1)

3.2.15.2 Elektronička jedinica za upravljanje radom motora koji kao gorivo upotrebljava UNP

3.2.15.2.1 Marka (marke):

3.2.15.2.2 Tip (tipovi):

3.2.16 Sustav napajanja motora prirodnim plinom (PP): da/ne (1)

3.2.16.2 Elektronička jedinica za upravljanje radom motora koji kao gorivo upotrebljava PP

3.2.16.2.1 Marka (marke):

3.2.16.2.2 Tip (tipovi):

3.3 Elektromotor

3.3.1 Tip (način motanja, uzbuda):

3.3.1.2 Radni napon: ……………….kW

3.9 Motori koji kao gorivo upotrebljavaju plin (u slučaju drukčijih sustava, navesti istovrijedne podatke)

3.9.7 Elektronička upravljačka jedinica (ECU)

3.9.7.1 Marka (marke):

3.9.7.2 Tip (tipovi):

4.2 Vrsta (mehanički, hidraulički, električni itd.):

4.2.1 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje):

6.2.2 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje):

7.2.2.1 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje):

8.5 Sustav protiv blokiranja kotača: da/ne/po izboru (1)

8.5.1 Za vozila opremljena sustavom protiv blokiranja kotača, opis rada sustava (uključujući elektroničke dijelove), električna blok-dijagram, crtež hidrauličnog i zračnog razvoda:

9.1 Tip nadogradnje:

9.2 Materijali i konstrukcija:

9.5 Vjetrobransko staklo i druga stakla

9.5.2.3 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje) mehanizma za podizanje stakala:

9.9 Retrovizori (podatci za svaki retrovizor)

9.9.7 Kratak opis elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje) sustava za namještanje:

9.12 Sigurnosni pojasovi i/ili drugi sustavi za držanje

9.12.4 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje):

9.18 Sprečavanje radiofrekvencijskih smetnja

9.18.1 Opis i crteži/fotografije oblika i materijali od kojih je izrađen dio nadogradnje koji čini motorni prostor i dio prostora za putnike u njegovoj blizini:

9.18.2 Crteži ili fotografije položaja kovinskih sastavnih dijelova smještenih u motornome prostoru (npr. uređaji za grijanje, zamjenski kotač, filtar zraka, upravljački mehanizam itd.):

9.18.3 Tablica i crteži opreme za nadzor radiofrekvencijskih smetnja:

9.18.4 Pojedinosti o nazivnoj vrijednosti djelatnog otpora za istosmjernu struju i, u slučaju visokootpornih kabela za paljenje, njihov nazivni otpor po metru:

10.5 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova, osim svjetala (ako postoje):

12. RAZNO

12.2 Naprave za zaštitu od neovlaštene uporabe vozila

12.2.3 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje):

12.7 Tablica ugradbe i uporabe RF odašiljača u vozilu (vozilima), ako je primjenjivo (vidi točku 3.1.8 u Prilogu I.):

Podnositelj zahtjeva za homologaciju tipa, kad je prikladno, mora također dostaviti:

DODATAK 1.

Popis (s navedenim markama i tipovima) svih električnih i/ili elektroničkih sastavnih dijelova na koje se primjenjuje ovaj pravilnik (vidi točke 2.1.9 i 2.1.10 Priloga I.), a koji nisu prethodno navedeni.

DODATAK 2.

Shema ili nacrt općeg rasporeda električnih i/ili elektroničkih sastavnih dijelova na koje se primjenjuje ovaj pravilnik i opći prikaz rasporeda kabela/ožićenja.

DODATAK 3.

Opis vozila koje je izabrano da predstavlja određeni tip

Oblik nadogradnje:

Upravljač na desnoj ili lijevoj strani:

Razmak kotača:

DODATAK 4.

Odgovarajući ispitni izvještaj (izvještaji) koji dostavlja proizvođač, a izdao ga je ispitni laboratorij akreditiran u skladu s HRN EN ISO/IEC 17025 kojega priznaje tijelo za homologaciju u svrhu sastavljanja certifikata o homologaciji tipa.

12.7.1 Vozila opremljena radarskim uređajem kratkog dometa 24 GHz: da/ne/po izboru (prekrižiti što se ne primjenjuje)

PRILOG II. B

OPISNI DOKUMENT br.… koji se odnosi na homologaciju tipa električnog/elektroničkog podsklopa s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost (Pravilnik TPV 110.02 – Direktiva 72/245/EEZ kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2009/19/EZ)

0.1 Marka (trgovački naziv proizvođača):

0.2 Tip i opća trgovačka oznaka (oznake):

0.3 Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnomu dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici (b):

0.3.1 Položaj te oznake:

0.5 Naziv i adresa proizvođača:

Naziv i adresa ovlaštenog predstavnika proizvođača, ako postoji:

0.7 Za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, mjesto i način postavljanja homologacijske oznake:

0.8 Adresa (adrese) pogona za sklapanje:

1. Ovaj se ESA podsklop homologira kao sastavni dio/zasebna tehnička jedinica ([5]1)

2. Svako ograničenje uporabe i uvjeti za ugradbu:

3. Nazivni napon električnog sustava:……V, pozitivno/negativno(1) uzemljenje

DODATAK 1.

Opis ESA podsklopa koji je izabran da predstavlja određeni tip (elektronička shema i popis glavnih sastavnih dijelova ESA podsklopa (npr. marka i tip mikroprocesora, kristala, itd.))

DODATAK 2.

Odgovarajući ispitni izvještaj (izvještaji) koji dostavlja proizvođač, a izdao ga je ispitni laboratorij akreditiran u skladu s HRN EN ISO/IEC 17025 kojega priznaje tijelo za homologaciju u svrhu sastavljanja certifikata o homologaciji tipa.

