Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

Cilj predmeta:

■ naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

■ steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

■ razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

■ steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

■ razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda

Opis predmeta:

U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Slušanje i govorenje

1. razlikovati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja

2. utvrditi slušanjem bit govornog teksta – eksplicitno i implicitno

3. odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju

4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomoć bilježaka i grafičkih prikaza

5. govoriti tečno u skladu s pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

6. provjeriti učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke

Struktura hrvatskog jezika

1. razvrstati jezikoslovne pojmove

2. opisati sadržaje povezane s poviješću hrvatskog jezika

3. razlikovati značajke hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na druge idiome hrvatskog jezika

4. navesti jezična pravila

5. izdvojiti strukturu jezičnih jedinica na pojedinoj jezičnoj razini

6. utvrditi jezične jedinice na sintagmatskoj razini

7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

Pisanje

1. sastavljati različite vrste tekstova

2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju različite komunikacijske funkcije

3. planirati sadržaj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i čitatelju uz smjernice ili samostalno

4. napisati samostalno logički i sadržajno povezan tekst

5. rabiti različite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta

6. koristiti rječnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i čitatelju

7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadržajnu, strukturnu te jezičnu točnost i primjerenost

Analiza književnih tekstova

1. odrediti književne tekstove prema vanjskim odrednicama

2. objasniti književnoteorijske pojmove na prototipnim primjerima

3. utvrditi na književnim tekstovima strukturna, tematska, sadržajna i stilska obilježja

4. prikupiti informacije o zadanim književnim tekstovima iz različitih izvora

5. izdvojiti jezične i stilske pojedinosti u književnim tekstovima

6. usporediti poznate književne tekstove na strukturnoj, sadržajnoj i jezičnoj razini

7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatome književnom tekstu

Analiza neknjiževnih tekstova

1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektroničkog izvora

2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta

3. razjasniti značenja riječi u kontekstu specifičnom za pojedini tekst

4. tumačiti tekstove s grafičkim elementima

5. utvrditi bit teksta i sadržajne pojedinosti – eksplicitno i implicitno

6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obilježja teksta, očekivanja čitatelja i djelovanje na čitatelja

7. prikupiti informacije o zadanim neknjiževnim tekstovima iz različitih izvora

8. izdvojiti jezične pojedinosti u neknjiževnim tekstovima

9. poduprijeti argumentima stav o neknjiževnom tekstu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Javni govor

Govorenje – monološki oblici

Govor

Govorenje – dijaloški oblici

Oluja ideja

Funkcija glasova u jeziku

Fonem, alofon, fon

Fonem i grafem

Tvorba i podjela glasova

Podjela glasova prema otvoru

Slogovi i slogovna struktura

Podjela glasova prema zvučnosti

Podjela glasova prema mjestu tvorbe

Glasovne promjene

Jednačenje glasova po zvučnosti

Jednačenje glasova po mjestu tvorbe

Gubljenje suglasnika

Palatalizacija

Sibilarizacija

Jotacija

Vokalizacija

Nepostojano a

Pravogovorna i pravopisna norma

Pravogovor ili ortoepija

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Vrjednote govornog jezika

Pravopis ili ortografija

Pisanje velikog i malog slova

Pravopisni i rečenični znakovi

Pisanje glasova č/ć, dž/đ,

Alternacije ije/je/e/i

Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stoljeća

Jezik – temelj narodne kulture: trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti

Izvori hrvatskoga književnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici)

Pisanje – opisivanje

Opisivanje kao postupak

Pisanje – pripovijedanje

Pripovijedanje kao postupak

Priča

Tehničko izvješće

Obavijest

Životopis

Molba

Priča i novela

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Ranko Marinković, Prah

Giovanni Boccaccio, Chichibio

Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka

Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče

Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija

Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza

Dubravko Horvatić, Đavo u podne

Vjekoslav Kaleb, Gost

Roman

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvetno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Pavao Pavličić, Večernji akt

Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni

Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje

Victoria Hislop, Otok

Khaled Hosseini, Gonič zmajeva

John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit

Drama

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Plaut, Škrtac

Pero Budak, Mećava

Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina

Lirika

Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.

Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca

Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola Miličević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupačić, Reiner Maria Rilke

Pjesma u prozi: Miroslav Krleža, Danijel Dragojević

Ep

Polaznici čitaju pet pjevanja.

Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)

Čitanje – opisivački tekstovi

Postupak opisivanja u različitim vrstama tekstova

Čitanje – pripovjedački tekstovi

Postupak pripovijedanja u različitim vrstama tekstova

Molba

Životopis

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Predavanje

Slušanje – dijaloški oblici

Intervju

Govorenje – monološki oblici

Predavanje

Govorenje – dijaloški oblici

Anketa

Morfem i morfologija

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Gramatičke kategorije

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Promjenjive riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Nepromjenjive riječi

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. stoljeća

Najvažnija jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov Mikalja Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)

Pisanje – izlaganje

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik

Stručno izvješće

Cijeli se svijet igra.

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière: Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Prometeji

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Vor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Žena u književnom djelu

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Čitanje – izlagački tekstovi

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Izvješće

Slušanje – dijaloški oblici

Razgovor na temu

Govorenje – monološki oblici

Izvješće

Govorenje – dijaloški oblici

Službeni razgovor

Sintaksa

Sintaksa

Spojevi riječi

Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi

Ustrojstvo rečenice

Obavijesno ustrojstvo rečenice

Gramatičko ustrojstvo rečenice

Rečenice po sastavu

Jednostavne i složene rečenice

Nezavisno složena rečenica

Sastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica

Zavisno složena rečenica

Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica

Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne

Povezivanje rečenica u tekstu

Red riječi u rečenici

Pravopisna pravila u sintaksi

Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova

Hrvatski jezik u 19. stoljeću

Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

Pisanje – dokazivanje

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik)

Školski esej

Jureći vlak braće Lumière

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Janko Polić Kamov, Brada

Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Antun Gustav Matoš, Notturno

Milan Begović, Kvartet

Vladimir Vidrić, Pejzaž II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Društveni angažman

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

August Šenoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika očekivanja

Unutarnji svijet

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vječnost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradović, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinković, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

Čitanje – dokazivački tekstovi

Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski članak

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Komentar

Slušanje – dijaloški oblici

Debata

Govorenje – monološki oblici

Komentar

Govorenje – dijaloški oblici

Razgovor na temu

Leksikologija

Uvod u leksikologiju

Jezični sustav i jezični znak

Struktura jezičnog znaka

Jednoznačnost i višeznačnost leksema

Leksičko-semantički odnosi

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Raslojenost leksika

Vremenska raslojenost leksika

Područna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje

Posuđenice

Vrste posuđenica

Jezična norma i jezični purizam

Jezična norma

Jezični purizam

Frazeologija

Frazem i frazeologija

Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi

Leksikografija

Vrste rječnika

Leksikografski (rječnički) članak

Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeću

Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika

Hrvatski jezik – službeni jezik Europske unije

Pisanje – dokazivanje

Školski esej

Pisanje – upućivanje

Upućivanje kao postupak

Tehnička uputa

Stoljeće nemira

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinković, Kiklop

Ivan Goran Kovačić, Jama

Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro

Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Globalno selo

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezatna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Albert Camus, Stranac

Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom

Antun Šoljan, Luka

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica

Gabriel García Marquez, Sto godina samoće

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Hrvatska književna baština

Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Marko Marulić, Judita (ulomci)

Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila

Marin Držić, Dundo Maroje

Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)

Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Čitanje – dokazivački tekstovi

Kritika

Komentar

Čitanje – upućivački tekstovi

Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova

Tehnička uputa

Zakoni

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

■ čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

■ razumjeti opis događaja u osobnim pismima

■ identificirati glavne misli jasnoga standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme

■ napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu

■ komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme

■ jednostavno povezivati rečenice kako bi polaznici opisali događaje i svoje doživljaje

■ usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

■ usvojiti znanje o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

■ prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

■ uočiti potrebu tolerantnog ophođenja s osobama iz drugih kultura

■ ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Opis predmeta:

Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrjednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu A2+, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, u skladu s Nastavnim planom i programom za osnovnu školu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz manja proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20 % ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. razviti jezične strukture osnovne razine i vokabular povezan s jezičnim područjima koja se odnose na predstavljanje sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene, zanimanja i posla, prometa te javnih i privatnih uslužnih djelatnosti, kulture i civilizacije u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom

Slušanje

1. razumjeti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular

2. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu na poznatu temu

Pisanje

1. svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovni i složeniji vokabular u pisanom izričaju

2. izraziti svojim riječima osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

Govor

1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju

2. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Ja i svijet oko mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kući/stanu. Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Svakodnevica

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Prehrambene navike

Hrana i piće

Obroci

Prehrambene navike (Piramida prehrane)

Kupovina

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of

■ ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti;

■ ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne,

■ VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

■ PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine

■ BROJEVI: glavni i redni

■ PRILOZI: mjesta, određenoga i neodređenoga vremena

■ SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena

■ GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova-s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva.

Ostalo:

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike

2. izdvojiti osnove jezičnoga sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima

Čitanje

1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnome osobnom pismu

2. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe

Pisanje

1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava

2. izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnome pisanom obliku

Govor

1. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama

Međukulturno djelovanje

1. izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

3. upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Putovanja i praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturnost

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Slavni ljudi i događaji

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Mediji i suvremena komunikacija

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Škola i obrazovanje

Vrste škola

Predmeti

Ocjene

Školski pribor

Život u školi

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Briga o zdravlju i tijelu

Posjet liječniku

Međuljudski odnosi

Generacijski jaz

Odnosi među spolovima

Formalne i neformalne situacije

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

■ PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

■ PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of)

■ TVORBA RIJEČI: compounds

■ PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici

■ SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena

■ GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, metoda pisanja i pisanih radova, demonstracije

Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad, alternativni oblici rada

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnoga sustava na novim sadržajima

2. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja vezanoga za struku

Čitanje

1. izdvojiti ključne informacije u pisanim materijalima na standardnom jeziku

2. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova

Slušanje

1. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu na poznatu temu

Pisanje

1. raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta

Govor

1. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte

Međukulturno djelovanje

1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije

2. primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Europsko okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne službe

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Mladi i njihov svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Međunarodno tržište rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Znanost i tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ Tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne rečenice.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije

2. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja

Slušanje

1. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnome jeziku

2. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije

Pisanje

1. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima

2. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Posao i obrazovanje

Zanimanja

Oglasi

Životopis i europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Svijet rada

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Na radnom mjestu

Potrošačko društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Posjeti i razmjene polaznika.

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Znanost, umjetnost i popularna kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenome društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Solidarnost

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne

Međugeneracijska skrb

Ekološka osviještenost

Strukovno usmjerene teme

Škola i radionica škole

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Sajmovi i izložbe

Tehnika i tehnologija u službi struke

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ pasivne rečenice bezlični oblici, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (tip I i II); -ing oblik glagola; causative have.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

■ čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

■ razumjeti opis događaja u osobnim pismima

■ identificirati glavne misli jasnoga standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme

■ napisati jednostavan vezani tekst o temi od osobnog interesa

■ komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme

■ jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali događaje i svoje doživljaje

■ usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči kroz sve jezične djelatnosti

■ usvojiti znanje o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

■ prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

■ uočiti potrebu tolerantnoga ophođenja s osobama iz drugih kultura

■ ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Opis predmeta:

Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku 4. razreda strukovne škole polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvog stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20 %, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. razviti jezične strukture osnovne razine i vokabular povezan s jezičnim područjima koja se odnose na predstavljanje sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene, zanimanja i posla, prometa te javnih i privatnih uslužnih djelatnosti, kulture i civilizacije u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom

Slušanje

1. razumjeti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular

2. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu na poznatu temu

Pisanje

1. svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovni i složeniji vokabular u pisanom izričaju

2. izraziti svojim riječima osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

Govor

1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju

2. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Ja i svijet oko mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Svakodnevica

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Prehrambene navike

Hrana i piće

Obroci

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Kupovina

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ IMENICE: vrste, rod, broj

■ ČLANOVI: određeni, neodređeni

■ ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija zamjenice, bezlična man

■ PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

■ PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

■ PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

■ SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (dass, weil, wenn, denn…

■ GLAGOLI: pomoćni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih glagola, perfekt, imperativ.

Ostalo:

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike

2. izdvojiti osnove jezičnoga sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima

Čitanje

1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnome osobnom pismu

2. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe

Pisanje

1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava

2. izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnom pisanom obliku

Govor

1. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacije

2. ama

3. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama

Međukulturno djelovanje

1. izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja između osoba iz različitih kultura

3. upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Putovanja i praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturnost

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Slavni ljudi i događaji

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Mediji i suvremena komunikacija

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Škola i obrazovanje

Vrste škola

Predmeti

Ocjene

Školski pribor

Život u školi

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Briga o zdravlju i tijelu

Posjet liječniku

Međuljudski odnosi

Generacijski jaz

Odnosi među spolovima

Formalne i neformalne situacije

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje i proširivanje

■ IMENICE: složenice

■ PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva

■ PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

■ SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama

■ GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih glagola, konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola te uporaba haben i mögen kod izricanja molbe i želje, futur I.; pasiv; rekcija glagola.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnoga sustava na novim sadržajima

2. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja struke

Čitanje

1. izdvojiti ključne informacije u pisanim materijalima na standardnom jeziku

2. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova

Slušanje

1. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu na poznatu temu

Pisanje

1. raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta

Govor

1. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte

Međukulturno djelovanje

1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije

2. primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Europsko okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne službe

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Mladi i njihov svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Međunarodno tržište rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Znanost i tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu; odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser); neupravni govor.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije

2. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja

Slušanje

1. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnome jeziku

2. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije

Pisanje

1. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima

2. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Posao i obrazovanje

Zanimanja i oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moje zanimanje u suvremenom društvu i europskom okviru

Na radnom mjestu

Potrošačko društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Znanost, umjetnost i popularna kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenome društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Solidarnost

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne

Međugeneracijska skrb

Ekološka osviještenost

Strukovno usmjerene teme

Škola i radionica škole

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Sajmovi i izložbe

Tehnika i tehnologija u službi struke

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja

■ vrjednovati dokaze

■ razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize

■ interpretirati povijesne podatke

■ konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive

Opis predmeta:

U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.

Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:

a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba

b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda

■ o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom.

Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina:

■ vještina kronološkog razmišljanja

■ vještina razumijevanja povijesne naracije

■ vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa

■ vještina povijesnog istraživanja

■ vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.

Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore.

Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini.

Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane.

Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, sastavni je dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem naslijeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postanu dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Od lovca i sakupljača do stanovnika grada

1. opisati svakodnevni život paleolitskog lovca i sakupljača plodova

2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju

3. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike

4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova

5. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija

6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi

7. razlikovati povijesne procese na današnjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista

Uspon i pad starog svijeta

1. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista

2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama

3. raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet

4. ispitati najvažnija postignuća helenske i helenističke kulture

5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskim vlašću

6. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućega europskog naslijeđa

7. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske

Srednjovjekovne civilizacije

1. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća

2. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine

3. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima

4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe

5. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske

6. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća

7. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene između triju kontinenata

8. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku

9. izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kultura i način života prvih ljudi ledenog doba

Pojava i razvoj prvih ljudi

Materijalna kultura i način života

Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti

Neolitska i urbana revolucija

Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika

Kulturne grupe i nastanak prvih naroda

Od stanovnika sela do stanovnika grada

Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija

Stari istok

Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti

Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija

Današnji hrvatski prostor u prapovijesti

Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek

Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija

Iliri i njihova kultura

Prijelomna vremena – inovacije i velika seoba

Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji

Uspon i pad starih i novih država

Pojava judaizma i Židovska država

Pojava i razvoj egejske civilizacije

Vladavina aristokracije i demokracije u grčkim polisima

Grčka i Stari istok između Aleksandra i Rimljana

Najpoznatije religije starog svijeta

Helenska i helenistička kultura

Doba velikih carstava

Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom

Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljeđe

Indija i Kina

Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja

Od autohtonog ilirskog sela do autohtonoga grada

Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana

Način života i arhitektura rimskoga grada na istočnoj obali Jadrana

Susret i suživot triju svjetova na Sredozemlju

Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi

Bizantsko carstvo i širenje kršćanstva

Pojava i uspon islamske civilizacije

Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju

Oporavak Zapada

Nova carstva, kraljevstva i komune

Gospodarski i kulturni oporavak

Kršćanstvo i društvo

Prvi svjetski sustav trgovine (1250. – 1350.)

Slavenski svijet u Europi

Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe

Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada

Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet

Hrvatska između sredozemnog i srednjoeuropskog svijeta

Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti

Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva

Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti

»Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja

Napomene:

U prvom razredu polaznik će tijekom tri skupa ishoda učenja: Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do 1200. g. pr. Kr.), Uspon i pad starog svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300. g.) i Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine. Polaznik će također razumjeti pojavu i razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih država i kultura na trima kontinentima, te kako su nove države, različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecali na društvene promjene i odnose u srednjem vijeku.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Temelji modernog svijeta

1. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj

2. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena

3. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama

4. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću

5. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo

6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija

7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća

Doba građanskih revolucija

1. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća

2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj

4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću

5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći

6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća

7. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća

8. raspravljati o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma«

Dvadeseto stoljeće

1. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva između velikih sila kao uzroke svjetskih ratova

2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

3. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi

4. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj

5. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi

7. protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države

8. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Rađanje moderne Europe

Crna smrt i njezine posljedice

Pojava nacionalnih država, gradovi i komune

Temelji humanizma i renesanse

Velika geografska otkrića i europska ekspanzija

Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva

Kolonijalizam i europeizacija svijeta

Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija

Izazovi s Istoka – uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi

Nastanak modernih europskih država

Hrvatska u »produženom srednjovjekovlju«

Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti

Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva – teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća

Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Uzroci i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i početkom 19. stoljeća

Doba razuma

Američka i Francuska revolucija

Uzroci i posljedice industrijske i agrarne revolucije 18. i 19. stoljeća

Industrijalizacija i modernizacija

Uspon SAD-a do svjetske sile

Promjene u euroazijskim društvima u razdoblju svjetske trgovine i porasta europske moći

Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeću

Kina i Japan u 19. stoljeću

Primjeri nacionalizma, izgradnje država i društvenih reformi u Europi od 1830. do 1914. godine

Europa između restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta

»Novi imperijalizam« moćnih nacionalnih država 1850. – 1914. godine i važniji globalni trendovi

Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovništva i prekooceanske migracije

Građanska kultura od romantizma do moderne

Teritorijalna integracija hrvatskih zemalja i stvaranje moderne hrvatske nacije

Hrvatski narodni preporod

Hrvatska između Austrije i Ugarske

Opća kriza modernog svijeta – problemi industrijalizacije, demokracije i nacionalnosti

Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država

Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća

Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika

Prvi svjetski rat

Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine

Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja

Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

Tri oblika političke scene u svijetu od 1919. do 1939. godine

Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije

Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

Drugi svjetski rat

Uzroci i karakter Drugog svjetskog rata

Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskome ratu

Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat

Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

Novi međunarodni odnosi i dekolonijalizacija u drugoj polovici 20. stoljeća

Hladni rat i internacionalne krize

Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća

Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja

Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

Napomene:

U drugom razredu polaznik će tijekom tri skupa ishoda učenja: Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.

Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode(vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ razvijanje temeljnih znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

■ osposobiti polaznike za zanimanja u strukovnom području poljoprivrede

Opis predmeta:

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja, kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Geografski pristup

1. izreći definiciju geografije i discipline specifične za zanimanje

2. opisati razvoj geografije

3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu istraživanja pojedinih disciplina

4. obrazložiti položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja

5. navesti dokaze o važnosti geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe

6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva

7. obrazložiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

1. opisati postanak svemira

2. razlikovati svemirska tijela

3. objasniti strukturu i odnose u Sunčevu sustavu

4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje

5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje

6. protumačiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti

Orijentacija i geografske karte

1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata

2. usporediti vrste i uporabu geografskih karata

3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru

4. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju

5. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. usporediti elemente prirodne osnove (reljef, klima, vode, tlo i vegetacija) na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

2. istražiti prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

3. objasniti prirodne pojave i interakcije pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje

4. analizirati utjecaj prirodno-geografskih obilježja na organizaciju prostora (gospodarski razvoj, strukturu gospodarstva, strukturu stanovništva i naseljenost)

5. koristiti istraživačke metode u prikupljanju, obradi te interpretaciji rezultata istraživanja, raspraviti zaključke istraživanja o prirodno-geografskim pojavama i procesima

6. raspraviti problematiku o globalnoj promjeni klime i onečišćenju okoliša

7. vrjednovati mogućnosti povećanja zaštićenih područja u Hrvatskoj i svijetu

8. primijeniti koncept održivog razvoja u iskorištavanju prirodnih resursa na lokalnoj i nacionalnoj razini

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Geografski pristup

Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu

Geografski aspekt proučavanja šuma i šumarstva

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

Svemir i Sunčev sustav

Gibanja Zemlje

Orijentacija i geografske karte

Orijentacija u prostoru i određivanje položaja na Zemlji

Predočavanje prostornih pojava i procesa

Geografska karta

Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata

Geografski informacijski sustavi

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

Elementi i oblici reljefa na Zemlji

Geološka prošlost i zonalna građa Zemlje

Sastav litosfere i globalna tektonika ploča

Endogeni procesi i oblici reljefa

Egzogeni procesi i oblici reljefa

Vrijeme i klima te promjene klime

Klasifikacija klima

Povezanost klime, vegetacije i tla

Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)

Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare)

Prirodna bogatstva

Odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima

Onečišćenje zraka, voda i tla

Deforestacija

Uzgoj šuma kao odgovor na deforestaciju

Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj i svijetu

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafička, neizravna grafička, pisanih radova, praktičnih radova, usmenog izlaganja, terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine i kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. istražiti demografske strukture u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

2. analizirati prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i način života

4. usporediti organizaciju prostora i odnose među naseljima u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

6. istražiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne trendove

7. analizirati nejednaki regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj razini

8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo

9. istražiti djelovanje međunarodnih organizacija i regionalnih integracija te njihovo političko i gospodarsko značenje

10. obrazložiti važnost poznavanja i pozitivnog vrjednovanja naslijeđa i vlastitog identiteta kao hrvatskih i europskih građana te građana svijeta

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu

Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu

Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš

Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu

Gospodarski sustavi

Povezanost demografskih i ekonomskih procesa

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja

Gospodarska razvijenost i stanovništvo

Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj

Prostor i položaj Republike Hrvatske

Položaj Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i regionalnim integracijama

Europska unija

Globalizacija i identitet

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafička, neizravna grafička, pisanih radova, praktičnih radova, usmenog izlaganja, terenskog rada.

Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti u polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja

■ provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe

■ poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti

Opis predmeta:

Ovo zanimanje se provodi u sjedećem i stojećem položaju te su leđa i noge najopterećeniji dio tijela.

Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju.

Vježbe jačanja i istezanja bilo bi uputno provoditi u ležećem položaju zbog rasterećenja leđa, nogu i zdjelice.

Sjedenje i stajanje zahtijevaju malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluju na rad dišnog i probavnog sustava te su takve osobe sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog preporučuje se posebnu pažnju usmjeriti na razvoj aerobnih sposobnosti.

Timski rad je jedna od temeljnih osobina potrebnih za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj spomenute osobine posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti kao što su nogomet, rukomet i sl.

Nadalje, u ovom zanimanju potrebno je posjedovati smisao za estetiku. Za utjecaj na njen razvoj nastavnim procesom posebno su pogodne polistrukturne konvencionalne aktivnosti koje imaju cilj dostići odgovarajuću estetsku razinu izvođenja. Primjerice, sadržaji sportske i ritmičke gimnastike, plesova i sl.

Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuje se plivanje.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kineziološka teorijska znanja

1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture

2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost određenih kinezioloških aktivnosti prema izabranom zanimanju

3. navesti važnost i specifičnosti vježbanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije

4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vježbanja (određivanje volumena, ekstenziteta i intenziteta vježbanja)

5. nabrojiti specifične kineziološke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unaprjeđenje i očuvanje zdravlja s ciljem prevencije potencijalno najčešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja

Kineziološke aktivnosti

1. isplanirati monostrukturne ciklične aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao sportsko-rekreacijski sadržaj

2. uskladiti polistrukturne acikličke aktivnosti koje supovezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

3. kombinirati polistrukturne kompleksne aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

4. ovladati polistrukturnim konvencionalnim aktivnostima koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

5. demonstrirati izvođenje jedne monostrukturne ciklične aktivnosti koja se može koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao osnovni sportsko-rekreacijski sadržaj, a po mogućnosti polaznik ima interes za nju

Transformacija kinantropoloških obilježja

1. isplanirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih morfoloških obilježja (optimizaciju sastava tijela – povećanje mišićne mase, potkožno masno tkivo)

2. razlikovati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivna svojstva, razvoj i održavanje jakosti)

3. prilagoditi izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna izdržljivost)

4. usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadržaja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog sustava, stabilnosti lokomotornog sustava)

5. kombinirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem svladavanja sadržaja različitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne vježbe jakosti, primjena elastičnih otpora, primjena proprioceptivnih vježbi, primjeri povezivanja sadržaja iz različitih programa prevencije s ciljem maksimizacije učinkovitosti)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

2. izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

3. pokazati i provesti kineziterapeutske vježbe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

4. sastaviti i provesti statičke vježbe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

5. objasniti i primijeniti skup vježbi masaže i samomasaže (labavljenja, glađenja, gnječenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili ležanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Važnost tjelesnog vježbanja i sporta u razvoju društva

2. Sustav za kretanje čovjeka (dijelovi, građa, funkcija)

3. Energetski potencijali čovjeka tijekom vježbanja

4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)

5. Pravilna prehrana i važnost unosa tekućine

6. Utjecaj procesa vježbanja na ljudski organizam (pozitivni učinci vježbanja i štetne tjelesne aktivnosti)

7. Modeliranje postupaka za redukciju potkožnoga masnoga tkiva

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros ili standardna ciklična kretanja različitim tempom do 8 min

2. »Leteće« trčanje do 40 m

3. Trčanje do 100 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Skokovi s noge na nogu po označenim prostorima (ili sa strunjače na strunjaču)

6. Skokovi odrazom svaki četvrti korak

7. Skok udalj tehnikom 2 ½ koraka

8. Bacanje Vortexa u dalj

9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

10. Različite varijante premeta strance

11. Stoj na glavi

12. Stoj na rukama, kolut naprijed

13. Odbojka

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

14. Ljuljanje na karikama

15. Pomicanje u visu

16. Njihom strance premah odnožno

17. Klimom premah zgrčeno

18. Okreti u čučnju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)

19. Valcer – korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)

20. Galop – naprijed, okret u čučnju za 180 na obje noge (niska greda)

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

21. Kruženje rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini (obručem, loptom, vijačom) u mjestu i kretanju

22. Poskoci i skokovi ritmičke gimnastike kroz vijaču

23. Bacanje i hvatanje vijače u kombinaciji s tjelesnim elementima

24. Skok »kadet«

25. Skok »jelenji«

V. PLES I AEROBIKA

26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)

