MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI
Na temelju članka 235. stavka 1. točke 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, broj 67/08), ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, donosi
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrsta i opseg pregleda, način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije, dokumentacije vezane uz psihologijsko testiranje, izdavanje uvjerenja i izvještavanja o zdravstvenoj sposobnosti vozača i kandidata za vozače.
Članak 2.
Vozači i kandidati za vozače svrstavaju se prema sadržaju i rokovima pregleda u sljedeće skupine:
– vozači kojima upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje za vozila: M, A1, A2, A, B, B+E i F kategorije,
– vozači kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje za vozila: M, A1, A2, A, B, B+E, C1, C, C1+E, C+E, D, D+E, F, G i H kategorije.
Članak 3.
Zdravstvene preglede vozača i kandidata za vozače za vozila kategorija iz članka 2. ovoga Pravilnika obavljaju zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi.
Zdravstvene preglede vozača i kandidata za vozače za vozila F, G i M kategorije iz članka 2. ovoga Pravilnika mogu obavljati i izabrani liječnici obiteljske/opće medicine.
Za obavljanje zdravstvenih pregleda iz stavka 1. ovoga članka izabrani liječnici obiteljske/opće medicine obvezni su posjedovati posebnu opremu koja se sastoji od:
– spirometara,
– tablice za ispitivanje vida,
– Ishiara tablice,
– test-audiometar,
– nalaz ovlaštenog psihologa o sposobnosti vozača i kandidata za vozače za vozila F, G i M kategorije.
Zdravstvene ustanove, trgovačka društva, privatne ordinacije medicine rada i ordinacije obiteljske/opće medicine obvezne su voditi evidenciju svih pregledanih vozača i kandidata za vozače.
Zdravstvene ustanove, trgovačka društava, privatne ordinacije medicine rada i ordinacije obiteljske/opće medicine obvezne su čuvati medicinsku dokumentaciju sukladno posebnim propisima.
Izgled i sadržaj Uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje vozilima (u daljnjem tekstu: Uvjerenje) utvrđeni su u Prilogu I. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Uvjerenje iz stavka 6. ovoga članka može izdati specijalist medicine rada ili izabrani liječnik obiteljske/opće medicine (u daljnjem tekstu: izabrani liječnik).
Zdravstvenu sposobnost vozača i kandidata za vozače koji nisu zadovoljni ocjenom zdravstvene ustanove u kojoj su pregledani te vozača i kandidata za vozače čija je zdravstvena sposobnost različito ocijenjena u jednoj ili više zdravstvenih ustanova, utvrđuje liječničkim pregledom drugostupanjsko zdravstveno povjerenstvo koje osniva ministar nadležan za zdravstvo.
Članak 4.
Zdravstveni pregledi vozača i kandidata za vozače kojima upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje sukladno ovom Pravilniku su:
1) zdravstveni pregled kandidata prije početka osposobljavanja za vozače,
2) redovni nadzorni zdravstveni pregled vozača, kada specijalist medicine rada, psiholog ili izabrani liječnik odredi potrebu zdravstvenog pregleda u roku kraćem od roka propisanog zakonom. Ova vrsta pregleda provodi se samo ako nadležni specijalist ili psiholog ocijeni da zbog zdravstvenog stanja Uvjerenje ne može izdati na rok koji je propisan zakonom, već je ili zbog zdravstvenog stanja ili zbog psihičkih sposobnosti potrebno odrediti kraći rok,
3) izvanredni nadzorni zdravstveni pregled vozača.
Članak 5.
Zdravstveni pregled kandidata prije početka osposobljavanja za vozače određene kategorije vozila obavlja se radi izdavanja Uvjerenja.
Zdravstveni pregled vozača koji upravljaju vozilima C, C+E, D i H kategorija obavljaju se svakih pet godina i to prilikom produljenja vozačke dozvole.
Zdravstveni pregled vozača koji upravljaju vozilima C1, C1+E kategorija, instruktora vožnje i vozača vozila B kategorije kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje obavljaju se svakih 10 godina i to prilikom produljenja vozačke dozvole.
Nakon navršenih 80 godina života vozač je dužan podvrgnuti se liječničkom pregledu u roku označenom u liječničkom uvjerenju, koji ne može biti dulji od pet godina.
Članak 6.
Redovni nadzorni zdravstveni pregled vozača obavlja se u roku koji je pri zdravstvenom pregledu naveo specijalist medicine rada, psiholog ili izabrani liječnik s tim da u Uvjerenju taj rok ne može biti kraći od 1 godine.
Članak 7.
Zdravstveni pregled prije početka osposobljavanja kandidata za vozače radi izdavanja Uvjerenja, sastoji se najmanje od sljedećih pregleda:
1) kompletnog pregleda specijalista medicine rada/izabranog liječnika (anamneza, kompletan status),
2) izvatka iz liječničkog kartona o kroničnim i psihičkim bolestima od kojih pregledanik boluje, koji dostavlja izabrani liječnik, osim ako drugim propisima nije drukčije određeno ili ako kao izabrani liječnik ima uvid u liječnički karton,
3) pregleda vidnih funkcija: oštrine vida (naturalnog, korigiranog), bulbomotorike, raspoznavanja boja, širine vidnog polja,
4) psihologijskog testiranja psihičkih sposobnosti: intelektualnih sposobnosti, osobina ličnosti i po potrebi senzomotoričkih i psihomotoričkih sposobnosti,
5) ako je za donošenje konačne ocjene zdravstvene sposobnosti potrebno dodatno mišljenje specijalista drugih specijalnosti, pregledanik će biti upućen specijalisti ovisno o indikaciji.
Kandidata za vozača na dodatni pregled mogu uputiti specijalist medicine rada i/ili izabrani liječnik.
Članak 8.
Hrvatska psihološka komora propisuje izgled i sadržaj psihologijskog testiranja kojim se dokazuje da vozač ili kandidat za vozača posjeduje propisane intelektualne sposobnosti i osobnosti, osobine ličnosti i ostalih potrebnih psihičkih sposobnosti za sigurno upravljanje vozilom.