PRILOG III. A

Obrazac (najveći format: A4 (210 x 297 mm)

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI TIPA

Izjava o:

– homologaciji ([6]1)

– izmjeni/dopuni homologacije (1)

– odbijanju homologacije (1)

– povlačenju homologacije (1)

za tip vozila s obzirom na Direktivu…/…./EZ prema zadnjim izmjenama i dopunama Direktivom..../..../EZ

Broj homologacije tipa:

Razlog za izmjenu/dopunu:

DIO I.

0.1 Marka (trgovački naziv proizvođača):

0.2 Tip i opća trgovačka oznaka (oznake):

0.4 Kategorija vozila (3):

0.5 Naziv i adresa proizvođača:

Naziv i adresa ovlaštenog zastupnika, ako postoji:

0.8 Adresa (adrese) pogona za sklapanje:

DIO II.

1. Dodatni podaci (kad je potrebno): vidi Dodatak

2. Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja:

3. Datum izvještaja o ispitivanju:

4. Broj izvještaja o ispitivanju:

5. Napomene (ako ih ima): vidi Dodatak

6. Mjesto:

7. Datum:

8. Potpis:

9. Opisna dokumentacija pohranjena kod tijela za homologaciju koje je izdalo homologaciju tipa može dobiti na zahtjev.

Dodatak certifikatu o homologaciji tipa vozila br. … s obzirom na Direktivu 72/245/EEZ, kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/19/EZ

1. Dodatni podaci

1.1 Nazivni napon elektrosustava:………V, pozitivno/negativno(1) uzemljenje

1.2 Vrsta nadogradnje:

1.3 Popis svih elektroničkih funkcija (na koje se odnosi Direktiva 72/245/EEZ), ugrađenih u vozilo (vozila)

1.3.1 Vozila opremljena radarskim uređajem kratkog dometa 24 GHz: da/ne/po izboru (prekrižiti što se ne primjenjuje)

1.4 Laboratorij, akreditiran prema HRN EN ISO/IEC 17025 kojega priznaje tijelo nadležno za homologaciju (za svrhu Direktive 72/245/EEZ), koji jer odgovoran za provedbu ispitivanja:

5. Primjedbe:

(npr.: vrijedi kako za vozila s upravljačem na lijevoj strani tako i za vozila s upravljačem na desnoj strani.)

PRILOG III. B

Obrazac (najveći format: A4 (210 x 297 mm)

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI TIPA

Izjava o:

– homologaciji ([7]1)

– izmjeni/dopuni homologacije (1)

– odbijanju homologacije (1)

– povlačenju homologacije (1)

za tip sastavnoga dijela/zasebne tehničke jedinice (1) s obzirom na Direktivu …/…./EZ prema zadnjim izmjenama i dopunama Direktivom..../..../EZ

Broj homologacije tipa:

Razlog za izmjenu/dopunu:

DIO I.

0.1 Marka:

0.2 Tip:

0.3 Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici[8] (1) (2):

0.3.1 Položaj te oznake:

0.5 Naziv i adresa proizvođača:

Naziv i adresa ovlaštenog zastupnika, ako postoji:

0.7 Za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, mjesto i način postavljana EZ oznake homologacijske:

0.8 Adresa (adrese) pogona za sklapanje:

DIO II.

1. Dodatni podaci (kad je potrebno): vidi Dodatak

2. Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja:

3. Datum izvještaja o ispitivanju:

4. Broj izvještaja o ispitivanju:

5. Napomene (ako ih ima): vidi Dodatak

6. Mjesto:

7. Datum:

8. Potpis:

9. Popis opisne dokumentacije koja je podnesena tijelu za homologaciju i koja se može dobiti na zahtjev.

Dodatak certifikatu o homologaciji tipa br. … o homologaciji tipa električnog/elektroničkog podsklopa s obzirom na Direktivu 72/245/EEZ, kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/19/EZ

1. Dodatni podaci

1.1 Nazivni napon elektrosustava:

1.2 Ovaj se ESA podsklop može upotrijebiti na svakome tipu vozila uz sljedeća ograničenja:

1.2.1 Uvjeti ugradbe, ako postoje:

1.3 Ovaj se ESA podsklop može upotrijebiti na sljedećim tipovima vozila:

1.3.1 Uvjeti ugradbe, ako postoje:

1.4 Posebna (posebne) ispitna (ispitne) metoda (metode) koja (koje) je (su) upotrijebljena (upotrijebljene) i frekvencijska područja za određivanje otpornosti na smetnje jesu (navesti točno upotrijebljenu metodu iz Priloga IX.):

1.5 Laboratorij, akreditiran prema HRN EN ISO/IEC 17025 i priznat od tijela nadležnog za homologaciju (za svrhu Direktive 72/245/EEZ), koji je odgovoran za provedbu ispitivanja:

5. Napomene:

PRILOG IV.

METODA MJERENJA ZRAČENIH ŠIROKOPOJASNIH ELEKTROMAGNETSKIH EMISIJA IZ VOZILA

1. Općenito

1.1 Ispitna metoda koja je opisana u ovome prilogu primjenjuje se samo na vozila.

1.2 Ispitna metoda

Ovo je ispitivanje namijenjeno za mjerenje širokopojasnih emisija koje proizvode električni ili elektronički sustavi ugrađeni u vozilo (npr. sustav paljenje ili elektromotori).

Ako nije drukčije navedeno u ovom prilogu, ispitivanje se provodi u skladu s HRN EN 55012:2003.

2. Stanje vozila tijekom ispitivanja

2.1 Motor

Motor mora raditi u skladu s HRN EN 55012:2003, stavak 5.3.2.