27. Disko foks plesovi

28. Aerobika

VI. BORILAČKI SPORTOVI

29. Bočno bacanje tsuri goshi

30. Nožno bacanje de ashi barai

31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi

32. Polukružni koraci – tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)

VII. KOŠARKA

33. Dodavanje jednom rukom guranjem – izravno i od podloge

34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom

35. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgor nakon okreta

36. Obrana »čovjek na čovjeka« (1 : 1; 2 : 2; 3 :3)

37. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

38. Vođenje lopte različitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno vođenje i uz promjene pravca vođenja)

39. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika

40. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata

41. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2, 4 : 4, 5 : 5 (otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)

42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suđenje)

IX. ODBOJKA

43. Pojedinačni blok smeča visoke lopte

44. Odbijanje podlakticama preko glave

45. Vršno odbijanje skretanjem pravca leta lopte

46. Igra 6 : 6, zaštita od protivničkog napada 1 : 2 : 3 (1 polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni)

47. Igra (taktika i suđenje)

X. RUKOMET

48. Razne igre s loptom

49. Šutiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na šutersku ruku u/iznad visine boka »jensen»

50. Jednostruka križanja

51. Prizemljenje do skleka nakon šuta s crte

52. Osnovna vratarska tehnika, bočno i dubinsko kretanje braniča te sprječavanje napadača sportskim prekršajem

53. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

54. Bekend servis

55. Vodoravni (drive) udarac

56. Osnove taktike igre u paru

57. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

58. Privikavanje na lopticu i reket (spužvasta loptica)

59. Forhend (spužvasta loptica)

60. Bekend (spužvasta loptica)

61. Igra (taktika i suđenje)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(opći razvoj i održavanje)

1. Primjena vijače (redukcija potkožnoga masnog tkiva)

2. Primjena medicinke (razvoj mišićne mase)

3. Primjena elastičnih traka (razvoj mišićne mase)

4. Primjena bučica (razvoj mišićne mase)

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje fleksibilnosti)

1. Statičko aktivno istezanje (pretklon raznožno)

2. Statičko pasivno istezanje (prednoženje u ležećem položaju uz potisak partnera)

3. Dinamičko istezanje (dinamičko prednoženje u stojećem položaju)

4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)

5. Balističko istezanje (prednoženje i zanoženje maksimalnom amplitudom u stojećem položaju)

(razvoj i održavanje koordinacijskih svojstava)

1. Biotički načini svladavanja prostora (hodanja, trčanja, puzanja, valjanja)

2. Biotički načini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlačenja, obilaženja)

3. Biotički načini svladavanja otpora (dizanja, nošenja, potiskivanja, vučenja)

4. Biotički načini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja, vođenja, žongliranja)

5. Vježbe pravovremenosti – timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim uvjetima)

6. Vježbe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje aerobnih sposobnosti)

1. Standardna metoda (trčanje 20' intenzitetom 50 %)

2. Varijabilna metoda (trčanje 20 s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2' 60%)

3. Intervalna metoda (trčanje maksimalnim intenzitetom 6 x 20" s odmorom 10")

Kineziološki postupci unapređenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni su u poglavlju »Ostalo« koje se nalazi na kraju programa četvrtoga razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućiti i sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

■ u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

■ vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

■ nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

■ jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

■ složeniji (paralelnoizmjenični, sukcesivnoizmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Olimpizam

2. Tjelesno vježbanje kao čimbenik kulture življenja

3. Sastav kinantropoloških obilježja i postupci razvoja

4. Izračun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i povećanja mišićne mase

5. Utjecaj tjelesnog vježbanja na pojedine organske sustave (lokomotorni, neurološki) sa stajališta pojedinog zanimanja

6. Obilježja morfološkog, motoričkog i funkcionalnog razvoja polaznika u adolescenciji

Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini, minerali, voda – postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodatci prehrani)

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Tehnika brzog hodanja

2. Kros ili standardna ciklička kretanja različitim tempom do 10 min

3. Trčanje dionica 150 – 200 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Skokovi odrazom svaki treći korak

6. Skok uvis prekoračnom tehnikom L i D nogom pojedinačno sa zbrojem preskočenih visina – motoričko postignuće

7. Sunožno preskakivanje prepreka različitih visina (20 – 50 cm)

8. Bacanje Vortexa u cilj na tlu

9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

10. Leteći kolut

11. Raznoška uzduž sprave (kozlić)

12. Salto na povišenje od mekih strunjača uz pomoć odraznog pomagala

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

13. Stoj na rukama u kolut naprijed

14. Ljuljanja na karikama – saskok u zaljuljaju

15. Klimom premah raznožni

16. Upor prednji na nižoj pritki, kovrtljaj naprijed

17. Naskok premahom jedne noge odnožno do upora jašućeg; polkin korak, »tupfer«, »vaga«, saskok »jelenji«

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

18. Skokovi s udarcem noge o nogu

19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu

20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima

21. Otvoreni – zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju

22. Preskakivanje vijače naprijed i natrag križanjem ruku

23. »Leteći« skok vijačom

24. Skok »škare« povezano naprijed-natrag

V. PLES I AEROBIKA

25. Rock plesovi

26. Rumba (okreti, wisq, promenada)

27. Samba (okreti, wisq, promenada)

28. »New body« aerobika (aerobika s bučicama)

VI. BORILAČKI SPORTOVI

29. Okreti za bacanja – mae mawari sabaki, ushiro mawari sabaki

30. Bočno bacanje tsuri goshi

31. Nožno bacanje de ashi barai u kretanju

32. Poluga juji gatame i gušenje hadaka jime

VII. KOŠARKA

33. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave – horog (nakon vođenja i na dodanu loptu)

34. Obrambeni skok i zagrađivanje

35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)

36. Slobodna bacanja

37. Zonska obrana

38. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

39. Dinamičko dodavanje i primanje lopte različitim dijelovima stopala (primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)

40. Udarci na vrata nakon dodane lopte

41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)

42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2 : 1 (+ vratar)

43. Slobodna igra 5 + 1 : 5 + 1 (taktika i suđenje)

IX. ODBOJKA

44. Vršno odbijanje preko glave

45. Niski odbojkaški stav i obrana »oštrih« lopti poluupijačem

46. Povaljka u stranu i odbijanje čekićem

47. Obrana u prednjoj liniji – pojedinačni i grupni blok

48. Igra 6 : 6, zaštita vlastitog smeča 2 : 3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3 polaznika u stražnjoj zoni, suđenje)

X. RUKOMET

49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u različitim visinama

50. Šutiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »polueret«

51. Povratna lopta – dupli pas

52. Poučavanje zonske obrane 5 : 1

53. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

54. Smeč udarac

55. Obrana nakon smeč udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)

56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mreže (dugi udarac s mreže zamahom reketa ispod struka)

57. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)

59. Ravni servis

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava)

1. Vježbe za mobilnost gležnja (dinamička dorzalna fleksija u stojećem položaju)

2. Vježbe za mobilnost kuka (dinamičko istezanje pregibača natkoljenice u iskoraku)

3. Vježbe torakalne mobilnosti (zasuci)

4. Vježbe mobilnosti ramena (kruženje rukom uz imitaciju dodavanja)

5. Primjeri vježbanja za razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava

6. Pilates s malim loptama

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje jakosti)

1. Vježbe relativne jakosti (sklek)

2. Vježbe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8 – 10 ponavljanja)

3. Vježbe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1 – 3 ponavljanja)

4. Vježbe elastične jakosti (potisak s ravne klupe s naglašenom brzinom u obje faze)

5. Vježbe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo koncentričkim načinom)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(sadržaji za razvoj i održavanje anaerobne izdržljivosti)

1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, odmor 2')

2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, a između ponavljanja vrlo sporo trčanje 2')

3. Intervalna standardna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 6 x 400 m, intenzitet 80 – 90 %, odmor 4')

4. Intervalna varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 3 x 6', 30" maksimalni intenzitet, 30" 50%, odmor 5')

5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 12', 1' maksimalni intenzitet, 1' 50%)

Kineziološki postupci unapređenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućiti sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutar predmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

■ u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

■ vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

■ nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama

.Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

Vježbe su sljedeće:

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

■ jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

■ složeniji (paralelnoizmjenični, sukcesivnoizmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupan napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Razvoj tjelesnog vježbanja i sporta u Hrvatskoj

2. Uzroci ozljeđivanja u izabranom zanimanju

3. Indicirane i kontraindicirane vrste kinezioloških aktivnosti sa stajališta izabranog zanimanja

4. Određivanje volumena opterećenja tijekom tjelesnog vježbanja

5. Osobitosti spolova i tjelesno vježbanje

6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda

7. Cjeloživotni utjecaj kinezioloških tjelovježbenih podražaja na zdravlje polaznika

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom do 12 min

2. Trčanje dionica 40, 60, 80 m

3. Trčanje dionica 200 – 300 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Troskok s mjesta

6. Jednonožni skokovi po označenom prostoru (ili sa strunjače na strunjaču)

7. Skok uvis leđnom ili prekoračnom tehnikom – motoričko postignuće

8. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

9. Sastav po izboru polaznika (tlo)

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

10. Sastav po izboru polaznika (tlo)

11. Sastav po izboru polaznika (greda)

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

12. »Jelenji« skok

13. Vrtnje obruča oko šake i dijelova tijela

14. Kotrljanje obruča po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima

15. Bacanje i hvatanje obruča povezano s plesnim koracima

16. Vodoravni krug vijačom jednom rukom iznad glave i povezano vodoravni krug s preskokom (»osmica«) u mjestu i kretanju

17. Preskakivanje vijače »škarama« pogrčeno

18. Preskakivanje vijače plesnim koracima (galop naprijed, polka)

19. Sastav (vijača) – sastav prema izboru polaznica

20. Sastav (obruč) – sastav prema izboru polaznica

V. PLES I AEROBIKA

21. Cha-cha-cha

22. Salsa

23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)

24. Step aerobika

VI. BORILAČKI SPORTOVI

25. Poluga ude garami

26. Udarac rukom naprijed pravocrtni

27. Udarac nogom naprijed pravocrtni

28. Donji, unutarnji i vanjski blok

VII. KOŠARKA

29. Otvaranje za prijem lopte

30. Razvijanje protunapada – dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog dodavanja i tranzicija

31. Presing čovjek na čovjeka na polovici i cijelom igralištu

32. Napad na presing čovjek na čovjeka

33. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

34. Driblinzi i fintiranja 1 : 1

35. Driblinzi i fintiranja 1 : 1 s udarcima na vrata (vratar)

36. Oduzimanja lopte 1 : 1 i 2 : 2

37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i fintiranja) 2:1 i 2:2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja lopte

38. Igra 4 + 1 : 4 + 1 (taktika i suđenje)

IX. ODBOJKA

39. Smeč iz zaleta varkom »kuhanjem« iza bloka

40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom

41. Vršno odbijanje u skoku

42. Taktika igre (napad trećom loptom)

X. RUKOMET

43. Finta – varka s presvlačenjem

44. Skok šut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »skokšut polueret«

45. Kombinirani sustav obrane – varijanta 5 + 1

46. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

47. Rezani forhend drop

48. Bekend dugi udarac (clear)

49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i napadačka)

50. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

51. Forhend volej (spužvasta loptica)

52. Bekend volej (spužvasta loptica)

53. Smeč (spužvasta loptica)

54. Igra (taktika i suđenje)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(razvoj i održavanje stabilnosti lokomotornog sustava)

1. Vježbe stabilnosti stopala (podizanje na prste)

2. Vježbe stabilnosti koljena (ravni naizmjenični iskorak)

3. Vježbe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdržaj 40)

4. Vježbe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastičnom trakom)

5. Primjer vježbanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji zanimanja

6. Pilates s velikim loptama

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje brzinsko eksplozivnih svojstava)

1. Vježbe za razvoj i održavanje brzine (10 ustajanja iz raznih položaja s reakcijom na zvučni podražaj)

2. Vježbe za razvoj i održavanje agilnosti (trčanje naprijed i natraške 6 x 5 m)

3. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci preko švedske klupe)

4. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa sprinta (10 x 5 m, odmor 30")

5. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa udarca (izvođenje različitih udaraca specifičnih za pojedine sportove)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(optimizacija sastava tijela – smanjenje potkožnoga masnog tkiva)

1. Metode aerobnog vježbanja (trčanje 30' niskim intenzitetom)

2. Metode anaerobnog vježbanja (trčanje 20', 2' visoki intenzitet, 2' 50%)

3. Metode vježbanja s vanjskim opterećenjem (kružno vježbanje, 15 vježbovnih mjesta, vježbanje 60", a oporavak 20")

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućiti i sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako sa stručnih spoznaja mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

■ u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

■ vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

■ nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim se prstima upirati u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima

(ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu

(stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

Vježbe su sljedeće:

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicati palac u korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

■ jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

■ složeniji (paralelnoizmjenični, sukcesivnoizmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Kulturološko-povijesne dimenzije tjelesnog vježbanja i sporta u funkciji kulture življenja

2. Energetska potrošnja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane

3. Masaža i samomasaža kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste, izvođenja pojedinih zahvata)

4. Odabir kinezioloških aktivnosti u funkciji sportske rekreacije

5. Moguća patološka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem

6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praćenja procesa tjelesnog vježbanja (monitori srčane frekvencije – Polar, Omron ili Tanita vage)

