DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO
Na temelju članka 275. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« br. 67/08) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje postupak homologacije traktora za poljoprivredu i šumarstvo kategorije T1[2](1) mase 1,5 do 6 tona kako je određena u točki 2.1.1 Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo (»Narodne novine« br. 16/09), s obzirom na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju te zaštitne konstrukcije pri prevrtanju namijenjene za takve traktore.
U kontekstu homologacije, traktori iz stavka 1. ovoga članka moraju biti opremljeni zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju koja zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.
Članak 2.
Tehnički zahtjevi u postupku homologacije za čvrstoću zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i njezina pričvršćenja na traktor navedeni su u Prilogu II., a postupak homologacije u Prilogu I., za zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju, i Prilogu VIII., za traktor s obzirom na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju, te u člancima 8. – 10. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo. Prilozi I. do IX. čine sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 3.
Tijelo nadležno za homologaciju zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i traktora s obzirom na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju u smislu odredaba ovoga Pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).
Članak 4.
Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji tipu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju, odnosno prilog certifikatu o homologaciji tipa traktora s obzirom na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju ako taj tip zaštitne konstrukcije odnosno tip traktora zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.
Obrazac certifikata o homologaciji tipa zaštitne konstrukcije pri prevrtanju prikazan je u Prilogu VII., a prilog certifikatu o homologaciji tipa traktora s obzirom na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju u Prilogu IX.
Za zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju homologiranu u skladu s odredbama ovoga pravilnika, Zavod će proizvođaču traktora ili zaštitne konstrukcije pri prevrtanju dodijeliti oznaku homologacije koja odgovara primjeru iz Priloga VI.
Članak 5.
Zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i novi traktori s obzirom na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.
Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se od 1. listopada 2010. godine za nove traktore koji se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj i za zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.
Za sve nove traktore i za zaštitne konstrukcije pri prevrtanju važeće su i homologacije dodijeljene prema zahtjevima Pravilnika TPV 310 (izdanje 00) (»Narodne novine« br. 101/07). Upućivanje na Pravilnik TPV 310 u drugim propisima smatra se upućivanjem na ovaj Pravilnik.
Članak 6.
Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako:
– zadovoljava zahtjeve norme za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima ovoga Pravilnika,
– može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja danih u Prilogu I.,
– ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskog smjera.
Članak 7.
Pravilnik o postupku homologacije traktora za poljoprivredu i šumarstvo s obzirom na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju TPV 310 (izdanje 00) (»Narodne novine« br. 101/07) prestaje važiti 1. listopada 2010. godine.
Članak 8.
Pozivanje u ovom Pravilniku na »homologaciju«, od dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, smatrat će se pozivanjem na »EU homologaciju«.
Članak 9.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/10-02/13 Urbroj: 558-04-02-02/1-10-7 Zagreb, 28. srpnja 2010.
Ravnatelj dr. sc. Krešimir Buntak, v. r.
PRILOG I.
UVJETI ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOGA DIJELA
1. DEFINICIJE
1.1. Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (sigurnosna kabina ili okvir) označava konstrukciju na traktoru kojoj se bitna svrha spriječiti ili smanjiti opasnost za vozača u slučaju prevrtanja traktora pri uobičajenoj uporabi.
1.2. Značajka je konstrukcija koje su navedene u točki 1.1. da pri prevrtanju osiguraju siguran unutarnji prostor dovoljno velik da zaštiti vozača.
2. OPĆI ZAHTJEVI
2.1. Svaka zaštitna konstrukcija i njezino pričvršćenje na traktor moraju biti konstruirani i proizvedeni tako da ispunjavaju bitnu svrhu propisanu u točki 1.
2.2. Taj se zahtjev provjerava s jednom od dvije ispitne metode opisane u Prilogu III. Pri izboru metode uzima se u obzir masa traktora prema sljedećem:
– za traktore mase navedene u članku 1. – Prilog III. B,
– za traktore mase veće od 1,5 tona i ne većom od 3,5 tona – Prilog III. A
– što se tiče traktora sa zakretnim položajem za vožnju (tj. zakretnim sjedalom i kolom upravljača) ili koji su opremljeni dodatnim sjedalima, primjenjuje se samo ispitna metoda opisana u dijelu B Priloga III.
3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOGA DIJELA
3.1. Zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije i čvrstoću njezina pričvršćenja na traktor treba podnijeti proizvođač traktora ili proizvođač zaštitne konstrukcije ili njihovi ovlašteni zastupnici.
3.2. Uz zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela mora se dostaviti niže navedena dokumentacija u tri primjerka i sljedeće pojedinosti:
– opći sklopni crtež s navedenim mjerilom na crtežu ili s glavnim dimenzijama zaštitne konstrukcije pri prevrtanju; taj crtež posebno mora prikazivati pojedinosti elementa za pričvršćivanje,
– fotografije bočne i stražnje strane koje prikazuju pojedinosti pričvršćenja,
– kratak opis zaštitne konstrukcije pri prevrtanju, uključujući tip konstrukcije, pojedinosti pričvršćenja na traktor i, po potrebi, pojedinosti o oplatama, rješenja prilaza i izlaza u nuždi, pojedinosti o unutarnjem oblaganju i napravama za sprječavanje nastavljanja prevrtanja te pojedinosti o sustavu grijanja i prozračivanja,
– detalje o upotrijebljenim materijalima za nosive elemente konstrukcije uključujući elemente za pričvršćivanje i spajanje (vidi Prilog V.).
3.3. Traktor koji predstavlja tip traktora za koji je namijenjena zaštitna konstrukcija koju treba homologirati treba se dostavi tehničkoj službi odgovornoj za provođenje ispitivanja za homologaciju tipa sastavnoga dijela. Taj traktor mora biti opremljen zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju.
3.4. Posjednik homologacije tipa sastavnoga dijela može zatražiti proširenje te homologacije na druge tipove traktora. Nadležno tijelo koje je dodijelilo osnovnu homologacije tipa sastavnoga dijela dodijelit će proširenje ako homologirana zaštitna konstrukcija i tip (tipovi) traktora za koji (koje) je zatraženo proširenje zadovoljava sljedeće uvjete:
– masa neopterećenoga traktora, prema definiciji u točki 1.3. Priloga II., ne prelazi za više od 5% referentnu masu ispitivanoga,
– način pričvršćenja i sastavni dijelovi traktora za koje su pričvršćenja proizvedena istovjetni su,
– sastavni dijelovi, kao što su blatobrani i poklopci motora, koji mogu služiti kao oslonac za zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju istovjetni su,
– položaj sjedala nije izmijenjen.
4. OZNAKE
4.1. Svaka zaštitna konstrukcija pri prevrtanju koja je sukladna s homologiranim tipom mora imati sljedeće oznake:
4.1.1. trgovačku oznaku ili naziv
4.1.2. homologacijsku oznaku tipa sastavnoga dijela koja je u skladu s primjerom u Prilogu VI.
4.1.3. serijski broj zaštitne konstrukcije
4.1.4. proizvođača i tip (tipove) traktora za koji (koje) je zaštitna konstrukcija namijenjena.
4.2. Svi se ti podatci moraju nalaziti na maloj pločici.
4.3. Te oznake moraju biti vidljive, čitljive i neizbrisive.
PRILOG II.
UVJETI ZA ISPITIVANJE ČVRSTOĆE ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE PRI PREVRTANJU I NJEZINA PRIČVRŠĆENJA NA TRAKTOR
1. OPĆI ZAHTJEVI
1.1. Namjene ispitivanja
Ispitivanja se obavljaju s posebnim napravama za simuliranje opterećenja koja djeluju na zaštitnu konstrukciju u slučaju prevrtanja traktora. Takva ispitivanja koja su opisana u Prilogu III. moraju omogućiti utvrđivanje čvrstoće zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i elemenata za pričvršćivanje na traktor.
1.2. Priprema za ispitivanje
1.2.1. Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju mora se ispitati na tipu traktora za koji je konstruirana. Ona se mora pričvrstiti na traktor u skladu s uputama proizvođača traktora i/ili proizvođača zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.
1.2.2. Traktor mora za ispitivanja biti opremljen svim nosivim sastavnim dijelovima iz serijske proizvodnje koji mogu utjecati na čvrstoću zaštitne konstrukcije pri prevrtanju ili mogu biti potrebni za ispitivanje čvrstoće.
Sastavni dijelovi koji bi mogli prouzročiti opasnost u sigurnosnome prostoru moraju biti pričvršćeni tako da se može provjeriti njihova sukladnost sa zahtjevima iz točke 4.1. ovoga Priloga.