2.2 Ostali sustavi vozila

Sva oprema koja bi mogla proizvoditi širokopojasne emisije i koju vozač ili putnik može uključiti da stalno radi, mora djelovati s najvećim opterećenjem, npr. motori brisača ili ventilatora. Sirena i elektromotori podizača stakala, itd., izuzimaju se jer se ne upotrebljavaju stalno.

3. Zahtjevi za ispitivanje

3.1 Granice se primjenjuju preko cijeloga frekvencijskoga područja od 30 do 1000 MHz za mjerenje koja se obavljaju polugluhoj komori ili na otvorenom ispitnom prostoru.

3.2 Mjerenja se mogu obavljati s detektorima prividne vršne vrijednosti ili vršne vrijednosti. Granice dane u točkama 6.2 i 6.5 Priloga I. su za detektore prividne vršne vrijednosti. Ako se upotrebljava detektor vršne vrijednosti, mora se upotrijebiti faktor ispravka od 20 dB prema definiciji u HRN EN 55012:2003.

3.3 Mjerenja

Tehnička služba treba provesti ispitivanje u razmacima propisanim u HRN EN 55012:2003 preko cijeloga frekvencijskoga područja od 30 do 1000 MHz

Kao drugu mogućnost, ako proizvođač dostavi podatke o mjerenjima za cijelo frekvencijsko područje koje je proveo ispitni laboratorij akreditiran prema primjenjivim dijelovima HRN EN ISO/IEC 17025 i kojega prizna tijelo za homologaciju, tehnička služba može razdijeliti frekvencijsko područje u 14 ovih frekvencijskih područja: 30-34, 34-45, 45-60, 60-80, 80-100, 100-130, 130-170, 170-225, 225-300, 00-400, 400-525, 535-700,700-850, 850-1 000 MHz i obaviti ispitivanja na 14 frekvencija koje daju najveće razine emisije u svakom području radi potvrđivanja da vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga priloga.

U slučaju da se tijekom ispitivanja prijeđe granična vrijednost, potrebno je provesti istraživanje kako bi se osiguralo da je tomu uzrok vozilo, a ne ometajuće zračenje.

3.4 Očitavanja

Najviše vrijednosti očitavanja u odnosu na granične vrijednosti (s antenom i u vodoravnoj i u vertikalnoj polarizaciji i na lijevoj i desnoj strani vozila) u svakom od 14 frekvencijskih pojasa uzimaju se kao karakteristično očitavanje na frekvenciji na kojoj su mjerenja obavljena.

PRILOG V.

METODA MJERENJA ZRAČENIH USKOPOJASNIH ELEKTROMAGNETSKIH EMISIJA IZ VOZILA

1. Općenito

1.1 Ispitna metoda koja je opisana u ovome prilogu primjenjuje se samo na vozila.

1.2 Ispitna metoda

Ovo je ispitivanje namijenjeno za mjerenje uskopojasnih emisija koje potječu od sustava s mikroprocesorom ili drugih uskopojasnih izvora.

Ako nije drukčije navedeno u ovom prilogu ispitivanje se provodi u skladu s HRN EN 55012:2003 ili HRN EN 55025:2003.

1.3. Kao početni korak, razine emisija u FM frekvencijskom pojasu (76 do 108 MHz) moraju se mjeriti na širokopojasnoj radijskoj anteni vozila s detektorom prosječne vrijednosti. Ako nije prekoračena razina propisana u točki 6.3.2.4 Priloga I. tada se smatra da vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga priloga s obzirom na taj frekvencijski pojas te se cijelo ispitivanje ne treba provoditi.

2. Stanje vozila tijekom ispitivanja

2.1 Paljenje mora biti uključeno. Motor ne smije djelovati.

2.2 Elektronički sustavi vozila moraju biti u stanju uobičajenog djelovanja dok vozilo miruje.

2.3 Sva oprema s unutarnjim oscilatorima > 9 kHz ili s ponavljajućim signalima koju vozač ili putnik može uključiti da stalno radi, mora biti u stanju uobičajenog djelovanja.

3. Zahtjevi za ispitivanje

3.1 Granice se primjenjuju preko cijeloga frekvencijskoga područja od 30 do 1000 MHz za mjerenje koja se obavljaju u polugluhoj komori ili na otvorenom ispitnom prostoru.

3.2 Mjerenja se mogu obavljati s detektorima prosječne vrijednosti.

3.3 Mjerenja

Tehnička služba treba provesti ispitivanje u razmacima propisanim u HRN EN 55012:2003 preko cijeloga frekvencijskoga područja od 30 do 1000 MHz

Kao drugu mogućnost, ako proizvođač dostavi podatke o mjerenjima za cijelo frekvencijsko područje koje je proveo ispitni laboratorij akreditiran prema primjenjivim dijelovima HRN EN ISO/IEC 17025 i kojega prizna tijelo za homologaciju, tehnička služba može razdijeliti frekvencijsko područje u 14 ovih frekvencijskih područja: 30-34, 34-45, 45-60, 60-80, 80-100, 100-130, 130-170, 170-225, 225-300, 224-300, 33-400, 400-525, 535-700,700-850, 850-1 000 MHz i obaviti ispitivanja na 14 frekvencija koje daju najveće razine emisije u svakom području radi potvrđivanja da vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga priloga.

U slučaju da se tijekom ispitivanja prijeđe granična vrijednost, potrebno je provesti istraživanje kako bi se osiguralo da je tomu uzrok vozilo, a ne ometajuće zračenje uključujući širokopojasno zračenje iz ESA podsklopa.