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom 12 min i više

2. Trčanje dionica 300 – 400 m

3. Trčanje – motoričko postignuće

4. Troskok s mjesta – motoričko postignuće

5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom – motoričko postignuće

6. Skok uvis leđna ili prekoračna tehnika – motoričko postignuće

7. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. RITMIČKA GIMNASTIKA

8. Individualna/skupna vježba s vijačom, loptom ili obručem

III. PLES I AEROBIKA

9. Bečki valcer (koreografija)

10. Quadrilla (koreografija)

11. Tae-bo aerobika

IV. BORILAČKI SPORTOVI

12. Obrana od pljuske (udarca rukom)

13. Obrana od obuhvata

14. Obrana od hvata za kosu

15. Sprovođenje ključem na ruci

16. Obrana od napada nožem

V. KOŠARKA

17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje

18. Suradnja dva igrača u napadu – napad blokadama

19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem

20. Igra (primjena timske taktike 5 : 5)

VI. NOGOMET

21. Žongliranje loptom po podlozi i u zraku različitim dijelovima tijela

22. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2 i 5 : 2 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)

23. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 4 i 5 : 5 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)

24. Igra 4 + 1: 4+1 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)

VII. ODBOJKA

25. Tenis servis

26. Tradicionalni sustav 4 – 2 (dizač u prednjoj zoni)

27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed

28. Povezivanje zaštite 1 : 2 : 3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni) i zaštite 2 : 3 (2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stražnjoj zoni)

29. Igra (taktika i suđenje)

VIII. RUKOMET

30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)

31. Utrčavanja te odvlačenja krilnih napadača bez lopte i s loptom

32. Fintiranje u vođenju i dodavanju (R)

33. Igra (taktika i suđenje)

IX. BADMINTON

34. Igra na mreži: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica

35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)

36. Igra (osnovne taktike u mješovitim parovima)

X. TENIS

37. Spin servis

38. Igra mali tenis (taktička primjena osnovnih udaraca u igri)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. LOKOMOTORNI SUSTAV

(prevencija lokomotornih ozljeda)

1. Primjena relativnih vježbi jakosti u programima prevencije ozljeda (jednonožni čučanj)

2. Primjena elastičnih otpora u programima prevencije ozljeda (odupiranje trupa rotacijskoj sili elastičnog otpora)

3. Primjena proprioceptivnih vježbi u programima prevencije ozljeda (sporo trčanje s naskokom na jednu nogu i zadržavanjem ravnoteže)

4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava

II. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(optimizacija sastava tijela – povećanje mišićne mase)

1. Vježbe potisaka i privlačenja (potisak s ravne klupe, horizontalno veslanje)

2. Vježbe pregiba i opružanja (pregib podlaktica bučicama, opružanje podlaktica bučicama)

3. Vježbe odmicanja i primicanja (razvlačenje bučicama, primicanje natkoljenice ležeći na boku)

4. Sustavi vježbanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna ponavljanja, superserije)

5. Sustavi vježbanja II. (padajuće serije, negativna ponavljanja, forsirana ponavljanja)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućiti i sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutar predmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

■ u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

■ zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

■ vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima.

Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju, doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima:

(ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu:

(stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice)

1. s laktovima u visini ramena stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

■ prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

■ vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

■ sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

■ nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

■ jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

■ složeniji (paralelnoizmjenični, sukcesivnoizmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo

■ razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija

■ usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji

■ usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti

■ usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

■ razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima

■ usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini

■ prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava

■ shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije

Opis predmeta:

Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova.

Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva.

Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Politika

1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas

2. povezati utjecaj zakona i aktivnosti u svakodnevnom životu

3. izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta

4. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu

5. identificirati odrednice civilnog društva

6. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju

7. navesti značajke i oblike države

8. usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam

9. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka

10. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti

Gospodarstvo

1. opisati razvoj ekonomske znanosti

2. izložiti osnovne ekonomske pojmove

3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja

4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama

5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija

6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata

8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta

9. raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces

10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje EU

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Politika i političko djelovanje

Razvoj političke znanosti

Važnost zakona u svakodnevnom životu

Vlast

Moć i autoritet

Političko djelovanje

Politička utakmica

Politička kultura

Civilno društvo

Ljudska prava

Dokumenti ljudskih prava

Organizacije u funkciji zaštite ljudskih prava

Država

Država

Teritorijalno ustrojstvo države

Oblici države

Narod i nacija

Manjine

Politički sustavi

Politički sustavi

Demokracija – neposredna i predstavnička

Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija

Političke stranke

Ideološka obilježja političkih stranaka

Razvoj višestranačja u Republici Hrvatskoj

Političke stranke u Republici Hrvatskoj

Izbori

Izbori

Izborni sustavi

Izborni zakon Republike Hrvatske

Ustrojstvo Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast,

izvršna vlast, sudska vlast

Lokalna i područna samouprava

Uvod u ekonomiju

Razvoj ekonomske znanosti

Osnovni ekonomski pojmovi

Oskudnost i izbor – zakon ograničenosti i oportunitetni trošak

Činitelji proizvodnje

Temeljna ekonomska pitanja

Vrste gospodarskih sustava

Tržište

Tržište i tržišni mehanizmi

Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika

Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi

Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala

Vrste poslovnih organizacija

Poduzetništvo i marketing

Poduzetništvo i poduzetnički pothvat

Vrste poduzeća – mala, srednja i velika poduzeća

Obilježja marketinga

Marketinški splet

Marketing i etika

Hrvatska i Europska unija

Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije

Hrvatska i Europska unija

Ostalo

Metode i

oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja

■ osobito se usredotočiti na značenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i razvoj polaznika

Opis predmeta:

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo.

Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Religioznost i put religija

1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu

2. opisati temeljna obilježja religioznosti

3. razlikovati prirodne i objavljene religije

4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora

5. usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam

6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost

Kršćanska objava i vjera

1. ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave

2. navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja

3. raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu

4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život

5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko značenje kao Sina Božjega

6. protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas

7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka

2. objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

U potrazi za smislom života

U vrtlogu svijeta i života

Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe

Smisao i besmisao života

Kršćanska vjera kao odgovor smisla

Živjeti kao protagonist – životna uporišta

Čovjek – religiozno biće

Vjera – iskonska ljudska potreba

Čovjek je po naravi religiozan

Razvoj religije

Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva

Monoteističke religije

Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije

Kršćanska objava i Sveto pismo

Kršćanska objava i njezino prenošenje

Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji

Biblijski govor o Bogu

Biblija u životu kršćana

Isus Krist – vrhunac objave

Isus – povijesna osoba

Isusov lik

Navještaj kraljevstva Božjega

Isusovo otkupiteljsko djelo

Isus Krist – pravi Bog i pravi čovjek

Zajedništvo s Kristom

Tajna stvaranja – govor znanosti i govor vjere

Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta

Biblijsko-vjernički pristup stvaranju

Odnos vjere i prirodnih znanosti

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Crkva u sadašnjosti i prošlosti

1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve

2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život

3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzora vjere

4. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi

5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom

6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku

7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku

8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti načela ekumenizma

Kršćanska antropologija

1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti

2. objasniti kršćansko poimanje slobode

3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Sloboda – izbor i odgovornost

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Ususret drugome

U potrazi za vrjednotama

Život s Crkvom i u Crkvi

Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi

Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva

Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja

Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu

Marija – uzor vjere i majka Crkve

Zajednica koja oslobađa i služi – povijest Crkve

Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku

Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola

Crkva kršćanskoga služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (13. – 14. st.)

Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

S crkvom na putu vjere i slobode – molitva, slavlje, svjedočenje

Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva

Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima

Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretni život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Kršćansko poimanje čovjeka

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek – moralno biće

Čovjek – polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest – norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Ljubav prema Bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

»Muško i žensko stvori ih«

Čovjek – žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj – odgovorno roditeljstvo

Dostojanstvo ljudskoga života

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Živjeti u istini

Hoditi u istini

»Istina će vas osloboditi«

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu

2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti

3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija

4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu

5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja

Kršćanska objava i vjera

1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje

Kršćansko razumijevanje morala

1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad

2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Suvremeni čovjek pred pitanjem Boga

Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom – izazov nevjere

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost«

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Dokazi o Božjoj opstojnosti

Biblijska slika i iskustvo Boga

Bog u svjedočanstvu vjere Starog zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novog zavjeta

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Ljudski rad i stvaralaštvo

Čovjek sustvaratelj

Kršćanski pogled na rad

Opće dobro, pravda i solidarnost

Etika poslovanja

Kršćansko zauzimanje za mir

Izazovi znanstveno-tehničkog napretka

Budućnost i moć znanja

Informatizacija i globalizacija

Znanost u službi poboljšanja života

Briga za okoliš

Zajedništvom do napretka

Kršćanska nada u budućnost

Svjetovna očekivanja budućnosti

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji

Čovjek pred pitanjem svršetka

Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnoga normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju

■ razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Opis predmeta:

Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina poput filozofske antropologije, političke, pravne i socijalne filozofije. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina poput psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama.

Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom.

Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko- religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

U potrazi za identitetom

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Prepreke u potrazi

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Orijentacija i zamke na putu

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost/neispravnost individualnog puta

Ciljevi: lažni, prividni, istinski

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrednota

Odgovornost za sebe i druge – moralna dimenzija života

Savjest

Moralni razvitak tijekom konfliktnih situacija

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Individualna sloboda i odgovornost prema zajednici

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtijeva (egoizam i altruizam, težnja za srećom i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Najviše vrijednosti socijalnog i političkog života (antičko i moderno razdoblje)

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja

Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva

Etičke krjeposti i načelo sredine

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S . Mill, J. Bentham)

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa

Račun užitka

Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti; razlike među ljudima i problem jednakosti ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Izazovi suvremenog društva

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Čovjek, priroda, etika

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Kvaliteta života

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Smisao i granice tehnološkog razvoja

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekologija i zaštita okoliša

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Bioetika i biologijske znanosti

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Medicinska bioetika

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Etika kao filozofija morala

1. ispitati odnos morala i etike

2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa

4. procijeniti idealni zahtjev važenja morala

5. raščlaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etičke pojmove

Etička argumentacija i etičke teorije

1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike

2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike

3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike

4. suprotstaviti različite etičke argumentacije

5. analizirati etičke tekstove

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Moral i etika

Moral kao predmet i sadržaj etike

Moral kao predrefleksivno iskustvo

Moral i ćudoređe

Idealan zahtjev važenja morala, moral kao trebanje

Etika kao filozofija morala

Struktura etike: normativna i deskriptivna etika te metaetika

Temeljni etički pojmovi

Različiti filozofski pristupi utemeljenju etike

Razdioba etičkih teorija

Etika pravila i etika dobrog života

Aristotelovo utemeljenje etike vrline

Kantova deontološka etika

Utilitaristička etika (Bentham, Mill)

Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam

Habermasova etika diskursa

Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)

Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza

Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam)

Metafizičko opravdanje etike (teološka etika)

Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe)

Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz

biti čovjeka

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

■ biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada

■ razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

■ prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

■ biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

■ učinkovito primjenjivati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

■ učinkovito primjenjivati tehnologiju

■ steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Opis predmeta:

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja.

Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. povezati skupove N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u algebarskom izrazu

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s cjelobrojnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost

6. odrediti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastoga kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere

2. rabiti potencije s cjelobrojnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i jednostavnijim razlomcima

4. riješiti linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihove sustave te prikazati linearnu funkciju i funkciju apsolutne vrijednosti

Oblik i prostor

1. koristiti pravokutni koordinatni sustav u ravnini za prikaz točaka te određivanje udaljenosti i polovišta

2. primijeniti osnovne geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva

3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini

Mjerenje

1. odabrati odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. povezati Pitagorin poučak i pravokutni trokut u jednostavnijim zadatcima iz planimetrije

4. primijeniti proporcionalnost veličina i sličnost trokuta

5. rabiti trigonometriju pravokutnog trokuta

Podatci

1. prikupiti tražene podatke uz raspravu o valjanosti metode

2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju

3. predočiti prikupljene podatke pomoću linijskog, stupčastog i kružnog dijagrama

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s cjelobrojnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Algebra i funkcije

Postotci, omjeri i razmjeri

Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe

Linearna funkcija

Oblik i prostor

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerenje

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

Podatci

Prikupljanje, obrada i predočavanje podataka

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt,

e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski jednostavnijim situacijama

Algebra i funkcije

1. riješiti jednostavnu kvadratnu jednadžbu i nejednadžbu te odrediti karakteristične točke kvadratne funkcije

2. odrediti vrijednosti eksponencijalne funkcije i rješenja eksponencijalne jednadžbe

Oblik i prostor

1. proučiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. primijeniti formule za oplošje i obujam geometrijskih oblika u prostoru

Podatci

1. protumačiti prikupljene i prikazane podatke

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Logaritam pozitivnog broja

Algebra i funkcije

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Eksponencijalna jednadžba

Oblik i prostor

Geometrija prostora

Mjerenje

Geometrijski oblici u prostoru – oplošje i obujam

Podatci

Analiza prikupljenih i obrađenih podataka

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. odrediti vrijednost trigonometrijskih funkcija pomoću trigonometrijske kružnice ili džepnog računala

2. rabiti n! (n faktorijela) u jednostavnijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije

1. odrediti elemente kombinatorike

Oblik i prostor

1. računati s vektorima u ravnini

2. povezati pravac u koordinatnom sustavu u ravnini s njegovom jednadžbom

3. povezati kružnicu u koordinatnom sustavu u ravnini s njezinom jednadžbom

Mjerenje

1. rabiti trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta

2. odrediti skalarni umnožak vektora

3. rabiti koncept mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka u svakodnevnim situacijama, drugim nastavnim predmetima i struci

Podatci

1. proračunati srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

2. odrediti vjerojatnost događaja za prikupljene i analizirane podatke

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Algebra i funkcije

Permutacije, kombinacije i varijacije

Oblik i prostor

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Mjerenje

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

Podatci

Vjerojatnost

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. zapisati broj u različitim brojevnim sustavima

Algebra i funkcije

1. razlikovati način određivanja članova aritmetičkog i geometrijskog niza

2. opisati elementarne funkcije

Podatci

1. istražiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

Infinitezimalni račun

1. odrediti limes niza

2. iskazati limes funkcije u točki

3. iskazati limes funkcije u točki

4. odrediti prvu derivaciju funkcije zadane u obliku algebarskog polinoma

5. rabiti derivaciju funkcije pri određivanju tangente u točki grafa funkcije i stacionarnih točaka

6. skicirati graf algebarskog polinoma do trećeg stupnja

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Brojevi

Brojevni sustavi

Algebra i funkcije

Nizovi

Funkcije

Infinitezimalni račun

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ dopuniti znanja, vještine i kompetencije polaznika u području fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog osposobljavanja za zanimanje

Opis predmeta:

Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti fizike temelj i za prehrambenu tehnologiju. U fizici je važan i karakterističan eksperimentalni pristup koji omogućuje višekratno ponavljanje i istraživanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje, stoga je pokus neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se služi opažanjem i mjerenjem te logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski. Fizikalna pismenost uključuje kompetencije koje polazniku omogućuju promatranje i istraživanje pojava, razmišljanje o njima i razumijevanje njihova objašnjenja te na temelju toga kreativno odlučivanje i poduzimanje akcija.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Gibanja

1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutačnu brzinu

3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine

4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije

5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje

6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan pad

7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom gibanju

Sile i polja

1. riješiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima

3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila

4. raspraviti opći zakon gravitacije i gibanje satelita oko Zemlje

5. prosuditi ravnotežu krutog tijela

6. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima

7. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona

8. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora koji čini djelovanje različitih sila

Rad i energija

1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile

2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile

4. usporediti korisnosti različitih primjera rada

5. opisati različite vrste energije

6. raspraviti kinetičku energiju tijela u različitim primjerima

7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije

8. primijeniti zakon očuvanja energije

Termodinamika

1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu

2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica

3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama

4. istražiti plinske zakone

5. opisati načine prijenosa topline

6. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici

7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima.

8. raspraviti rad toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Gibanja

Put i pomak

Brzina

Akceleracija

Jednoliko pravocrtno gibanje

Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje

Slobodni pad

Jednoliko kružno gibanje

Sile i polja

Sila i masa

Sila teža, trenje, elastična sila

Newtonovi zakoni gibanja

Centripetalna sila

Gravitacijska sila

Tlak

Uzgon

Coulombov zakon

Električno polje

Magnetsko polje

Rad i energija

Mehanički rad i energija

Kinetička i potencijalna energija

Snaga i korisnost stroja

Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima

Termodinamika

Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina

Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela

Plinski zakoni

Prijenos topline

Prvi zakon termodinamike

Rad u termodinamici

Drugi zakon termodinamike

Toplinski strojevi

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Elektrodinamika

1. objasniti usmjereno gibanje električnog naboja u vodiču te električnu struju i električni otpor

2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenične struje

3. protumačiti ovisnost električnog otpora o temperaturi

4. izračunati rad i snagu električne struje na praktičnim primjerima

5. prikazati i objasniti Oerstedov pokus

6. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodiča, strujnu petlju i zavojnicu

7. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvođenje pokusa

8. izložiti primjenu elektromagnetske indukcije

Titranje, valovi i zvuk

1. objasniti fizikalne veličine koje određuju harmonijsko titranje

2. interpretirati grafički promjenu fizikalnih veličina koje opisuju harmonijsko titranje s vremenom

3. primijeniti jednadžbe koje opisuju harmonijsko titranje u rješavanju zadataka

4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigušeno i prisilno titranje, rezonancija)

5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehaničkih valova

6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala

7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i interferencije valova

8. raspraviti spektar i primjenu zvučnih valova

Elektromagnetski valovi i svjetlost

1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove elektromagnetskog spektra

2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu i u medicini

3. primijeniti zakon odbijanja svijetlosti na primjeru ravnog zrcala

4. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti na prizmi

5. konstruirati sliku koju daje tanka leća te navesti njezina svojstva

6. primijeniti jednadžbu leće

7. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija svijetlosti)

Atomi i atomske jezgre

1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog broja, masenog broja i izotopa

2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma

3. objasniti fotoelektrični efekt

4. usporediti valnu i čestičnu prirodu svjetlosti i tvari

5. navesti α, β i γ raspad te opisati ionizirajuća svojstva nastalih produkata i njihov doseg

6. primijeniti zakone očuvanja naboja i masenog broja kod nuklearnih reakcija

7. uporabiti u rješavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada

8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i fuzijom

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Elektrodinamika

Električna struja

Električni otpor

Ohmov zakon za strujni krug

Rad i snaga električne struje

Oerstedov pokus

Elektromagnetska indukcija

Načelo rada generatora

Zaštita od električnog udara

Titranje, valovi, zvuk

Harmonijsko titranje, prigušeno i prisilno titranje

Rezonancija

Energija titranja

Nastanak valova i karakteristične valne veličine

Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova

Valovi zvuka

Ultrazvuk

Elektromagnetski valovi i svjetlost

Elektromagnetski titraji

Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova

Spektar i brzina elektromagnetskih valova

Zakoni geometrijske optike

Ravno zrcalo

Disperzija svjetlosti

Leće. Interferencija i ogib svjetlosti

Polarizacija svjetlosti

Atomi i atomske jezgre

Zračenje užarenog tijela

Fotoelektrični efekt

Dualizam u prirodi

Razvoj modela atoma

Struktura atomske jezgre

Radioaktivnost

Nuklearna energija

Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i produkte

■ objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te ih prikazati jednadžbama kemijske reakcije

■ razviti vještinu eksperimentiranja, sposobnost opažanja promjena, opisivanja i donošenja zaključaka izvođenjem pokusa

■ uočiti uzajamne veze između pokusa, pojava u prirodi i teorije

■ prepoznati štetne i opasne kemikalije te objasniti način njihova obilježavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja

■ razvijati svijest o neophodnosti očuvanja prirodnih uvjeta, ne odričući se pritom dobrobiti civilizacije i napretka

■ osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema svakom pojedincu i njegovim potrebama.

Opis predmeta:

Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je nastave kemije steći znanja o temeljnim kemijskim teorijama, prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i modelima kako bi na osnovu njih mogli opisati i razumjeti svojstva i promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaća nastave kemije jest razviti interes polaznika za prirodne znanosti predstavljajući ih dijelom opće kulture. Nastavom kemije polaznici trebaju steći znanja i sposobnosti koje će omogućiti daljnje samoobrazovanje, odnosno usavršavanje u struci.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Čestična građa tvari

1. objasniti strukturu atoma

2. navesti podatke koji se mogu iščitati iz periodnog sustava elemenata

3. usporediti fizikalna svojstva metala i nemetala

4. odrediti valenciju nekog atoma s obzirom na položaj u periodnom sustavu elemenata

5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza

6. objasniti značenje Lewisove simbolike

7. povezati važnost međumolekulskih sila s građom tvari

Kemijska simbolika i računanje u kemiji

1. primijeniti kemijsku simboliku i nomenklaturu u pisanju kemijskih formula spojeva

2. protumačiti kvalitativno i kvantitativno značenje kemijskih simbola, kemijskih formula i jednadžbe kemijske reakcije

3. povezati molarne veličine (množinu tvari, brojnost jedinki, molarnu masu tvari i molarni volumen plina)

4. upotrijebiti rezultate kvantitativne analize pri izračunavanju formule kemijskog spoja

5. koristiti jednadžbu kemijske reakcije kao simbolički opis elementarne pretvorbe

6. interpretirati kvantitativne odnose u jednadžbi kemijske reakcije u jednostavnim stehiometrijskim zadatcima

7. interpretirati razlike u brzinama kemijskih reakcija i čimbenike koji utječu na brzinu procesa

Otopine

1. izložiti disperzne sustave s obzirom na veličinu čestica disperzne faze

2. prikazati da se koloidni sustavi razlikuju s obzirom na agregatno stanje disperznog sredstva i disperzne faze

3. povezati sastav, svojstva i vrstu otopina sa svojstvima otapala i otopljene tvari

4. iskazati sastav otopine kroz maseni i volumni udio

5. razlikovati kiseline, baze i soli temeljem njihove građe

6. interpretirati pH vrijednost otopina

7. protumačiti kemijske reakcije koje se odvijaju između zadanih kiselina i baza te dobivanja soli

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Struktura atoma i periodni sustav elemenata

Sastav tvari

Građa atoma

Periodni sustav elemenata

Veze između atoma i molekula

Ionska veza

Kovalentna veza

Polarnost molekula (međumolekulske sile i vodikova veza)

Kemijske formule i jednadžbe

Kemijski simboli i formule

Osnove kemijskog računa

Određivanje empirijske i molekulske formule spoja

Jednadžba kemijske reakcije

Stehiometrija kemijske reakcije

Brzina kemijske reakcije

Otopine

Vrste disperznih sustava (grubo disperzni sustavi, koloidne otopine, prave otopine)

Iskazivanje sastava otopine (maseni i volumni udio)

Kiseline i baze

Soli

Napomene:

Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom teorije i praktičnog rada s ciljem ostvarivanja ishoda učenja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, samostalan rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt,

e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Metali i nemetali

1. procijeniti važnost tehnički važnih metala i njihovih legura s obzirom na njihovu proizvodnju i uporabu

2. izdvojiti po skupinama u periodnom sustavu elemenata najvažnije nemetale koji imaju važnu ulogu u izmjeni tvari između živih bića i biosfere

3. analizirati svojstva spojeva nemetala te njihov utjecaj na biosferu u smislu onečišćenja

4. kategorizirati vrste voda u prirodi te fizikalne, fizikalno-kemijske i biološke metode obrade vode za piće i otpadnih voda

5. identificirati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi

6. provjeriti važnost primjene umjetnih gnojiva

7. Ispitati važnost zbrinjavanja otpada

Ugljikovodici

1. razlikovati ugljikovodike po strukturi, formuli i nomenklaturi

2. usporediti fizikalna i kemijska svojstva ugljikovodika prema njihovoj strukturi odnosno zasićenosti

3. izvesti jednostavne pokuse kao podlogu za upoznavanje svojstava i jednostavnih kemijskih reakcija ugljikovodika

4. protumačiti postupak dobivanja ugljikovodika iz prirodnih izvora – nafte i zemnog plina odnosno frakcijskom destilacijom nafte

5. protumačiti svojstva i primjenu te štetnost za zdravlje aromatskih ugljikovodika

6. opisati primjenu ugljikovodika u industriji i svakodnevnom životu te utjecaj na ekosustav

7. diskutirati o smanjenju zaliha nafte i zemnog plina i nužnosti iskorištavanja obnovljivih izvora energije

Organski spojevi s kisikom

1. razlikovati organske spojeve s kisikom (alkohole, fenole, karboksilne kiseline) po strukturi, formuli i pravilima IUPAC-ove nomenklature

2. usporediti fizikalna i kemijska svojstva organskih spojeva s kisikom (alkohola, fenola, karboksilnih kiselina) povezujući ih s njihovom strukturom

3. opisati postupak dobivanja organskih spojeva s kisikom (alkoholno vrenje, octeno-kiselo vrenje) na temelju jednostavnih pokusa i pripadajućih jednadžbi kemijskih reakcija

4. diskutirati o važnosti primjene organskih spojeva s kisikom u svakodnevnom životu i industriji

5. protumačiti uzroke štetnosti za zdravlje i okoliš nekih organskih spojeva s kisikom

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Metali

Metalna veza

Tehnički važni metali i njihove legure

Nemetali

Halogeni elementi

Halkogeni elementi

Dušikova skupina elemenata

Ugljikova skupina elemenata

Ugljikovodici

Alkani

Alkeni

Alkini

Areni

Organski spojevi s kisikom

Alkoholi i fenoli

Karboksilne kiseline i njihovi derivati

Napomene:

Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom teorije i praktičnog rada s ciljem ostvarivanja ishoda učenja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, samostalan rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živom svijetu kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao svojinu i alat građanina suvremenoga demokratskog društva

■ proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi

■ stečeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstava prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu vlastitog odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu

Opis predmeta:

Učenjem polaznici stječu znanja i razvijaju vještine, počevši od manualne spretnosti i umijeća korištenja pribora za praktičan rad do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zaključivanja, prezentiranja i rada u timu. Učenje ciljano utječe i na afektivnu domenu polazničkog razvoja usvajanjem poštovanja prema životu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim živim bićima, kao i na odgovornost za očuvanje prirode, okoliša, vlastitog i tuđeg zdravlja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Čovjek i zdravlje

1. raspraviti zdrave stilove življenja te važnost pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu

2. protumačiti putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u tijelo čovjeka i mjere prevencije

3. povezati najčešće virusne i bakterijske bolesti s načinima njihova liječenja

4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi

5. protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti

6. prikupiti informacije o opasnostima za zdravlje povezane sa specifičnostima zanimanja za koje se školuje