1.2.3. Ispitivanja se moraju obaviti na traktoru u mirovanju.
1.3. Masa traktora
Izmjerena masa W koja se upotrebljava u formulama (vidi Prilog III. A i III. B) za izračunavanje visine pada utega njihala i sila gnječenja mora biti najmanje jednaka onoj koja je određena u točki 2.4. Priloga I. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo (tj. bez neobvezatne opreme, ali uključujući rashladno sredstvo, ulja, gorivo, alate i vozača) uvećana za masu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i umanjena za 75 kg. Ne uključuje se masa prednjih ili stražnjih neobvezatnih dodatnih utega, dodatnih utega kotača, priključnih strojeva, ugrađene opreme ili svih posebnih sastavnih dijelova.
2. NAPRAVE I OPREMA
2.1. Uteg njihala
2.1.1. Uteg njihala treba biti ovješen s dvama lancima ili čeličnim užima na dvije ovjesne točke najmanje 6 m iznad tla. Trebaju biti predviđena sredstva za neovisno namještanje visine vješanja utega i kuta između utega i nosivih lanaca ili čeličnih uža.
2.1.2. Masa utega mora biti 2000 ± 20 kg bez mase lanaca ili čeličnih uža koja ne smije prelaziti 100 kg. Duljina stranica udarne plohe mora biti 680 ± 20 mm (vidi sliku 4. u Prilogu IV.). Uteg treba napuniti s materijalom tako da se položaj njegova težišta ne mijenja.
2.1.3. Mora se osigurati naprava kojom se uteg povuče kao njihalo na visinu koja je propisana za ispitivanje. Brzootpuštajući mehanizam treba omogućiti zamah spuštanjem udarnoga tijela, bez mijenjanja nagiba u odnosu na nosive lance ili čelična uža.
2.2. Nosači njihala
Ovjesne točke njihala moraju biti čvrsto pričvršćene tako da njihovo pomicanje u bilo kojemu smjeru ne prelazi 1% od visine pada.
2.3. Sidrenje
2.3.1. Traktor se pričvrsti napravama za sprečavanje pomicanja i zatezanje na tračnice koje su čvrsto pričvršćene na krutu betonsku podlogu. Tračnice moraju biti prikladno raspoređene tako da omogućavaju da se traktor pričvrsti na podlogu kako je prikazano na slikama 5., 6. i 7. u Prilogu IV. Pri svakome ispitivanju kotači traktora i upotrijebljeni oslonci osovina moraju stajati na krutoj podlozi.
2.3.2. Bez obzira na zatezne naprava i držače za pričvršćivanje na tračnice, traktor mora biti pričvršćen za podlogu čeličnim užetom propisanih dimenzija.
Čelično uže može biti svaka okrugla pletenica s jezgrom od vlakana strukture 6 x 19 u skladu s normom ISO 2408. Nazivni promjer užeta mora biti 13 mm.
2.3.3. Središnji zglob zglobnoga traktora mora biti poduprt i primjereno pričvršćen za ispitivanja udarima s prednje, stražnje i bočne strane i ispitivanja gnječenjem te dodatno bočno poduprt za bočni udar. Za prednje i stražnje kotače nije nužno da budu u istom pravcu ako to olakšava pričvršćivanje odgovarajućih čeličnih uža.
2.4. Potporanj za kotač i greda
2.4.1. Greda se upotrebljava kao potporanj za kotač pri bočnom udaru kako je prikazano na slici 7. u Prilogu IV.
2.4.2. Greda od mekog drveta kvadratnoga presjeka približno 150 mm pričvršćuje se na podlogu da podupire gume na suprotnoj strani u odnosu na smjer udara, kako je prikazano na slikama 5., 6. i 7. u Prilogu IV.
2.5. Potpornji i privezivanja za zglobne traktore
2.5.1. Za zglobne traktore upotrebljavaju se dodatni potpornji i zatege. Njihova je svrha da omoguće da dio traktora na kojemu je ugrađena zaštitna konstrukcija protiv prevrtanja bude krut kao i u izvedbi krutoga traktora.
2.5.2. Dodatne posebne podrobnosti za ispitivanja na udar i gnječenjem dane su u Prilogu III.
2.6. Naprava za gnječenje
Naprava kao što je prikazana na slici 8. u Prilogu IV. mora moći djelovati silom u smjeru prema dolje na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju preko krute grede širine približno 250 mm koja je kardanskim zglobovima spojena na napravu za opterećivanje. Prikladni oslonci postavljaju se ispod osovina tako da se sila gnječenja ne prenosi na gume traktora.
2.7. Mjerna oprema
2.7.1. Za ispitivanja propisana u Prilogu III. A i III. B, upotrebljava se mjerni uređaj kod kojega je pomični prsten navučen s kliznim dosjedom na vodoravnu šipku da bi se na taj način izmjerila razlika između najveće trenutačne deformacije i trajne deformacije tijekom ispitivanja bočnim udarom.
2.7.2. Za ispitivanja propisana u Prilogu III. A, mjerenja se obavljaju nakon laboratorijskog ispitivanja da se utvrdi je li neki dio zaštitne konstrukcije prodro u sigurnosni prostor propisan u točki 2. Priloga III. A.
2.7.3. Za ispitivanja propisana u Prilogu III. B mora se osigurati takva oprema, koja može sadržavati i fotografski uređaj da se nakon laboratorijskog ispitivanja može utvrditi je li pri ispitivanju neki dio zaštitne konstrukcije prodro ili došao u dodir sa sigurnosnim prostorom propisanim u točki 2. Priloga III. B.
2.8. Dopuštena odstupanja pri mjerenju
Za mjerenja tijekom ispitivanja primjenjuju se sljedeća dopuštena odstupanja:
2.8.1. linearne dimenzije mjerene tijekom ispitivanja (s iznimkom točke 2.8.2.); dimenzije zaštitne konstrukcije i traktora, sigurnosnog prostora te deformacija guma kod pričvršćenja za ispitivanja udarom: ± 3 mm;
2.8.2. visina utega njihala pripremljena za ispitivanja udarom: ± 6 mm
2.8.3. izmjerena masa traktora: ± 20 kg
2.8.4. primijenjeno opterećenje pri ispitivanjima gnječenjem: ± 2%
2.8.5. kut lanaca ili čeličnih uža koji nose uteg u točki udara: ± 2°
3. ISPITIVANJA
3.1. Opći zahtjevi
3.1.1. Redoslijed ispitivanja
3.1.1.1. Popis i redoslijed ispitivanja mora biti sljedeći. Brojevi stavka odnose se na točke iz Priloga III. A i III. B u kojima su opisana ispitivanja:
1. udar straga: 1.1.,
2. ispitivanje gnječenjem straga: 1.4.,
3. udar sprijeda: 1.2.,
4. bočni udar: 1.3.,
5. ispitivanje gnječenjem sprijeda: 1.5.
3.1.1.2. Ako se tijekom ispitivanja pomakne ili slomi koji dio opreme za sidrenje, ispitivanje treba ponoviti.
3.1.1.3. Tijekom ispitivanja ne smiju se na traktoru ili zaštitnoj konstrukciji pri prevrtanju obavljati nikakve popravke ili namještanja.
3.1.1.4. Tijekom ispitivanja mjenjač traktora mora biti u neutralnome položaju, a kočnice otpuštene.
3.1.1.5. U slučaju traktora sa zakretnim položajem za vožnju (tj. zakretnim sjedalom i kolom upravljača) prvi se udar obavlja vodoravno na najtežemu dijelu (s više od 50% mase traktora). Nakon toga obavlja se ispitivanje gnječenjem na istome dijelu. Drugi udar obavlja se na najlakšemu dijelu, a treći udar mora biti bočno. Napokon se obavlja drugo ispitivanje gnječenjem na najlakšem dijelu.
3.1.2. Širina razmaka kotača
Namještanje širine razmaka stražnjih kotača treba odabrati tako da tijekom ispitivanja što je moguće više gume ne drže zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju.
3.1.3. Uklanjanje sastavnih dijelova koji ne predstavljaju opasnost
Svi sastavni dijelovi traktora i zaštitne konstrukcije pri prevrtanju koji, kao cjelina, predstavljaju zaštitu za vozača, uključujući tu i zaštitu od vremenskih utjecaja, moraju biti dostavljeni s traktorom koji se ispituje. Dopušteno je da se uklone prednji, bočni i stražnji prozori od sigurnosnog stakla ili sličnih materijala i sve uklonjive plohe, oprema i pribor koji ne utječu na čvrstoću nosive konstrukcije i ne mogu predstavljati opasanost u slučaju prevrtanja.
