Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

Cilj predmeta:

■ naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

■ steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

■ razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

■ steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

■ razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda

Opis predmeta:

U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Slušanje i govorenje

1. razlikovati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja

2. utvrditi slušanjem bit govornog teksta – eksplicitno i implicitno

3. odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju

4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomoću bilježaka i grafičkih prikaza

5. govoriti tečno u skladu s pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

6. provjeriti učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke

Struktura hrvatskog jezika

1. razvrstati jezikoslovne pojmove

2. opisati sadržaje povezane s poviješću hrvatskog jezika

3. razlikovati značajke hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na druge idiome hrvatskog jezika

4. navesti jezična pravila

5. izdvojiti strukturu jezičnih jedinica na pojedinoj jezičnoj razini

6. utvrditi jezične jedinice na sintagmatskoj razini

7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

Pisanje

1. sastavljati različite vrste tekstova

2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju različite komunikacijske funkcije

3. planirati sadržaj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i čitatelju uz smjernice ili samostalno

4. napisati samostalno logički i sadržajno povezan tekst

5. rabiti različite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta

6. koristiti rječnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i čitatelju

7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom

8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadržajnu, strukturnu te jezičnu točnost i primjerenost

Analiza književnih tekstova

1. odrediti književne tekstove prema vanjskim odrednicama

2. objasniti književnoteorijske pojmove na prototipnim primjerima

3. utvrditi na književnim tekstovima strukturna, tematska, sadržajna i stilska obilježja

4. prikupiti informacije o zadanim književnim tekstovima iz različitih izvora

5. izdvojiti jezične i stilske pojedinosti u književnim tekstovima

6. usporediti poznate književne tekstove na strukturnoj, sadržajnoj i jezičnoj razini

7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatome književnom tekstu

Analiza neknjiževnih tekstova

1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektroničkog izvora

2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta

3. razjasniti značenja riječi u kontekstu specifičnom za pojedini tekst

4. tumačiti tekstove s grafičkim elementima

5. utvrditi bit teksta i sadržajne pojedinosti – eksplicitno i implicitno

6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obilježja teksta, očekivanja čitatelja i djelovanje na čitatelja

7. prikupiti informacije o zadanim neknjiževnim tekstovima iz različitih izvora

8. izdvojiti jezične pojedinosti u neknjiževnim tekstovima

9. poduprijeti argumentima stav o neknjiževnom tekstu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Javni govor

Govorenje – monološki oblici

Govor

Govorenje – dijaloški oblici

Oluja ideja

Funkcija glasova u jeziku

Fonem, alofon, fon

Fonem i grafem

Tvorba i podjela glasova

Podjela glasova prema otvoru

Slogovi i slogovna struktura

Podjela glasova prema zvučnosti

Podjela glasova prema mjestu tvorbe

Glasovne promjene

Jednačenje glasova po zvučnosti

Jednačenje glasova po mjestu tvorbe

Gubljenje suglasnika

Palatalizacija

Sibilarizacija

Jotacija

Vokalizacija

Nepostojano a

Pravogovorna i pravopisna norma

Pravogovor ili ortoepija

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Vrjednote govornog jezika

Pravopis ili ortografija

Pisanje velikog i malog slova

Pravopisni i rečenični znakovi

Pisanje glasova č/ć, dž/đ,

Alternacije ije/je/e/i

Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stoljeća

Jezik – temelj narodne kulture: trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti

Izvori hrvatskoga književnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici)

Pisanje – opisivanje

Opisivanje kao postupak

Pisanje – pripovijedanje

Pripovijedanje kao postupak

Priča

Tehničko izvješće

Obavijest

Životopis

Molba

Priča i novela

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Ranko Marinković, Prah

Giovanni Boccaccio, Chichibio

Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka

Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče

Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija

Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza

Dubravko Horvatić, Đavo u podne

Vjekoslav Kaleb, Gost

Roman

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Pavao Pavličić, Večernji akt

Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni

Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje

Victoria Hislop, Otok

Khaled Hosseini, Gonič zmajeva

John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit

Drama

Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskimm interesima polaznika.

Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Plaut, Škrtac

Pero Budak, Mećava

Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina

Lirika

Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.

Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca

Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola Miličević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupačić, Reiner Maria Rilke

Pjesma u prozi: Miroslav Krleža, Danijel Dragojević

Ep

Polaznici čitaju pet pjevanja.

Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)

Čitanje – opisivački tekstovi

Postupak opisivanja u različitim vrstama tekstova

Čitanje – pripovjedački tekstovi

Postupak pripovijedanja u različitim vrstama tekstova

Molba

Životopis

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve četiri godine učenja hrvatskog jezika.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Predavanje

Slušanje – dijaloški oblici

Intervju

Govorenje – monološki oblici

Predavanje

Govorenje – dijaloški oblici

Anketa

Morfem i morfologija

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Gramatičke kategorije

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Promjenjive riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Nepromjenjive riječi

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. stoljeća

Najvažnija jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)

Pisanje – izlaganje

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik

Stručno izvješće

Cijeli se svijet igra

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière, Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Prometeji

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Žena u književnom djelu

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Čitanje – izlagački tekstovi

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezae su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve četiri godine učenja hrvatskog jezika.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Izvješće

Slušanje – dijaloški oblici

Razgovor na temu

Govorenje – monološki oblici

Izvješće

Govorenje – dijaloški oblici

Službeni razgovor

Sintaksa

Sintaksa

Spojevi riječi

Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi

Ustrojstvo rečenice

Obavijesno ustrojstvo rečenice

Gramatičko ustrojstvo rečenice

Rečenice po sastavu

Jednostavne i složene rečenice

Nezavisno složena rečenica

Sastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica

Zavisno složena rečenica

Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica

Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne

Povezivanje rečenica u tekstu

Red riječi u rečenici

Pravopisna pravila u sintaksi

Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova

Hrvatski jezik u 19. stoljeću

Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

Pisanje – dokazivanje

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik)

Školski esej

Jureći vlak braće Lumière

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Janko Polić Kamov, Brada

Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Antun Gustav Matoš, Notturno

Milan Begović, Kvartet

Vladimir Vidrić, Pejzaž II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Društveni angažman

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

August Šenoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika očekivanja

Unutarnji svijet

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vječnost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradović, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinković, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

Čitanje – dokazivački tekstovi

Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski članak

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve četiri godine učenja hrvatskog jezika.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Slušanje – monološki oblici

Komentar

Slušanje – dijaloški oblici

Debata

Govorenje – monološki oblici

Komentar

Govorenje – dijaloški oblici

Razgovor na temu

Leksikologija

Uvod u leksikologiju

Jezični sustav i jezični znak

Struktura jezičnog znaka

Jednoznačnost i višeznačnost leksema

Leksičko-semantički odnosi

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Raslojenost leksika

Vremenska raslojenost leksika

Područna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje

Posuđenice

Vrste posuđenica

Jezična norma i jezični purizam

Jezična norma

Jezični purizam

Frazeologija

Frazem i frazeologija

Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi

Leksikografija

Vrste rječnika

Leksikografski (rječnički) članak

Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeću

Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskoga jezika

Hrvatski jezik – službeni jezik Europske unije

Pisanje – dokazivanje

Školski esej

Pisanje – upućivanje

Upućivanje kao postupak

Tehnička uputa

Stoljeće nemira

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinković, Kiklop

Ivan Goran Kovačić, Jama

Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro

Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Globalno selo

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Albert Camus, Stranac

Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom

Antun Šoljan, Luka

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica

Gabriel García Marquez, Sto godina samoće

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Hrvatska književna baština

Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Marko Marulić, Judita (ulomci)

Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila

Marin Držić, Dundo Maroje

Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)

Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Čitanje – dokazivački tekstovi

Kritika

Komentar

Čitanje – upućivački tekstovi

Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova

Tehnička uputa

Zakoni

Napomene:

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ osposobiti se za usmenu i pisanu kompetenciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke

■ učiti jezik radi daljnje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje

■ razvijati jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada

■ razvijati svijest o višejezičnosti, međukulturnim sličnostima i razlikama, toleranciji i empatiji prema drugom i drugačijem

■ razumjeti zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik i kulturu

■ primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

■ čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

■ razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima

■ razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo

■ napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove

■ komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja područjem na kojemu se taj jezik govori

■ uključiti se bez pripreme u razgovor o temama koje su im poznate

■ obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije

■ razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

■ primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

■ prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

■ isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura

■ ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti

■ prosuđivati o različitostima uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih

Opis predmeta:

Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu B1, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnomu okvirnom kurikulumm za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost polazničkih znanja iz osnovne škole koja će trebati usložniti, uz manja proširenja gradiva povezanih s novmi kontekstom i strukom.

Napomena: nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i razredu učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

Slušanje

1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular

Pisanje

1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanoga jezičnog izričaja

2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje

Govor

1. odabrati jezične strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izričaja

Međukulturalno djelovanje

1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika

2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Ja i svijet oko mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti

Svakodnevica/ stilovi života

Moda/Modni trendovi

Novac

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Briga o zdravlju

Dijelovi tijela

Osobna higijena i njega tijela

Bolesti i nezgode

Briga za zdravlje

Prehrambene navike

Hrana i piće

Obroci

Zdrave i alternativne prehrambene navike

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Posuđe, pribor za jelo

Jelovnik, restorani

Vrijeme

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of

■ ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti

■ ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne

■ VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

■ PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine

■ BROJEVI: glavni i redni

■ PRILOZI: mjesta, određenoga i neodređenoga vremena, načina

■ SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici, mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena, upitna rečenica s who kao subjekotom i kao s objektom

■ GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva, modalni glagoli.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevne upute, izlaganjai programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje

2. komentirati nezahtjevne tekstove

Međukulturno djelovanje

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Putovanja i praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturnost

Slavni ljudi i događaji

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Hrvatske kulturne manifestacije

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Mediji i suvremena komunikacija

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Pametni telefoni (Skype, Facetime)

Škola i obrazovanje

Predmeti, ocjenjivanje

Život u školi

Školske aktivnosti

Školski sustav – usporedba i prezentiranje

Školski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre

Briga o zdravlju i tijelu

Bolesti i ovisnosti

Posjet liječniku

Međuljudski odnosi

Emocije

Generacijski jaz

Formalne i neformalne situacije

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice

■ ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

■ PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

■ PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of)

■ TVORBA RIJEČI: compounds

■ PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici, komparacija priloga

■ SINTAKSA: upravni i neupravni govor, red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima, slaganje vremena, zavisnosložene rečenice, vremenske, uzročne, pogodbene

■ GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima

2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice

Čitanje

1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova

2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora

Slušanje

1. razumjeti razgovor između izvornih govornika o poznatoj temi

2. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnome jeziku

Pisanje

1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta

Govor

1. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju

2. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje

Međukulturno djelovanje

1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Europsko okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne službe

Javno zdravstvo

Nezgode, nesreće i bolesti

Javne institucije

Mladi i njihov svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju…)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Odnosi među spolovima

Kultura i civilizacija

Osnove povijesti

Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja Europske unije

Znanost i tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Međunarodno tržište rada

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

■ Tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola, pasivne rečenice, modalni glagoli, frazalni glagoli, prijedlozi, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, question tags, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova

Slušanje

1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranome pisanom izričaju

Govor

1. provjeriti informacije u razgovoru

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Posao i obrazovanje

Zanimanja

Oglasi

Životopis i europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Svijet rada

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Suvremeni trendovi u mome zanimanju

Na radnom mjestu

Potrošačko društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Znanost, umjetnost i popularna kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Strukovno usmjerene teme

Budućnost struke

Tehnika i tehnologija u službi struke

Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

■ pasivne rečenice, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (posebnosti); -ing oblik glagola; causative have, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, složenice, prijedlozi; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ osposobiti za usmenu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke

■ učiti jezik i primijeniti izvore znanja na njemačkom jeziku radi dalje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje

■ razviti jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada

■ primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

■ čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

■ razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima

■ razumjeti glavne poruke radijskih i televijziskih programa o sadašnjim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo

■ napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove

■ komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja područjem na kojem se taj jezik govori

■ uključiti se u razgovor o temama koje su im poznate

■ obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije

■ razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

■ primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

■ prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

■ isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura i ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti

■ prosuđivati kritički o različitostima uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih

Opis predmeta:

Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoag referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku 4. razreda strukovne škole, polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnomu okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvog stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

Slušanje

1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular

Pisanje

1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanog jezičnog izričaja

2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje

Govor

1. odabrati jezične strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izričaja

Međukulturno djelovanje

1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika

2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Ja i svijet oko mene

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Stanovanje

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Slobodno vrijeme

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti

Svakodnevica/ stilovi života

Moda/Modni trendovi

Novac

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Briga o zdravlju

Dijelovi tijela

Osobna higijena i njega tijela

Bolesti i nezgode

Briga za zdravlje

Prehrambene navike

Hrana i piće

Obroci

Zdrave i alternativne prehrambene navike

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Posuđe, pribor za jelo

Jelovnik, restorani

Vrijeme

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ IMENICE: vrste, rod, broj,

■ ČLANOVI: određeni, neodređeni,

■ ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher

■ PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

■ BROJEVI: glavni i redni

■ PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom – Wechselpräpositonen

■ PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

■ SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit…)

■ GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnome jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje

2. komentirati nezahtjevne tekstove

Međukulturno djelovanje

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Putovanja i praznici

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturalnost

Slavni ljudi i događaji

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Hrvatske kulturne manifestacije

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Mediji i suvremena komunikacija

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Pametni telefoni (Skype, Facetime)

Škola i obrazovanje

Predmeti, ocjenjivanje

Život u školi

Školske aktivnosti

Školski sustav – usporedba i prezentiranje

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport i zdravlje

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre

Briga o zdravlju i tijelu

Bolesti i ovisnosti

Posjet liječniku

Međuljudski odnosi

Emocije

Generacijski jaz

Formalne i neformalne situacije

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje i proširivanje

■ IMENICE: složenice

■ ČLANOVI: uporaba određenog, neodređenog i nultog člana

■ ZAMJENICE: deklinacija neodređenih zamjenica

■ PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva

■ PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

■ SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama: objektnoj, vremenskoj, odnosnoj, uzročnoj rečenici, namjerne

■ GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola, konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola te uporaba haben i mögen kod izricanja molbe i želje, futur I.; pasiv; rekcija glagola, kondicional, zu+infinitiv.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima

2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice

Čitanje

1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova

2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora

Slušanje

1. razumjeti razgovor između izvornih govornika o poznatoj temi

2. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

Pisanje

1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta

Govor

1. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju

2. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje

Međukulturno djelovanje

1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Europsko okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javne službe

Javno zdravstvo

Nnesreće i bolesti

Javne institucije

Mladi i njihov svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju…)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Odnosi među spolovima

Kultura i civilizacija

Osnove povijesti

Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja Europske unije

Znanost i tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Međunarodno tržište rada

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ prijedlozi s genitivom, pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice, infinitiv sa zu, odnosne rečenice, nepravilne upitne rečenice, zamjenički prilozi (welcher, dieser), neupravni govor, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova

Slušanje

1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranome pisanom izričaju

Govor

1. provjeriti informacije u razgovoru

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Posao i obrazovanje

Zanimanja

Oglasi

Životopis i europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Svijet rada

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Suvremeni trendovi u mome zanimanju

Na radnom mjestu

Potrošačko društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Kultura i civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Znanost, umjetnost i popularna kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Strukovno usmjerene teme

Budućnost struke

Tehnika i tehnologija u službi struke

Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom

Napomene:

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

■ usporedne rečenice, reakcija glagola, particip I., konjunktiv II. od pomoćnih i modalnih glagola, würde + infinitiv, zavisna rečenice s ob, rečenice s dva objekta, pluskvamperfekt, genitiv kod vlastitih imena, stupnjevanje priloga, veznici entweder… oder, denn, nicht… sondern, ob, seit, um… zu, so… dass, obwohl, darum, deswegen, trotzdem, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

■ biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada

■ razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

■ prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

■ biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

■ učinkovito komunicirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

■ učinkovito primjenjivati tehnologiju

■ steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Opis predmeta:

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke

u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja. Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnostinačina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. računati u skupovima N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost

6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere

2. rabiti potencije s cjelobrojnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i jednostavnijim razlomcima

4. riješiti linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihove sustave te prikazati linearnu funkciju i funkciju apsolutne vrijednosti

Oblik i prostor

1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini

2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja

3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta u geometrijskim oblicima u ravnini

Mjerenje

1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost

4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta)

5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

Podatci

1. prikupiti podatke za statističko istraživanje

2. urediti prikupljene podatke prema planiranim kriterijima

3. predočiti prikupljene podatke na najprimjereniji način pomoću računala

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Brojevi

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Algebra i funkcije

Postotci, omjeri i razmjeri

Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi

Linearna funkcija

Oblik i prostor

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerenje

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

Podatci

Prikupljanje, obrada i predočavanje podataka

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama

Algebra i funkcije

1. primijeniti kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju

2. rabiti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

Oblik i prostor

1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru

Podatci

1. analizirati prikupljene i prikazane podatke

2. odrediti srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Brojevi

Logaritam pozitivnog broja

Algebra i funkcije

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska jednadžba

Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba

Oblik i prostor

Geometrija prostora

Mjerenje

Geometrijski oblici u prostoru – oplošje i obujam

Podatci

Analiza prikupljenih i obrađenih podataka

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima

2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije

1. prikazati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta

2. primijeniti binomni poučak i elemente kombinatorike

Oblik i prostor

1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika

2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini

3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini

Mjerenje

1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

2. primijeniti skalarni umnožak vektora

3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini

4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka

Podatci

1. odrediti vjerojatnost složenog događaja za prikupljene i analizirane podatke

2. prikazati statistiku nizova podataka

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Brojevi

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Algebra i funkcije

Trigonometrijske funkcije realnog broja

Trigonometrijske jednadžbe

Binomni poučak

Permutacije, kombinacije i varijacije

Oblik i prostor

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Mjerenje

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

Podatci

Vjerojatnost

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Brojevi

1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatome brojevnom sustavu

Algebra i funkcije

1. koristiti nizove

2. istražiti elementarne funkcije

Podatci

1. analizirati utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

2. usporediti srodne skupove podataka

Infinitezimalni račun

1. odrediti limes niza koristeći teoreme o limesima

2. izračunati limes funkcije u točki

3. derivirati funkciju

4. primijeniti derivaciju funkcije pri određivanju jednadžbe tangente u točki grafa funkcije, ekstrema i točaka infleksije

5. prikazati graf racionalne funkcije

6. odrediti primitivnu funkciju koristeći tablicu derivacija

7. izračunati površinu ispod grafa kvadratne funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Brojevi

Brojevni sustavi

Algebra i funkcije

Nizovi

Funkcije

Podatci

Statistika

Infinitezimalni račun

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Primitivna funkcija i integral

Napomene:

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja

■ osobito se usredotočiti na značenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i razvoj polaznika

Opis predmeta:

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo.

Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Religioznost i put religija

1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu

1. opisati temeljna obilježja religioznosti

2. razlikovati prirodne i objavljene religije

3. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora

4. usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam

5. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost

Kršćanska objava i vjera

1. ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave

2. navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja

3. raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu

4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život

5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko značenje kao Sina Božjega

6. protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas

7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka

2. objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

U potrazi za smislom života

U vrtlogu svijeta i života

Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe

Smisao i besmisao života

Kršćanska vjera kao odgovor smisla

Živjeti kao protagonist – životna uporišta

Čovjek – religiozno biće

Vjera – iskonska ljudska potreba

Čovjek je po naravi religiozan

Razvoj religije

Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva

Monoteističke religije

Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije

Kršćanska objava i Sveto pismo

Kršćanska objava i njezino prenošenje

Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji

Biblijski govor o Bogu

Biblija u životu kršćana

Isus Krist – vrhunac objave

Isus – povijesna osoba

Isusov lik

Navještaj kraljevstva Božjega

Isusovo otkupiteljsko djelo

Isus Krist – pravi Bog i pravi čovjek

Zajedništvo s Kristom

Tajna stvaranja – govor znanosti i govor vjere

Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta

Biblijsko-vjernički pristup stvaranju

Odnos vjere i prirodnih znanosti

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupnini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Crkva u sadašnjosti i prošlosti

1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve

2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život

3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzora vjere

4. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi

5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom

6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku

7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku

8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti načela ekumenizma

Kršćanska antropologija

1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti

2. objasniti kršćansko poimanje slobode

3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Sloboda – izbor i odgovornost

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Ususret drugomu

U potrazi za vrjednotama

Život s Crkvom i u Crkvi

Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi

Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva

Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja

Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu

Marija – uzor vjere i majka Crkve

Zajednica koja oslobađa i služi – povijest Crkve

Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku

Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola

Crkva kršćanskoga služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (13. – 14. st.)

Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

S crkvom na putu vjere i slobode – molitva, slavlje, svjedočenje

Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva

Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima

Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupnini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretni život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Kršćansko poimanje čovjeka

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek – moralno biće

Čovjek – polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest – norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Ljubav prema Bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

»Muško i žensko stvori ih«

Čovjek – žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj – odgovorno roditeljstvo

Dostojanstvo ljudskoga života

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Živjeti u istini

Hoditi u istini

»Istina će vas osloboditi«

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupnini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu

2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti

3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija

4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu

5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja

Kršćanska objava i vjera

1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje

Kršćansko razumijevanje morala

1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad

2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Suvremeni čovjek pred pitanjem Boga

Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom – izazov nevjere

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost«

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Dokazi o Božjoj opstojnosti

Biblijska slika i iskustvo Boga

Bog u svjedočanstvu vjere Starog zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novog zavjeta

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Ljudski rad i stvaralaštvo

Čovjek sustvaratelj

Kršćanski pogled na rad

Opće dobro, pravda i solidarnost

Etika poslovanja

Kršćansko zauzimanje za mir

Izazovi znanstveno-tehničkog napretka

Budućnost i moć znanja

Informatizacija i globalizacija

Znanost u službi poboljšanja života

Briga za okoliš

Zajedništvom do napretka

Kršćanska nada u budućnost

Svjetovna očekivanja budućnosti

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji

Čovjek pred pitanjem svršetka

Kršćanska nada u dovršenje: novo stvarenje, uskrsnuće i život vječni

Napomene:

Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali trenutačno se u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupnini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnoga normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju

■ razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Opis predmeta:

Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina kao što su filozofska antropologija, politička, pravna i socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice, psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama.

Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom.

Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

U potrazi za identitetom

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Prepreke u potrazi

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Orijentacija i zamke na putu

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost/neispravnost individualnog puta

Ciljevi: lažni, prividni, istinski

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota

Odgovornost za sebe i druge – moralna dimenzija života

Savjest

Moralni razvitak kroz konfliktne situacije

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupnini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Individualna sloboda i odgovornost prema zajednici

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtijeva (egoizam i altruizam, težnja za srećom i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Najviše vrijednosti socijalnog i političkog života (antičko i moderno razdoblje)

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja

Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva.

Etičke krjeposti i načelo sredine

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa

Račun užitka.

Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti;razlike među ljudima i problem jednakosti ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Izazovi suvremenog društva

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupnini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Čovjek, priroda, etika

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Kvaliteta života

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Smisao i granice tehnološkog razvoja

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekologija i zaštita okoliša

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Bioetika i biologijske znanosti

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Medicinska bioetika

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupnini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Etika kao filozofija morala

1. ispitati odnos morala i etike

2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa

4. procijeniti idealni zahtjev važenja morala

5. raščlaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etičke pojmove

Etička argumentacija i etičke teorije

1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike

2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike

3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike

4. suprotstaviti različite etičke argumentacije

5. analizirati etičke tekstove

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Moral i etika

Moral kao predmet i sadržaj etike

Moral kao predrefleksivno iskustvo

Moral i ćudoređe

Idealni zahtjev važenja morala, moral kao trebanje

Etika kao filozofija morala

Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika

Temeljni etički pojmovi

Različiti filozofski pristupi utemeljenju etike

Razdioba etičkih teorija

Etika pravila i etika dobrog života

Aristotelovo utemeljenje etike vrline

Kantova deontološka etika

Utilitaristička etika (Bentham, Mill)

Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam

Habermasova etika diskursa

Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)

Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza

Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam)

Metafizičko opravdanje etike (teološka etika)

Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe)

Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz

biti čovjeka

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupnini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja

■ provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe

■ poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti

Opis predmeta:

Ovo zanimanje provodi se u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela.

Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju.

Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju zbog rasterećenja leđa, nogu i zdjelice.

Sjedenje i stajanje zahtijevaju malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluju na rad dišnog i krvožilnog sustava te su takve osobe sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog preporučuje se posebnu pažnju usmjeriti na razvoj aerobnih kapaciteta.

Timski rad je jedna od temeljnih osobina potrebnih za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj spomenute osobine posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti.

Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu dinamičku i statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuju se aktivnosti planinarenja i skijanja. Ove aktivnosti utječu na lakše prevladavanje straha od visine s obzirom na to da se u ovom zanimanju radovi nerijetko obavljaju na visini. U tu svrhu također bi bilo dobro koristiti postupke unaprjeđenja kinantropoloških obilježja, koji se provode u dvorani na određenoj visini, primjerice, sadržaji na mornarskim ljestvama, konopima za penjanje, švedskim ljestvama i sl.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Kineziološka teorijska znanja

1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture

2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost određenih kinezioloških aktivnosti prema izabranom zanimanju

3. navesti važnost i specifičnosti vježbanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije

4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vježbanja (određivanje volumena, ekstenziteta i intenziteta vježbanja)

5. nabrojiti specifične kineziološke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unaprjeđenje i očuvanje zdravlja s ciljem prevencije potencijalno najčešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja

Kineziološke aktivnosti

1. isplanirati monostrukturne ciklične aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao sportsko-rekreacijski sadržaj

2. uskladiti polistrukturne acikličke aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

3. kombinirati polistrukturne kompleksne aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

4. ovladati polistrukturnim konvencionalnim aktivnostima koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja

5. demonstrirati izvođenje jedne monostruktulne ciklične aktivnosti koja se može koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao osnovni sportsko-rekreacijski sadržaj, a po mogućnosti polaznik ima interes za nju

Transformacija kinantropoloških obilježja

1. isplanirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih morfoloških obilježja (optimizaciju sastava tijela – povećanje mišićne mase, potkožno masno tkivo)

2. razlikovati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivna svojstva, razvoj i održavanje jakosti)

3. prilagoditi izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna izdržljivost)

4. usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadržaja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog sustava, stabilnosti lokomotornog sustava)

5. kombinirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem svladavanja sadržaja različitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne vježbe jakosti, primjena elastičnih otpora, primjena proprioceptivnih vježbi, primjeri povezivanja sadržaja iz različitih programa prevencije s ciljem maksimizacije učinkovitosti)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

2. izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

3. pokazati i provesti kineziterapeutske vježbe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

4. sastaviti i provesti statičke vježbe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

5. objasniti i primijeniti skup vježbi masaže i samomasaže (labavljenja, glađenja, gnječenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili ležanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Važnost tjelesnog vježbanja i sporta u razvoju društva

2. Sustav za kretanje čovjeka (dijelovi, građa, funkcija)

3. Energetski potencijali čovjeka tijekom vježbanja

4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)

5. Pravilna prehrana i važnost unosa tekućine

6. Utjecaj procesa vježbanja na ljudski organizam (pozitivni učinci vježbanja i štetne tjelesne aktivnosti)

7. Modeliranje postupaka za redukciju potkožnoga masnoga tkiva

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros ili standardna ciklična kretanja različitim tempom do 8 min

2. »Leteće« trčanje do 40 m

3. Trčanje do 100 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Skokovi s noge na nogu po označenim prostorima (ili sa strunjače na strunjaču)

6. Skokovi odrazom svaki četvrti korak

7. Skok udalj tehnikom 2 ½ koraka

8. Bacanje Vortexa u dalj

9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

10. Različite varijante premeta strance

11. Stoj na glavi

12. Stoj na rukama, kolut naprijed

13. Odbočka

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

14. Ljuljanje na karikama

15. Pomicanje u visu

16. Njihom strance premah odnožno

17. Klimom premah zgrčeno

18. Okreti u čučnju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)

19. Valcer – korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)

20. Galop – naprijed, okret u čučnju za 180 na obje noge (niska greda)

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

21. Kruženje rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini (obručem, loptom, vijačom) u mjestu i kretanju

22. Poskoci i skokovi ritmičke gimnastike kroz vijaču

23. Bacanje i hvatanje vijače u kombinaciji s tjelesnim elementima

24. Skok »kadet«

25. Skok »jelenji«

V. PLES I AEROBIKA

26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)

27. Disko foks plesovi

28. Aerobika

VI. BORILAČKI SPORTOVI

29. Bočno bacanje tsuri goshi

30. Nožno bacanje de ashi barai

31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi

32. Polukružni koraci – tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)

VII. KOŠARKA

33. Dodavanje jednom rukom guranjem – izravno i od podloge

34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom

35. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgor nakon okreta

36. Obrana »čovjek na čovjeka« (1 : 1 ; 2 : 2 ; 3 : 3)

37. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

38. Vođenje lopte različitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno vođenje i uz promjene pravca vođenja)

39. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika

40. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata

41. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2, 4 : 4, 5 : 5 (otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)

42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suđenje)

IX. ODBOJKA

43. Pojedinačni blok smeča visoke lopte

44. Odbijanje podlakticama preko glave

45. Vršno odbijanje skretanjem pravca leta lopte

46. Igra 6 : 6, zaštita od protivničkog napada 1 : 2 : 3 (1 polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni)

47. Igra (taktika i suđenje)

X. RUKOMET

48. Razne igre s loptom

49. Šutiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na šutersku ruku u/iznad visine boka »jensen»

50. Jednostruka križanja

51. Prizemljenje do skleka nakon šuta s crte

52. Osnovna vratarska tehnika, bočno i dubinsko kretanje braniča te sprječavanje napadača sportskim prekršajem

53. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

54. Bekend servis

55. Vodoravni (drive) udarac

56. Osnove taktike igre u paru

57. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

58. Privikavanje na lopticu i reket (spužvasta loptica)

59. Forhend (spužvasta loptica)

60. Bekend (spužvasta loptica)

61. Igra (taktika i suđenje)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(opći razvoj i održavanje)

1. Primjena vijače (redukcija potkožnoga masnog tkiva)

2. Primjena medicinke (razvoj mišićne mase)

3. Primjena elastičnih traka (razvoj mišićne mase)

4. Primjena bučica (razvoj mišićne mase)

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje fleksibilnosti)

1. Statičko aktivno istezanje (pretklon raznožno)

2. Statičko pasivno istezanje (prednoženje u ležećem položaju uz potisak partnera)

3. Dinamičko istezanje (dinamičko prednoženje u stojećem položaju)

4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)

5. Balističko istezanje (prednoženje i zanoženje maksimalnom amplitudom u stojećem položaju)

(razvoj i održavanje koordinacijskih svojstava)

1. Biotički načini svladavanja prostora (hodanja, trčanja, puzanja, valjanja)

2. Biotički načini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlačenja, obilaženja)

3. Biotički načini svladavanja otpora (dizanja, nošenja, potiskivanja, vučenja)

4. Biotički načini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja, vođenja, žongliranja)

5. Vježbe pravovremenosti – timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim uvjetima)

6. Vježbe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje aerobnih sposobnosti)

1. Standardna metoda (trčanje 20' intenzitetom 50%)

2. Varijabilna metoda (trčanje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2' 60%)

3. Intervalna metoda (trčanje maksimalnim intenzitetom 6 × 20" s odmorom 10")

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni su u poglavlju »Ostalo« koje se nalazi na kraju programa četvrtoga razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

- u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

- zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

- vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

- nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

– prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

– vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

– sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

– nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

– jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

– složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Olimpizam

2. Tjelesno vježbanje kao čimbenik kulture življenja

3. Sastav kinantropoloških obilježja i postupci razvoja

4. Izračun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i povećanja mišićne mase

5. Utjecaj tjelesnog vježbanja na pojedine organske sustave (lokomotorni, neurološki) sa stajališta pojedinog zanimanja

6. Obilježja morfološkog, motoričkog i funkcionalnog razvoja polaznika u adolescenciji

Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini, minerali, voda – postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodatci prehrani)

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Tehnika brzog hodanja

2. Kros ili standardna ciklička kretanja različitim tempom do 10 min

3. Trčanje dionica 150 – 200 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Skokovi odrazom svaki treći korak

6. Skok uvis prekoračnom tehnikom L i D nogom pojedinačno sa zbrojem preskočenih visina – motoričko postignuće

7. Sunožno preskakivanje prepreka različitih visina (20 – 50 cm)

8. Bacanje Vortexa u cilj na tlu

9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

10. Leteći kolut

11. Raznoška uzduž sprave (kozlić)

12. Salto na povišenje od mekih strunjača uz pomoć odraznog pomagala

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

13. Stoj na rukama u kolut naprijed

14. Ljuljanja na karikama – saskok u zaljuljaju

15. Klimom premah raznožni

16. Upor prednji na nižoj pritki, kovrtljaj naprijed

17. Naskok premahom jedne noge odnožno do upora jašućeg; polkin korak, »tupfer«, »vaga«, saskok »jelenji«

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

18. Skokovi s udarcem noge o nogu

19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu

20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima

21. Otvoreni – zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju

22. Preskakivanje vijače naprijed i natrag križanjem ruku

23. »Leteći« skok vijačom

24. Skok »škare« povezano naprijed-natrag

V. PLES I AEROBIKA

25. Rock plesovi

26. Rumba (okreti, wisq, promenada)

27. Samba (okreti, wisq, promenada)

28. »New body« aerobika (aerobika s bučicama)

VI. BORILAČKI SPORTOVI

29. Okreti za bacanja – mae mawari sabaki, ushiro mawari sabaki

30. Bočno bacanje tsuri goshi

31. Nožno bacanje de ashi barai u kretanju

32. Poluga juji gatame i gušenje hadaka jime

VII. KOŠARKA

33. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave – horog (nakon vođenja i na dodanu loptu)

34. Obrambeni skok i zagrađivanje

35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)

36. Slobodna bacanja

37. Zonska obrana

38. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

39. Dinamičko dodavanje i primanje lopte različitim dijelovima stopala (primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)

40. Udarci na vrata nakon dodane lopte

41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)

42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2 : 1 (+ vratar)

43. Slobodna igra 5 + 1 : 5 + 1 (taktika i suđenje)

IX. ODBOJKA

44. Vršno odbijanje preko glave

45. Niski odbojkaški stav i obrana «oštrih« lopti poluupijačem

46. Povaljka u stranu i odbijanje čekićem

47. Obrana u prednjoj liniji – pojedinačni i grupni blok

48. Igra 6 : 6, zaštita vlastitog smeča 2 : 3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3 polaznika u stražnjoj zoni, suđenje)

X. RUKOMET

49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u različitim visinama

50. Šutiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »polueret«

51. Povratna lopta – dupli pas

52. Poučavanje zonske obrane 5 : 1

53. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

54. Smeč udarac

55. Obrana nakon smeč udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)

56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mreže (dugi udarac s mreže zamahom reketa ispod struka)

57. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)

59. Ravni servis

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava)

1. Vježbe za mobilnost gležnja (dinamička dorzalna fleksija u stojećem položaju)

2. Vježbe za mobilnost kuka (dinamičko istezanje pregibača natkoljenice u iskoraku)

3. Vježbe torakalne mobilnosti (zasuci)

4. Vježbe mobilnosti ramena (kruženje rukom uz imitaciju dodavanja)

5. Primjeri vježbanja za razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava

6. Pilates s malim loptama

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje jakosti)

1. Vježbe relativne jakosti (sklek)

2. Vježbe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8 – 10 ponavljanja)

3. Vježbe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1 – 3 ponavljanja)

4. Vježbe elastične jakosti (potisak s ravne klupe s naglašenom brzinom u obje faze)

5. Vježbe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo koncentričkim načinom)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(sadržaji za razvoj i održavanje anaerobne izdržljivosti)

1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10' × 50 m, maksimalni intenzitet, odmor 2')