7. prikazati zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi

8. predvidjeti posljedice poremećaja ravnoteže u organizmu

Sazrijevanje i spolnost čovjeka

1. prepoznati povezanost sazrijevanja i životnih razdoblja s djelovanjem hormona

2. povezati funkciju spolnih organa s higijenom

3. navesti prednosti i nedostatke različitih metoda planiranja trudnoće

4. opisati proces oplodnje i razvoj ploda do porođaja

5. povezati promjene tijekom trudnoće s odgovornim ponašanjem trudnice

6. raspraviti različite stavove o spolnosti i odgovornome spolnom ponašanju

Promjenljivost živog svijeta i nasljeđivanje

1. interpretirati osnovne genetičke pojmove

2. opisati ulogu gena

3. razlikovati uzroke varijabilnosti živih bića

4. povezati sličnosti i razlike među ljudima s osnovama nasljeđivanja

5. razlikovati uzroke i posljedice evolucijskih procesa

6. diskutirati o dokazima evolucije

7. protumačiti primjenu genetike na različitim područjima ljudske djelatnosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Čovjek i zdravlje

Značenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila življenja

Povezanost najčešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s mogućim čimbenicima rizika i prevencijom

Osobna higijena

Zdrava hrana i razborita prehrana

Umor, odmorirekreacija

Ovisnosti (pušenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)

Pružanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju život)

Individualni rad i rad u skupini

■ primjeri poremećaja ravnoteže u organizmu i njihove posljedice

■ poremećaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju

■ utjecaj vršnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova življenja

■ odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka)

■ rizici za zdravlje vezani uz specifičnost zanimanja i način života

Sazrijevanje i spolnost čovjeka

Životni ciklus čovjeka i razvoj spolnosti

Pubertet i adolescencija

Građa i funkcija muškog i ženskog spolnog sustava

Menstrualni ciklus i oplodnja

Trudnoća, porod, dojenje i njega novorođenčadi

Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoće

Individualni rad i rad u skupini:

■ odgovorno spolno ponašanje i partnerski odnosi (donošenje odluka)

■ utjecaj vršnjaka i medija na spolno ponašanje.

Promjenljivost živog svijeta i nasljeđivanje

Područje istraživanja genetike i osnovni genetički pojmovi

Kemijska osnova i mehanizam djelovanja gena

Varijabilnost živih bića (razmnožavanje, mutacije, utjecaj okoliša) Križanje i umjetno odabiranje

Primjeri nasljeđivanja u čovjeka

Čimbenici evolucijskih procesa

Primjeri prilagodbe i usložavanja građe i funkcija živih bića tijekom evolucije

Dokazi biološke evolucije

Individualni rad i rad u skupini:

■ mapa fenotipskih svojstva u obitelji/razredu

■ primjena genetike u svakodnevnom životu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja i samostalni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ steći znanja i vještine te usvojiti procese i koncepte potrebne za korištenje računala

■ obrađivati i prikazivati podatke i informacije korištenjem primjenskih programa

■ usvojiti temeljna informatička znanja važna za razumijevanje rada računala

■ komunicirati posredstvom različitih medija

■ usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije podataka i informacija

■ analizirati i kritički ocijeniti prikupljene informacije

■ razviti logičke misaone procese

■ razviti algoritamski način razmišljanja

■ biti osposobljeni za samostalno i timsko rješavanje jednostavnijih problema iz vlastitog života i odabrane struke primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije

■ steći osnovna znanja i vještine kako bi mogli usvojiti korištenje specifičnih računalnih programa iz područja struke

■ poštovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti sadržaje s računalnih mreža

■ steći temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.

Opis predmeta:

Napredak današnjeg društva temelji se na novim znanstvenim otkrićima te njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Razvoj znanosti i njezinu primjenu danas ne možemo zamisliti bez kvalitetne primjene informacijsko komunikacijske tehnologije te algoritamskog pristupa rješavanju problema.

U takvu društvu, temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su računala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom životu, potrebno je da svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Posebno je važno znati i moći prikupiti informacije i podatke te ih kritički vrednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i prikazati. Danas je konkurentnost na tržištu rada nezamisliva bez kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata vlastitog rada.

Umijeće korištenja računala, temeljna znanja i rješavanje problema tri su važne sastavnice informatičkog obrazovanja koje se nužno odvija uz samostalno korištenje računala. Rješavanje problema povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji će se razvijati u nastavnom predmetu.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Poznavanje i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

1. opisati prikaz različitih vrsta podataka u računalu

2. razlikovati osnovne logičke sklopove

3. razlikovati i opisati komponente računalnog sustava (središnja jedinica, memorije, ulazno-izlazne jedinice)

4. koristiti operacijski sustav računala i napraviti osnovnu prilagodbu svojim potrebama

5. rukovati datotekama i mapama u grafičkom korisničkom sučelju

Računalne mreže i internet

1. povezati uređaje u određeni tip mreže

2. razlikovati načine spajanja na internet i pravila prijenosa podataka

3. komunicirati elektroničkom poštom

4. koristiti usluge interneta

5. sigurno koristiti računalo, mrežu i internet

Obrada i prikaz podataka

1. koristiti postupke za uređivanje i oblikovanje teksta na razini znaka, odlomka i stranice

2. koristiti i primijeniti program kojim će prilagoditi sliku, zvuk ili video potrebama korištenja u struci

3. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija te samostalno prikazati i izložiti prezentaciju

4. radom u timu modelirati problem iz struke i svakodnevnog života te uporabom stečenih vještina i mogućnosti određene aplikacije izraditi rješenje

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Poznavanje i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Prikaz podataka u računalu:

■ binarni brojevni sustav

■ veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava

■ operacije s binarnim brojevima

■ pojam količine podataka

■ prikaz znakova te cijelih i realnih brojeva u računalu.

Logički sklopovi:

■ osnovne logičke operacije i pripadajući sklopovi

■ tablice istinitosti

■ logički izrazi i minimizacija

■ opis i crtanje logičkih sklopova.

Građa računala:

■ osnovni dijelovi računala

■ ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski uređaji i priključivanje

■ centralna procesorska jedinica

■ vanjske memorije.

Operacijski sustav (OS):

■ pojam i svojstva OS-a

■ grafičko sučelje

■ postavke korisničkog sučelja

■ rad s datotekama i mapama

■ osnovno uređivanje crteža.

Računalne mreže i internet

Mreže računala:

■ mreže računala (definicija i vrste)

■ dijelovi mreže računala

■ brzina prijenosa podataka

■ internet

■ načini spajanja na internet

■ protokoli – vrste i podešavanje

■ davatelj usluga

■ korisnički račun

■ usluge interneta.

Elektronička pošta:

■ e-pošta, klijent, web pošta

■ poštanski sandučić – osnovna podešavanja

■ komunikacija elektroničkom poštom.

Usluga WWW-a:

■ web preglednik – korištenje, podešavanje

■ učinkovito pretraživanje i preuzimanje sadržaja s interneta

■ procjenjivanje kvalitete sadržaja na internetu.

Računalna sigurnost i etičnost:

■ sigurnost i zaštita osobnih podataka

■ štetni programi i zaštita

■ kultura ponašanja na internetu

■ autorska prava i njihova zaštita.

Obrada i prikaz podataka

Obrada teksta:

■ osnovna obilježja odabranog programa za obradu teksta

■ unos teksta i osnovna podešavanja stila pisanja

■ oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice

■ jezična provjera teksta i pretraživanje dokumenta

■ umetanje i oblikovanje tablice

■ umetanje i oblikovanje slika

■ pisanje matematičkih izraza

■ izradba tablice sadržaja

■ oblikovanje cijelog dokumenta

■ priprema dokumenta za ispis

■ izradba zadanog dokumenta.

Obrada slike, zvuka i videa:

■ slika

■ zvuk

■ video.

Prezentacije:

■ slajd, predložak, dizajn

■ korištenje slika, crteža, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji

■ efekti na slajdu i prezentaciji

■ izradba prezentacije na zadanu temu.

Projektni zadatak:

■ izradba projektnog zadatka

■ prezentiranje projektnog zadatka.

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Obrada i prikaz podataka

1. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web stranica te oblikovanu stranicu postaviti na internet

2. radom u timu modelirati problem iz struke i svakodnevnog života te uporabom stečenih vještina i mogućnosti određene aplikacije izraditi rješenje

Rješavanje problema pomoću računala

1. opisati postupak nastajanja programa

2. objasniti pojam algoritma

3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod

4. analizirati program zapisan u konkretnom programskom jeziku, dijagramu toka ili pseudokodu

5. osmisliti te kreirati program u konkretnom programskom jeziku koji rješava određeni problem uporabom slijedne strukture, strukture grananja i strukture ponavljanja

6. koristiti i primijeniti program tabličnog računanja za izradbu dokumenata koji sadrže oblikovane podatke, formule, funkcije i grafikone

7. osmisliti cjelokupno rješenje jednostavnijeg problema iz struke

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Obrada i prikaz podataka

Web stranice:

■ osnovna obilježja odabranog programa za izradbu web stranice

■ osnovna podešavanja

■ povezivanje stranica

■ organizacija sadržaja

■ • postavljanje stranice na internet.Projektni zadatak:

■ izradba projektnog zadatka

■ prezentiranje projektnog zadatka.

Rješavanje problema pomoću računala

Program i algoritam:

■ programski jezici

■ koraci u programiranju

■ algoritam – pojam i uloga

■ dijagram toka i pseudokod

■ slijedna struktura

■ naredba grananja

■ naredbe ponavljanja

■ analiza algoritma.

Osnovna obilježja odabranoga programskog jezika:

■ upis i ispis podataka

■ naredba pridruživanja

■ tipovi podataka

■ standardne funkcije

■ naredba grananja

■ naredbe ponavljanja

■ osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima.

Tablično računanje:

■ osnovna obilježja odabranog programa za tablično računanje

■ unos i izmjena podataka

■ oblikovanje ćelija i tablica

■ adresiranje ćelija

■ formule i osnovne funkcije

■ izdvajanje podataka

■ grafikoni

■ priprema za ispis i ispis dokumenta.

Projektni zadatak:

■ analiza problema

■ izradba projektnog zadatka

■ prezentiranje projektnog zadatka.

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

TEMELJI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Botaničke karakteristike biljaka

Karakteristike tla

Agrotehničke mjere i zahvati

Zaštita na radu

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ upoznati građu biljne stanice, morfološku i anatomsku građu biljke, fiziološke funkcije i sistematiku biljaka važnih za poljoprivrednu proizvodnju

■ upoznati tlo kao osnovu za biljnu proizvodnju, njegova svojstva i mjere za popravke

■ upoznati osnove biljne proizvodnje i primjenu agrotehnike.

Opis modula:

Modul Temelji poljoprivredne proizvodnje omogućuje polaznicima stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o građi i fiziologiji biljne stanice, podjeli tkiva te građi i funkciji biljnih organa. Polaznici će se kroz ovaj modul upoznati s važnošću tla u biljnoj proizvodnji, fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima i mjerama za poboljšanje plodnosti tla, ovladati biljnouzgojnim zahvatima u poljoprivrednoj proizvodnji te provoditi sjetvu, gnojidbu, mjere njege, žetvu ili berbu.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Agrobotanika (1. razred, 2 sata, 4 boda)

Tloznanstvo (1. razred, 3 sata, 4,5 boda)

Proizvodnja bilja (1. razred, 3 sata, 4 boda)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. upoznati osnove citologije

2. proučiti osnove histologije

3. opisati osnove organografije

4. upoznati osnove fiziologije

5. izvršiti sistematiku biljaka

6. objasniti osnovne pojmove o biološkom nasljeđivanju

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Citologija

Oblik i veličina biljne stanice

Osnovni dijelovi biljne stanice

Živi dijelovi stanice

Neživi dijelovi stanice

Dioba jezgre

Plastidi i ostali dijelovi biljne stanice

Histologija

Vrste biljnih staničja

Tvorno staničje

Kožno staničje

Provodno (žilno) staničje

Temeljno staničje

Organografija

Građa stabljike jednosupnica i dvosupnica

Morfološka i anatomska građa lista i korijena

Morfološka i anatomska građa cvijeta i cvata

Morfološka građa ploda i sjemenke

Načini razmnožavanja biljaka

Vegetativno razmnožavanje biljaka

Generativno razmnožavanje biljaka

Načini rasprostranjivanja biljaka

Fiziologija

biljaka

Kemijski sastav biljnog tkiva

Transpiracija i gutacija

Fotosinteza, značaj i tijek

Kemosinteza

Heterotrofija, paraziti i saprofiti

Disanje biljaka

Rast i razvoj biljaka

Sistematika biljaka

Determinacija biljaka

Determinacija monokotiledonih biljaka

Determinacija dikotiledonih biljaka

Fenotipska i genotipska obilježja

Sistematske jedinice i nazivlja

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. definirati tlo i pedosferu

2. navesti činitelje i procese nastanka tla

3. opisati fizikalna svojstva tla.