3.1.4. Smjer udaraca
Bočni se udar izvodi na onoj strana traktora na kojoj se očekuje najveća deformacija. Stražnji udar mora biti usmjeren na rub koji je najviše udaljen od mjesta bočnog udara, a prednji udar na rub koji je najbliži mjestu bočnog udara.
3.1.5. Tlak u gumama i deformacija guma
Gume ne smiju biti napunjene vodom. Tlakovi i deformacije guma koje su blokirane kod raznih ispitivanja moraju biti u skladu sa sljedećom tablicom:
Tlak u gumama (bar) |
Deformacija (mm) |
|||||
Radijalne gume |
Dijagonalne gume |
Stražnje |
Prednje |
|||
Stražnje |
Prednje |
Stražnje |
Prednje |
|||
Pogon na četiri kotača, iste veličine prednji i stražnji kotači |
1,20 |
1,20 |
1,00 |
1,00 |
25 |
25 |
Pogon na četiri kotača, prednji su kotači manji od stražnjih |
1,80 |
1,20 |
1,50 |
1,00 |
20 |
25 |
Pogon na dva kotača |
2,40 |
1,20 |
2,00 |
1,00 |
15 |
25 |
4. TUMAČENJE REZULTATA
4.1. Smatra se da zaštitna konstrukcija pri prevrtanju koja je dostavljena na homologaciju tipa sastavnoga dijela zadovoljava zahtjeve za čvrstoću ako ispunjava sljedeće uvjete:
4.1.1. nema lomova i pukotina opisanih u točki 3.1. Priloga III. A i III. B
4.1.2. za ispitivanja iz Priloga III. A: nijedan dio sigurnosnoga prostora nije izvan zaštitne konstrukcije pri prevrtanju;
za ispitivanja iz Priloga III. B: zaštitna konstrukciju pri prevrtanju ne smije prodrijeti ni u jedan dio sigurnosnoga prostora tijekom kojeg od ispitivanja udarom ili gnječenjem i ni jedan dio sigurnosnog prostora ne smije biti izvan zaštitne konstrukcije pri prevrtanju, kako je opisano u točki 3.2. Priloga III. B;
4.1.3. za ispitivanja iz Priloga III. A: razlika između najveće trenutačne i trajne deformacije na koje upućuje točka 3.3. Priloga III. A ne prelazi 15 cm
Za ispitivanja iz Priloga III. B: tijekom ispitivanja bočnim udarom razlika između najveće trenutačne i trajne deformacije, na koje upućuje točka 3.3. Priloga III. A ne prelazi 25 cm.
4.2. Ne smije postojati drugi element koji predstavlja posebnu opasnost za vozača, npr. vrsta stakla koja može predstavljati opasnost kad se razbije, nedovoljno oblaganje na unutarnjoj strani krova ili gdje vozač može udariti glavom.
5. IZVJEŠTAJ O ISPITIVANJU
5.1. Izvještaj o ispitivanju prilaže se certifikatu o homologaciji tipa sastavnoga dijela navedena u Prilogu VII. Izgled izvještaja o ispitivanju prikazan je u Prilogu V. Izvještaj mora sadržavati:
5.1.1. opći opis oblika i konstrukciju zaštitne konstrukcije pri prevrtanju, uključujući materijale i pričvršćenja, vanjske dimenzije traktora s ugrađenom zaštitnom konstrukcijom, glavne unutarnje dimenzije, najmanji sigurnosni prostor od kola upravljača, bočnu udaljenost od kola upravljača do bočnih stranica zaštitne konstrukcije, visinu krova zaštitne konstrukcije iznad sjedala ili referentne točke sjedala i iznad plohe za stopala, ako postoji, podrobnosti o dijelovima za uobičajeni ulaz i izlaz te za izlaz u nuždi koji su određeni dijelovima zaštitne konstrukcije, podrobnosti o sustavu grijanja i, ako je ugrađen, prozračivanja;
5.1.2. pojedinosti o svim posebnim napravama kao što su uređaji za sprječavanje nastavljanja prevrtanja traktora
5.1.3. kratak opis cijeloga unutarnjeg oblaganja koje je namijenjeno za smanjivanje ozljeda glave ili ramena ili za smanjivanje buke
5.1.4. izjava o tipu upotrijebljenoga vjetrobranskoga stakla i ostakljenja.
5.2. Izvještaj mora jasno odrediti tip traktora (proizvođač, tip, trgovačka oznaka itd.) koji je upotrijebljen za ispitivanje i tipove za koje je namijenjena zaštitna konstrukcija pri prevrtanju.
5.3. Ako je homologacija tipa sastavnoga dijela proširena za druge tipove traktora, izvještaj mora sadržavati točno upućivanje na izvještaj u osnovnome certifikatu o homologaciji tipa sastavnoga dijela te precizne podatke koji se odnose na zahtjeve utvrđene u točki 3.4. Priloga I.
PRILOG III.
POSTUPCI ISPITIVANJA
A – ISPITNA METODA I.
1. ISPITIVANJA UDAROM I GNJEČENJEM
1.1. Udar straga
1.1.1. Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju u trenutku kad udarna ploha utega i lanci ili čelična uža koji ga drže tvore kut od 20° u odnosu na vertikalu, osim ako zaštitna konstrukcija pri prevrtanju u točki dodira tijekom deformacije tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U takvome slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da bude usporedna sa zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu lanci ili čelična uža koji ga drže tvore kut od 20° u odnosu na vertikalu. Treba poduzeti korake da se smanji težnja utega da se okrene oko točke dodira. Visina vješanja utega mora se namjestiti tako da putanja njegova težišta prolazi kroz točku udara.
Točka udara mora se nalaziti na onome dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo pri nezgodi s prevrtanjem traktora unatrag, što je uobičajeno gornji rub. Položaj težišta utega mora se nalaziti na jednoj šestini širine gornjega ruba zaštitne konstrukcije pri prevrtanju prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski krajnji gornji rub zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.
Međutim ako zaobljenje stražnjega dijela zaštitne konstrukcije pri prevrtanju počinje na udaljenosti većoj od one prema unutra od te vertikalne ravnine, mjesto udara treba usmjeriti na početak zaobljenja, tj. na točku u kojoj zaobljenje dodiruje crtu koja je okomita na središnju ravninu traktora (vidi sliku 9. u Prilogu IV.).
Kad neki stršeći dio predstavlja neodgovarajuću površinu za uteg, na taj se dio pričvršćuje čelična pločica odgovarajuće debljine i širine te duljine približno 300 mm tako da ne utječe na čvrstoću zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.
1.1.2. Kompaktni traktori moraju se pričvrstiti na podlogu. Točke pričvršćenja užeta su približno 2 m iza stražnje i 1,5 m ispred prednje osovine. One se moraju nalaziti ili u vertikalnoj ravnini u kojoj se giba težište njihala ili više uža mora davati rezultirajuću silu u toj ravnini, kako je prikazano na slici 5. u Prilogu IV.
Zatege moraju biti zategnute tako da deformacije prednjih i stražnjih guma budu kako je navedeno u točki 3.1.5. Priloga II. Nakon što se zatege zategnu, drvena greda presjeka 150 x 150 mm postavi se ispred stražnjih kotača i uz njih čvrsto priljubi.
1.1.3. Zglobni traktori moraju imati obje osovine privezane na podlogu. Osovina na dijelu traktora na koji je ugrađena zaštitna konstrukcija pri prevrtanju treba se smatrati kao da je stražnja osovina na slici 5. Priloga IV. Zglob mora biti poduprt gredom presjeka 100 × 100 mm i čvrsto zategnut čeličnim užima vezanim na tračnice na podlozi.
1.1.4. Uteg se povuče prema unatrag tako da je visina težišta iznad one koju ima u točki udara dana formulom:
H = 125 + 0.020 W
u kojoj je H visina pada u milimetrima i W masa traktora kako je određena u točki 1.3. Priloga II.
Uteg se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju.
1.2. Udar sprijeda
1.2.1. Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju u trenutku kad udarna ploha utega i lanci ili čelična uža koji ga drže tvore kut od 20° u odnosu na vertikalu, osim ako zaštitna konstrukcija pri prevrtanju u točki dodira tijekom deformacije tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U takvome slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da bude usporedna sa zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu lanci ili čelična uža koji ga drže tvore kut od 20° u odnosu na vertikalu. Treba poduzeti korake da se smanji težnja utega da se okrene oko točke dodira. Visina vješanja utega mora se namjestiti tako da putanja njegova težišta prolazi kroz točku udara.