Hrvatska psihološka komora obvezna je u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika propisati sadržaj testa iz stavka 1. ovoga članka.
Psiholog je dužan čuvati dokumentaciju vezanu uz preglede vozača i kandidata za vozača sukladno posebnim propisima.
Psiholog je dužan u sklopu zdravstvenog pregleda izdati potvrdu sa stručnim mišljenjem u kojem se navodi da li vozač ili kandidat za vozača posjeduje propisane psihičke sposobnosti, a rezultate psihologijskog testiranja upisati u zdravstveni karton vozača ili kandidata za vozača.
Ako psiholog na potvrdi naznači da vozač ili kandidat za vozača ne posjeduje intelektualne sposobnosti i osobnosti za sigurno upravljanje motornim vozilom, na Uvjerenju se obvezno navodi da je vozač ili kandidat za vozača zbog psihičkih sposobnosti nesposoban za upravljanje vozilom.
Članak 9.
Redovni nadzorni zdravstveni pregled vozača i vozača starijih od 80 godina radi izdavanja Uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za produženje vozačke dozvole sastoji se od:
– kompletnog pregleda specijaliste medicine rada/izabranog liječnika (anamneza, kompletan status),
– izvatka iz liječničkog kartona o kroničnim bolestima i psihičkim bolestima od kojih pregledanik boluje, koji dostavlja izabrani liječnik, osim ako drugim propisima nije drugačije određeno,
– pregleda vidnih funkcija: oštrine vida (naturalnog, korigiranog), bulbomotorike, raspoznavanja boja, vidnog polja,
– psihologijskog testiranja psihičkih sposobnosti: intelektualnih sposobnosti, osobina ličnosti i po potrebi senzomotoričkih i psihomotoričkih sposobnosti.
Ako je za donošenje konačne ocjene zdravstvene sposobnosti potrebno dodatno mišljenje specijalista drugih specijalnosti, pregledanik će biti upućen na specijalistički pregled ovisno o indikaciji.
Članak 10.
Liječnik iz članka 233. stavka 1., 2. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili kandidata za vozača obvezan je obavijestiti nadležnu policijsku upravu ili postaju u kojoj osoba ima prijavljeno prebivalište, odnosno na čijem području stranac ima prijavljen privremeni ili stalni boravak, da je kod određene osobe promijenjeno zdravstveno stanje tako da nije sposoban sigurno upravljati vozilom na obrascu u Prilogu II, koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka policijska uprava upućuje vozača na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled.
Nova vozačka dozvola izdaje se s rokom važenja navedenim u Uvjerenju.
U slučaju privremene nesposobnosti uskraćuje se izdavanje dozvole za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti, dok se kod trajne nesposobnosti izdavanje dozvole uskraćuje trajno.
Članak 11.
Na zdravstvenom pregledu kandidata prije početka osposobljavanja za vozače, na redovnom i na izvanrednom nadzornom zdravstvenom pregledu vozača ili provjeri psihičkih sposobnosti vozača, vozači kojima upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje ocjenjuju se sposobnima uz vremensko ograničenje u sljedećim slučajevima:
1) ako imaju kompletni srčani blok koji terapijom, koja uključuje i ugradnju elektrostimulatora (pace-maker), a redovnim kontrolama se potvrđuje uredna srčana funkcija,
2) ako imaju samo jedno oko uz uvjet da je oštrina vida tog oka sa ili bez korekcije najmanje 0,8 i da je od gubitka oka prošlo više od 6 mjeseci,
3) ako su dijabetičari pod terapijom, moraju se redovno kontrolirati kod dijabetologa i imati dobro regulirane vrijednosti šećera u krvi. U ovom slučaju određuje se redovni pregled u roku koji nije duži od pet godina.
4) ako imaju poremećenu funkciju lokomotornog sustava uslijed bolesti ili stanja kostiju, zglobova ili mišića, ili postoje deformiteti, kontrakture ili nedostatak, koji oštećuju funkciju dijela ili cijelog ekstremiteta, uz uvjet da mogu upravljati standardnim vozilom,
5) ako boluju od drugih kroničnih bolesti kod kojih se očekuje promjena zdravstvenog stanja u roku kraćem od propisanog roka važenja Uvjerenja, a u vrijeme pregleda su sposobni za upravljanje motornim vozilom,
6) ako se za utvrđene psihičke sposobnosti očekuje promjena koja može utjecati na sigurnu vožnju.
Članak 12.
Vozači i kandidati za vozače kojima upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje ocjenjuju se sposobnima i kada im je tijekom vožnje potrebno neko pomagalo ili adaptacija vozila, što mora biti navedeno i u Uvjerenju i u vozačkoj dozvoli:
1) kada vozač ili kandidat za vozača postiže propisanu oštrinu vida korekcijom uporabom naočala, naočala ili kontaktnih leća, kontaktne leće na jednom ili oba oka, obvezan je tijekom vožnje koristiti propisano optičko pomagalo,
2) kada vozač ili kandidat za vozača rabi slušni amplifikator, obvezan je koristiti slušno pomagalo tijekom vožnje,
3) kada je vozač ili kandidat za vozača gluha ili gluhonijema osoba,
4) kada je vozač ili kandidat za vozača sposoban za vožnju uz adaptaciju, obvezan je posjedovati potvrdu da je vozilo kojim upravlja adaptirano, sukladno nedostatku koji je uvjetovao potrebu adaptacije.
Članak 13.