4. navesti kemijska svojstva tla

5. definirati biološka svojstva tla

6. prikazati morfologiju tla

7. klasificirati tla

8. opisati problem odvodnje poljoprivrednih tala

9. istaknuti važnost navodnjavanja i tehniku navodnjavanja poljoprivrednih površina i načine navodnjavana

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u tloznanstvo

Definicija tla i pedosfere

Činitelji nastanka tla

Pedogenetski čimbenici

Procesi nastanka tla

Pedogenetski procesi

Trošenje litosfere

Tvorba i razgradnja organskih tvari u tlu

Premještanje sastavnih dijelova tla

Svojstva tla

Fizikalna svojstva tla

Kemijska svojstva tla

Biološka svojstva tla

Morfologija tla

Vanjska morfologija

Unutarnja morfologija

Horizonti tla

Sistematika tla

Automorfna tla

Hidromorfna tla

Halomorfna tla

Uređenje tala

Suvišna voda u tlu

Problem manjka i suviška vode u tlu

Površinska odvodnja

Podzemna odvodnja

Kombinirana odvodnja

Nedostatak vode u tlu

Važnost navodnjavanja

Načini i tehnike navodnjavanja poljoprivrednih kultura

Površinsko navodnjavanje

Podzemno navodnjavanje

Navodnjavanje iz zraka

Ostali oblici navodnjavanja

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. primijeniti zaštitu na radu prema Pravilniku o zaštiti na radu

2. objasniti svrhu provedbe agrotehničkih mjera

3. odabrati agrotehničke mjere za pojedinu poljoprivrednu kulturu

4. odrediti osnovne parametre biljne proizvodnje

5. provesti gnojidbu prema potrebama proizvodnje

6. izvesti osnovnu obradu tla

7. primijeniti odgovarajuću dopunsku obradu tla

8. obaviti sjetvu i/ili sadnju

9. izvoditi mjere njege prema zahtjevima kulture

10. provesti žetvu i/ili berbu plodova

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Važnost proizvodnje bilja

Važnost proizvodnje bilja

Agrotehničke mjere u proizvodnji bilja

Izvoditi praktičan rad na siguran način

Pojam, važnost i svrha obrade tla

Osnovna obrada tla

Dopunska obrada tla

Obrada tla s obzirom na vrijeme sjetve

Specijalni oblici obrade tla

Privođenje tla kulturi

Meliorativna obrada tla

Parametri proizvodnje

Parametri proizvodnje prema zahtjevima kultura

Gnojidba tla

Pojam i važnost gnojiva i gnojidbe tla

Podjela i vrsta gnojiva

Gnojiva organskog podrijetla

Bakterijska gnojiva

Stimulatori rasta i ostali fertilizatori

Načini uporabe gnojiva

Određivanje potrebne količine gnojiva prema zahtjevima kulture

Sjetva ili sadnja

Osnovne mjere dorade i priprema sjemena za sjetvu

Priprema sadnica za sadnju

Vrijeme i rokovi sjetve

Načini sjetve

Specijalni oblici sjetve

Utvrđivanje količine sjemena za sjetvu

Njega usjeva

Važnost i svrha njege usjeva

Njega ozimih usjeva

Njega jarih usjeva

Mjere borbe za suzbijanje korova

Mjere zaštite protiv štetočinja

Mjere njege u vrijeme vegetacije

Žetva ili berba

Vrijeme žetve ili berbe

Žetva zrnatih usjeva

Žetva korjenastih i gomoljastih usjeva

Žetva krmnih usjeva

Spremanje i čuvanje proizvoda

Spremanje i čuvanje zrnatih proizvoda

Spremanje i čuvanje korjenastih i gomoljastih proizvoda

Spremanje i čuvanje krme

Spremanje i čuvanje ostalih proizvoda

Sustavi biljne proizvodnje

Plodored

Ponovljeni uzgoj

Monokultura

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

FITOMEDICINA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Zaštita bilja

Zaštita okoliša

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ poznavati štetočinje na biljkama, uzročnike bolesti, štetne kukce i korove

■ razlikovati simptome biljnih bolesti na pojedinim poljoprivrednim kulturama

■ utvrditi bolesti i pratiti razvoj biljnih bolesti

■ determinirati štetne kukce, njihovu građu, način ishrane, načine razmnožavanja i sistematiku

■ primjenjivati mjere zaštite bilja prema načinima proizvodnje

■ spoznati osnovne pojmove fitofarmacije i podjelu pesticida

■ provoditi mjere zaštite bilja na siguran način, tj. u skladu sa zakonima i pravilnicima o zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju okoliša

■ primjenjivati odgovarajuća sredstva u zaštiti bilja za odgovarajuću poljoprivrednu kulturu

Opis modula:

Modul Fitomedicina omogućuje polaznicima razlikovati štetočinje na biljkama, uzročnike bolesti, štetne kukce i korove, identificirati štetočinje na pojedinim poljoprivrednim kulturama, utvrditi bolesti i pratiti razvoj biljnih bolesti. Kroz ovaj modul polaznici stječu znanja i vještine o primjeni mjera zaštite bilja, osnovnim pojmovima u fitofarmaciji, provođenju mjera zaštite bilja na siguran način, tj. u skladu sa zakonima i pravilnicima o zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju okoliša, primjeni odgovarajućih sredstava u zaštiti bilja za odgovarajuću poljoprivrednu kulturu.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Opća zaštita bilja (3.razred, 2 sata, 4 boda)

Specijalna zaštita bilja (4. razred, 3 sata, 4,5 boda)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. prepoznati simptome i uzročnike biljnih bolesti

2. opisati anatomiju, fiziologiju i sistematiku štetnih kukaca

3. izdvojiti korove i opisati ih

4. odabrati odgovarajuće mjere zaštite bilja

5. protumačiti osnovne pojmove fitofarmacije

6. identificirati štetočinje na pojedinim kulturama

7. osmisliti plan zaštite od štetočinja za pojedine kulture u skladu sa zakonima i pravilnicima o zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju okoliša

8. provoditi ostale mjere zaštite bilja

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Zaštita bilja

Definicija, podjela i važnost zaštite bilja

Fitopatologija

Definicija, pojam i važnost

Uzročnici biljnih bolesti: biotički i abiotički

Simptomi biljnih bolesti

Biotički uzročnici bolesti: gljive, bakterije, virusi

Postanak i razvoj biljne bolesti

Etape patogeneze: infekcija, inkubacija i fruktifikacija

Širenje biljnih bolesti

Otpornost biljaka na bolest: aktivna i pasivna

Entomologija

Definicija, pojam i zadatak

Morfološke i biološke osobine kukaca

Vanjski i unutarnji organi

Načini razmnožavanja i razvoj kukaca

Sistematika kukaca

Zoologija

Morfološke i biološke osobine grinja

Nematode, puževi, glodavci, ptice i divljač

Herbologija

Definicija, pojam i štete od korova

Biološke osobine korova, rasprostranjenost

Podjela korova

Organizacija zaštite bilja

Metode zaštite bilja (administrativne, agrotehničke, fizikalne, biološke, biotehničke, kemijske)

Fitofarmacija

Kemijska sredstva za zaštitu bilja (sastav, formulacija, način primjene, utjecaj na okoliš, zdravlje ljudi i životinja)

Podjela pesticida prema namjeni (insekticidi, fungicidi, herbicidi, akaricidi, rodenticidi, nematocidi, limacidi, rodenticidi, korvifugi i dr.)

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. identificirati štetočinje na pojedinim kulturama.

2. osmisliti plan zaštite od štetočinja za pojedine kulture u skladu sa zakonima i pravilnicima o zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju okoliša.

3. provoditi ostale mjere zaštite bilja

4. primijeniti odgovarajuću zaštitu bilja po kulturama

5. izraditi plan zaštite od štetočinja za pojedinu kulturu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Bolesti strnih žitarica

Snijeti, pepelnica, hrđe, polijeganje

Simptomi i mjere zaštite

Štetnici strnih žitarica

Lema, žitne stjenice i žitne mušice, lisne uši

Determiniranje i mjere zaštite

Bolesti kukuruza

Mjehurasta snijet, palež klice, trulež stabla i klipa i dr.

Simptomi i mjere zaštite

Štetnici kukuruza

Kukuruzna pipa, moljac, sovica i dr.

Determiniranje i mjere zaštite

Bolesti šećerne repe

Pjegavost lista, peronospora, žutica, palež klice i dr

Simptomi i mjere zaštite

Štetnici šećerne repe

Repina pipa, buhač, lisne uši i sovice

Determiniranje i mjere zaštite

Bolesti krumpira

Krumpirova plijesan, viroze kod krumpira i dr.

Simptomi i mjere zaštite

Štetnici krumpira

Krumpirova zlatica, lisne uši, krumpirov moljac i dr.

Determiniranje i mjere zaštite

Bolesti suncokreta

Peronospora, trulež stabljike

Simptomi i mjere zaštite

Štetnici suncokreta

Suncokretov moljac

Determiniranje i mjere zaštite

Bolesti uljane repice

Crna pjegavost, siva plijesan

Simptomi i mjere zaštite

Štetnici uljane repice

Repičin buhač, repina pipa

Determiniranje i mjere zaštite

Bolesti i štetnici u skladištima

Najčešće bolesti u skladištima

Primarni i sekundarni štetnici u skladištima

Determiniranje i mjere zaštite

Bolesti vinove loze

Peronospora, pepelnica, botritis, fomopsis

Simptomi i mjere zaštite

Štetnici vinove loze

Filoksera, vinove pipe, grožđani moljac

Bolesti voćaka

Bolesti jabučastih voćaka:

■ fuzikladij, pepelnica, palež, monilija, kruškin pikac i dr.

Simptomi i mjere zaštite

Bolesti koštuničavih voćaka:

■ šarka šljive, plamenjača, hrđa, rogač šljive, kovrčavost lista breskve, šupljikavost lista.

Simptomi i mjere zaštite

Štetnici na voćkama

Štetnici jabučastog voća:

■ jabučna krvava uš, kalifornijska i druge štetne uši, jabučni i kruškin cvjetar, jabučni savijač, lisni mineri, lisne uši.

Simptomi i mjere zaštite

Štetnici koštuničavih voćaka:

■ žilogriz, glogov bjelac, voćne pipe, šljivina osica, šljivin moljac, šljivin savijač, trešnjina muha, breskvin savijač.

Determiniranje i mjere zaštite

Štetnici jagodičastog voća:

■ jagodina pipa, jagodina grinja, ružičari, puževi.

Determiniranje i mjere zaštite

Štetnici ostalih voćnih vrsta

Determiniranje i mjere zaštite

Godišnji plan zaštite

Program zaštite od bolesti i štetnika na pojedinim voćkama prema fazama rasta i razvoja

Bolesti i štetnici povrća

Bolesti i štetnici plodovitog povrća, kupusnjača, lisnatog povrća, mahunarki, lukovičastog i korjenastog povrća

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

OSNOVE TEHNOLOGIJA U BILJNOJ PROIZVODNJI

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Opća proizvodnja bilja

Osnove tehnologija u biljnoj proizvodnji

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ povezati stečena teorijska znanja o proizvodnji u pojedinim granama poljoprivrede. Steći osnovna znanja o tehnologijama proizvodnje u ratarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu, povrćarstvu i dr.

■ prepoznati gospodarsku važnost proizvodnje i povezati proizvodnju s potrebama tržišta.

Opis modula:

Modul Osnove tehnologija u biljnoj proizvodnji omogućuje polaznicima razlikovanje biljnouzgojnih zahvata u pojedinim granama poljoprivredne proizvodnje (ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo i dr.), stjecanje znanja i vještina u provedbi postupaka biološke reprodukcije bilja u pojedinim granama poljoprivredne proizvodnje (ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo i dr.), znanja i vještina u provedbi mjera njege u pojedinim granama poljoprivredne proizvodnje, a sve prema zahtjevima pojedine kulture (ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo i dr.). Polaznici stječu znanja i vještine vezane uz određivanje zrelosti usjeva i plodova u pojedinim granama poljoprivredne proizvodnje radi provođenja berbe ili žetve.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Ratarstvo (2. razred, 2 sata, 3 boda)

Ratarstvo (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Povrćarstvo (2. razred, 2 sata, 3 boda)

Voćarstvo (3. razred, 3 sata, 6 bodova)

Vinogradarstvo (3. razred, 2 sata, 4 boda)

U drugom i trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. definirati ratarstvo kao granu biljne proizvodnje

2. opisati agroekološke uvjete za ratarsku proizvodnju

3. razlikovati biljno-uzgojne zahvate u ratarskoj proizvodnji

4. provoditi postupke biološke reprodukcije bilja u ratarskoj proizvodnji

5. provoditi mjere njege u ratarskoj proizvodnji prema zahtjevima pojedine kulture

6. definirati vrste i potrebe za gnojivima u ratarskoj proizvodnji

7. odrediti vrste zrelosti usjeva i plodova, vrijeme žetve ili berbe

8. prema cilju proizvodnje

9. provoditi tehnologiju proizvodnje krmnog bilja

10. provoditi tehnologiju proizvodnje žitarica

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Ratarstvo

Pojam, značenje, definicija općeg ratarstva

Agroekološki uvjeti za ratarsku proizvodnju

Podneblje za ratarsku proizvodnju

Tlo kao činitelj

Biljno uzgojni zahvati u ratarskoj proizvodnji

Obrada tla, važnost i svrha

Osnovna obrada tla

Dopunska obrada tla

Obrada tla s obzirom na vrijeme sjetve

Specijalni oblici obrade tla

Privođenje tla kulturi

Gnojidba tla u ratarskoj proizvodnji

Važnost gnojiva i gnojidbe u ratarskoj proizvodnji

Podjela gnojiva

Vrsta gnojiva

Gnojiva organskog podrijetla

Bakterijska gnojiva

Stimulatori rasta

Načini uporabe gnojiva

Vrijeme uporabe gnojiva

Određivanje potrebe gnojidbe tla

Izračunavanje potrebne količine gnojiva

Sjeme i sjetva

Pojam i važnost sjemena i sjetve

Pojam sorta i hibrid

Osnovna dorada sjemena

Priprema sjemena za sjetvu

Vrijeme i rokovi sjetve

Način sjetve

Dubina sjetve

Specijalni oblici sjetve

Utvrđivanje količine sjemena za sjetvu

Njega ratarskih usjeva

Važnost i svrha njege usjeva

Njega ozimih usjeva

Njega jarih usjeva

Korovi i načini suzbijanja

Bolesti i štetnici, mjere borbe

Štete, izračunavanje štete na ratarskim usjevima

Žetva i berba ratarskih usjeva

Vrijeme žetve ili berbe

Načini žetve ili berbe

Žetva zrnatih usjeva

Žetva korjenastih i gomoljastih usjeva

Žetva krmnih usjeva

Spremanje i čuvanje ratarskih proizvoda

Prave ili strne žitarice: pšenica, ječam, raž, zob, pšenoraž

Gospodarska važnost, porijeklo, botanička sistematika

Morfološka i biološka svojstva

Agroekološki uvjeti za proizvodnju

Tehnologija proizvodnje

Prosolike žitarice: kukuruz, sirak, proso, riža i heljda

Gospodarska važnost, porijeklo, botanička sistematika

Morfološka i biološka svojstva

Agroekološki uvjeti za proizvodnju

Tehnologija proizvodnje

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. definirati povrćarstvo kao granu biljne proizvodnje