Točka udara mora se nalaziti na onome dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo ako se traktor prevrne na bok pri vožnji naprijed, što je uobičajeno prednji gornji rub. Položaj težišta utega ne smije biti udaljen za više od 80 mm od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski krajnji gornji rub zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.
Međutim ako zaobljenost prednjega dijela zaštitne konstrukcije pri prevrtanju počinje na udaljenosti većoj od 80 mm prema unutra od te vertikalne ravnine, udar treba usmjeriti na početak zaobljenja, tj. na točku u kojoj zaobljenje dodiruje crtu koja je okomita na središnju ravninu traktora (vidi sliku 9. u Prilogu IV.).
1.2.2. Kompaktni traktori moraju se privezati na podlogu kako je prikazano na slici 6. u Prilogu IV. Točke pričvršćenja užeta približno su 2 m iza stražnje i 1,5 m ispred prednje osovine.
Zatege moraju biti zategnute tako da deformacije prednjih i stražnjih guma budu kako je navedeno u točki 3.1.5. Priloga II. Nakon što se zatege zategnu, drvena greda presjeka 150 x 150 mm postavi se ispred stražnjih kotača i uz njih čvrsto priljubi.
1.2.3. Zglobni traktori moraju imati obje osovine pričvršćene na podlogu. Osovina na dijelu traktora na koji je ugrađena zaštitna konstrukcija pri prevrtanju treba se smatrati kao da je stražnja osovina na slici 6. Priloga IV. Zglob mora biti poduprt gredom presjeka 100 x 100 mm i čvrsto pričvršćen čeličnim užima vezanim na tračnice na podlozi.
1.2.4. Uteg se povuče prema unatrag tako da je visina težišta iznad one koju ima u točki udara dana formulom:
H = 125 + 0.020 W
1.3. Bočni udar
1.3.1. Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju u trenutku kad su udarna ploha utega i lanci ili čelična uža koji ga drže vertikalni, osim ako zaštitna konstrukcija pri prevrtanju u točki dodira tijekom deformacije nije vertikalna. U takvome slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da bude usporedna sa zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu lanci ili čelična uža koji ga drže ostanu vertikalni. Treba poduzeti korake da se smanji težnja utega da se okrene oko točke dodira. Visina vješanja utega mora se namjestiti tako da putanja njegova težišta prolazi kroz točku udara.
Točka udara mora se nalaziti na onome dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo pri nezgodi s prevrtanjem traktora na bok, što je uobičajeno gornji rub. Osim ako nije očito da će neki drugi dio toga ruba prvi udari tlo, točka udara mora biti u ravnini okomitoj na središnju ravninu traktora i prolazi kroz sredinu sjedala namještena u središnji položaj. Treba poduzeti korake da se smanji težnja utega da se okrene oko točke dodira.
1.3.2. Kod kompaktnih traktora osovine čiji je položaj krut u odnosu na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju pričvršćuju se na podlogu na strani na koju je usmjeren udar. U slučaju traktora s pogonom na dva kotača to je uobičajeno stražnja osovina; taj je raspored prikazan na slici 7. u Prilogu IV. Dvije zatege prolaze preko osovine iz točaka koje se nalaze izravno ispod nje, jedna prema točki pričvršćenja približno 1,5 m ispred osovine i druga prema točki približno 1,5 m iza osovine. Zatege moraju biti zategnute tako da deformacija guma u blizini zatega bude kako je navedeno u točki 3.1.5. Priloga II. Nakon što se zatege zategnu, drvena greda postavlja se kao potporanj za kotač koji se nalazi na suprotnoj strani u odnosu na uteg i pričvrsti na tlo tako da je čvrsto naslonjena na naplatak kotača tijekom udara kako je prikazano na slici 7. u Prilogu IV. Duljina grede mora se odabrati tako da kad je naslonjena na kotač tvori s vodoravnom ravninom kut 30 ± 3°. Duljina joj mora iznositi 20 do 25 puta njezina debljina, a širina dva do tri puta njezina debljina. Bočno pomicanje obiju osovina sprječava se s gredom koja se pričvrsti na tlo uz vanjsku stranu kotača koji je na strani suprotnoj od one na koju je usmjeren udar.
1.3.3. Zglobni traktor mora biti privezan tako da dio traktora koji nosi zaštitnu konstrukcije pri prevrtanju bude čvrsto pričvršćen na tlo kao u slučaju kompaktnoga traktora.
Obje osovine zglobnih traktora moraju biti privezane na podlogu. Osovina i kotači dijela traktora na koji je ugrađena zaštitna konstrukcija pri prevrtanju moraju biti privezani i poduprti kao na slici 7. u Prilogu IV. Zglob mora biti poduprt gredom presjeka barem 100 × 100 mm i čvrsto zategnut čeličnim užima vezanim na tračnice na tlu. Potporanj treba postaviti na zglob i pričvrstiti ga na tlo tako da ima isti učinak kao potpora stražnjeg kotača i osigurava podupiranje slično onomu koje se postiže kod kompaktnoga traktora.
1.3.4. Uteg se povuče prema unatrag tako da je visina težišta iznad one koju ima u točki udara dana formulom:
H = 125 + 0.020 W
1.4. Gnječenje straga
Traktor mora biti postavljen u napravu opisanu u točki 2.6. Priloga II. i prikazanu na slikama 8. i 10. u Prilogu IV. tako da se stražnji rub grede nalazi iznad krajnjega stražnjeg gornjeg nosivog dijela zaštitne konstrukcije i da se uzdužna središnja ravnina traktora pritom nalazi na sredini između točaka djelovanja sila na pritisnu gredu.
Oslonci za osovine postavljaju se ispod osovina tako da gume ne prenose silu gnječenja. Primijenjena sila odgovara dvostrukoj masi traktora kako je određena u točki 1.3. Priloga II. Može biti potrebno privezati prednji dio traktora.
1.5. Gnječenje sprijeda
1.5.1. To je ispitivanje istovjetno ispitivanju gnječenjem sprijeda osim što se prednji rub grede postavlja iznad krajnjega prednjeg gornjega dijela zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.
1.5.2. Kad prednji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja, tom silom treba djelovati dok se krov toliko ne deformira da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s dijelom prednje strane traktora koja može nositi masu traktora pri prevrtanju. Sila se nakon toga ukloni i traktor ponovno postavi tako da greda bude iznad točke zaštitne konstrukcije koja bi podupirala stražnji dio traktora onda kad se potpuno prevrne, kako je prikazano na slici 10. u Prilogu IV., te se ponovno optereti punom silom.
2. SIGURNOSNI PROSTOR
2.1. »Sigurnosni prostor« određen je sljedećim ravninama kad traktor stoji na vodoravnoj površini:
– vodoravnom ravninom 95 cm iznad stisnutog sjedala
– vertikalnom ravninom koja je okomita na središnju ravninu traktora i leži 10 cm iza naslonom sjedala
– vertikalnom ravninom koja je usporedna sa središnjom ravninom traktora i leži 25 cm lijevo od središta sjedala
– vertikalnom ravninom koja je usporedna sa središnjom ravninom traktora i leži 25 cm desno od središta sjedala
– kosom ravninom u kojoj leži vodoravna crta okomita na središnju ravninu traktora, 95 cm iznad stisnutoga sjedala i 45 cm ispred naslonom sjedala (plus uobičajeni pomak sjedala naprijed i natrag). Ta kosa ravnina prolazi ispred kola upravljača na udaljenosti 4 cm od obruča kola upravljača njezine najbliže točke.
2.2. Položaj naslona sjedala određuje se zanemarujući njegovu ispunu ako postoji. Sjedalo mora biti namješteno u svoj krajnji stražnji položaj, za uobičajeno upravljanje traktorom, i svoj najviši položaj, ako se može neovisno. Ako je ovjes sjedala namjestiv, treba se namjestiti na srednji položaj i opteretiti masom od 75 kg.
3. MJERENJA KOJA TREBA OBAVITI
3.1. Lomovi i pukotine
Nakon svakog ispitivanja svi nosivi elementi, spojevi i vezni elementi na traktoru moraju se vizualno pregledati zbog lomova ili pukotina: Manje pukotine na nebitnim dijelovima zanemaruju se.
3.1. Sigurnosni prostor
3.2.1. Nakon svakog ispitivanja treba pregledati zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju da se utvrdi je li koji dio zaštitne konstrukcije prodro u sigurnosni prostor oko vozačkog sjedala kako je određen u točki 2.
3.2.2. Dodatno treba pregledati zaštitnu konstrukciju da se utvrdi je li koji dio sigurnosnoga prostora izvan područja zaštićena zaštitnom konstrukcijom. Za tu svrhu smatra se da je izvan područja zaštićena konstrukcijom ako bilo koji dio sigurnosnog prostora dotakne ravnu podlogu kad se traktor prevrne u smjeru iz kojega dolazi udar. Pritom se pretpostavlja da su veličina guma i namještanje razmaka kotača najmanji prema podatcima proizvođača.