3.4 Očitavanja

Najviše vrijednosti očitavanja u odnosu na granične vrijednosti (s antenom i u vodoravnoj i u vertikalnoj polarizaciji i na lijevoj i desnoj strani vozila) u svakom od 14 frekvencijskih pojasa uzimaju se kao karakteristično očitavanje na frekvenciji na kojoj su mjerenja obavljena.

PRILOG VI.

METODA ISPITIVANJA OTPORNOSTI VOZILA NA ELEKTROMAGNETSKO ZRAČENJE

1. Općenito

1.1 Metoda opisana u ovome prilogu primjenjuje se samo na vozila.

1.2 Metoda ispitivanja

Ovo je ispitivanje namijenjeno za dokazivanje otpornosti elektroničkih sustava vozila. Vozilo se izlaže djelovanju elektromagnetskih polja kako je opisano u ovome prilogu. Vozilo se nadzire tijekom tih ispitivanja.

Ako nije drukčije navedeno u ovome prilogu, ispitivanje se provodi u skladu s HRN ISO 11451-2:2008.

1.3. Duge metode ispitivanja

Ispitivanje se kao druga mogućnost može za sva vozila provesti na otvorenom ispitnom prostoru. Ispitna oprema mora zadovoljavati zahtjeve (nacionalnog) zakonodavstva o emisiji elektromagnetskih polja.

Ako je vozilo dulje od 12 m i/ili šire od 2,60 m i/ili više od 4,00 m, BCI metoda u skladu s HRN ISO 11451-4:12995 može se upotrijebiti u frekvencijskom području 20 – 2 000 MHz s razinama određenim točki 6.7.2.1 Priloga I.

2. Stanje vozila tijekom ispitivanja

2.1 Vozilo treba biti neopterećeno, osim potrebne ispitne opreme.

2.1.1 Motor uobičajeno vrti pogonske kotače pri stalnoj brzini od 50 km/h ako proizvođač nema neki tehnički razlog da izabere neku drugu brzinu. Vozilo treba biti na odgovarajuće opterećenu dinamometru ili, alternativno, kada nema dinamometra, oslonjeno na izolirane oslonce osovina tako da razmak od tla bude najmanji. Kad je to prikladno, osovine prijenosnika snage mogu biti isključene (npr. kamioni).

2.1.2 Osnovni uvjeti za vozilo

Ova točka određuje najmanje ispitne uvjete i kriterije neispravnosti za ispitivanje vozila na otpornost. Drugi sustavi vozila koji mogu utjecati na funkcije povezane s otpornošću moraju se ispitati na način koji sporazumno odrede proizvođač i tehnička služba.

2.1.3 Sva oprema koju vozač ili putnik može uključiti da stalno radi, mora biti u stanju uobičajenog djelovanja.

2.1.4 Svi dugi sustavi koji mogu utjecati na vozačevo upravljanje vozilom moraju biti (uključeni) u položaju za uobičajeno djelovanje vozila.

2.2 Kada u vozilu postoje električni/elektronički sustavi koji čine sastavni dio sustava upravljanja vozilom, a neće biti (uključeni) u radnome stanju pod uvjetima koji su opisani u točki 4.1, proizvođaču će se dopustiti da dostavi ovlaštenomu ispitnom tijelu izvještaj ili dodatni dokaz da taj električni/elektronički sustav vozila zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika Takav dokaz treba zadržati u dokumentaciji o homologacije tipa.

2.3 Tijekom nadzora vozila upotrebljava se samo oprema koja ne stvara smetnje. Nadzire se vanjski izgled vozila i prostor za putnike kako bi se ustanovilo udovoljavaju li zahtjeve iz ovoga priloga (npr., uporabom videokamere (videokamera)).

3. Ispitni zahtjevi

3.1 Frekvencijsko područje, vremena zadržavanja, polarizacija

Vozilo se izlaže elektromagnetskomu zračenju u frekvencijskome području od 20 do 2 000 MHz u vertikalnoj polarizaciji.

Ispitni signal modulacije mora biti:

– AM, s modulacijom 1 kHz i 80% dubine modulacije u frekvencijskome području od 20 do 2 000 MHz,

– PM, t na 577 μs, period 4 600 μs u frekvencijskome području od 800 do 2 000 MHz

ako nije drukčije dogovoreno između tehničke službe i proizvođača vozila.

Veličina frekvencijskih koraka i vrijeme zadržavanja odabiru se u skladu s HRN ISO 11451-2:2008.

3.1.1 Tehnička služba treba provesti ispitivanje u razmacima propisanim u HRN ISO 11451-2:2008 preko cijeloga frekvencijskoga područja od 20 do 2 000MHz.

Kao drugu mogućnost, ako proizvođač dostavi podatke o mjerenjima za cijelo frekvencijsko područje koje je proveo ispitni laboratorij akreditiran prema primjenjivim dijelovima HRN EN ISO/IEC 17025 i kojega prizna tijelo za homologaciju, tehnička služba može odabrati smanjen broj ispitnih frekvencija u tome području, npr.: 27, 45, 65, 90, 120, 150, 190, 230, 280, 380, 450, 600, 750, 900, 1 300 i 1 800 MHz radi potvrđivanja da vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga priloga.

Ako vozilo ne zadovolji ispitivanje određeno u ovome prilogu, mora se potvrditi da vozilo nije zadovoljilo pod propisanim ispitnim uvjetima, a ne kao rezultat stvaranja nenadziranih polja.

4. Stvaranje zahtijevane jakosti polja

4.1 Ispitna metodologija

4.1.1 Kako bi se uspostavili uvjeti za ispitno polje, upotrebljava se supstitucijska metoda u skladu s HRN ISO 11451-2:2008

4.1.2 Umjeravanje

Za sustave prijenosne linije (TLS) mora se upotrijebiti mjerna sonda polja u referentnoj točki ispitne opreme.