2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10' × 50 m, maksimalni intenzitet, a između ponavljanja vrlo sporo trčanje 2')

3. Intervalna standardna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 6 × 400 m, intenzitet 80-90%, odmor 4')

4. Intervalna varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 3 × 6, 30 maksimalni intenzitet, 30" 50%, odmor 5')

5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 12', 1' maksimalni intenzitet, 1' 50%)

Kineziološki postupci unapređenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

– u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

– zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

– vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

– nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

Vježbe su sljedeće:

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore,uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

– prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

– vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

– sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

– nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

– jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

– složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupan napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Razvoj tjelesnog vježbanja i sporta u Hrvatskoj

2. Uzroci ozljeđivanja u izabranom zanimanju

3. Indicirane i kontraindicirane vrste kinezioloških aktivnosti sa stajališta izabranog zanimanja

4. Određivanje volumena opterećenja tijekom tjelesnog vježbanja

5. Osobitosti spolova i tjelesno vježbanje

6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda

7. Cjeloživotni utjecaj kinezioloških tjelovježbenih podražaja na zdravlje polaznika

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom do 12 min

2. Trčanje dionica 40, 60, 80 m

3. Trčanje dionica 200 – 300 m

4. Trčanje – motoričko postignuće

5. Troskok s mjesta

6. Jednonožni skokovi po označenom prostoru (ili sa strunjače na strunjaču)

7. Skok uvis leđnom ili prekoračnom tehnikom – motoričko postignuće

8. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI

9. Sastav po izboru polaznika (tlo)

III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE

10. Sastav po izboru polaznika (tlo)

11. Sastav po izboru polaznika (greda)

IV. RITMIČKA GIMNASTIKA

12. »Jelenji« skok

13. Vrtnje obruča oko šake i dijelova tijela

14. Kotrljanje obruča po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima

15. Bacanje i hvatanje obruča povezano s plesnim koracima

16. Vodoravni krug vijačom jednom rukom iznad glave i povezano vodoravni krug s preskokom (»osmica«) u mjestu i kretanju

17. Preskakivanje vijače »škarama« pogrčeno

18. Preskakivanje vijače plesnim koracima (galop naprijed, polka)

19. Sastav (vijača) – sastav prema izboru polaznica

20. Sastav (obruč) – sastav prema izboru polaznica

V. PLES I AEROBIKA

21. Cha-cha-cha

22. Salsa

23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)

24. Step aerobika

VI. BORILAČKI SPORTOVI

25. Poluga ude garami

26. Udarac rukom naprijed pravocrtni

27. Udarac nogom naprijed pravocrtni

28. Donji, unutarnji i vanjski blok

VII. KOŠARKA

29. Otvaranje za prijem lopte

30. Razvijanje protunapada – dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog dodavanja i tranzicija

31. Presing čovjek na čovjeka na polovici i cijelom igralištu

32. Napad na presing čovjek na čovjeka

33. Igra (taktika i suđenje)

VIII. NOGOMET

34. Driblinzi i fintiranja 1 : 1

35. Driblinzi i fintiranja 1 : 1 s udarcima na vrata (vratar)

36. Oduzimanja lopte 1 : 1 i 2 : 2

37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i fintiranja) 2 : 1 i 2 : 2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja lopte

38. Igra 4 + 1 : 4 + 1 (taktika i suđenje)

IX. ODBOJKA

39. Smeč iz zaleta varkom »kuhanjem« iza bloka

40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom

41. Vršno odbijanje u skoku

42. Taktika igre (napad trećom loptom)

X. RUKOMET

43. Finta – varka s presvlačenjem

44. Skok šut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »skokšut polueret«

45. Kombinirani sustav obrane – varijanta 5 + 1

46. Igra (taktika i suđenje)

XI. BADMINTON

47. Rezani forhend drop

48. Bekend dugi udarac (clear)

49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i napadačka)

50. Igra (taktika i suđenje)

XII. TENIS

51. Forhend volej (spužvasta loptica)

52. Bekend volej (spužvasta loptica)

53. Smeč (spužvasta loptica)

54. Igra (taktika i suđenje)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(razvoj i održavanje stabilnosti lokomotornog sustava)

1. Vježbe stabilnosti stopala (podizanje na prste)

2. Vježbe stabilnosti koljena (ravni naizmjenični iskorak)

3. Vježbe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdržaj 40)

4. Vježbe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastičnom trakom)

5. Primjer vježbanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji zanimanja

6. Pilates s velikim loptama

II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i održavanje brzinsko eksplozivnih svojstava)

1. Vježbe za razvoj i održavanje brzine (10 ustajanja iz raznih položaja s reakcijom na zvučni podražaj)

2. Vježbe za razvoj i održavanje agilnosti (trčanje naprijed i natraške 6 × 5 m)

3. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci preko švedske klupe)

4. 1Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa sprinta (10 × 5 m, odmor 30")

5. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa udarca (izvođenje različitih udaraca specifičnih za pojedine sportove)

III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(optimizacija sastava tijela – smanjenje potkožnoga masnog tkiva)

1. Metode aerobnog vježbanja (trčanje 30' niskim intenzitetom)

2. Metode anaerobnog vježbanja (trčanje 20', 2' visoki intenzitet, 2' 50%)

3. Metode vježbanja s vanjskim opterećenjem (kružno vježbanje, 15 vježbovnih mjesta, vježbanje 60", a oporavak 20")

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora sorganizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

– u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

– zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

– vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima

– nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim se prstima upirati u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima

(ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu

(stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice):

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

Vježbe su sljedeće:

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicati palac u korijenskom zglobu, uz izvedbu što većega kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena, naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

– prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

– vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

– sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

– nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

– jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

– složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada.

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda.

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Kineziološka teorijska znanja

Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10% ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole.

1. Kulturološko-povijesne dimenzije tjelesnog vježbanja i sporta u funkciji kulture življenja

2. Energetska potrošnja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane

3. Masaža i samomasaža kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste, izvođenja pojedinih zahvata)

4. Odabir kinezioloških aktivnosti u funkciji sportske rekreacije

5. Moguća patološka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem

6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praćenja procesa tjelesnog vježbanja (monitori srčane frekvencije – Polar, Omron ili Tanita vage)

Kineziološke aktivnosti

U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa.

I. ATLETIKA

1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom 12 min i više

2. Trčanje dionica 300 – 400 m

3. Trčanje – motoričko postignuće

4. Troskok s mjesta – motoričko postignuće

5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom – motoričko postignuće

6. Skok uvis leđna ili prekoračna tehnika – motoričko postignuće

7. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje)

II. RITMIČKA GIMNASTIKA

8. Individualna/skupna vježba s vijačom, loptom ili obručem

III. PLES I AEROBIKA

9. Bečki valcer (koreografija)

10. Quadrilla (koreografija)

11. Tae-bo aerobika

IV. BORILAČKI SPORTOVI

12. Obrana od pljuske (udarca rukom)

13. Obrana od obuhvata

14. Obrana od hvata za kosu

15. Sprovođenje ključem na ruci

16. Obrana od napada nožem

V. KOŠARKA

17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje

18. Suradnja dva igrača u napadu – napad blokadama

19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem

20. Igra (primjena timske taktike 5 : 5)

VI. NOGOMET

21. Žongliranje loptom po podlozi i u zraku različitim dijelovima tijela

22. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2 i 5 : 2 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)

23. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 4 i 5 : 5 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)

24. Igra 4 + 1 : 4 + 1 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)

VII. ODBOJKA

25. Tenis servis

26. Tradicionalni sustav 4 – 2 (dizač u prednjoj zoni)

27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed

28. Povezivanje zaštite 1 : 2 : 3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni) i zaštite 2 : 3 (2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stražnjoj zoni)

29. Igra (taktika i suđenje)

VIII. RUKOMET

30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)

31. Utrčavanja te odvlačenja krilnih napadača bez lopte i s loptom

32. Fintiranje u vođenju i dodavanju (R)

33. Igra (taktika i suđenje)

IX. BADMINTON

34. Igra na mreži: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica

35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)

36. Igra (osnovne taktike u mješovitim parovima)

X. TENIS

37. Spin servis

38. Igra mali tenis (taktička primjena osnovnih udaraca u igri)

Transformacija kinantropoloških obilježja

U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.

I. LOKOMOTORNI SUSTAV

(prevencija lokomotornih ozljeda)

1. Primjena relativnih vježbi jakosti u programima prevencije ozljeda (jednonožni čučanj)

2. Primjena elastičnih otpora u programima prevencije ozljeda (odupiranje trupa rotacijskoj sili elastičnog otpora)

3. Primjena proprioceptivnih vježbi u programima prevencije ozljeda (sporo trčanje s naskokom na jednu nogu i zadržavanjem ravnoteže)

4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava

II. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

(optimizacija sastava tijela – povećanje mišićne mase)

1. Vježbe potisaka i privlačenja (potisak s ravne klupe, horizontalno veslanje)

2. Vježbe pregiba i opružanja (pregib podlaktica bučicama, opružanje podlaktica bučicama)

3. Vježbe odmicanja i primicanja (razvlačenje bučicama, primicanje natkoljenice ležeći na boku)

4. Sustavi vježbanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna ponavljanja, superserije)

5. Sustavi vježbanja II. (padajuće serije, negativna ponavljanja, forsirana ponavljanja)

Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja

Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda.

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Napomene:

Opće napomene

Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program.

Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.

Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom.

Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje.

U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi.

Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice.

Posebne napomene

Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:

– u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja

– zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika

– vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima.

Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način.

Ostalo

Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja:

KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA

I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU

Statičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor

2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag

2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih spuštati

4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra.

Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. stopala pogrčiti i zadržati položaj

2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu

3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor

4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor

5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena

2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu

3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor.

Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice

Položaj na leđima (ruke su uz tijelo):

1. plantarna fleksija

2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom

3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu

5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup.

Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena):

1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja

2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu

3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug.

Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju):

1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena

2. naizmjenična fleksija potkoljenica

3. istovremena fleksija potkoljenica

4. s rukama u priručenju, doći do položaja uzručenja

5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena

VJEŽBE ZA RAMENA

Ležeći na leđima:

(ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):

1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag

2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema vani i pritiskati šakama o podlogu

4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu

5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore

6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama.

Ležeći na trbuhu:

(stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice)

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje

2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje.

III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti

VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE

1. stisnuti prste šake te opružiti

2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste

3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga

4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.

5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući

8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom

9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom.

IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA

Ležeći na leđima:

1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja

2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod

3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju

5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu

6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju

7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj

8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj.

V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova

VJEŽBE ZA STOPALA

Sjedeći položaj:

1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala

2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu

3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu

4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu

5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba

6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje

7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku

8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir.

Metode i oblici rada:

Metode:

– prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije

– vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja

– sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije

– nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja.

Oblici:

– jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni)

– složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski).

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada

Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo

■ razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija

■ usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji

■ usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti

■ usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

■ razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima

■ usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini

■ prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava

■ shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije

Opis predmeta:

Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova.

Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva.

Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Politika

1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas

2. povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom životu

3. izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta

4. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu

5. identificirati odrednice civilnog društva

6. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihovog razvoja i dokumenata koji ih reguliraju

7. navesti značajke i oblike države

8. usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam

9. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka

10. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti

Gospodarstvo

1. opisati razvoj ekonomske znanosti

2. izložiti osnovne ekonomske pojmove

3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja

4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama

5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija

6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata

8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta

9. raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces

10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Politika i političko djelovanje

Razvoj političke znanosti

Važnost zakona u svakodnevnom životu

Vlast, moć i autoritet

Političko djelovanje

Civilno društvo

Ljudska prava

Država

Država

Oblici države

Narod i nacija

Politički sustavi

Politički sustavi

Demokracija – neposredna i predstavnička

Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija

Političke stranke

Političke stranke u Republici Hrvatskoj

Izbori

Izbori

Izborni sustavi

Izborni zakon Republike Hrvatske

Ustrojstvo Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast,

izvršna vlast i sudska vlast

Uvod u ekonomiju

Razvoj ekonomske znanosti

Osnovni ekonomski pojmovi

Temeljna ekonomska pitanja

Vrste gospodarskih sustava

Tržište

Tržište i tržišni mehanizmi

Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika

Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi

Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala

Vrste poslovnih organizacija

Poduzetništvo i marketing

Poduzetništvo i poduzetnički pothvat

Obilježja marketinga

Marketinški splet

Marketing i etika

Hrvatska i Europska unija

Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije

Hrvatska i Europska unija

Ostalo

Metode i

oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ dopuniti znanja, vještine i kompetencije polaznika u području fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog osposobljavanja za određeno zanimanje

Opis predmeta:

Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti fizike temelj za primijenjenu znanost, kao što su elektrotehnika i računalstvo. U fizici je važan i karakterističan eksperimentalan pristup koji omogućuje višekratno ponavljanje i istraživanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje; stoga je pokus neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se služi opažanjem i mjerenjem te logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski. Fizikalna pismenost uključuje kompetencije koje polazniku omogućuju promatranje i istraživanje pojava, razmišljanje o njima i razumijevanje njihova objašnjenja te na temelju toga kreativno odlučivanje i poduzimanje akcija.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Gibanja

1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutačnu brzinu

3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine

4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije

5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje

6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan pad

7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom gibanju

Sile i polja

1. riješiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima

3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila

4. raspraviti opći zakon gravitacije i gibanje satelita oko Zemlje

5. prosuditi ravnotežu krutog tijela

6. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima

7. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona

8. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora koji čini djelovanje različitih sila

Rad i energija

1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile

2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile

4. usporediti korisnosti različitih primjera rada

5. opisati različite vrste energije

6. raspraviti kinetičku energiju tijela u različitim primjerima

7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije

8. primijeniti zakon očuvanja energije

Termodinamika

1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu

2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica

3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama

4. istražiti plinske zakone

5. opisati načine prijenosa topline

6. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici

7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima

8. raspraviti rad toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Gibanja

Put i pomak

Brzina

Akceleracija

Jednoliko pravocrtno gibanje

Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje

Slobodni pad

Jednoliko kružno gibanje

Sile i polja

Sila i masa

Sila teža, trenje, elastična sila

Newtonovi zakoni gibanja

Centripetalna sila

Gravitacijska sila

Tlak

Uzgon

Coulombov zakon

Električno polje

Magnetsko polje

Rad i energija

Mehanički rad i energija

Kinetička i potencijalna energija

Snaga i korisnost stroja

Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima

Termodinamika

Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina

Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela

Plinski zakoni

Prijenos topline

Prvi zakon termodinamike

Rad u termodinamici

Drugi zakon termodinamike

Toplinski strojevi

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Elektrodinamika

1. objasniti usmjereno gibanje električnog naboja u vodiču te električnu struju i električni otpor

2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenične struje

3. protumačiti ovisnost električnog otpora o temperaturi

4. izračunati rad i snagu električne struje na praktičnim primjerima

5. prikazati i objasniti Oerstedov pokus

6. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodiča, strujnu petlju i zavojnicu

7. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvođenje pokusa

8. izložiti primjenu elektromagnetske indukcije

Titranje, valovi i zvuk

1. objasniti fizikalne veličine koje određuju harmonijsko titranje

2. interpretirati grafički promjenu fizikalnih veličina koje opisuju harmonijsko titranje s vremenom

3. primijeniti jednadžbe koje opisuju harmonijsko titranje u rješavanju zadataka

4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigušeno i prisilno titranje, rezonancija)

5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehaničkih valova

6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala

7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i interferencije valova

8. raspraviti spektar i primjenu zvučnih valova

Elektromagnetski valovi i svjetlost

1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove elektromagnetskog spektra

2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu i u medicini

3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala

4. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti na prizmi

5. konstruirati sliku koju daje tanka leća te navesti njezina svojstva

6. primijeniti jednadžbu leće

7. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija svjetlosti)

Atomi i atomske jezgre

1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog broja, masenog broja i izotopa

2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma

3. objasniti fotoelektrični efekt

4. usporediti valnu i čestičnu prirodu svjetlosti i tvari

5. navesti α, β i γ raspad te opisati ionizirajuća svojstva nastalih produkata i njihov doseg

6. primijeniti zakone očuvanja naboja i masenog broja prilikom nuklearnih reakcija

7. uporabiti u rješavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada

8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i fuzijom

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Elektrodinamika

Električna struja

Električni otpor

Ohmov zakon za strujni krug

Rad i snaga električne struje

Oerstedov pokus

Elektromagnetska indukcija

Načelo rada generatora

Zaštita od električnog udara

Titranje, valovi, zvuk

Harmonijsko titranje, prigušeno i prisilno titranje

Rezonancija

Energija titranja

Nastanak valova i karakteristične valne veličine

Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova

Valovi zvuka

Ultrazvuk

Elektromagnetski valovi i svjetlost

Elektromagnetski titraji

Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova

Spektar i brzina elektromagnetskih valova

Zakoni geometrijske optike

Ravno zrcalo

Disperzija svjetlosti

Leće

Interferencija i ogib svjetlosti

Polarizacija svjetlosti

Atomi i atomske jezgre

Zračenje užarenog tijela

Fotoelektrični efekt

Dualizam u prirodi

Razvoj modela atoma

Struktura atomske jezgre

Radioaktivnost

Nuklearna energija

Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i produkte

■ objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te ih prikazati jednadžbama kemijske reakcije

■ razvijati vještinu eksperimentiranja, sposobnost opažanja promjena, opisivanja i donošenja zaključaka izvođenjem pokusa

■ uočiti uzajamne veze između pokusa, pojava u prirodi i teorije

■ prepoznati štetne i opasne kemikalije te objasniti način njihova obilježavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja

■ razvijati svijest o nužnosti očuvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne odričući se dobrobiti civilizacije i napretka

■ osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema svakom pojedincu i njegovim potrebama

Opis predmeta:

Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je nastave kemije steći znanja o temeljnim kemijskim teorijama, ponajprije atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i modelima kako bi na osnovi njih mogli opisati i razumjeti svojstva i promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaća nastave kemije jest razviti interes polaznika za prirodne znanosti predstavljajući ih dijelom opće kulture. Nastavom kemije polaznici trebaju steći znanja i sposobnosti koje će omogućiti daljnje samoobrazovanje, odnosno usavršavanje u struci.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Čestična građa tvari

1. objasniti strukturu atoma

2. interpretirati podatke koji se mogu iščitati iz PSE-a

3. predvidjeti fizikalna i kemijska svojstva kemijskih elemenata s obzirom na njihov položaj u PSE-a

4. odrediti valenciju nekog kemijskog elementa na osnovi njegove elektronske strukture

5. objasniti nastajanje kemijskih veza

6. povezati prirodu kemijske veze sa svojstvima kemijskih spojeva

7. prepoznati važnost vodikove veze za živi svijet

Otopine

1. izložiti disperzne sustave s obzirom na veličinu čestica disperzne faze

2. prikazati da se koloidni sustavi razlikuju s obzirom na agregatno stanje disperznog sredstva i disperzne faze

3. povezati sastav, svojstva i vrstu otopina sa svojstvima otapala i otopljene tvari

4. iskazati sastav otopine kroz maseni i volumni udio

5. razlikovati kiseline, baze i soli na temelju njihove građe

6. interpretirati pH vrijednost otopina

7. protumačiti kemijske reakcije koje se odvijaju između zadanih kiselina i baza te dobivanja soli

Metali i nemetali

1. pokazati važnost tehnički važnih metala i njihovih legura

2. prikupiti najvažnije činjenice o svojstvima nemetala po skupinama u periodnom sustavu elemenata

3. izabrati spojeve nemetala koji imaju utjecaj na biosferu

4. prikazati važnost vode u svakodnevnom životu i svim ljudskim aktivnostima

5. prikazati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi

6. izložiti važnost primjene umjetnih gnojiva

7. otkriti važnost zbrinjavanja otpada

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Struktura atoma i periodni sustav elemenata

Sastav tvari

Građa atoma

Periodni sustav elemenata

Veze između atoma i molekula

Ionska veza

Kovalentna veza

Polarnost molekula (međumolekulske sile i vodikova veza)

Otopine

Vrste disperznih sustava (grubo disperzni sustavi, koloidne otopine, prave otopine)

Iskazivanje sastava otopine (maseni i volumni udio)

Kiseline i baze

Soli

Metali

Metalna veza

Tehnički važni metali i njihove legure

Nemetali

Halogeni elementi

Halkogeni elemeni

Dušikova skupina elemenata

Ugljikova skupina elemenata

Napomene:

Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom teorije i praktičnog rada s ciljem ostvarivanja ishoda učenja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, individualni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živom svijetu kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao građani suvremenoga demokratskog društva

■ proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi

■ stečeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstava prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu vlastitoga odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu

Opis predmeta:

Polaznici stječu znanje i razvijaju vještine, počevši od manualne spretnosti i umijeća korištenja pribora za praktičan rad do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zaključivanja, prezentiranja i rada u timu. Učenje biologije ciljano utječe i na afektivnu domenu polaznikova razvoja usvajanjem poštovanja prema životu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim živim bićima, kao i na odgovornost za očuvanje prirode, okoliša, vlastitog i tuđeg zdravlja.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Čovjek i zdravlje

1. raspraviti zdrave stilove življenja te važnost pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu

2. protumačiti putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u tijelo čovjeka i mjere prevencije

3. povezati najčešće virusne i bakterijske bolesti s načinima njihova liječenja

4. diskutirati djelovanje sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi

5. protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti

6. prikupiti informacije o opasnostima za zdravlje povezane sa specifičnošću zanimanja za koje se školuje

7. prikazati zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi

8. predvidjeti posljedice poremećaja ravnoteže u organizmu

Spolnost i sazrijevanje čovjeka

1. protumačiti povezanost sazrijevanja i životnih razdoblja s djelovanjem hormona

2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom građom i higijenom

3. razlikovati prednosti i nedostatke različitih metoda planiranja trudnoće

4. protumačiti proces oplodnje i razvoj ploda do porođaja

5. povezati promjene tijekom trudnoće s odgovornim ponašanjem trudnice

6. raspraviti različite stavove o spolnosti i odgovornome spolnom ponašanju

Zaštita prirode i okoliša

1. opisati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša

2. opisati odnose među živim bićima u biocenozi

3. objasniti razloge ugroženosti prirode na Zemlji

4. istražiti potencijalne opasnosti za okoliš, povezane sa zanimanjem za koje se školuju pomoću mini istraživanja

5. predvidjeti moguće mjere zaštite prirode koje se mogu provesti zbog postojećeg ili potencijalnog štetnog djelovanja na okoliš

6. ilustrirati na primjerima raznolikost i posebnosti hrvatske flore i faune

7. raspraviti potrebu očuvanja bogatstva prirode, održanja prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Čovjek i zdravlje

Značenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila življenja

Povezanost najčešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s mogućim čimbenicima rizika i prevencijom

Osobna higijena

Zdrava hrana i razborita prehrana

Umor, odmor i rekreacija

Ovisnosti (pušenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)

Pružanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju život)

Individualni rad i rad u skupini:

Primjeri poremećaja ravnoteže u organizmu i njihove posljedice

Poremećaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju

Utjecaj vršnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova življenja

Odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka)

Rizici za zdravlje povezani sa specifičnošću zanimanja i načinom života

Spolnost i

sazrijevanje

čovjeka

Životni ciklus čovjeka i razvoj spolnosti

Pubertet i adolescencija

Građa i funkcija muškog i ženskoga spolnog sustava

Menstrualni ciklus i oplodnja

Trudnoća, porođaj, dojenje i njega novorođenčadi

Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoće

Individualni rad i rad u skupini:

Odgovorno spolno ponašanje i partnerski odnosi (donošenje odluka)

Utjecaj vršnjaka i medija na spolno ponašanje

Zaštita prirode i okoliša

Područje istraživanja ekologije i temeljni pojmovi

Utjecaj najvažnijih abiotičkih čimbenika na život i održavanje

organizama

Utjecaj biotičkih čimbenika na život i održavanje organizama

Temeljne značajke ekosustava i održanje prirodne ravnoteže

Osobitosti i zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj

Individualni rad i rad u skupini:

Razlozi ugroženosti prirode na Zemlji

Štetna djelovanja čovjeka na okoliš (primjer prema načelu regionalnosti)

Potencijalni štetni učinci profila zanimanja na biološku i krajobraznu raznolikost i prijedlozi praktičnih mjera zaštite

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja i individualni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta tijekom šest povijesnih razdoblja

■ vrjednovati dokaze

■ razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize

■ interpretirati povijesne podatke

■ konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive

Opis predmeta:

U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.

Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:

a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba

b)razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda

– o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom.

Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina:

– vještina kronološkog razmišljanja

– vještina razumijevanja povijesne naracije

– vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa

– vještina povijesnog istraživanja

– vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.

Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore.

Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini.

Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane.

Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, sastavni je dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem nasljeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postani dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Od lovca i sakupljača do stanovnika grada

1. opisati svakodnevni život paleolitskog lovca i sakupljača plodova

2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju

3. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike

4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova

5. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija

6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi

7. razlikovati povijesne procese na današnjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista

Uspon i pad starog svijeta

1. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista

2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama mediteranskog bazena do rimskih osvajanja

3. raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet

4. ispitati najvažnija postignuća helenske i helenističke kulture

5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlašću

6. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućega europskog naslijeđa

7. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske

Srednjovjekovne civilizacije

1. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća

2. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine

3. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima

4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe

5. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske

6. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća

7. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene među trima kontinentima

8. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku

9. izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Kultura i način života prvih ljudi ledenog doba

Pojava i razvoj prvih ljudi

Materijalna kultura i način života

Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti

Neolitska i urbana revolucija

Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika

Kulturne grupe i nastanak prvih naroda

Od stanovnika sela do stanovnika grada

Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija

Stari istok

Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti

Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija

Današnji hrvatski prostor u prapovijesti

Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek

Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija

Iliri i njihova kultura

Prijelomna vremena – inovacije i velika seoba

Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji

Uspon i pad starih i novih država

Pojava judaizma i židovska država

Pojava i razvoj egejske civilizacije

Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima

Grčka i Stari istok između Aleksandra i Rimljana

Najpoznatije religije staroga svijeta

Helenska i helenistička kultura

Doba velikih carstava

Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom

Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljeđe

Indija i Kina

Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja

Od autohtonog ilirskog sela do autohtonoga grada

Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana

Način života i arhitektura rimskoga grada na istočnoj obali Jadrana

Susret i suživot triju svjetova na Sredozemlju

Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi

Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva

Pojava i uspon islamske civilizacije

Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju

Oporavak Zapada

Nova carstva, kraljevstva i komune

Gospodarski i kulturni oporavak

Kršćanstvo i društvo

Prvi svjetski sustav trgovine (1250. – 1350.)

Slavenski svijet u Europi

Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe

Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada

Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet

Hrvatska između sredozemnog i srednjoeurop-skog svijeta

Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti

Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva

Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti

»Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja

Napomene:

U prvom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja: Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do 1200. g. pr. Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300. g.) i Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine.

Također će razumjeti pojavu i razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih država i kultura na trima kontinentima te kako su nove države, različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecali na društvene promjene i odnose u srednjem vijeku.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupni (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Temelji modernog svijeta

1. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj

2. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena

3. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama

4. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću

5. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo

6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija

7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća

Doba građanskih revolucija

1. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća

2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj

4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću

5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći u svijetu

6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća

7. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća

8. raspravljati o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma«

Dvadeseto stoljeće

1. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva među velikim silama kao uzroke svjetskih ratova

2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

3. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi

4. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj

5. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi

7. protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države

8. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Rađanje moderne Europe

Crna smrt i njezine posljedice

Pojava nacionalnih država, gradovi i komune

Temelji humanizma i renesanse

Velika geografska otkrića i europska ekspanzija

Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva

Kolonijalizam i europeizacija svijeta

Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija

Izazovi s Istoka – uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi

Nastanak modernih europskih država

Hrvatska u "produženom srednjovjekovlju"

Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti

Stvaranje Habsburškog carstva i kriza Osmanskog Carstva – teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća

Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Uzroci i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i početkom 19. stoljeća

Doba razuma

Američka i Francuska revolucija

Uzroci i posljedice industrijske i agrarne revolucije 18. i 19. stoljeća

Industrijalizacija i modernizacija

Uspon SAD-a do svjetske sile

Promjene u euroazijskim društvima u razdoblju svjetske trgovine i porasta europske moći

Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeću

Kina i Japan u 19. stoljeću

Primjeri nacionalizma, izgradnje država i društvenih reformi u Europi od 1830. do 1914. godine

Europa između restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta

»Novi imperijalizam« moćnih nacionalnih država 1850. – 1914. godine i važniji globalni trendovi

Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovništva i prekooceanske migracije

Građanska kultura od romantizma do moderne

Teritorijalna integracija hrvatskih zemalja i stvaranje moderne hrvatske nacije

Hrvatski narodni preporod

Hrvatska između Austrije i Ugarske

Opća kriza modernog svijeta – problemi industrijalizacije,

demokracije i nacionalnosti

Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država

Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća

Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika

Prvi svjetski rat

Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine

Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja

Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

Tri oblika političke scene u svijetu od 1919. do 1939. godine

Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije

Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

Drugi svjetski rat

Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata

Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskome ratu

Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat

Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

Novi međunarodni odnosi i dekolonijalizacija u drugoj polovici 20. stoljeća

Hladni rat i internacionalne krize

Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća

Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja

Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

Napomene:

U drugom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja: Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.

Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupni (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

■ osposobiti ih za zanimanja u određenom strukovnom području

Opis predmeta:

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja, kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Geografski pristup

1. izreći definiciju geografije i discipline specifične za zanimanje

2. opisati razvoj geografije

3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu istraživanja pojedinih disciplina

4. obrazložiti položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja

5. navesti dokaze o važnosti geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe

6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva

7. obrazložiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

1. opisati postanak svemira

2. razlikovati svemirska tijela

3. objasniti strukturu i odnose u Sunčevu sustavu

4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje

5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje

6. protumačiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti

Orijentacija i geografske karte

1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata

2. usporediti vrste i uporabu geografskih karata

3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru

4. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju

5. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. izdvojiti posebnosti među elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini te na slijepoj karti imenovati primjere

2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

3. prepoznati interakcije među prirodnim pojavama pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje

4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju prostora

5. predstaviti rezultate samostalnog istraživanja stanja okoliša (zraka, vode obližnjega vodenog toka, tla)

6. navesti primjere mogućeg povećanja zaštićenih područja u Hrvatskoj i svijetu

7. navesti primjere racionalnog korištenja tla, pitke vode i drugih prirodnih bogatstava

8. objasniti koncept održivog razvoja i nužnost pravedne raspodjele prirodnih i stečenih dobara

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Geografski pristup

Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

Svemir – postanak i struktura

Sunčev sustav

Gibanja Zemlje

Orijentacija i geografske karte

Orijentacija u prostoru i određivanje položaja na Zemlji

Predočavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama

Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata

Geografski informacijski sustavi

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

Elementi i oblici reljefa na Zemlji

Geološka prošlost Zemlje

Zonalna građa Zemlje i sastav litosfere

Globalna tektonika ploča

Endogeni procesi i oblici reljefa

Egzogeni procesi i oblici reljefa

Vrijeme i klima te promjene klime

Klasifikacija klima

Povezanost klime, vegetacije i tla

Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)

Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare)

Led na Zemlji

Prirodna bogatstva

Odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima

Onečišćenje zraka, voda i tla

Zaštićena područja

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. istražiti demografske strukture u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

2. analizirati prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i način života

4. usporediti organizaciju prostora i odnose među naseljima u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

6. istražiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne trendove

7. analizirati nejednaki regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj razini

8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo

9. istražiti djelovanje međunarodnih organizacija i regionalnih integracija te njihovo političko i gospodarsko značenje

10. obrazložiti važnost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja naslijeđa i vlastitog identiteta kao hrvatskih i europskih građana te građana svijeta

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu

Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu

Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš

Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu

Gospodarski sustavi

Povezanost demografskih i ekonomskih procesa

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja

Gospodarska razvijenost i stanovništvo

Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj

Prostor i položaj Republike Hrvatske

Položaj Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i regionalnim integracijama

Europska unija

Globalizacija i identitet

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ uočiti, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenog djela

■ prepoznati i imenovati nazive glazbenih djela

■ prepoznati i razlikovati glazbena djela različitih skladatelja

■ usporediti i objasniti osnovne glazbene značajke glazbeno-stilskih razdoblja

■ istražiti i usporediti različite glazbene pravce i žanrove

■ slušanjem glazbenih djela različitih vrsta, stilova, pravaca i tradicija jačati pripadnost hrvatskoj kulturi te razviti toleranciju prema kulturama i tradicijama svijeta

■ osvijestiti estetsku dimenziju djela različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova

■ izraziti osobne dojmove pri umjetničkom doživljaju

■ kritički se izraziti i protumačiti vlastite ideje, misli i stavove

■ vježbati komunikacijske vještine posredstvom glazbenih djela

■ biti osposobljeni za samostalno učenje i samostalan rad

Opis predmeta:

Glazbena umjetnost posredstvom slušanja, analize i upoznavanja glazbenih djela u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja, omogućuje polazniku upoznavanje vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih djela različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova. Cilj je osposobiti polaznika za kritičko razmatranje glazbenih djela što će utjecati i na njegovu estetsku prosudbu i sveukupni razvoj.

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Vokalna glazba

1. identificirati značajke gregorijanskog korala, mise, moteta, madrigala, višeglasne popijevke u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja

2. identificirati vokalnu glazbu u zborskom muziciranju, klapskom pjevanju, gospelu, narodnoj glazbi te u suvremenom glazbenom izričaju

3. prepoznati u zvučnim primjerima karakteristike vokalne glazbe

4. analizirati karakteristike vokalne glazbe

5. usporediti vokalna djela različitih skladatelja u različitim stilskim razdobljima

6. prepoznati i razlikovati odlike pjesme u različitim regijama Republike Hrvatske i u svijetu

7. zaključiti na temelju slušanja i analize glazbenih djela te razgovora koje su značajke vokalne glazbe

8. kritički procijeniti važnost vokalne glazbe u različitim glazbeno-stilskim razdobljima

Vokalno-instrumentalna glazba

1. identificirati karakteristike vokalno-instrumentalne glazbe (opera, kantata, oratorij, solo pjesma, opereta, musical) u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja

2. prepoznati u zvučnim primjerima značajke glazbeno-scenskih i glazbenih vokalno-instrumentalnih vrsta

3. analizirati karakteristike vokalno-instrumentalne glazbe

4. usporediti vokalno-instrumentalna djela umjetničke, popularne i narodne glazbe

5. zaključiti na temelju slušanja i analize glazbenih djela te razgovora koje su značajke vokalno-instrumentalne glazbe

6. kritički procijeniti vokalno-instrumentalna djela i njihovu vrijednost u povijesnim glazbeno-stilskim razdobljima

Instrumentalna glazba

1. identificirati karakteristike suite, sonate, simfonije, koncerta, klavirske minijature, društvenih i modernih plesova, gudačkog kvarteta, baleta u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja

2. prepoznati u zvučnim primjerima značajke glazbenih instrumentalnih vrsta

3. analizirati karakteristike instrumentalne glazbe

4. usporediti instrumentalna djela različitih skladatelja

5. zaključiti na temelju slušanja i analize glazbenih djela te razgovora koje su značajke instrumentalne glazbe

6. kritički procijeniti instrumentalna djela i njihovu vrijednost u povijesnim glazbeno-stilskim razdobljima, pravcima, stilovima i žanrovima

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Vokalna glazba

Gregorijanski koral

Misa

Motet

Madrigal

Višeglasna popijevka

Vokalno-instrumentalna glazba

Opera

Oratorij

Kantata

Instrumentalna glazba

Suita

Sonata

Koncert

Gudački kvartet

Simfonija

Napomene:

Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom slušanja, analize i upoznavanja glazbenih djela s osnovnim teorijskim značajkama u cilju ostvarivanja ishoda učenja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, samostalan rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Vokalna glazba

1. identificirati značajke gregorijanskog korala, mise, moteta, madrigala, višeglasne popijevke u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja

2. identificirati vokalnu glazbu u zborskom muziciranju, klapskom pjevanju, gospelu, narodnoj glazbi te u suvremenome glazbenom izričaju