3.3. Najveća trenutačna deformacija
Tijekom ispitivanja bočnim udarom bilježi se razlika između najveće trenutačne deformacije i trajne deformacije na visini 950 mm iznad opterećenog sjedala. Jedan kraj šipke opisane u točki 2.7.1. Priloga II. treba se pričvrstiti na gornji dio zaštitne konstrukcije pri prevrtanju, a drugi kraj provuče se kroz otvor u vertikalnoj mjernoj letvi. Položaj kliznoga prstena na šipci pokazuje najveću trenutačnu deformaciju nakon udara.
3.4. Trajna deformacija
Nakon završenog ispitivanja gnječenjem mora se zapisati trajna deformacija zaštitne konstrukcije. U tu se svrhu prije početka ispitivanja zapišu položaji glavnih elemenata zaštitne konstrukcije pri prevrtanju u odnosu na sjedalo.
B – ISPITNA METODA II.
1. ISPITIVANJA UDAROM I GNJEČENJEM
1.1. Udar straga
1.1.1. Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju u trenutku kad udarna ploha utega i lanci ili čelična uža koji ga drže tvore kut od 20° u odnosu na vertikalu, osim ako zaštitna konstrukcija pri prevrtanju u točki dodira tijekom deformacije tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U takvome slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da bude usporedna sa zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu lanci ili čelična uža koja ga drže tvore kut od 20° u odnosu na vertikalu. Treba poduzeti korake da se smanji težnja utega da se okrene oko točke dodira. Visina vješanja utega mora se namjestiti tako da putanja njegova težišta prolazi kroz točku udara.
Točka udara mora se nalaziti na onome dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo pri nezgodi s prevrtanjem traktora unatrag, što je uobičajeno gornji rub. Položaj težišta utega mora se nalaziti na jednoj šestini širine gornjega ruba zaštitne konstrukcije pri prevrtanju prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski krajnji gornji rub zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.
Međutim ako zaobljenje stražnjega dijela zaštitne konstrukcije pri prevrtanju počinje na udaljenosti većoj od one prema unutra od te vertikalne ravnine, mjesto udara treba usmjeriti na početak zaobljenja, tj. na točku u kojoj zaobljenje dodiruje crtu koja je okomita na središnju ravninu traktora (vidi sliku 9. u Prilogu IV.).
Kad koji stršeći dio predstavlja neodgovarajuću površinu za uteg, na taj se dio pričvršćuje čelična pločica odgovarajuće debljine i širine te duljine približno 300 mm, tako da ne utječe na čvrstoću zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.
1.1.2. Kompaktni traktori moraju se pričvrstiti na podlogu. Točke pričvršćenja užeta približno su 2 m iza stražnje i 1,5 m ispred prednje osovine. One se moraju nalaziti ili u vertikalnoj ravnini u kojoj se giba težište njihala ili više uža moraju davati rezultirajuću silu u toj ravnini, kako je prikazano na slici 5. u Prilogu IV.
Zatege moraju biti zategnute tako da deformacije prednjih i stražnjih guma budu kako je navedeno u točki 3.1.5. Priloga II. Nakon što se zatege zategnu, drvena greda presjeka 150 x 150 mm postavi se ispred stražnjih kotača i uz njih čvrsto priljubi.
1.1.3. Zglobni traktori moraju imati obje osovine privezane na podlogu. Osovina na dijelu traktora na koji je ugrađena zaštitna konstrukcija pri prevrtanju treba se smatrati kao da je stražnja osovina na slici 5. Priloga IV. Zglob mora biti poduprt gredom presjeka 100 × 100 mm i čvrsto zategnut čeličnim užima vezanim na tračnice na podlozi.
1.1.4. Uteg se povuče prema unatrag tako da je visina težišta iznad one koju ima u točki udara dana formulom:
H = 2,165 × 10-8 x WL2 ili H = 5,73 × 10-2 x I
u kojoj je:
H = visina pada u milimetrima,
W = masa traktora kako je određena u točki 1.3. Priloga II.,
L = najveći razmak kotača traktora u milimetrima,
I = moment inercije stražnje osovine bez kotača kilogramima po kvadratnom metru (kg/m2).
Uteg se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju.
1.1.5. Udar straga ne primjenjuje se u slučaju traktora kod kojega najmanje 50% mase prema definiciji u točki 1.3. Priloga II. prenosi prednja osovina.
1.2. Udar sprijeda
1.2.1. Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju u trenutku kad udarna ploha utega i lanci ili čelična uža koji ga drže tvore kut od 20° u odnosu na vertikalu, osim ako zaštitna konstrukcija pri prevrtanju u točki dodira tijekom deformacije tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U takvome slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da bude usporedna sa zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu lanci ili čelična uža koja ga drže tvore kut od 20° u odnosu na vertikalu. Treba poduzeti korake da se smanji težnja utega da se okrene oko točke dodira. Visina vješanja utega mora se namjestiti tako da putanja njegova težišta prolazi kroz točku udara.
Točka udara mora se nalaziti na onome dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo ako se traktor prevrne na bok pri vožnji naprijed, što je uobičajeno prednji gornji rub. Položaj težišta utega ne smije biti udaljen za više od 80 mm od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski krajnji gornji rub zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.
Međutim ako zaobljenost prednjega dijela zaštitne konstrukcije pri prevrtanju počinje na udaljenosti većoj od 80 mm prema unutra od te vertikalne ravnine, udar treba usmjeriti na početak zaobljenja, tj. na točku u kojoj zaobljenje dodiruje crtu koja je okomita na središnju ravninu traktora (vidi sliku 9. u Prilogu IV.).
1.2.2. Kompaktni traktori moraju se privezati na podlogu kako je prikazano na slici 6. u Prilogu IV. Točke pričvršćenja užeta približno su 2 m iza stražnje i 1,5 m ispred prednje osovine.
Zatege moraju biti zategnute tako da deformacije prednjih i stražnjih guma budu kako je navedeno u točki 3.1.5. Priloga II. Nakon što se zatege zategnu, drvena greda presjeka 150 × 150 mm postavi se ispred stražnjih kotača i uz njih čvrsto priljubi.
1.2.3. Zglobni traktori moraju imati obje osovine pričvršćene na podlogu. Osovina na dijelu traktora na koji je ugrađena zaštitna konstrukcija pri prevrtanju treba se smatrati kao da je stražnja osovina na slici 6. Priloga IV. Zglob mora biti poduprt gredom presjeka 100 × 100 mm i čvrsto pričvršćen čeličnim užima vezanim na tračnice na podlozi.
1.2.4. Uteg se povuče prema unatrag tako da je visina težišta iznad one koju ima u točki udara dana formulom:
H = 125 + 0.020 W
1.3. Bočni udar
1.3.1. Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju u trenutku kad su udarna ploha utega i lanci ili čelična uža koji ga drže vertikalni, osim ako zaštitna konstrukcija pri prevrtanju u točki dodira tijekom deformacije nije vertikalna. U takvom slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da bude usporedna sa zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu lanci ili čelična uža koja ga drže ostanu vertikalni. Treba poduzeti korake da se smanji težnja utega da se okrene oko točke dodira. Visina vješanja utega mora se namjestiti tako da putanja njegova težišta prolazi kroz točku udara.
Točka udara mora se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo pri nezgodi s prevrtanjem traktora na bok, što je uobičajeno gornji rub. Osim ako nije očito da će neki drugi dio toga ruba prvi udari tlo, točka udara mora biti u ravnini okomitoj na središnju ravninu traktora i prolazi kroz sredinu sjedala namještenoga u središnji položaj. Treba poduzeti korake da se smanji težnja utega da se okrene oko točke dodira. U slučaju traktora sa zakretnim položajem za vožnju (tj. zakretnim sjedalom i kolom upravljača), točka udara određuje se u odnosu na presjek središnje ravnine traktora i ravnine koja je na nju okomita, s ravnom crtom koja prolazi kroz točku koja je jednako udaljena od obje referentne točke sjedala.