Vozači i kandidati za vozače kojima upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje uvijek se ocjenjuju nesposobnima ili privremeno nesposobnima kada boluju od sljedećih bolesti ili stanja:
a) bolesti ili stanja iz područja psihologije, psihijatrije i neurologije:
1) psihomotorni i senzomotorni poremećaji (smanjena okulomotorna koordinacija, psihomotorna i senzomotorna usporenost), za vrijeme dok traju navedene promjene, a kada to odredi nadležni specijalist,
2) intelektualna insuficijencija ispod kategorije ispodprosječnih intelektualnih vrijednosti, neovisno o etiologiji,
3) izrazite promjene kognitivnih funkcija: smetnje, smanjenje ili odsutnost pažnje i koncentracije, poremećaji opažanja, mišljenja i pamćenja, sindromi koji bitno utječu na sigurno upravljanje vozilom, za vrijeme dok traju navedene promjene,
4) poremećaj strukture ličnosti: poremećaj prilagodbe, antisocijalni poremećaji ličnosti, granični poremećaj osobnosti (»border line«), emocionalna nezrelost i nestabilnost, sindromi koji bitno utječu na sigurno upravljanje vozilom, za vrijeme dok traju navedene promjene,
5) organski duševni poremećaji i organski poremećaj ličnosti,
6) psihoze: akutne, bez obzira na etiologiju, kronične s rezidualnim i regresivnim promjenama ako utječu na sigurno upravljanje motornim vozilom, o čemu odlučuje nadležni specijalist,
7) perzistirajući sumanuti poremećaji,
8) afektivni poremećaji: manični, depresivni, bipolarni, sa ili bez psihotičnih simptoma, kao i recidivirajući sindromi koji bitno utječu na sigurno upravljanje vozilom, a koji se ne mogu uspješno regulirati terapijom. Ako se mogu regulirati terapijom, nesposobni su samo onda kada je sama terapija kontraindikacija za sigurno upravljanje vozilom,
9) neurotski poremećaji vezani za stres (teži anksio-depresivni, fobično-anksiozni, disocijativni, opsesivno-kompulzivni i recidivirajući), dok se ne mogu uspješno regulirati terapijom,
10) akutni stresni poremećaj, PTSP i neurotski poremećaji vezani za stres kojima je uzrok prometna nesreća, dok se ne mogu uspješno regulirati terapijom,
11) alkoholizam, osim medicinski kontroliranih slučajeva apstinencije najmanje šest mjeseci kod kojih se ne očituju psihičke promjene ili neurološke komplikacije,
12) toksikomanija, osim medicinski kontroliranih slučajeva apstinencije najmanje 12 mjeseci, kod kojih se ne očituju psihičke promjene ili neurološke komplikacije, kada to odredi nadležni specijalist,
13) disocijativni poremećaji,
14) poremećaji koordinacije, rigor, tremor, koreotični i atetotični pokreti, Sclerosis multiplex, M. Wilson, M. Parkinsoni, piramidne i ekstrapiramidne bolesti, paralize i paralitički sindromi kada bitno utječu na sigurno upravljanje vozilom,
15) poremećaji spavanja (katapleksija, narkolepsija), ukoliko su refrakterne na terapiju,
16) neurološke bolesti i stanja te anomalije, prirođene i stečene: živaca i mišića, stanja iza ozljeda mozga i kralješničke moždine sa psihičkim i neurološkim ispadima koje utječu na sigurno upravljanje vozilom, a za koje se ne može na odgovarajući način adaptirati vozilo,
17) tumori CNS-a i ostalih lokalizacija koji utječu na sigurno upravljanje vozilom,
18) nespecifične i specifične upalne bolesti CNS-a i ostalog živčanog sustava, (osim medicinski kontroliranih slučajeva gdje je prošlo najmanje šest mjeseci od izlječenja i ako nema posljedica koje utječu na sigurno upravljanje vozilom),
19) sistemske, cerebrovaskularne, demijelinizirajuće bolesti, kao i degenerativne bolesti živčanog sustava koje utječu na sigurno upravljanje vozilom, ako se terapijom ili na drugi način ne može osigurati sigurno upravljanje vozilom,
20) nasljedne i stečene neuropatije, bolesti perifernog živčanog sustava, te bolesti mioneuralnih veza i mišića, progresivne bolesti mišića, koje utječu na sigurno upravljanje vozilom, ako se terapijom ne može postići sigurno upravljanje vozilom,
21) ostale bolesti i stanja iz područja psihijatrije i neurologije koje utječu na sigurno upravljanje vozilom.
Specijalisti psihijatri odnosno neurolozi dužni su, na traženje specijalista medicine rada, psihologa i/ili izabranog liječnika, odgovoriti da li je zdravstveno stanje vozača ili kandidata za vozača ili terapija koju uzima zbog liječenja bolesti iz kruga bolesti ili stanja iz područja psihologije, psihijatrije i neurologije zapreka za sigurno upravljanje motornim vozilom.
b) epilepsija koju je utvrdio specijalist neurolog kao stanje nakon dva ili više epileptičkih napada u razdoblju kraćem od pet godina.
Specijalist neurolog obvezan je ustanoviti tip napada, procijeniti mogućnost ponovnog napada, propisati odgovarajuću terapiju, a sve zbog osiguranja sigurnog upravljanja vozilom.
1) Vozači i kandidati za vozače koji su medicinski kontrolirani mogu biti ocijenjeni sposobnima za vožnju nakon isteka godine dana bez epileptičkog napada uz uvjet da lijekovi (ako ih vozač ili kandidat za vozača uzima kao terapiju) u terapijskim dozama nisu kontraindicirani za sigurno upravljanje vozilom. Nakon isteka godine dana bez epileptičkog napada, specijalist neurolog obvezan je odrediti vrijeme ponovnog redovitog pregleda kod ove skupine vozača.
2) Kod epileptičkog napada izazvanog promjenom i/ili ukidanjem terapije vozač ili kandidat za vozača može biti ocijenjen sposobnim za vožnju nakon isteka razdoblja od šest mjeseci u kojima je bio bez napada samo uz obavezan nalaz i mišljenje specijalista neurologa. Vozač ili kandidat za vozača može se iznimno, kada to utvrdi specijalist neurolog, proglasiti sposobnim i prije isteka razdoblja od šest mjeseci, ako u tom razdoblju ne dođe do ponovljenog napada. Ako se kod vozača ili kandidata za vozača koji je imao epileptičke napade zbog promijenjene terapije, javi napad drugog uzroka, vrijede uvjeti propisani za epilepsiju.