3. prepoznati u zvučnim primjerima karakteristike vokalne glazbe

4. analizirati karakteristike vokalne glazbe

5. usporediti vokalna djela različitih skladatelja kroz različita stilska razdoblja

6. prepoznati i razlikovati odlike pjesme u različitim regijama Republike Hrvatske i svijetu

7. zaključiti na temelju slušanja i analize glazbenih djela te razgovora koje su značajke vokalne glazbe

8. kritički procijeniti važnost vokalne glazbe u različitim glazbeno-stilskim razdobljima

Vokalno-instrumentalna glazba

1. identificirati karakteristike vokalno-instrumentalne glazbe (opera, kantata, oratorij, solo pjesma, opereta, musical) u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja

2. prepoznati u zvučnim primjerima značajke glazbeno-scenskih i glazbenih vokalno-instrumentalnih vrsta

3. analizirati karakteristike vokalno-instrumentalne glazbe

4. usporediti vokalno-instrumentalna djela umjetničke, popularne i narodne glazbe

5. zaključiti na temelju slušanja i analize glazbenih djela te razgovora koje su značajke vokalno-instrumentalne glazbe

6. kritički procijeniti vokalno-instrumentalna djela i njihovu vrijednost u povijesnim glazbeno-stilskim razdobljima

Instrumentalna glazba

1. identificirati karakteristike suite, sonate, simfonije, koncerta, klavirske minijature, društvenih i modernih plesova, gudačkog kvarteta, baleta u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja

2. prepoznati u zvučnim primjerima značajke glazbenih instrumentalnih vrsta

3. analizirati karakteristike instrumentalne glazbe

4. usporediti instrumentalna djela različitih skladatelja

5. zaključiti na temelju slušanja i analize glazbenih djela te razgovora koje su značajke instrumentalne glazbe

6. kritički procijeniti instrumentalna djela i njihovu vrijednost u povijesnim glazbeno-stilskim razdobljima, pravcima, stilovima i žanrovima

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Vokalna glazba

Zborska glazba

Klapska pjesma

Gospel

Narodna pjesma

Suvremeni vokalni izričaj

Vokalno-instrumentalna glazba

Solo pjesma

Opereta

Mjuzikl

Narodna glazba

Popularna glazba

Instrumentalna glazba

Klavirska minijatura

Balet

Društveni plesovi

Moderni plesovi

Napomene:

Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom slušanja, analize i upoznavanja glazbenih djela s osnovnim teorijskim značajkama u cilju ostvarivanja ishoda učenja.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, samostalan rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ steći znanja i vještine te usvojiti procese i koncepte potrebne za korištenje računala

■ obrađivati i prikazivati podatke i informacije korištenjem primjenskih programa

■ usvojiti temeljna informatička znanja važna za razumijevanje rada računala

■ komunicirati posredstvom različitih medija

■ usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije podataka i informacija

■ analizirati i kritički ocijeniti prikupljene informacije

■ razviti logičke misaone procese

■ razviti algoritamski način razmišljanja

■ biti osposobljeni za samostalno i timsko rješavanje jednostavnijih problema iz vlastitog života i odabrane struke primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije

■ steći osnovna znanja i vještine kako bi mogli usvojiti korištenje specifičnih računalnih programa iz područja struke

■ poštovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti sadržaje s računalnih mreža

■ steći temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Opis predmeta:

Napredak današnjeg društva temelji se na novim znanstvenim otkrićima te njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Razvoj znanosti i njezinu primjenu danas ne možemo zamisliti bez kvalitetne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te algoritamskog pristupa rješavanju problema.

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su računala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom životu, potrebno je da svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Posebno je važno znati i moći prikupiti informacije i podatke te ih kritički vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i prikazati. Danas je konkurentnost na tržištu rada nezamisliva bez kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata vlastitog rada.

Umijeće korištenja računala, temeljna znanja i rješavanje problema tri su važne sastavnice informatičkog obrazovanja koje se nužno odvija uz samostalno korištenje računala. Rješavanje problema povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji će se razvijati u nastavnom predmetu.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Poznavanje i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

1. razlikovati prikaz različitih vrsta podataka u računalu

2. razlikovati osnovne logičke sklopove

3. obrazložiti ulogu logičkih sklopova kod računala

4. razlikovati osobine i odabrati pogodne komponente računalnog sustava

5. koristiti operacijski sustav računala i prilagoditi ga svojim potrebama

6. rukovati datotekama i mapama u grafičkome korisničkom sučelju

Računalne mreže i internet

1. povezati uređaje u određeni tip mreže

2. razlikovati načine spajanja na internet i pravila prijenosa podataka

3. komunicirati elektroničkom poštom

4. koristiti usluge interneta

5. sigurno koristiti računalo, mrežu i internet

Obrada i prikaz podataka

1. koristiti postupke za uređivanje i oblikovanje teksta na razini znaka, odlomka i stranice

2. koristiti i primijeniti program kojim će prilagoditi sliku, zvuk ili video potrebama korištenja u struci

3. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija te samostalno prikazati i izložiti prezentaciju

4. koristiti primijenjeni program za oblikovanje web stranice te oblikovanu stranicu postaviti na internet

5. radom u timu modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog života te uporabom stečenih vještina i mogućnostima određene aplikacije izraditi rješenje

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Poznavanje i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

1. Prikaz podataka u računalu:

■ binarni brojevni sustav

■ veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava

■ operacije s binarnim brojevima

■ pojam količine podataka

■ prikaz znakova te cijelih i realnih brojeva u računalu.

2. Logički sklopovi:

■ osnovne logičke operacije i pripadajući sklopovi

■ tablice istinitosti

■ logički izrazi i minimizacija

■ opis i crtanje logičkih sklopova.

Građa računala:

■ osnovni dijelovi računala

■ ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski uređaji i priključivanje

■ centralna procesorska jedinica

■ vanjske memorije.

3. Operacijski sustav:

■ pojam i svojstva OS-a

■ grafičko sučelje

■ postavke korisničkog sučelja

■ rad s datotekama i mapama

■ osnovno uređivanje crteža.

Računalne mreže i internet

1. Mreže računala:

■ mreže računala (definicija i vrste)

■ dijelovi mreže računala

■ brzina prijenosa podataka

■ internet

■ načini spajanja na internet

■ protokoli – vrste i podešavanje

■ davatelj usluga

■ korisnički račun

■ usluge interneta.

2. Elektronička pošta:

■ e-mail klijent, web mail

■ poštanski sandučić – osnovna podešavanja

■ komunikacija pomoću elektroničke pošte.

3. Usluga WWW-a:

■ web preglednik – korištenje, podešavanje

■ učinkovito pretraživanje i preuzimanje sadržaja s interneta

■ procjenjivanje kvalitete sadržaja na internetu.

4. Računalna sigurnost i etičnost:

■ sigurnost i zaštita osobnih podataka

■ štetni programi i zaštita

■ kultura ponašanja na internetu

■ autorska prava i njihova zaštita.

Obrada i prikaz podataka

1. Obrada teksta:

■ osnovna obilježja odabranog programa za obradu teksta

■ unos teksta i osnovna podešavanja stila pisanja

■ oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice

■ jezična provjera teksta i pretraživanje dokumenta

■ umetanje i oblikovanje tablice

■ umetanje i oblikovanje slika

■ pisanje matematičkih izraza

■ izradba tablice sadržaja

■ oblikovanje cijelog dokumenta

■ priprema dokumenta za ispis

■ izradba zadanog dokumenta.

2. Obrada slike, zvuka i videa:

■ slika

■ zvuk

■ video.

3. Prezentacije:

■ slajd, predložak, dizajn

■ korištenje slika, crteža, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji

■ efekti na slajdu i prezentaciji

■ izradba prezentacije na zadanu temu.

4. Projektni zadatak:

■ izradba projektnog zadatka

■ prezentiranje projektnog zadatka.

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Obrada i prikaz podataka

1. koristiti primijenjeni program za oblikovanje web stranica te oblikovanu stranicu postaviti na internet

2. radom u timu modelirati problem iz struke i isvakodnevnog života te uporabom stečenih vještina i mogućnostima određene aplikacije izraditi rješenje

Rješavanje problema pomoću računala

1. opisati postupak nastajanja programa

2. objasniti pojam algoritma

3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod

4. analizirati program zapisan u konkretnome programskom jeziku, dijagramu toka ili pseudokodu

5. osmisliti te kreirati program u konkretnom programskom jeziku koji rješava određeni problem uporabom slijedne strukture, strukture grananja i strukture ponavljanja

6. koristiti i primijeniti program tabličnog računanja za izradbu dokumenata koji sadrže oblikovane podatke, formule, funkcije i grafikone

7. osmisliti cjelokupno rješenje jednostavnijeg problema iz struke

Razrada

Nastavne

cjeline

Razrada – Nastavne teme

Obrada i prikaz podataka

Web stranice:

■ osnovna obilježja odabranog programa za izradbu web stranice

■ osnovna podešavanja

■ povezivanje stranica

■ organizacija sadržaja

■ postavljanje stranice na internet

Projektni zadatak:

■ izradba projektnog zadatka

■ prezentiranje projektnog zadatka.

Rješavanje problema pomoću računala

Program i algoritam:

■ programski jezici

■ koraci u programiranju

■ algoritam – pojam i uloga

■ dijagram toka i pseudokod

■ slijedna struktura

■ naredba grananja

■ naredbe ponavljanja

■ analiza algoritma.

Osnovna obilježja odabranoga programskog jezika:

■ upis i ispis podataka

■ naredba pridruživanja

■ tipovi podataka

■ standardne funkcije

■ naredba grananja

■ naredbe ponavljanja

■ osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima.

Tablično računanje:

■ osnovna obilježja odabranog programa za tablično računanje

■ unos i izmjena podataka

■ oblikovanje ćelija i tablica

■ adresiranje ćelija

■ formule i osnovne funkcije

■ izdvajanje podataka

■ grafikoni

■ priprema za ispis i ispis dokumenta.

Projektni zadatak:

■ analiza problema

■ izradba projektnog zadatka

■ prezentiranje projektnog zadatka.

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj predmeta:

■ biti osposobljeni opisati osnovne likovne elemente i jednostavne kompozicijske odnose na karakterističnim primjerima poznatih umjetničkih djela iz područja slikarstva, skulpture, arhitekture i dizajna,

■ moći opisati osnovne osobine najznačajnijih umjetničkih razdoblja i stilova svjetske i hrvatske umjetnosti,

■ imenovati i opisati osnovne likovne elemente i kompozicijske odnose na primjerima likovno-umjetničkih djela te primijeniti odgovarajući likovni rječnik,

■ opisati svoj doživljaj odabranih djela vizualnih umjetnosti i dizajna,

■ usvojiti pozitivan stav o vizualnim umjetnostima i kulturnoj baštini,

■ razviti i primijeniti nove vještine i likovne tehnike za prikazivanje vlastitih ideja,

■ obrazložiti estetske vrijednosti na primjerima poznatih likovno-umjetničkih djela

Opis predmeta:

Likovna umjetnost, osnovama vizualnog jezika, omogućuje polazniku opisati likovno-umjetnička djela, prepoznati osnovne likovne elemente te jednostavne kompozicijske odnose i temeljne estetske vrijednosti. Korištenje vizualnog jezika omogućuje polazniku identificirati likovno-umjetnička djela od prapovijesti do danas uz opažanje pojedinih likovnih elemenata i utvrđivanje njegove povijesne i društvene uvjetovanosti. Jedna od temeljnih zadaća nastavnog predmeta likovna umjetnost je da polaznik usvoji pozitivan stav o likovnoj umjetnosti i obrani vlastiti stav.