Za antenu, moraju se upotrijebiti četiri mjerne sonda polja u referentnoj točki ispitne opreme.

4.1.3 Faza ispitivanja

Vozilo se mora postaviti tako da njegova središnja crta bude na referentnoj crti ili točki ispitne opreme. Vozilo je uobičajeno okrenuto prednjom stranom prema nepomičnoj anteni. Međutim, kad su elektroničke upravljačke jedinice s s pridruženim ožičenjem smještene većim dijelom u stražnjem dijelu vozila, ispitivanje se uobičajeno provodi s vozilom okrenutim od antene. U slučaju dugih vozila (tj. vozilima osim automobila i lakih furgona), koja imaju elektroničke upravljačke jedinice i pridruženo im ožičenje pretežito u središnjem dijelu vozila, referentna točka može se odrediti u odnosu na lijevu ili desnu bočnu površinu vozila. Ta referentna točka mora biti na sredini duljine vozila ili u jednoj točki na bočnoj strani vozila koju odaberu zajedno proizvođač i nadležno tijelo nakon što ustanove na koji su način razmješteni elektronički sustavi i pripadajuće kabelsko ožičenje.

Takvo se ispitivanje može provoditi samo kada to fizička konstrukcija komore dopušta. Mjesto antene mora biti navedeno u ispitnom izvještaju.

PRILOG VII.

METODA MJERENJA ZRAČENIH ŠIROKOPOJASNIH ELEKTROMAGNETSKIH EMISIJA IZ ELEKTRIČNIH/ELEKTRONIČKIH PODSKLOPOVA

1.1 Ispitna metoda koja je opisana u ovome prilogu primjenjuje se na električne/elektroničke podsklopove koji se naknadno ugrađuju u vozila, koja zadovoljavaju Prilog IV.

1.2 Ispitna metoda

Ovo je ispitivanje namijenjeno za mjerenje širokopojasnih elektromagnetskih emisija koje proizvode električni/elektronički podsklopovi (npr. sustavi paljenja, elektromotori. Itd.).

Ako nije drukčije navedeno u ovome prilogu ispitivanje se provodi u skladu s HRN EN 55025:2003.

2. Stanje električnog/elektroničkog podsklopa tijekom ispitivanja

2.1 Električni/elektronički podsklopa koji se ispituje mora biti u uobičajenom radnom stanju, po mogućnosti s najvećim opterećenjem.

3. Postavke ispitivanja

3.1 Ispitivanje se mora provoditi u skladu s HRN EN 55025:2003, stavak 6.4 – ALSE metoda

3.2 Kao zamjena za zaslonjeni prostor obložen apsorpcijskim materijalom (ALSE – Apsorber-Lined Scielded Enclosure) može se upotrijebiti otvoreni ispitni prostor (OATS – Open Aeria Test Site) koji zadovoljava zahtjeve HRN CISPR 16-1:2001 (vidi Dodatak 1. ovoga priloga).

3.3 Okružje

Kako bi se osiguralo da ne bude nikakva vanjskog šuma ili signala takve veličine da mogu bitno utjecati na mjerenje, potrebno je obaviti mjerenja prije i nakon glavnog ispitivanja. Pri tom mjerenju, vanjski šum ili signal mora biti najmanje 6 dB ispod graničnih vrijednosti za smetnje koje su dane u točki 6.5.2.1 Priloga I., osim namjernih uskopojasnih odašiljanja iz okružja.

4. Ispitni zahtjevi

4.1 Granice se primjenjuju preko cijeloga frekvencijskoga područja od 30 do 1000 MHz za mjerenje koja se obavljaju gluhoj komori ili na otvorenom ispitnom prostoru.

4.2 Mjerenja se mogu obavljati s detektorima prividne vršne vrijednosti ili vršne vrijednosti. Granice dane u točkama 6.2 i 6.5 Priloga I. su za detektore prividne vršne vrijednosti. Ako se upotrebljava detektor vršne vrijednosti, mora se upotrijebiti faktor ispravka od 20 dB prema definiciji u HRN EN 55012:2003.

4.3 Mjerenja

Tehnička služba treba provesti ispitivanje u razmacima propisanim u HRN EN 55025:2003 preko frekvencijskoga područja od 30 do 1000 MHz

Kao drugu mogućnost, ako proizvođač dostavi podatke o mjerenjima za cijelo frekvencijsko područje koje je proveo ispitni laboratorij akreditiran prema primjenjivim dijelovima HRN EN ISO/IEC 17025 i kojega prizna tijelo za homologaciju, tehnička služba može razdijeliti frekvencijsko područje u 13 ovih frekvencijskih pojasa: 30-50, 50-75, 75-100, 100-130, 130-165, 165-200, 200-250, 250-320, 320-400, 400-520, 520-660,660-820, 820- 1 000 MHz i obaviti ispitivanja na 13 frekvencija koje daju najveće razine emisije u svakom pojasu radi potvrđivanja da ESA zadovoljava zahtjeve ovoga priloga.

U slučaju da se tijekom ispitivanja prijeđe granična vrijednost, potrebno je provesti istraživanje kako bi se osiguralo da je tomu uzrok ESA, a ne ometajuće zračenje.

4.4 Očitavanja

Najviše vrijednosti očitavanja u odnosu na granične vrijednosti (u vodoravnoj i u vertikalnoj polarizaciji) u svakom od 13 frekvencijskih pojasa uzimaju se kao karakteristično očitavanje na frekvenciji na kojoj su mjerenja obavljena.

DODATAK 1.

Slika 1.

Otvoreni ispitni prostor: granice ispitnog područja za električni/elektronički podsklop

Ravno čisto područje bez površina koje reflektiraju elektromagnetsko zračenje

PRILOG VIII.