2. opisati agroekološke uvjete za povrćarsku proizvodnju

3. razlikovati biljno-uzgojne zahvate u povrćarskoj proizvodnji

4. provoditi postupke biološke reprodukcije bilja u povrćarskoj proizvodnji

5. provoditi mjere njege u povrćarskoj proizvodnji prema zahtjevima pojedine kulture

6. definirati vrste i potrebe za gnojivima u povrćarskoj proizvodnji

7. odrediti vrste zrelosti plodova, vrijeme berbe prema cilju proizvodnje

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Povrćarstvo

Pojam, značenje, definicija povrćarstva

Gospodarska važnost povrćarske proizvodnje

Važnost povrća u prehrani ljudi

Povrtlarske regije u RH

Agroekološki uvjeti

Podneblja za povrćarsku proizvodnju

Tlo kao činitelj

Biljno uzgojni zahvati u povrćarskoj proizvodnji

Obrada tla za povrćarsku proizvodnju prema zahtjevima kulture

Načini uzgoja povrća

Plodored

Razmnožavanje povrća, vegetativno i generativno

Uzgojne mjere i zahvati u proizvodnji presadnica

Zaštita od mraza

Gnojidba u povrćarskoj proizvodnji

Važnost gnojiva i gnojidbe u povrćarskoj proizvodnji

Gnojidba – osnovna i dopunska

Vrste gnojiva

Načini i vrijeme primjene

Gnojiva organskog podrijetla

Stimulatori rasta

Načini uporabe gnojiva

Određivanje potrebe gnojidbe

Izračunavanje potrebne količine gnojiva

Sjeme i sjetva

Pojam i važnost sjemena i sjetve

Pojam sorta i hibrid

Osnovna dorada sjemena

Priprema sjemena za sjetvu

Vrijeme i rokovi sjetve

Načini sjetve i dubina sjetve

Specijalni oblici sjetve

Utvrđivanje količine sjemena za sjetvu

Priprema za rasađivanje i presađivanje

Njega povrćarskih kultura

Važnost i svrha njege povrćarskih kultura

Njega presadnica

Navodnjavanje povrćarskih kultura, načini i vrijeme

Korovi i načini suzbijanja

Bolesti i štetnici, mjere borbe

Štete, izračunavanje štete na povrćarskim kulturama

Uzgoj povrćarskih kultura

Kupusnjače (kupus, kelj, cvjetača, koraba)

Lukovi (crveni luk, češnjak, poriluk)

Plodovito povrće (rajčica, paprika, patlidžan)

Vriježasto povrće (krastavac, lubenice i dinje)

Lisnato povrće (salate, špinat, blitva)

Korjenasto povrće (mrkva, peršin, cikla, rotkva)

Mahunasto povrće (grah, mahune, grašak)

Višegodišnje povrće (hren, rabarbara, šparoge)

Berba povrća

Vrijeme berbe

Načini berbe

Sortiranje i pakiranje

Uskladištenje i transport

Objekti za uzgoj povrća u zaštićenom prostoru

Plastenici

Staklenici

Tuneli

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. definirati voćarstvo kao granu biljne proizvodnje

2. opisati agroekološke uvjete za voćarsku proizvodnju

3. razlikovati biljnouzgojne zahvate u voćarskoj proizvodnji

4. provoditi postupke biološke reprodukcije bilja u voćarskoj proizvodnji

5. provoditi mjere njege u voćarskoj proizvodnji prema zahtjevima pojedine kulture

6. definirati vrste i potrebe za gnojivima u voćarskoj proizvodnji

7. odrediti zrelost plodova, vrijeme berbe prema cilju proizvodnje

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Voćarstvo

Pojam i značenje voćarstva

Gospodarska važnost voćarske proizvodnje

Važnost voća u prehrani ljudi

Podjela voćaka

Agroekološki uvjeti

Podneblja za voćarsku proizvodnju

Klimatske prilike za uzgoj voćaka

Tlo za uzgoj voćaka

Reljef, inklinacija, ekspozicija i nadmorska visina

Organi voćke i njihova funkcija

Korijen, deblo, pupovi, krošnja, rodni i nerodni izboji, list, plod, sjeme

Životni ciklus voćaka

Godišnji ciklus

Vegetativni rast

Rodnost voćaka

Biljno uzgojni zahvati u voćarskoj proizvodnji

Planiranje terena, priprema tla za sadnju voćaka

Duboko rahljenje tla, meliorativna gnojidba, kopanje jama za sadnju voćaka

Razmnožavanje voćaka

Proizvodnja sadnica

Proizvodnja podloga

Izbor, uzimanje i čuvanje plemki

Cijepljenje

Rezidba voćaka

Prikraćivanje i povijanje izbojaka

Prorjeđivanje, odstranjivanje mlazova

Rez debljih grana

Uzgojni oblici; prostorni, plošni, u pravcu

Gnojidba voćaka i održavanje plodnosti tla u voćnjacima

Važnost gnojiva i gnojidbe u voćarskoj proizvodnji

Gnojenje voćaka

Vrste gnojiva

Načini i vrijeme primjene

Zelena gnojidba

Zatravljivanje međurednog prostora

Malčiranje, prirodna tratina i uzgoj potkulture

Sadnja voćaka

Plan sadnje

Vrijeme sadnje

Raspored voćaka

Razmaci sadnje

Tehnika sadnje

Njega voćaka

Zaštita od mraza

Zaštita od leda

Zaštita od divljači

Zaštita od štetnika i bolesti

Berba i čuvanje voća

Vrijeme berbe

Načini berbe

Sortiranje prebiranje i pakiranje

Skladištenje i transport

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. definirati vinogradarstvo kao granu biljne proizvodnje

2. opisati agroekološke uvjete za vinogradarsku proizvodnju

3. razlikovati biljno-uzgojne zahvate u vinogradarskoj proizvodnji

4. provoditi postupke biološke reprodukcije bilja u vinogradarskoj proizvodnji

5. podizanje vinograda

6. provoditi mjere njege u vinogradarskoj proizvodnji

7. obaviti rezidbu vinove loze

8. definirati vrste i potrebe za gnojivima u vinogradarskoj proizvodnji

9. obaviti berbu grožđa

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uvod u vinogradarstvo

Vinogradarstvo kao grana poljoprivrede

Gospodarska važnost vinogradarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj

Morfologija vinove loze

Vegetativni organi

Generativni organi

Fiziologija vinove loze

Životni ciklus vinove loze

Godišnji ciklus vinove loze

Ekološki uvjeti za uzgoj vinove loze

Podneblje

Tlo

Položaj

Razmnožavanje vinove loze

Podloge za vinovu lozu

Lozni rasadnik

Cijepljenje (proizvodnja cijepova)

Podizanje vinograda

Uređenje proizvodnog procesa

Popravak svojstava tla

Priprema površina za sadnju

Sadnja vinograda

Njega mladog vinograda

Nasloni u vinogradu

Rezidba vinove loze

Rezidba na zrelo

Rezidba na zeleno

Sustavi uzgoja vinove loze

Mali oblici uzgoja

Veliki oblici uzgoja

Sustavi održavanja tla

Obrada tla

Gnojidba

Berba grožđa

Vrijeme i način berbe

Transport grožđa

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

SPECIJALNE TEHNOLOGIJE U BILJNOJ PROIZVODNJI

Popis strukovnih

skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Tehnologije u biljnoj proizvodnji

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ upoznati tehnologije uzgoja ratarskih, povrtnih, voćarskih kultura i proizvodnje vina te opća načela proizvodnje najvažnijih kultura u agroekološkim uvjetima Republike Hrvatske.

Opis modula:

Modul Specijalne tehnologije u biljnoj proizvodnji omogućuje polaznicima stjecanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja o tehnologijama proizvodnje pojedinih kultura u ratarskoj, povrćarskoj, voćarskoj proizvodnji i proizvodnji vina, stjecanje osnovnih teorijskih znanja o regionalnoj zastupljenosti uzgoja pojedinih ratarskih i voćarskih kultura i vinove loze te prepoznavanje gospodarskog značaja i organizacije proizvodnje prema potrebama tržišta.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Specijalno ratarstvo (4. razred, 2 sata, 4 boda)

Specijalno voćarstvo (4. razred, 3 sata, 5 bodova)

Vinarstvo (4. razred, 2 sata, 4 boda)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. upoznati botaničku pripadnost zrnatih mahunarki i uljarica

2. razlikovati uvijete uspijevanja zrnatih mahunarki i uljarica

3. prepoznati morfološke odlike zrnatih mahunarki uljarica

4. izvoditi agrotehniku proizvodnje zrnatih mahunarki i uljarica

5. izvoditi agrotehniku proizvodnje industrijskog i ostalog bilja

6. prepoznati gospodarsku važnost proizvodnje zrnatih mahunarki, uljarica, industrijskog i ostalog bilja i proizvodnju usmjeriti prema zahtjevima tržišta

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Uloga ratarstva

Gospodarska važnost proizvodnje zrnatih mahunarki, uljarica, industrijskog i ostalog bilja

Predstavnici industrijskog bilja i botanička pripadnost

Zrnate mahunarke

Uvjeti uspijevanja

Biološka svojstva

Morfologija

Agrotehnika proizvodnje

Soja

Proizvodnja soje

Grah

Proizvodnja graha

Grašak

Proizvodnja graška

Leća, bob, slanutak i lupina

Proizvodnja leće, boba, slanutka i lupine

Uljarice

Uvjeti uspijevanja

Biološka svojstva

Morfologija

Agrotehnika proizvodnje

Suncokret

Proizvodnja suncokreta

Uljana repica

Proizvodnja uljane repice

Mak, ricinus,

sezam

Proizvodnja maka, ricinusa i sezama

Predive kulture

Proizvodnja pamuka, lana i konoplje

Krumpir

Proizvodnja krumpira

Šećerna repa

Proizvodnja šećerne repe

Cikorija

Proizvodnja cikorije

Duhan

Proizvodnja duhana

Hmelj

Proizvodnja hmelja

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. upoznati botaničku pripadnost voćarskih vrsta

2. razlikovati uvjete uspijevanja voćarskih vrsta

3. prepoznati morfološke odlike voćarskih vrsta

4. izvoditi agrotehniku proizvodnje voćarskih vrsta

5. prepoznati gospodarsku važnost proizvodnje voća, mahunarki i proizvodnju usmjeriti prema zahtjevima tržišta

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Važnost voćarstva

Gospodarska važnost proizvodnje voća

Vrste voća

Jabuka

Porijeklo

Osobine

Uvjeti uzgoja

Podloge za jabuku

Uzgojni oblici

Sorte jabuka: ljetne, jesenske i zimske

Kruška

Porijeklo

Osobine

Uvjeti uzgoja

Podloge za krušku

Uzgojni oblici

Sorte krušaka: ljetne, jesenske i zimske

Dunja

Porijeklo

Osobine

Uvjeti uzgoja

Podloge za dunju

Uzgojni oblici

Sorte dunja

Mušmula

Osobine

Uvjeti uzgoja

Podloge za mušmulu

Sorte mušmula

Oskoruša

Osobine

Uvjeti uzgoja

Podloge za oskorušu

Sorte oskoruša

Šljiva

Porijeklo

Osobine

Uvjeti uzgoja

Podloge za šljivu

Uzgojni oblici

Sorte europskog i japansko-kineskog podrijetla

Breskva

Osobine

Uvjeti za uzgoj

Podloge

Sorte

Nektarina

Osobine

Uvjeti za uzgoj

Podloge

Sorte

Trešnja

Osobine

Uvjeti za uzgoj

Podloge

Sorte

Višnja

Osobine

Uvjeti za uzgoj

Podloge

Sorte

Orah

Osobine

Uvjeti za uzgoj

Podloge

Sorte

Lijeska

Osobine

Uvjeti za uzgoj

Podloge

Sorte

Jagoda, kupina, malina, ribiz, ogrozd

Osobine

Uvjeti za uzgoj

Podloge

Sorte

Mediteransko voće

Proizvodnja mediteranskog voća

Vrste mediteranskog voća

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. poznavati postupak proizvodnje vina

2. spoznati važnost vina, zakon o vinu

3. sistematizirati poslove u podrumu prema različitim prioritetima

4. klasificirati vinarsku opremu prema funkcionalnosti i zahtjevima održavanja i rukovanja

5. prepoznati uzroke i izvore onečišćenja vina i okoliša

6. odrediti mjere za sprječavanje ili otklanjanje bolesti i mana vina

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada Nastavne teme

Vinarstvo

Vinarstvo u Republici Hrvatskoj i svijetu