3) Vozači i kandidati za vozače koji nisu imali napade osim napada u snu, mogu biti ocijenjeni sposobnima za vožnju nakon isteka godine dana bez napada u snu uz uvjet da lijekovi (ako ih vozač ili kandidat za vozača uzima kao terapiju) u terapijskim dozama nisu kontraindicirani za sigurno upravljanje vozilom. Nakon isteka godine dana bez napada u snu, specijalist neurolog obvezan je odrediti vrijeme ponovnog redovitog pregleda kod ove skupine vozača. Ako se kod vozača ili kandidata za vozača koji je imao napade isključivo u snu, javi napad i u budnom stanju, vrijede uvjeti propisani za epilepsiju.
4) Vozači i kandidati za vozače koji nisu imali napade osim napada bez gubitka svijesti uz sposobnost reagiranja (ne narušavaju ni svijest niti funkciju) mogu biti ocijenjeni sposobnima za vožnju nakon isteka godine dana bez napada uz uvjet da lijekovi (ako ih vozač ili kandidat za vozača uzima kao terapiju) u terapijskim dozama nisu kontraindicirani za sigurno upravljanje vozilom. Nakon isteka godine dana bez ovakvoga napada, specijalist neurolog obvezan je odrediti vrijeme ponovnog redovitog pregleda kod ove skupine vozača. Ako se kod vozača ili kandidata za vozača koji je imao ovu vrstu napada, javi napad druge vrste, vrijede uvjeti propisani za epilepsiju.
5) Nakon provedene kirurške terapije epilepsije vrijede isti zahtjevi kao kod epilepsije.
c) drugi gubici svijesti
1) Kod izoliranog ili prvog napada ili gubitka svijesti vozač ili kandidat za vozača nije sposoban upravljati vozilom dok specijalist neurolog ne utvrdi da je sposoban ili ponovno sposoban upravljati vozilom. Specijalist neurolog je obvezan odrediti vrijeme ponovnog redovitog pregleda.
2) Vozač ili kandidat za vozača koji je imao provocirani epileptički napad poznatog uzroka (alkohol i dr.), a nije vjerojatno da će se taj uzrok pojaviti tijekom vožnje, može biti ocijenjen sposobnim za vožnju isključivo temeljem nalaza i mišljenja specijalista neurologa.
3) Kod prvog ili jedinog neprovociranog napada vozač ili kandidat za vozača može biti ocijenjen sposobnim za vožnju u pravilu nakon isteka razdoblja od šest mjeseci bez napada uz obavezan nalaz i mišljenje specijalista neurologa. Iznimno, kada to utvrdi specijalist neurolog vozač i kandidat za vozača može se proglasiti sposobnim i prije isteka razdoblja od šest mjeseci.
d) bolesti i stanja organa vida
1) prirođene i stečene bolesti, stanja i anomalije organa vida koje utječu na sigurno upravljanje vozilom, ako nisu medicinski uspješno korigirane,
2) oštrina vida oba oka, nekorigirana ili korigirana manja od 0,5 u zbroju, uz uredno vidno polje,
3) ako osoba ima samo jedno oko, oštrina vida tog oka, nekorigirana ili korigirana mora biti najmanje 0,5 uz uredno vidno polje, ako specijalista oftalmolog potvrdi da to stanje monokularnog vida postoji dovoljno dugo da je došlo do prilagodbe i da je vidno polje na tom oku uredno,
4) ako je suženje vidnog polja temporalno, a širina najmanje 120 stupnjeva, uz eliminaciju utjecaja monokularnih skotoma te urednu oštrinu vida oba oka,
5) ostale bolesti i stanja organa vida koja imaju utjecaj na sigurno upravljanje vozilom.
Specijalisti oftalmolozi obvezni su, na traženje specijalista medicine rada, i/ili izabranog liječnika utvrditi da li je zdravstveno stanje vozača ili kandidata za vozača ili terapija koju uzima zbog liječenja bolesti iz kruga bolesti ili stanja iz područja okulistike zapreka za sigurno upravljanje vozilom.
6) Kada je ustanovljeno progresivno oštećenje vida specijalist medicine rada ili izabrani liječnik obvezan je uputiti pregledanu osobu na pregled specijalistu oftalmologu.
7) Nakon svake novonastale diplopije ili gubitka jednog oka vozač ili kandidat za vozača ne smije upravljati vozilom najmanje šest mjeseci, nakon čega mora pristupiti izvanrednom zdravstvenom pregledu u čijem sastavu mora sudjelovati i specijalist oftalmolog, koji je obvezan dati ocjenu o sposobnosti za sigurno upravljanje vozilom.
e) bolesti i stanja organa sluha i ravnoteže
1) prirođene i stečene bolesti, stanja i anomalije organa sluha i ravnoteže koje utječu na sigurno upravljanje vozilom, a koje se ne mogu medicinski uspješno korigirati,
2) bolesti vestibularnog aparata i poremećaj ravnoteže koje se ne mogu medicinski uspješno korigirati,
3) ostale bolesti i stanja organa sluha i ravnoteže koja imaju utjecaj na sigurno upravljanje vozilom.