METODA MJERENJA ZRAČENIH USKOPOJASNIH ELEKTROMAGNETSKIH EMISIJA IZ ELEKTRIČNIH/ELEKTRONIČKIH PODSKLOPOVA

1.1 Ispitna metoda koja je opisana u ovome prilogu može se primijeniti ESA podsklopove koji se naknadno mogu ugrađivati u vozila, koja zadovoljavaju Prilog IV.

1.2 Ispitna metoda

Ovo je ispitivanje namijenjeno za mjerenje uskopojasnih elektromagnetskih emisija poput onih koje potječu od sustava s mikroprocesorom.

Ako nije drukčije navedeno u ovome prilogu, ispitivanje se provodi u skladu s HRN EN 55025:2003.

2. Stanje ESA podsklopa tijekom ispitivanja

2.1 ESA podsklopa koji se ispituje mora biti u uobičajenom radnom stanju.

3. Postavke ispitivanja

3.1 Ispitivanje se mora provoditi u skladu s HRN EN 55025:2003, stavak 6.4 – ALSE metoda

3.2 Alternativni položaj za mjerenje

Kao zamjena za zaslonjeni prostor obložen apsorpcijskim materijalom (ALSE) može se upotrijebiti otvoreni ispitni prostor (OATS) koji zadovoljava zahtjeve HRN CISPR 16-1:2001 (vidi Dodatak 1. Priloga VII.).

3.3 Okružje

Kako bi se osiguralo da ne bude nikakva vanjskog šuma ili signala takve veličine da mogu bitno utjecati na mjerenje, potrebno je obaviti mjerenja prije i nakon glavnog ispitivanja. Pri tom mjerenju, vanjski šum ili signal mora biti najmanje 6 dB ispod graničnih vrijednosti za smetnje koje su dane u točki 6.5.2.1 Priloga I., osim namjernih uskopojasnih odašiljanja iz okružja.

4. Ispitni zahtjevi

4.1 Granice se primjenjuju preko cijeloga frekvencijskoga područja od 30 do 1000 MHz za mjerenje koja se obavljaju u polugluhoj komori ili na otvorenom ispitnom prostoru.

4.2 Mjerenja se moraju obavljati s detektorima prosječne vrijednosti.

4.3 Mjerenja

Tehnička služba treba provesti ispitivanje u razmacima propisanim u normi HRN EN 55025:2003 preko frekvencijskoga područja od 30 do 1000 MHz

Kao drugu mogućnost, ako proizvođač dostavi podatke o mjerenjima za cijelo frekvencijsko područje koje je proveo ispitni laboratorij akreditiran prema primjenjivim dijelovima HRN EN ISO/IEC 17025 i kojega prizna tijelo za homologaciju, tehnička služba može razdijeliti frekvencijsko područje u 13 ovih frekvencijskih pojasa: 30-50, 50-75, 75-100, 100-130, 130-165, 165-200, 200-250, 250-320, 320-400, 400-520, 520-660,660-820, 820-1 000 MHz i obaviti ispitivanja na 13 frekvencija koje daju najveće razine emisije u svakom pojasu radi potvrđivanja da ESA podsklop zadovoljava zahtjeve ovoga priloga.

U slučaju da se tijekom ispitivanja prijeđe granična vrijednost, potrebno je provesti istraživanje kako bi se osiguralo da je tomu uzrok ESA podsklop, a ne ometajuće zračenje.

4.4 Očitavanja

Najviše vrijednosti očitavanja u odnosu na granične vrijednosti (u vodoravnoj i u vertikalnoj polarizaciji) u svakom od 13 frekvencijskih pojasa uzimaju se kao karakteristično očitavanje na frekvenciji na kojoj su mjerenja obavljena.

PRILOG IX.

METODA (METODE) ISPITIVANJA OTPORNOSTI ELEKTRIČNIH/ELEKTRONIČKIH PODSKLOPOVA NA ELEKTROMAGNETSKA ZRAČENJA

1. Općenito

1.1 Ispitna (ispitne) metoda (metode) opisana (opisane) u ovome prilogu može (mogu) se primijeniti na ESA podsklopove.

1.2 Ispitne metode

1.2.1 ESA podsklopovi mogu zadovoljavati zahtjeve bilo koje kombinacije sljedećih ispitnih metoda, po slobodnom izboru proizvođača, pod uvjetom da je obuhvaćeno cjelokupno frekvencijsko područje navedeno u točki 3.1 ovoga priloga.

– Ispitivanje u komori s apsorberima u skladu s HRN ISO 11452-2:2008.

– Ispitivanje TEM kavezom: u skladu s HRN ISO 11452-3:2001

– Ispitivanje uvođenjem velike struje: u skladu s HRN ISO 11452-4:2008

– Ispitivanje trakastim vodom: u skladu s HRN ISO 11452-2:2008

– trakastim vod 800 mm: u skladu s točkom 4.5 ovoga priloga.

(Frekvencijsko područje i opći uvjeti ispitivanja moraju se temeljiti na HRN ISO 11452-1:2008).

2. Stanje ESA podsklopa tijekom ispitivanja

2.1 Uvjeti ispitivanja moraju biti u skladu s HRN ISO 11452-1:2008.

2.2 ESA podsklop koji se ispituje treba biti u uključen i mora biti pobuđen da bude u uobičajenu radnom stanju. Treba biti namješten kako je određeno u ovome prilogu, osim kada pojedine ispitne metode zahtijevaju drukčije.

2.3 Kada se za rad ESA podsklopa koji se ispituje zahtijeva neka vanjska oprema, ona ne se smije postaviti tijekom faze umjeravanja. Tijekom umjeravanja nikakva vanjska oprema ne smije biti bliže od 1 m referentnoj točki.