1.3.2. Kod kompaktnih traktora, osovine čiji je položaj krut u odnosu na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju pričvršćuju se na podlogu na strani na koju je usmjeren udar. U slučaju traktora s pogonom na dva kotača, to je uobičajeno stražnja osovina; taj je raspored prikazan na slici 7. u Prilogu IV. Dvije zatege prolaze preko osovine iz točaka koje se nalaze izravno ispod nje, jedna prema točki pričvršćenja približno 1,5 m ispred osovine i druga prema točki približno 1,5 m iza osovine. Zatege moraju biti zategnute tako da deformacija guma u blizini zatega bude kako je navedeno u točki 3.1.5. Priloga II. Nakon što se zatege zategnu, drvena greda postavlja se kao potporanj za kotač koji se nalazi na suprotnoj strani u odnosu na uteg i pričvrsti na tlo tako da je čvrsto naslonjena na naplatak kotača tijekom udara kako je prikazano na slici 7. u Prilogu IV. Duljina grede mora se odabrati tako da kad je naslonjena na kotač tvori s vodoravnom ravninom kut 30 ± 3°. Duljina joj mora iznositi 20 do 25 puta njezina debljina, a širina dva do tri puta njezina debljina. Bočno pomicanje obiju osovina sprječava se gredom koja se pričvrsti na tlo uz vanjsku stranu kotača koji je na strani suprotnoj od one na koju je usmjeren udar.
1.3.3. Zglobni traktor mora biti privezan tako da dio traktora koji nosi zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju bude čvrsto pričvršćen na tlo kao u slučaju kompaktnoga traktora.
Obje osovine zglobnih traktora moraju biti privezane na podlogu. Osovina i kotači dijela traktora na koji je ugrađena zaštitna konstrukcija pri prevrtanju moraju biti privezani i poduprti kao na slici 7. u Prilogu IV. Zglob mora biti poduprt gredom presjeka barem 100 × 100 mm i čvrsto zategnut čeličnim užima vezanim na tračnice na podlozi. Potporanj treba postaviti na zglob i pričvstiti ga na tlo tako da ima isti učinak kao potpora stražnjega kotača i osigurava podupiranje slično onomu koje se postiže kod kompaktnoga traktora.
1.3.4. Uteg se povuče prema unatrag tako da je visina težišta iznad one koju ima u točki udara dana formulom:
H = 125 + 0.020 W
1.4. Gnječenje straga
Traktor mora biti postavljen u napravu opisanu u točki 2.6. Priloga II. i prikazanu na slikama 8. i 10. u Prilogu IV. tako da se stražnji rub grede nalazi iznad krajnjega stražnjeg gornjeg nosivog dijela zaštitne konstrukcije i da se uzdužna središnja ravnina traktora pritom nalazi na sredini između točaka djelovanja sila na pritisnu gredu.
Oslonci za osovine postavljaju se ispod osovina tako da gume ne prenose silu gnječenja. Primijenjena sila odgovara dvostrukoj masi traktora kako je određena u točki 1.3. Priloga II. Može biti potrebno privezati prednji dio traktora.
1.5. Gnječenje sprijeda
1.5.1. To je ispitivanje istovjetno ispitivanju gnječenjem sprijeda osim što se prednji rub grede postavlja iznad krajnjega prednjeg gornjega dijela zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.
1.5.2. Kad prednji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja, tom silom treba djelovati dok se krov toliko ne deformira da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s dijelom prednje strane traktora koja može nositi masu traktora pri prevrtanju. Sila se nakon toga utkloni i traktor ponovno postavi tako da greda bude iznad točke zaštitne konstrukcije koja bi podupirala stražnji dio traktora onda kad se potpuno prevrne, kako je prikazano na slici 10. u Prilogu IV., te se ponovno optereti punom silom.
2. SIGURNOSNI PROSTOR
2.1. Sigurnosni prostor je prikazan na slici 3. u Prilogu IV., a određen je u odnosu na referentnu obično uzdužnu ravninu traktora koja prolazi kroz referentnu točku sjedala, određenu u točki 2.3., i središte kola upravljača. Pretpostavlja se da se referentna ravnina pomiče vodoravno sa sjedalom i kola upravljača tijekom udara, ali da ostaje okomita na pod traktora ili zaštitne konstrukcije pri prevrtanju, ako je ugrađena elastično.
Kad se kolo upravljača može namještati, njegov položaj mora odgovarati uobičajenomu za vozača kad sjedi.
2.2. Granice prostora određene su sljedećim:
2.2.1. vertikalnim ravninama koje prolaze 250 mm s obje strane referentne ravnine, koje dosežu visinu od 300 mm iznad referentne točke sjedala
2.2.2. usporednim ravninama koje se protežu od gornjeg ruba ravnina navedenih u točki 2.2.1. do visine od najviše 900 mm iznad referentne točke sjedala i nagnute su tako da se gornji rub ravnine na strani na koju je izveden udar nalazi barem 100 mm od referentne ravnine
2.2.3. vodoravnom ravninom na visini 900 mm iznad referentne točke sjedala
2.2.4. kosom ravninom okomitom na središnju ravninu koja sadržava točku koja se nalazi 900 mm izravno iznad referentne točke sjedala i krajnju stražnju točku nosive konstrukcije sjedala, uključujući tu i njegov ovjes
2.2.5. vertikalnom ravninom okomitom na referentnu ravninu koja se nastavlja prema dolje od krajnje stražnje točke sjedala
2.2.6. linearno zakrivljenom površinom okomitom na referentnu ravninu s polumjerom 120 mm tangencijalnim na ravnine navedene u točkama 2.2.3. i 2.2.
2.2.7. linearno zakrivljenom površinom okomitom na referentnu ravninu koja ima polumjer 900 mm i nastavlja se 400 mm prema naprijed od ravnine navedene u točki 2.2.3. i koju tangira u točki koja se nalazi 150 mm ispred referentne točke sjedala
2.2.8. kosom ravninom okomitom na referentnu ravninu koja povezuje površinu navedenu u točki 2.2.7. u njezinu prednjemu rubu i prolazi na udaljenosti od 40 mm od kola upravljača. U slučaju najvišega položaja kola upravljača, ta se ravnina zamjenjuje ravninom tangecijalnom na površinu navedenu u točki 2.2.7.
2.2.9. vertikalnom ravninom okomitom na referentnu ravninu koja se nalazi 40 mm ispred kola upravljača;
2.2.10. vodoravnom ravninom kroz referentnu točku sjedala
2.2.11. U slučaju traktora sa zakretnim položajem za vožnju (tj. zakretnim sjedalom i kolom upravljača), sigurnosni prostor sastoji se od oba sigurnosna prostora određena s oba položaja kola upravljača i sjedala.
2.2.12. U slučaju traktora koji se može opremiti dodatnim sjedalima, pri ispitivanjima se upotrebljava sastavljeni sigurnosni prostor oko referentnih točaka za sve moguće položaje postavljanja sjedala. Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju ne smije prodrijeti u sastavljeni prostor oko različitih referentnih točaka.
2.2.13. Kad se nakon obavljena ispitivanja predloži novi položaj sjedala, proračunom treba provjeriti nalazi li se sigurnosni prostor oko novih referentnih točaka sjedala potpuno unutar prethodno određenoga sigurnosnog prostora. Ako to nije tako, potrebno je novo ispitivanje.
2.3. Položaj sjedala i referentna točka sjedala.
2.3.1. Za potrebe određivanja sigurnoga prostora u točki 2.1. sjedalo treba biti u krajnjemu stražnjem položaju koji omogućuje vodoravno namještane. Sjedalo se mora postaviti u središnji položaj područja namještanja po visini kad je to namještanje neovisno o namještanju njegova vodoravnoga položaja.
Referentna točka određuje se uporabom naprave koja je prikazana na slikama 1. i 2. u Prilogu IV. i kojom se simulira opterećenje ljudskim tijelom. Naprava se sastoji od sjedišne ploče i ploča naslona. Donja ploča naslona zglobno je povezana u području trtice (A) i križa (B), pri čemu se zglob (B) može namještati po visini.
2.3.2. Referentna točka sjedala određena je kao točka u središnjoj uzdužnoj ravnini sjedala u kojoj se presijecaju tangencijalna ravnina na donjemu dijelu naslona i vodoravna ravnina. Ta vodoravna ravnina presijeca donju plohu sjedišne ploče 150 mm ispred gore navedene tangente.
2.3.3. Kad je ovjes sjedala prilagodljiv težini vozača, mora biti postavljen tako da sjedalo bude na sredini hoda ovjesa.
Naprava mora biti postavljena na sjedalo. Potom ju je potrebno opteretiti silom od 550 N u točki 50 mm ispred zgloba (A), a oba dijela plohe naslona lagano pritisnuti tangencijalno na naslon sjedala.