Specijalisti otorinolaringolozi dužni su, na traženje specijalista medicine rada, psihologa i/ili izabranog liječnika odgovoriti da li je zdravstveno stanje vozača ili kandidata za vozača ili terapija koju uzima zbog liječenja bolesti iz kruga bolesti ili stanja iz područja otorinolaringologije zapreka za sigurno upravljanje vozilom.
f) bolesti i stanja srca i krvnih žila
1) prirođene i stečene bolesti, stanja i anomalije srca i krvnih žila koje utječu na sigurno upravljanje vozilom, osim medicinski uspješno korigiranih slučajeva uz koje je upravljanje vozilom sigurno,
2) koronarna bolest s učestalim napadima angine pectoris, dok se terapijom ili drugim oblicima liječenja ne postigne stabilno stanje pri kojem je upravljanje vozilom sigurno,
3) infarkt miokarda, osim nakon što je prošlo najmanje šest mjeseci od infarkta i uspješno provedene rehabilitacije te bez angine pektoris i posljedica koje utječu na sigurno upravljanje vozilom,
4) poremećaji ritma i bolesti srca s poremećajima svijesti, koji se ne mogu terapijski regulirati,
5) kompletni srčani blok kada ima utjecaj na sigurno upravljanje vozilom,
6) urođene i stečene bolesti srca (valvularnog aparata i drugih struktura srca) i krvnih žila ako utječu na sigurno upravljanje vozilom,
7) kronično plućno srce sa znacima dekompenzacije, za vrijeme dok bolest nije uspješno liječena i utječe na sigurno upravljanje vozilom,
8) stanje nakon perikarditisa sa znacima konstrikcije, dok utječe na sigurno upravljanje vozilom,
9) hipertonija sa sistoličkim tlakom višim od 160 ili dijastoličkim višim od 100 mm Hg ako utječe na sigurno upravljanje vozilom,
10) ostale bolesti i stanja srca i krvnih žila koje utječu na sigurnost upravljanja vozilom.
Specijalisti internisti/kardiolozi obvezni su, na traženje specijalista medicine rada, i/ili izabranog liječnika utvrditi da li je zdravstveno stanje vozača ili kandidata za vozača ili terapija koju uzima zbog liječenja bolesti iz kruga bolesti ili stanja iz područja kardiologije zapreka za sigurno upravljanje vozilom.
g) šećerna bolest
1) Vozači i kandidati za vozače koji i uz terapiju imaju opetovano tešku hipoglikemiju i/ili nisu svjesni hipoglikemije dok im se stanje ne regulira. O mogućnosti upravljanja vozilom odlučuje nadležni specijalist.
h) bolesti i stanja lokomotornog sustava
1) prirođene i stečene bolesti, stanja i anomalije lokomotornog sustava koje utječu na sigurno upravljanje vozilom,
2) kronične upalne bolesti mišićno-koštanog sustava koje se terapijski ne mogu dovesti u stanje za sigurno upravljanje vozilom,
3) deformiteti, kontrakture ili nedostatak, koji oštećuju funkciju dijela ili cijelog ekstremiteta, a za koje se ne može na odgovarajući način adaptirati vozilo,
4) ostale bolesti i stanja lokomotornog sustava koja imaju utjecaj na sigurnost upravljanja vozilom.
Specijalisti ortopedi/fizijatri/kirurzi obvezni su, na traženje specijalista medicine rada, i/ili izabranog liječnika utvrditi da li je zdravstveno stanje vozača ili kandidata za vozača ili terapija koju uzima zbog liječenja bolesti iz kruga bolesti ili stanja iz područja ortopedije, fizijatrije ili kirurgije zapreka za sigurno upravljanje vozilom.
i) bolesti i stanja ostalih organskih sustava i sve ostale bolesti i stanja koja imaju utjecaj na sigurno upravljanje vozilom.
Specijalisti određene specijalnosti su obvezni, na traženje specijalista medicine rada, i/ili izabranog liječnika utvrditi da li je zdravstveno stanje vozača ili kandidata za vozača ili terapija koju uzima zbog liječenja bolesti iz kruga bolesti koje liječi zapreka za sigurno upravljanje vozilom.
Članak 14.
Uvjerenjem se daje ocjena zdravstvene odnosno psihičke sposobnosti vozača i kandidata za vozača.
Ocjena iz stavka 1. ovoga članka donosi se u roku od 5 dana od početka zdravstvenog pregleda, a najkasnije u roku od 15 dana ako je potrebna dodatna medicinska obrada.
Članak 15.
U Uvjerenju koje kandidat za vozača mora priložiti u postupku izdavanja vozačke dozvole, a vozač nakon redovnog ili izvanrednog nadzornog zdravstvenog pregleda, može biti navedena jedna od sljedećih mogućih ocjena:
1. sposoban – (navesti kategoriju),
2. sposoban uz uporabu određenih pomagala ili adaptaciju vozila – (navesti kategoriju i vrstu pomagala/adaptacije),
3. sposoban uz vremensko ograničenje – (navesti kategoriju i rok ponovnog zdravstvenog pregleda). Vozača i kandidata za vozača liječnik koji je izdao Uvjerenje mora upoznati s razlozima za ograničenje,
4. sposoban uz uporabu određenih pomagala – (navesti kategoriju i vrstu pomagala) i uz vremensko ograničenje – (navesti kategoriju i rok ponovnog zdravstvenog pregleda). Vozača i kandidata za vozača liječnik koji je izdao Uvjerenje mora upoznati sa razlozima zbog kojeg mu je odredio kontrolni zdravstveni pregled, odnosno upoznati ga s razlozima za ograničenje.
5. privremeno nesposoban – (navesti kategoriju i trajanje privremene nesposobnosti).
Privremena nesposobnost ne može biti kraća od tri mjeseca. Obvezno je navesti odredbu članka i stavka ovoga Pravilnika na temelju kojeg je ocjena donesena.
Vozača i kandidata za vozača liječnik koji je izdao Uvjerenje mora upoznati s razlozima privremene nesposobnosti.
6. trajno nesposoban – (navesti kategoriju trajne nesposobnosti).
Obvezno je navesti odredbu članka i stavka ovoga Pravilnika na temelju kojeg je ocjena donesena.
Vozača i kandidata za vozača liječnik koji je izdao Uvjerenje mora upoznati s razlozima trajne nesposobnosti.
Članak 16.