2.4 Kako bi se osigurala ponovljivost mjernih rezultata dobivenih kada se ispitivanja i mjerenja ponavljaju, oprema koja stvara ispitni signal i njezin razmještaj treba biti prema istoj specifikaciji kao što je bila tijekom svake odgovarajuće faze umjeravanja.

2.5 Kad se ispitivani ESA podsklop sastoji od više od jedne jedinice, međuspojni kabeli morali bi idealno biti istovjetni kabelskom ožičenju namijenjenu za stvarnu uporabu u vozilu. Ako to nije dostupno, duljina između elektroničke upravljačke jedinice i umjetne mreže (AN) mreže treba biti kako je određena u normi. Svi kabeli u tome ožičenju trebaju biti završeni što je moguće vjernije i po mogućnosti sa stvarnim teretima i aktuatorima.

3. Opći ispitni zahtjevi

3.1 Frekvencijsko područje, vremena zadržavanja

Mjerenja se moraju obaviti u frekvencijskome području od 20 do 2 000 MHz s frekvencijskim koracima u skladu s HRN ISO 11452-1:2008.

Ispitni signal modulacije mora biti:

– AM, s modulacijom 1 kHz i 80% dubine modulacije u frekvencijskome području od 20 do 800 MHz,

– PM, t na 577 μs, period 4 600 μs u frekvencijskome području od 800 do 2 000 MHz,

ako nije drukčije dogovoreno između tehničke službe i proizvođača ESA podsklopa.

Veličina frekvencijskog koraka i vrijeme zadržavanja moraju se odabrati u skladu s HRN ISO 11452-1:2008.

3.2 Tehnička služba treba provesti ispitivanje u razmacima propisanim u HRN ISO 11452-1:2008. preko cijeloga frekvencijskoga područja od 20 do 2 000MHz.

Kao drugu mogućnost, ako proizvođač dostavi podatke o mjerenjima za cijeli frekvencijski pojas koje je proveo ispitni laboratorij akreditiran prema primjenjivim dijelovima HRN EN ISO/IEC 17025 i kojega prizna tijelo za homologaciju, tehnička služba može odabrati smanjen broj ispitnih frekvencija u tome području, npr.: 27, 45, 65, 90, 120, 150, 190, 230, 280, 380, 450, 600, 750, 900, 1 300 i 1 800 MHz radi potvrđivanja da vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga priloga.

3.3 Ako ESA podsklop ne zadovolji ispitivanja određena u ovome prilogu, mora se potvrditi da nije zadovoljio pod propisanim ispitnim uvjetima, a ne kao rezultat stvaranja nenadziranih polja.

4. Posebni ispitni zahtjevi

4.1 Ispitivanje u komori s apsorberima

4.1.1 Ispitna metoda

Ta ispitna metoda omogućava ispitivanje električnih/elektroničkih sustava vozila izlaganjem ESA podsklopa elektromagnetskom zračenju koje proizvodi antena.

4.1.2 Ispitna metodologija

Kako bi se uspostavili uvjeti za ispitno polje, upotrebljava se supstitucijska metoda u skladu s HRN ISO 11452-2:2008.

Ispitivanje se provodi s vertikalnom polarizacijom.

4.2 Ispitivanje TEM kavezom

4.2.1 Ispitna metoda

TEM (poprečni elektromagnetski način) kavez stvara homogena polja između unutarnjeg vodiča (septum) i kućišta (temeljna ploča).

4.2.2 Ispitna metodologija

Ispitivanje se provodi u skladu s HRN ISO 11452-3:2001.

Ovisno o ESA podsklopu koji se ispituje, tehnička služba treba odabrati metodu izlaganja ESA podsklopa ili kabelskog ožičenja unutar TEM kaveza najvećem polju.

4.3. Ispitivanje uvođenjem velike struje

4.3.1 Ispitna metoda

To je metoda ispitivanja otpornosti na smetnje izravnim induciranjem električnih struja u ožičenje uporabom sonde za uvođenje struje.

4.3.2 Ispitna metodologija

Ispitivanje se provodi u skladu s HRN ISO 11452-4:2008 na ispitnoj napravi. Kao drugu mogućnost, ESA podsklop može se ispitati dok je ugrađen u vozilu u skladu s HRN ISO 11451-4:1995).

– Sonda za uvođenje mora se postaviti na udaljenost do 150 mm od ESA podsklopa koji se ispituje.

– Referentna se metoda mora upotrijebiti za izračunavanje uvedenih struja iz dovedene snage.

– Frekvencijsko područje metode ograničeno je specifikacijom sonde za uzorkovanje.

4.4 Ispitivanje trakastim vodom

4.4.1 Ispitna metoda

Ta se ispitna metoda sastoji od izlaganja kabelskog ožičenja koje povezuje sastavne dijelove u električnom/elektroničkom podsklopu polju propisanih jakosti.

4.4.2 Ispitna metodologija

Ispitivanje se provodi u skladu s HRN ISO 11452-5:2003.

4.5 Ispitivanje trakastim vodom 800 mm

4.5.1 Ispitna metoda

Trakasti se vod sastoji od dviju usporednih metalnih ploča razmaknutih 800 mm. Oprema koja se ispituje postavlja se u sredini između ploča i izlaže elektromagnetskom polju (vodi Dodatak I. ovog priloga).

Tom se metodom mogu ispitati cijeli elektronički sustavi, uključujući osjetila i aktuatore kao i upravljačka jedinica i kabelski snop. Pogodna je za naprave čija je najveća dimenzija manja od jedne trećine razmaka između ploča.