2.3.4. Ako nije moguće točno odrediti tangentu za svako područje naslona (ispod i iznad lumbalnoga područja), mora se provesti sljedeći postupak:
2.3.4.1. ako nije moguće točno odrediti tangentu na donju površinu: donji dio plohe naslona u vertikalnom položaju pritisne se na naslon sjedala;
2.3.4.2. ako nije moguće odrediti tangentu na gornju površinu: zglob (B) pričvrsti se na visini 230 mm iznad referentne točke sjedala (S) ako je donji dio ploče naslona vertikalan. Potom oba dijela ploče naslona treba u vertikalnom položaju lagano pritisnuti tangencijalno na naslon sjedala.
3. MJERENJA KOJA TREBA OBAVITI
3.1. Lomovi i pukotine
Nakon svakog ispitivanja svi nosivi elementi, spojevi i vezni elementi na traktoru moraju se vizualno pregledati zbog lomova ili pukotina, manje pukotine na nebitnim dijelovima zanemaruju se.
3.1. Sigurnosni prostor
3.2.1. Tijekom svakog ispitivanja treba pregledati zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju da se utvrdi je li koji dio zaštitne konstrukcije prodro u sigurnosni prostor oko vozačkog sjedala kako je određeno u točkama 2.1 i 2.2.
3.2.2. Dodatno treba pregledati zaštitnu konstrukciju da se utvrdi je li koji dio sigurnosnoga prostora izvan područja zaštićena zaštitnom konstrukcijom. Za tu svrhu smatra se da je izvan područja zaštićena konstrukcijom ako bilo koji dio sigurnosnog prostora dotakne ravnu podlogu kad se traktor prevrne u smjeru iz kojega dolazi udar. Pritom se pretpostavlja da su veličina guma i namještanje razmaka kotača najmanji prema podatcima proizvođača.
3.3. Najveća trenutačna deformacija
Tijekom ispitivanja bočnim udarom bilježi se razlika između najveće trenutačne deformaciji i trajne deformacije na visini 950 mm iznad i 150 mm ispred opterećenog sjedala. Jedan kraj šipke opisane u točki 2.7.1. Priloga II. treba se pričvrstiti na gornji dio zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju, a drugi kraj provuče se kroz otvor u vertikalnoj mjernoj letvi. Položaj kliznoga prstena na šipci pokazuje najveću trenutačnu deformaciju nakon udara.
3.4. Trajna deformacija
Nakon završenog ispitivanja gnječenjem mora se zapisati trajna deformacija zaštitne konstrukcije. U tu se svrhu prije početka ispitivanja zapišu položaji glavnih elemenata zaštitne konstrukcije pri prevrtanju u odnosu na sjedalo.
PRILOG IV.
Slika 1. NAPRAVA ZA ODREĐIVANJE REFERENTNE TOČKE SJEDALA
Slika 2. POSTUPAK ODREĐIVANJA REFERENTNE TOČKE SJEDALA
Slika 3. SIGURNOSNI PROSTOR
Slika 4. PRIKAZ UTEGA
Slika 5. UDAR STRAGA
Napomena:
Izgled zaštitne konstrukcije pri prevrtanju prikazan je samo načelno i za navođenje dimenzija. On nema svrhu određivanja konstrukcijskih zahtjeva.
Slika 6. UDAR SPRIJEDA
Napomena:
Izgled zaštitne konstrukcije pri prevrtanju prikazan je samo načelno i za navođenje dimenzija. On nema svrhu određivanja konstrukcijskih zahtjeva.
Slika 7. BOČNI UDAR
Napomena:
Izgled zaštitne konstrukcije pri prevrtanju prikazan je samo načelno i za navođenje dimenzija. On nema svrhu određivanja konstrukcijskih zahtjeva.
Slika 8. ISPITIVANJE GNJEČENJEM
Napomena:
Izgled zaštitne konstrukcije pri prevrtanju prikazan je samo načelno i za navođenje dimenzija. On nema svrhu određivanja konstrukcijskih zahtjeva.
Slika 9. TLOCRT ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE I UTEGA S PRIKAZOM POLOŽAJA RAVNINE NJIHANJA PRI ISPITIVANJIMA PREDNJIM I STRAŽNJIM UDAROM
Napomena:
Prikazan je uteg na lijevoj strani središnje ravnine. Za oba ispitivanja, strane na kojima se izvodi prednji i stražnji udar određene su u točki 3.1.4. Priloga II.
Slika 10. POLOŽAJ GREDE PRI ISPITIVANJIMA GNJEČENJEM
Napomena:
Izgled zaštitne konstrukcije pri prevrtanju prikazan je samo načelno i za navođenje dimenzija. On nema svrhu određivanja konstrukcijskih zahtjeva.
PRILOG V.
IZVJEŠTAJ O HOMOLOGACIJSKOME ISPITIVANJU TIPA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE PRI PREVRTANJU (ZAŠTITNI OKVIR ILI KABINA) S OBZIROM NA NJEZINU ČVRSTOĆU TE NA ČVRSTOĆU NEZINOGA PRIČVRŠĆENJA NA TRAKTOR
Zaštitna konstrukcija |
|
Marka |
|
Tip |
|
Marka traktora |
|
Tip traktora |
|
Metoda ispitivanja |
I./II.1 |
Homologacija tipa sastavnoga dijela br.
1. Trgovačka oznaka ili naziv zaštitne konstrukcije
2. Naziv i adresa proizvođača traktora ili zaštitne konstrukcije
3. Ako je primjenjivo, naziv i adresa ovlaštenoga proizvođača traktora ili zaštitne konstrukcije
4. Podatci o traktoru na kojemu su obavljena ispitivanja
4.1. Trgovačka oznaka ili naziv
4.2. Tip i trgovačka oznaka
4.3. Serijski broj
4.4. Masa neopterećenoga traktora s ugrađenom zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju, bez vozača kg
4.5. Međuosovinski razmak/moment inercije1 mm / kg/m2 1
4.6. Veličina guma: prednje
stražnje
5. Izmjena ili dopuna homologacija tipa sastavnoga dijela na druge tipove traktora
5.1. Trgovačka oznaka ili naziv
1 Prekrižiti što se ne primjenjuje
5.2. Tip i trgovačka oznaka
5.3. Masa neopterećenoga traktora s ugrađenom zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju, bez vozača kg
5.4. Međuosovinski razmak/moment inercije1 mm/kg/m2 1
5.5. Veličina guma: prednje
stražnje
6. Tehnički podatci zaštitne konstrukcije pri prevrtanju
6.1. Sklopni crtež zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i njezina pričvršćenja na traktor
6.2. Fotografije sa strane i odostraga koje prikazuju pojedinosti pričvršćenja
6.3. Kratak opis zaštitne konstrukcije pri prevrtanju s tipom konstrukcije, detalja pričvršćenja na traktor, detalja oblaganja, načina ulaza i izlaza, detalja unutrašnjeg podstavljanja, elemenata za sprečavanje nastavljanja prevrtanja i detalja o grijanju i prozračivanju
6.4. Dimenzije
6.4.1. Visina krovnih elemenata iznad opterećenoga sjedala iznad referentne točke sjedala2 mm
6.4.2. Visina krovnih elemenata iznad poda traktora mm
6.4.3. Unutarnja širina zaštitne konstrukcije pri prevrtanju na visini od 950 mm iznad opterećenoga sjedala/na 900 mm iznad referentne točke sjedala2 mm
6.4.4. Unutarnja širina zaštitne konstrukcije pri prevrtanju u točki na visini 950 mm iznad sjedala na visini središta kola upravljača mm
6.4.5. Udaljenost od središta kola upravljača do desne strane zaštitne konstrukcije pri prevrtanju mm
6.4.6. Udaljenost od središta kola upravljača do lijeve strane zaštitne konstrukcije pri prevrtanju mm
6.4.7. Najmanja udaljenost od ruba kola upravljača do zaštitne konstrukcije pri prevrtanju mm
6.4.8. Širina otvora na vratima:
na vrhu
u sredini
na dnu
1 Prekrižiti što se ne primjenjuje
2 U skladu s upotrijebljenim metodom.
6.4.9. Visina otvora na vratima:
iznad poda
iznad najviše stube mm
iznad najniže stube mm
6.4.10. Ukupna visina traktora s ugrađenom zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju
6.4.11. Ukupna visina zaštitne konstrukcije pri prevrtanju
6.4.12. Vodoravna udaljenost do stražnjega kraja zaštitne konstrukcije pri prevrtanju od stražnje strane naslon sjedala na visini 950 mm iznad opterećenoga sjedala/na visini 900 mm od referentne točke sjedala1 mm
6.5. Podrobnosti i kvaliteta upotrijebljenih materijala, upotrijebljene norme
Glavni okvir (materijal i dimenzije)
Dijelovi za pričvršćivanje (materijal i dimenzije)
Oplate (materijal i dimenzije)
Krov (materijal i dimenzije)
Unutarnja obloga materijal i dimenzije)
Vijci za spajanje i pričvršćivanje …… (materijal i dimenzije)
7. Rezultati ispitivanja
7.1. Ispitivanje udarom i gnječenjem
Ispitivanja udarom obavljena su na stražnjoj lijevoj/desnoj2 strani, prednjoj desnoj/lijevoj2 strani i desnoj/lijevoj2 strani. Referentna masa upotrijebljena za izračunavanje energija udara i sila gnječenja bila je ………………… kg
Zahtjevi ispitivanja za lomove i pukotine, najveću trenutačnu deformaciju i sigurni prostor bili su zadovoljavajuće zadovoljeni
7.2. Deformacija izmjerena nakon ispitivanja
Trajna deformacija:
straga: lijevo
desno
sprijeda: lijevo
desno
na bočnoj strani:
sprijeda
straga
krova prema dolje:
sprijeda
straga
Razlika između najveće trenutačne i trajne deformacije tijekom ispitivanja bočnim udarom
8. Broj izvještaja
9. Datum izvještaja
10. Potpis
1 U skladu s upotrijebljenom metodom.
2 Prekrižiti što se ne primjenjuje.
PRILOG VI.
OZNAKE
Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela sastoji se od pravokutnika oko malog slova »e«, iza kojega se nalazi broj 25 (razlikovni broj za Republiku Hrvatsku).
U blizini pravokutnika mora biti također broj homologacije tipa sastavnoga dijela koji odgovara broju certifikata o homologaciji tipa sastavnoga dijela izdana s obzirom na čvrstoću tipa zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i njezina pričvršćenja na traktor.
Primjer oznake homologacije tipa sastavnoga dijela
Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju koja nosi gore prikazanu oznaku homologacije tipa sastavnoga dijela konstrukcija je za koju je Njemačka (e 1) dodijelila homologaciju tipa sastavnoga dijela pod brojem 1471.
PRILOG VII.
CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI TIPA SASTAVNOGA DIJELA
Tijelo nadležno za homologaciju |
Izjava o dodijeljenoj, odbijenoj, povučenoj ili izmijenjenoj ili dopunjenoj homologaciji tipa sastavnoga dijela s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije pri prevrtanju (sigurnosna kabina ili okvir) i čvrstoću njezina pričvršćenja na traktor
Homologacija tipa sastavnoga dijela br.
…………... izmjena ili dopuna[3]1
1. Trgovački naziv ili marka zaštitne konstrukcije
2. Naziv i adresa proizvođača zaštitne konstrukcije
3. Ako je primjenjivo, naziv i adresa ovlaštenog predstavnika proizvođača zaštitne konstrukcije
4. Zaštitni znak ili naziv, tip i trgovačka oznaka traktora za koji je namijenjena zaštitna konstrukcija
5. Izmjena ili dopuna homologacije tipa sastavnoga dijela za sljedeći tip (sljedeće tipove) traktora
5.1. Masa neopterećenoga traktora, prema definiciji u točki 1.3. Priloga II. prelazi/ne prelazi[4]2 referentnu masu upotrijebljenu pri ispitivanju za više od 5%
5.2. Način pričvršćenja i mjesta pričvršćenja jesu/nisu2 istovjetna.
5.3. Svi sastavni dijelovi koji bi mogli služiti kao oslonci za zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju pričvršćenja i mjesta pričvršćenja jesu/nisu2 istovjetna.
6. Dostavljeno za homologaciju tipa sastavnoga dijela dana
7. Ispitna stanica
8. Datum izvještaja te ispitne stanice
9. Datum kad je homologacija tipa sastavnoga dijela dodijeljena/odbijena/povučena2
10. Datum kad je izmjena ili dopuna homologacije tipa sastavnoga dijela dodijeljena/odbijena/povučena2
11. Mjesto
12. Datum
13. Sljedeći dokumenti koji nose gore navedeni broj homologacije tipa sastavnoga dijela priloženi su ovomu certifikatu (npr. izvještaj ispitne stanice)
14. Napomene ako ih ima
15. Potpis
PRILOG VIII.
UVJETI ZA HOMOLOGACIJU TIPA
1. Zahtjev za homologaciju tipa traktora s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i čvrstoću njezina pričvršćenja na traktor mora podnijeti proizvođač traktora ili njegov ovlašteni predstavnik.
2. Traktor koji predstavlja tip traktora koji treba homologirati, na koji su ugrađeni zaštitna konstrukcija i njezino pričvršćenje, mora se dostaviti tehničkim službama koje su odgovorne za provođenje homologacijskih ispitivanja.
3. Tehnička služba koja je odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja treba provjeriti je li predviđena ugradba homologirana tipa zaštitne konstrukcije na tip traktora za koji je zatražena homologacija. Posebno se treba uvjeriti da pričvršćenje zaštitne konstrukcije odgovara ispitanom kad je dodijeljena homologacija tipa.
4. Posjednik homologacije tipa može zatražiti njezino proširenje na druge tipove zaštitne konstrukcije.
5. Nadležna tijela za homologaciju dodijelit će takvo proširenje pod sljedećim uvjetima:
5.1. novi tip zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i njezino pričvršćenje na traktor dobili su homologaciju tipa sastavnoga dijela;
5.2. ona je konstruirana za ugradbu na tip traktora za koji je zatraženo proširenje homologacije tipa;
5.3. pričvršćenje zaštitne konstrukcije na traktor odgovara ispitanomu kad je dodijeljena homologacija tipa sastavnoga dijela.
6. Certifikat za koji je obrazac prikazan u Prilogu IX. prilaže se certifikatu o homologaciji tipa za svaku dodijeljenu ili odbijenu homologaciju tipa ili izmjenu ili dopunu homologacije tipa.
7. Ako je zahtjev za homologaciju tipa za tip traktora podnesen istodobno sa zahtjevom za homologaciju tipa sastavnoga dijela za tip zaštitne konstrukcije pri prevrtanju koja je namijenjena za ugradbu na tip traktora za koji je zatražena homologacija tipa, ispitivanja propisana u točkama 2. i 3. ne provode se.
PRILOG IX.
Tijelo nadležno za homologaciju |
PRILOG CERTIFIKATU O HOMOLOGACIJI TIPA TRAKTORA S OBZIROM NA ČVRSTOĆU ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE PRI PREVRTANJU (SIGURNOSNA KABINA ILI OKVIR) I ČVRSTOĆU NJEZINA PRIČVRŠĆENJA NA TRAKTOR
(Članak 4. stavak 1. Direktive 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i priključnih vučenih strojeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica i o povlačenju Direktive 74/150/EEZ)
Homologacija tipa br.
…………... izmjena ili dopuna[5]1
1. Trgovački naziv ili marka traktora
2. Tip traktora
3. Naziv i adresa proizvođača traktora
4. Ako je potrebno, naziv i adresa ovlaštenog predstavnika proizvođača
5. Trgovački naziv ili marka zaštitne konstrukcije pri prevrtanju
6. Izmjena i dopuna homologacije tipa za sljedeći tip (sljedeće tipove) zaštitne konstrukcije
7. Traktor dostavljen za homologaciji tipa dana
8. Tehnička služba odgovorna za provjeru sukladnosti u postupku homologacije tipa
9. Datum izvještaja koji je izdala ta služba
10. Broj izvještaja koji je izdala ta služba
11. Homologacija tipa s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i čvrstoću njezina pričvršćenja na traktor dodijeljena/odbijena[6]2
12. Izmjena ili dopuna homologacije tipa s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i čvrstoću njezina pričvršćenja na traktor dodijeljena/odbijena2
13. Mjesto
14. Datum
15. Potpis
[1](*) Ovaj Pravilnik preuzima sadržaj Direktive 2009/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. koja se odnosi na zaštitne konstrukcije pri prevrtanju traktora na kotačima za poljoprivredu ili šumarstvo.
[2](1) Definicija traktora dana je u točki 11. članka 4. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo (izdanje 01) (»Narodne novine« br. 16/09), a kategorizacija u Prilogu II.A istoga Pravilnika.
[3]1 Ako je primjenjivo, navesti broj prvoga, drugoga, itd. proširenja osnovne homologaciji tipa sastavnoga dijela.
[4]2 Prekrižiti što se ne primjenjuje.
[5]1 Ako je primjenjivo, navesti broj prve, druge itd. izmjene/dopune osnovne homologacije tipa sastavnoga dijela.
[6]2 Prekrižiti što se ne primjenjuije.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_08_95_2661.html