Vozač i kandidat za vozača koji nije zadovoljan ocjenom zdravstvene sposobnosti, može u roku od 15 dana od dana primitka Uvjerenja podnijeti zahtjev za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti Drugostupanjskom zdravstvenom povjerenstvu iz članka 3. stavka 8. ovoga Pravilnika.
Drugostupanjsko zdravstveno povjerenstvo za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti na temelju nalaza i mišljenja donosi Uvjerenje o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima.
Izgled i sadržaj Uvjerenja iz stavka 2. ovoga članka utvrđeni su u Prilogu III. koji je otisnut uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Članak 17.
Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled upućuje se vozač za kojeg se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga ili izmijenjenih psihičkih sposobnosti više nije sposoban sigurno upravljati vozilom.
Na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled uputit će se vozač i instruktor vožnje kod kojih je utvrđen udio alkohola u organizmu viši od 1,50 g/kg ili je utvrđeno da u organizmu ima droga kao i vozač koji se odbije podvrći ispitivanju ima li u organizmu alkohola ili droga, nakon pravomoćnosti odluke o prekršaju.
Izvanredni nadzorni zdravstveni pregled zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka sastoji se najmanje od sljedećih pregleda:
1) kompletnog pregleda specijalista medicine rada (anamneza, kompletan status),
2) izvatka iz liječničkog kartona o kroničnim i psihičkim bolestima od kojih pregledanik boluje, koji dostavlja izabrani liječnik, osim ako drugim propisima nije drukčije propisano,
3) psihologijskog testiranja i pregleda specijalista u čiju užu specijalnost spada liječenje i praćenje bolesti zbog koje/kojih je dano ograničenje,
4) kod alkoholiziranog vozača, kod vozača za kojeg postoji opravdana sumnja da je uzimao lijekove koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnost upravljanja vozilima, vrijednosti alkohola i lijekova u krvi i urinu utvrđivat će se u ustanovama i tijelima koje je za to ovlastio ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove.
Članak 18.
Opseg izvanrednog nadzornog zdravstvenog pregleda iz članka 231. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrđuje specijalist medicine rada ovisno o razlogu upućivanja na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu i specijalističkoj ordinaciji medicine rada u privatnoj praksi.
Članak 19.
Zdravstveni pregledi i psihologijsko testiranje vozača i kandidata za vozače kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje sukladno ovom Pravilniku su:
1. Zdravstveni pregled vozača i ocjena psihičkih sposobnosti za dobivanje vozačke dozvole
2. Redovni nadzorni zdravstveni pregled i ocjena psihičkih sposobnosti vozača
3. Izvanredni nadzorni zdravstveni pregled i ocjena psihičkih sposobnosti vozača.
Članak 20.
Zdravstveni pregled za dobivanje vozačke dozvole vozača kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje sastoji se od najmanje sljedećih pregleda:
1) kompletnog pregleda specijalista medicine rada (anamneza, kompletan status), elektrokardiogram, spirometrija,
2) ispitivanje vidnih funkcija: oštrine vida (naturalnog, korigiranog), bulbomotorike, raspoznavanja boja, određivanje širine vidnog polja, adaptacije na tamu (niktometrija),
3) audiometrije i ispitivanja ravnoteže,
4) psihologijskog testiranja psihičkih sposobnosti: intelektualnih sposobnosti, osobina ličnosti i po potrebi senzomotoričkih i psihomotoričkih sposobnosti
5) laboratorijski standard: KKS, SGOT, SGPT, GGT, urea, kreatinin, određivanja šećera u krvi, sediment urina,
6) ako je za donošenje konačne ocjene zdravstvene sposobnosti potrebno dodatno mišljenje specijalista drugih specijalnosti, pregledanik će biti upućen istima, ovisno o indikaciji,
7) izvatka iz liječničkog kartona o kroničnim bolestima od kojih pregledanik boluje, ako predstavljaju kontraindikaciju za sigurno upravljanje vozilom. Dostavlja ga izabrani liječnik po potrebi, osim ako drugim propisima nije drukčije propisano.
Članak 21.
Redovni nadzorni zdravstveni pregled vozača kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje sastoji se najmanje od sljedećih pregleda:
1) kompletnog pregleda specijalista medicine rada (anamneza, kompletan status), EKG, spirometrija,
2) ispitivanja vidnih funkcija: oštrine vida (naturalnog, korigiranog), bulbomotorike, raspoznavanja boja, ispitivanje širine vidnog polja, adaptacije na tamu (niktometrija),
3) audiometrije i ispitivanja ravnoteže,
4) određivanja šećera u krvi,
5) psihologijskog testiranja psihičkih sposobnosti: intelektualnih sposobnosti, osobina ličnosti i po potrebi senzomotoričkih i psihomotoričkih sposobnosti,
6) ako je za donošenje konačne ocjene zdravstvene sposobnosti potrebno dodatno mišljenje specijalista drugih specijalnosti, pregledanik će biti upućen istima, ovisno o indikaciji,
7) izvatka iz liječničkog kartona o kroničnim i psihičkim bolestima od kojih pregledanik boluje, koji dostavlja izabrani liječnik, osim ako drugim propisima nije drukčije propisano.
Članak 22.
Vozači i kandidati za vozače kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje neovisno o vrsti pregleda, ocjenjuju se nesposobnima ili privremeno nesposobnima za upravljanje vozilom ako uz uvjete iz članka 13. ovoga Pravilnika boluju i od sljedećih bolesti ili stanja:
a) bolesti ili stanja iz područja psihologije, psihijatrije i neurologije:
1) svi oblici smanjene intelektualne učinkovitosti koji se označavaju kao ispodprosječni ili ispod toga, bez obzira na etiologiju,
2) svi oblici narkolepsije i drugi poremećaji svijesti neovisno o terapiji,
3) prirođene i stečene bolesti, stanja i anomalije živaca i mišića koje utječu na sigurno upravljanje vozilom,
4) hemiplegija i hemipareza, bez obzira na mogućnost adaptacije vozila,
5) bolesti i ozljede kralješničke moždine i živaca s posljedicama koje onemogućavaju sigurno upravljanje vozilom,
6) ostale bolesti i stanja koja utječu na sigurno upravljanja vozilom.
b) epilepsija
koju je utvrdio specijalist neurolog kao stanje nakon dva ili više epileptičkih napada u razdoblju kraćem od pet godina.