4.5.2 Ispitna metodologija

4.5.2.1 Položaj trakastog voda

Trakasti vod stavlja se u ekraniziranu komoru (da se spriječe emisije prema vani) 2 m od zidova i bilo koje metalne ograde kako bi se spriječile elektromagnetske refleksije. Za prigušivanje tih refleksija može se upotrijebiti RF upijajući materijal. Trakasti vod postavlja se na nevodljive oslonce najmanje 0,4 m iznad poda.

4.5.2.2 Umjeravanje trakastog voda

Mjerna sonda polja postavlja se u središte na trećini uzdužne, okomite i poprečne izmjere prostora između usporednih ploča bez sustava koji se ispituje.

Pridružena mjerna oprema postavlja se izvan zaslona komore. Ispitni trakasti vod napaja se na svakoj željenoj frekvenciji signalom određene razine snage kako bi se proizvela tražena jakost polja na anteni. Ta će se razina dovedene snage, ili neki drugi parametar koji je u izravnome odnosu s tom snagom potrebnom da se odredi polje, upotrijebiti za homologacijska ispitivanja tipa, osim ako se ne pojave promjene u uvjetima ili opremi, zbog kojih se taj postupak treba ponoviti.

4.5.2.3 Postava ispitivanog ESA podsklopa

Glavna upravljačka jedinica postavlja se u središte na trećinu uzdužne, okomite i poprečne izmjere prostora između usporednih ploča. Treba je postaviti na stalak od nevodljivoga materijala.

4.5.2.4 Glavni snopovi ožičenja i kabeli za osjetila i aktuatore

Glavni snop ožičenja i svi kabeli za osjetila/aktuatore penju se vertikalno iz upravljačke jedinice prema vrhu temeljne ploče (time se pojačava spoj s elektromagnetskim poljem). Zatim slijede donju stranu ploče prema jednom od njezinih slobodnih rubova gdje se presavijaju i slijede povrh temeljne ploče sve do spojeva za napajanje trakastog voda. Kabeli se tada usmjeravaju k odgovarajućoj opremi koja se treba nalaziti u području izvan utjecaja elektromagnetskoga polja, tj. na podu ekranizirane komore, 1 m uzdužno od trakastog voda.

DODATAK 1.

Slika 1.

Ispitivanje trakastim vodom 800 mm

1 = Temeljna ploča

2 = Glavni snop ožičenja i kabeli za senzore i aktuatore

3 = Drveni okvir

4 = Noseća ploča

5 = Izolator

6 = Ispitivani predmet

Slika 2.

Dimenzije trakastog voda 800 m

DODATAK 2.

Tipične dimenzije jednog TEM kaveza

Sljedeća tablica prikazuje dimenzije za izradu TEM kaveza s određenim gornjim granicama frekvencija:

PRILOG X.

METODA (METODE) ISPITIVANJA OTPORNOSTI ELEKTRIČNIH/ELEKTRONIČKIH PODSKLOPOVA NA PRIJELAZNE POJAVE I EMISIJE PRIJELAZNIH POJAVA IZ TIH PODSKLOPOVA

1. Općenito

Ovom se ispitnom metodom utvrđuje otpornost ESA podsklopova na prijelazne pojave koje se šire vođenjem pri električnom napajanju vozila i ograničavaju prijelazne pojave koje se šire vođenjem iz ESA podsklopova prema električnom napajanju vozila.

2. Otpornost na smetnje koje se šire vođenjem duž vodova napajanja

Primjenjuju se ispitni ciklusi 1, 2a, 2, 3a, 3b i 4 u skladu s međunarodnom normom HRN ISO 7637-2:2004 prema vodovima napajanja kao i prema drugim priključcima ESA podsklopova koji mogu biti radno povezani s vodovima električnog napajanja.

3. Emisija smetnja koje se šire vođenjem duž vodova napajanja

Mjerenje se provodi u skladu s međunarodnom normom HRN ISO 7637-2:2004 na vodovima napajanja kao i na drugim priključcima ESA podsklopova koji mogu biti radno povezani s vodovima napajanja.

[1]

[1]* Ovaj Pravilnik preuzima sadržaj Direktive Vijeća 72/245/EEZ od 20. lipnja 1972. koja se odnosi na radiosmetnje (elektromagnetsku kompatibilnost) vozila, s uključenim izmjenama i dopunama u direktivama 89/491/EEZ, 95/54/EZ, 2004/104/EZ, 2005/49/EZ, 2005/83/EZ, 2006/28/EZ i 2009/19/EZ.

[1]* Brojevi točaka i napomena upotrijebljeni u ovome opisnom dokumentu odgovaraju točkama i napomenama navedenima u Prilogu I. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00). Ispušene su točke koje nisu bitne za svrhu ovoga pravilnika.

(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

[2]1 Ako je primjenjivo.

[3]* Brojevi točaka i napomena upotrijebljeni u ovome opisnom dokumentu odgovaraju točkama i napomenama navedenima u Prilogu I. Pravilnika o EU homologaciji i pojedinačnom odobravanju motornih vozila (izdanje 00). Ispušene su točke koje nisu bitne za svrhu ovoga pravilnika.

[4](1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

[5](b) Ako podaci za oznaku tipa sadrže znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice na koje se odnosi ovaj certifikat o homologaciji, takvi se znakovi moraju u dokumentaciji zamijeniti znakom ‘?’ (npr. ABC??123???).

(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

[6](1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

[7](1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

[8](2) Ako podaci za oznaku tipa sadrže znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice na koji se odnosi ovaj certifikat o homologaciji, takvi se znakovi moraju u dokumentaciji zamijeniti znakom »?« (npr. ABC ??? 123???).

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_33_753.html