Specijalist neurolog je obvezan ustanoviti tip epileptičkog napada, procijeniti mogućnost ponovnog napada, propisati odgovarajuću terapiju, a sve zbog osiguranja sigurnog upravljanja vozilom.
1. Vozači i kandidati za vozače koji su medicinski kontrolirani zbog epilepsije mogu biti ocijenjeni sposobnima za sigurno upravljanje vozilom nakon isteka 10 godina bez napada i bez terapije. Iznimno u tom slučaju, specijalist neurolog može, na osnovi kliničkog pregleda kojim je utvrđena odsutnost relevantne cerebralne patologije i nalaza EEG na kojem nema znakova epileptiforme aktivnosti, u nalazu i mišljenju navesti da je vozač sposoban za sigurno upravljanje vozilom. Isto vrijedi i za juvenilnu epilepsiju.
c) drugi gubici svijesti
1) Nakon izoliranog epileptičkog napada ili nakon prvog epileptičkog napada vozač ili kandidat za vozača može biti ocijenjen sposobnim za sigurno upravljanje vozilom ako je od napada prošlo najmanje pet godina i ako u to/kroz to vrijeme nije uzimao antiepileptičku terapiju. Specijalist neurolog može, na osnovi kliničkog pregleda, uvida u dokumentaciju i u EEG navesti da je vozač sposoban sigurno upravljati vozilom.
2) Vozač ili kandidat za vozača koji je imao provocirani epileptički napad poznatog uzroka koji nije nakon napada uzimao i ne uzima terapiju, a nije vjerojatno da će se uzrok napada pojaviti tijekom vožnje, može biti ocijenjen sposobnim za vožnju isključivo temeljem nalaza i mišljenja specijalista neurologa koji mora vozača pregledati i uzeti u obzir nalaz EEG učinjen nakon provociranog epileptičkog napada.
3) Vozač ili kandidat za vozača sa strukturalnim intracerebralnim lezijama i za kojeg neurolog ocijeni da ima povećani rizik od napada, ne smije upravljati vozilom dok rizik od napada ili gubitka svijesti ne padne ispod 2% na godinu. O smanjenju rizika na prihvatljivu razinu, u svom se nalazu i mišljenju očituje nadležni neurolog.
4) Ostali slučajevi gubitaka svijesti ocjenjuju se sukladno riziku ponovnog pojavljivanja za vrijeme vožnje. Rizik pojavljivanja ne smije biti veći od 2% godišnje o čemu nalaz i mišljenje donosi specijalist neurolog.
5) Vozač ili kandidat za vozača nesposoban je za sigurno upravljanje vozilom dok se specijalist neurolog ne izjasni da kod ustanovljenih arterio-venoznih malformacija ili nakon intracerebralnog krvarenja ne postoji rizik od napada veći od 2% godišnje čak i u slučaju kada napada ili gubitka svijesti nije niti bilo.
d) bolesti i stanja organa vida
1) oštrina boljeg oka sa korekcijom ili bez korekcije manja od 0,8, oštrina slabijeg oka sa korekcijom ili bez korekcije manja 0,1. Ako se ta oštrina vida postiže korekcijom, dioptrija ne smije biti veća od 8,0 s tim da je vidno polje oba oka potpuno uredno i da se korekcija dobro podnosi,
2) suženje vidnog polja je temporalno, a širina najmanje 160 stupnjeva, uz eliminaciju utjecaja monokularnih skotoma te urednu oštrinu vida oba oka,
3) ispad bulbomotorike i poremećaj prostornog vida,
4) poremećaj adaptacije na tamu
5) poremećaj u raspoznavanju boja: protanopija (crvena) i deuteranopija (zelena),
6) diplopija
7) ostale bolesti i stanja organa vida koja imaju utjecaj na sigurno upravljanje vozilom (blještanje, kontrast i dr.).
8) kod značajnog gubitka vida na jednom oku vozač ili kandidat za vozača mora imati razdoblje prilagodbe od najmanje šest mjeseci i za to je vrijeme nesposoban za vožnju. Nakon proteka šest mjeseci obvezan je nalaz i mišljenje specijalista oftalmologa i instruktora vožnje o sposobnosti vozača za upravljanje vozilom.
e) bolesti i stanja organa sluha i ravnoteže
1) oštećenje sluha jednog ili oba uha veće od 40dB na frekvencijama 500, 1000 i 2000 Hz, bez slušnog amplifikatora,
2) ako se amplifikatorom postiže zadovoljavajući sluh specijalist otorinolaringolog ocijenit će sposobnost vozača za sigurno upravljanje vozilom
3) ako je sluh na jednom uhu potpuno uredan, na drugom manji od 50dB na frekvencijama 500, 1000 i 2000 Hz, sa ili bez slušnog amplifikatora specijalist otorinolaringolog ocijenit će sposobnost vozača za sigurno upravljanje vozilom
4) bolesti i stanja organa sluha i ravnoteže kada utječu na sigurno upravljanje vozilom.
f) bolesti i stanja srca i krvnih žila
1) bolesti srca sa smetnjama provođenja, kompletni srčani blok, AV blok II stupnja, blok lijeve grane Hisovog snopa,
2) hipertonična bolest s komplikacijama i tlakom višim od 140/90 mmHg,
3) za profesionalne vozače kategorija vozila C, C1+E, C+E, D, D+E, F i H: stanja poslije operacija srca zbog koronarne bolesti (premosnice) ili poremećaja ritma (ugrađen elektrostimulator), kada utječu na sigurno upravljanje vozilom,
4) ostale bolesti i stanja srca i krvnih žila kada utječu na sigurno upravljanje vozilom.
g) bolesti i stanja gastrointestinalnog i urinogenitalnog sustava
1) ciroza jetre s komplikacijama,
2) kod uredne trudnoće nakon 4. mjeseca trudnoće, osim za vozačice taksija koje ne smiju voziti od trenutka saznanja za trudnoću, kod ugrožene trudnoće za cijelo vrijeme trudnoće,
3) bolesti prostate, stanja nakon operacije kada je kontraindicirano dugotrajno sjedenje,
4) ostale bolesti i stanja gastrointestinalnog i urinogenitalnog sustava kada utječu na sigurno upravljanje vozilom.
h) bolesti i stanja endokrinog sustava
1) diabetes mellitus – osim medicinski kontroliranih slučajeva bez komplikacija, koji su regulirani dijetom ili oralnim antidijabeticima isključujući one koji izazivaju hipoglikemički učinak,
2) teži oblici hiper i hipotireoze,
3) ostale bolesti i stanja endokrinog sustava kada utječu na sigurno upravljanje vozilom.
i) bolesti i stanja krvi i krvotvornog sustava
1) maligne hemopatije i retikuloze – svi oblici osim medicinski kontroliranih, bez komplikacija,
2) anemije težeg stupnja, hemoragični sindromi, bolesti koagulacije, svi oblici osim medicinski kontroliranih, bez komplikacija,
3) ostale bolesti i stanja krvi i krvotvornog sustava kada utječu na sigurno upravljanje vozilom.
j) bolesti i stanja lokomotornog sustava
1) deformiteti, kontrakture ili nedostatak, koji oštećuju funkciju, dijela ili cijelog ekstremiteta, neovisno o mogućnosti adaptiranja vozila, kada utječu na sigurno upravljanje vozilom
2) ostale bolesti i stanja lokomotornog sustava koja imaju utjecaj na sigurnost upravljanja vozilom profesionalnih kategorija.
k) ostale bolesti i stanja koja imaju utjecaj na sigurnost upravljanja vozilom profesionalnih kategorija.
Specijalisti određene specijalnosti obvezni su, na traženje specijalista medicine rada, utvrditi da li je zdravstveno stanje vozača ili kandidata za vozača ili terapija koju uzima zbog liječenja bolesti iz kruga bolesti koje liječi zapreka za sigurno upravljanje vozilom sukladno stavku 1. ovoga članka.
Članak 23.
Ako je vozačima i kandidatima za vozače kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje tijekom vožnje potrebno neko pomagalo isto je obvezno navesti u Uvjerenju te u vozačkoj dozvoli.
Članak 24.
Poslodavac je obvezan uputiti radnika na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled ako uoči promjene zdravstvenog stanja radnika koje bi mogle biti zapreka za sigurno upravljanje vozilom.
Članak 25.
Uvjerenjem koje vozač ili kandidat za vozača kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje dobiva nakon završenog liječničkog pregleda, neovisno o vrsti pregleda i dodatne obrade ako je bila potrebna, navodi se:
– sposoban – (navesti kategoriju),
– sposoban uz uporabu određenih pomagala – (navesti kategoriju i vrstu pomagala),
– sposoban uz vremensko ograničenje – (navesti kategoriju i rok ponovnog zdravstvenog pregleda).
Vozača i kandidata za vozača liječnik koji je izdao Uvjerenje mora upoznati sa razlozima zbog kojeg mu je odredio kontrolni zdravstveni pregled, odnosno upoznati ga s razlozima za ograničenje:
– sposoban uz uporabu određenih pomagala – (navesti kategoriju i vrstu pomagala) i uz vremensko ograničenje – (navesti kategoriju i rok ponovnog zdravstvenog pregleda).
Vozača i kandidata za vozača liječnik koji je izdao Uvjerenje mora upoznati sa razlozima zbog kojeg mu je odredio kontrolni zdravstveni pregled, odnosno upoznati ga s razlozima za ograničenje:
– privremeno nesposoban – (navesti kategoriju i trajanje privremene nesposobnosti),
Privremena nesposobnost ne može biti kraća od tri mjeseca. Obvezno je navesti odredbu članka i stavka ovoga Pravilnika na temelju kojeg je ocjena donesena.
Vozača i kandidata za vozača liječnik koji je izdao Uvjerenje mora upoznati s razlozima privremene nesposobnosti:
– trajno nesposoban – (navesti kategoriju).
Obvezno je navesti odredbu članka i stavka Pravilnika po kojem je ocjena donesena. Vozača i kandidata za vozača liječnik mora upoznati s razlozima trajne nesposobnosti.
Članak 26.
Zdravstvene preglede vozača i kandidata za vozače iz članka 4. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika i članka 19. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika mogu obavljati zdravstvene ustanove, trgovačka društva, specijalisti medicine rada u privatnoj praksi i izabrani liječnici bez posebnog ovlaštenja ministra nadležnog za zdravstvo.
Izvanredne nadzorne zdravstvene preglede vozača i kandidata za vozače iz članka 4. točke 3. i članka 19. točke 3. ovoga Pravilnika obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koje za to ovlasti ministar nadležan za zdravstvo.
Članak 27.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti rješenja kojima je ministar nadležan za zdravstvo ovlastio zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada ili privatne ordinacije medicine rada za obavljanje zdravstvenih pregleda vozača kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje i vozača kojima upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje, osim izdanih ovlaštenja za obavljanje izvanrednih nadzornih zdravstvenih pregleda vozača.
Članak 28.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrsti i opsegu pregleda, načinu vođenja evidencije i medicinske dokumentacije vozača i kandidata za vozače (»Narodne novine«, broj 92/05, 45/06 i 38/08).
Članak 29.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/10-04/29
Urbroj: 534-07-1-1/3-10-01
Zagreb, 23. prosinca 2010.
Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_01_1_4.html