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Osnove vizualnog jezika

1. opisati osnovne likovne elemente i jednostavne kompozicijske odnose na likovno-umjetničkim djelima i primjerima dizajna

2. razlikovati likovne tehnike i medije na poznatim likovnim djelima

3. usporediti materijale i vrste konstrukcija u arhitekturi

4. analizirati likovno-umjetnička djela primjenom vizualnog jezika

5. realizirati vlastite ideje, stavove i osobnosti u različitim likovnim tehnikama

6. navesti estetske vrijednosti likovno-umjetničkih djela i dizajnerskih ostvarenja

7. obraniti stav prema likovnim i dizajnerskim ostvarenjima

Povijesni pregled likovne umjetnosti

1. odrediti teme koje se obrađuju u likovnoj umjetnosti

2. opisati pojmove koji proizlaze iz likovnog izražavanja i naglašavanja pojedinih likovnih elemenata

3. utvrditi na poznatim likovnim djelima karakteristike stilskih razdoblja i pravaca te njihovu povijesnu i društvenu uvjetovanost

4. istražiti pravce koji negiraju klasičan oblik likovnog izražavanja te vizualan doživljaj ostvaruju netradicionalnim postupcima kao rezultat ideje

5. uočiti da je arhitektura uvjetovana društvenim promjenama i da arhitektonski oblici proizlaze iz svrhe i namjene građevine te iz tehnologije gradnje

6. obraniti stav prema likovnim djelima pojedinih stilskih razdoblja i pravaca

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Pojedinac i okolina

Vizualna komunikacija, vizualni jezik, vizualni mediji

Tema

Najčešće teme u likovnim umjetnostima

Figuracija i apstrakcija

Stupnjevi vizualne realnosti

Ikonografija i ikonologija

Oblikovanje plohe

Linearni i tonski crtež

Linija kao element likovne forme: vrste i svojstva

Crtačke tehnike

Grafičke tehnike

Slikarske tehnike

Boja kao element likovne forme

Koloristički kontrasti

Svjetlost i sjena

Koloristička modulacija i tonska modelacija

Fotografija: svjetlost, prostor, kadar i oblikovanje

Prostor u plohi: perspektive

Kompozicija

Kontrast, harmonija

Ravnoteža: simetrija i asimetrija

Ritam

Proporcija: zlatni rez

Vrste kompozicija

Oblikovanje mase i prostora

Kiparske vrste: puna plastika, reljef, mobil

Tehnike i materijali: tradicionalni i moderni

Likovni elementi: oblik, masa, prostor, ploha, površina

Industrijski dizajn i umjetnički obrt

Arhitektonske funkcije

Konstruktivni elementi u arhitekturi tradicionalnih materijala

Moderne konstrukcije i materijali

Masa i prostor

Plansko i spontano

Pretpovijest

Monumentalno slikarstvo i sitna plastika starijega kamenog doba

Oblikovanje prostora i pojava arhitekture mlađega kamenog doba

Konstrukcije i funkcije megalita

Urbana revolucija metalnog doba

Drevne civilizacije

Gradovi, građevine i skulptura područja Mezopotamije

Gradovi i građevine Egipta

Dominacija mase i plošnost skulpture i slikarstva Egipta

Umjetnost Krete, Mikene i Etrušćana

Antička Grčka

Grčki gradovi: spontano i plansko

Sakralna i svjetovna arhitektura

Arhitektonski redovi

Razvoj grčke skulpture

Oslikana keramika

Antički Rim

Urbanizacija Europe

Struktura, konstrukcije i funkcije rimske sakralne i profane arhitekture

Realizam i iluzionizam rimskog kiparstva i slikarstva

Transformacija kasnoantičkog grada

Preobražaj kasnoantičke umjetnosti

Ranokršćanska umjetnost

Graditeljstvo: bazilika i baptisterij

Slike i reljefi simbola nove vjere

Bizantska umjetnost

Centralne i longitudinalne crkve Justinijanova razdoblja

Ikonografska topografija

Predromanika

Samostan – novi centar života

Karolinška arhitektura

Ornamentalnost reljefa i iluminacija

Starohrvatsko graditeljstvo, plastika i slikarstvo

Islamska umjetnost

Arhitektura: kontinuitet bizantskih oblika u džamiji

Dominacija ornamenta i kaligrafije

Romanika

Grad, samostan i burg – centri života

Adicija i subordinacija u arhitekturi i skulpturi

Romanička crkva

Plošnost i podređenost kadru slike i skulpture

Ikonografski program

Romanička umjetnost u Hrvatskoj

Gotika

Odvajanje funkcija i planiranje gradova

Novi konstruktivni oblici u arhitekturi

Graditeljstvo gotike u trima razdobljima

Odnos kipa i građevine u trima razdobljima

Gotički idealizam i naturalizam u kiparstvu i slikarstvu

Umjetnost gotike u Hrvatskoj

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, samostalan rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Povijesni pregled likovne umjetnosti

1. odrediti teme koje se obrađuju u likovnoj umjetnosti

2. opisati pojmove koji proizlaze iz likovnog izražavanja i naglašavanja pojedinih likovnih elemenata

3. utvrditi na poznatim likovnim djelima karakteristike stilskih razdoblja i pravaca te njihovu povijesnu i društvenu uvjetovanost

4. istražiti pravce koji negiraju klasičan oblik likovnog izražavanja te vizualni doživljaj ostvaruju netradicionalnim postupcima kao rezultat ideje

5. uočiti da je arhitektura uvjetovana društvenim promjenama i da arhitektonski oblici proizlaze iz svrhe i namjene građevine te iz tehnologije gradnje

6. obraniti stav prema likovnim djelima pojedinih stilskih razdoblja i pravaca

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Renesansa i manirizam

Idealni grad

Sklad proporcija i obnova antičke misli u arhitekturi rane i visoke renesanse

Slikarstvo rane i visoke renesanse: realizam i perspektiva

Kiparstvo rane i visoke renesanse

Manirizam u Italiji

Manirizam izvan Italije

Sinteza gotike i renesansa u Hrvatskoj

Fortifikacijska arhitektura u Hrvatskoj

Barok i rokoko

Znanstvena otkrića i likovna umjetnost

Barokni prospekti u urbanizmu

Jedinstvenost prostora i pokrenutost mase u arhitekturi

Barokni dvorac i perivoj

Nove teme, pikturalnost i iluzionizam u slikarstvu

Pokret i otvorenost forme u skulpturi

Barokna sinteza umjetnosti

Rokoko – galantne teme aristokracije

Umjetnost 17. i 18. st. u Hrvatskoj

Građanska epoha

Građanski stilovi: klasicizam i romantizam

Realizam i fotografija

Graditeljstvo industrijske epohe

Preobrazba gradova industrijske revolucije

Historicizam

Inženjerska arhitektura

Čikaška škola

Na prijelazu stoljeća

Impresionizam: dominacija boje

Istraživanja postimpresionista/velike četvorice, simbolizam

Secesija/Art Nouveau

Hrvatska umjetnost na prijelazu stoljeća

Heterogenost

moderne umjetnosti prve polovice 20. st.

Kolorizam fovizma i ekspresionizma

Oblik u kubizmu i futurizmu

Organička i geometrijska apstrakcija

Metafizičko slikarstvo, dadaizam i nadrealizam

Kiparstvo prve polovice 20. stoljeća

Hrvatska u prvoj pol. 20. stoljeća: slikarstvo i kiparstvo

Urbanizam i arhitektura moderne i postmoderne

Humanizacija procesa raspada velegrada

"Zračeći grad"

Funkcionalizam u arhitekturi i dizajnu

Bauhaus

Organička arhitektura

Zagrebačka škola

Internacionalni stil

Postmoderna i dekonstrukcija u urbanizmu i arhitekturi

Simultanost suvremene umjetnosti

Apstraktni ekspresionizam i lirska apstrakcija

Ukidanje socrealizma: Exat 51

Afirmacija znanosti : Op art, kinetička umjetnost i Nove tendencije,

Novi realizam i pop art

Konceptualna, ambijentalna, video i kompjutorska umjetnost,

Happening i performance

Vizualne komunikacije

Strip, film, tisak, digitalni mediji

Kulturno naslijeđe

Muzeologija i zaštita spomenika

Zaštita okoliša

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, samostalan rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

FOTOGRAFIJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Fotografija snimanje

Fotografija obrada

Rasvjeta

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ steći znanja i vještine snimanja fotografije u različitim fotografskim sustavima

■ steći znanja i vještine za obradu klasičnog i digitalnog zapisa fotografije i različite načine realizacije fotografije

Opis modula:

Ovaj modul daje temeljna tehnološka i proizvodna znanja i vještine u području snimanja i obrade fotografije.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Fotografija (1. razred, 4 sata, 8 bodova)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Fotografija snimanje

1. identificirati osnovne fotografske stilove

2. identificirati osnovne fotografske tehnike

3. razlikovati fotografiju kao samostalan medij i/ili element medija

4. odabrati fotografsku opremu prema zahtjevima snimanja

5. oblikovati fotografsku kompoziciju

6. razlikovati dijelove fotoaparata i ostale snimateljske opreme te njihovu funkciju

7. identificirati principe rada fotoaparata

8. koristiti fotografski aparat za snimanje

9. snimiti fotografije u studiju, u vanjskim uvjetima te u kontroliranim i zatečenim uvjetima

10. analizirati fotografiju

Fotografija obrada

1. razlikovati analognu i digitalnu obradu fotografije

2. pripremiti i koristiti uređaje i fotografije za digitalizaciju

3. izvesti predobradu digitalnog zapisa fotografije

4. izvesti tehničku obradu digitalnog zapisa fotografije

5. izvesti kreativnu obradu digitalnog zapisa fotografije

6. izvesti prilagodbu i objavu fotografije za različite medijske platforme

7. primijeniti odgovarajuće načine pohrane i realizacije digitalnog zapisa fotografije

Rasvjeta

1. razlikovati vrste i karakteristike rasvjete

2. postavit rasvjetu

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Uvod u fotografiju

Fotografija kao medij

Razvoj fotografije

Pojam fotografskog sustava (klasični fotografski sustavi, digitalni fotografski sustav)

Osnove klasične fotografije

Digitalna fotografija

Fotografski aparat i oprema za snimanje

Fotografski aparati

Mediji za snimanje

Objektivi

Dodatna oprema (stativi, rasvjeta,filteri, svjetlomjer i ostalo)

Fotografska izražajna sredstva

Kompozicija fotografije

Ekspozicija

Kolor i crno-bijela fotografija

Svjetlo

Planovi

Rakurs

Žarišna duljina

Fotografsko snimanje

Fotografski studio

Snimanje u fotografskom studiju, analiza snimljenih fotografija

Snimanje u vanjskim uvjetima, analiza snimljenih fotografija

Snimanje u kontroliranim i zatečenim uvjetima, analiza snimljenih fotografija

Snimanje prema slobodnoj temi, analiza snimljenih fotografija

Digitalna obrada fotografija

Digitalni fotografski laboratorij

Formati digitalnog zapisa

Digitalizacija klasične fotografije

Predobrada, tehnička obrada i kreativna obrada digitalnog zapisa

fotografija

Prilagodba fotografija za različite namjene

Realizacija

Realizacija fotografija projekcijom

Realizacija fotografija ispisom

Realizacija fotografija u drugim medijima

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

ZVUK

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Zvuk snimanje

Zvuk obrada

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ steći znanja i vještine za pripremanje audioopreme, planiranje i pripremu snimanja zvuka, snimanje, obradu, montažu i sinkronizaciju zvuka te pohranjivanje i emitiranje zvučnih sadržaja

Opis modula:

Ovaj modul daje temeljna tehnološka i proizvodna znanja i vještine u području snimanja i obrade zvuka.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Zvuk (1. razred, 3 sata, 7 bodova)

U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Zvuk snimanje

1. opisati principe nastanka, prijenosa i zapisa zvuka

2. razlikovati fizikalne temelje akustike, akustiku prostorija i slušnu akustiku

3. razlikovati uređaje za snimanje zvuka

4. razlikovati osnovne vrste, principe rada i karakteristike mikrofona

5. sudjelovati u postavljanju mikrofona za snimanje u studijskim i terenskim uvjetima

6. povezati uređaje (mikrofon i računala/više mikrofona/jednostavan tonski lanac) u jedinstven sustav

7. pripremiti i testirati audioopremu

8. i snimiti zvučni zapis prema namjeni

9. i obilježiti i arhivirati snimljeni materijal

Zvuk obrada

1. opisati načela digitalizacije i kompresije zvuka

2. razlikovati uređaje za obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvučnog zapisa

3. obraditi zvučni zapis

4. montirati zvučni zapis

5. sinkronizirati slike i zvuk

6. i dodavati zvučne efekte (atmosfera i šumovi)

7. prilagoditi i objaviti zvučni zapis za različite medijske platforme

8. organizirati i pohraniti zvučne zapise

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Zvuk

Osnovni pojmovi zvuka

Akustika, akustika prostora i slušna akustika

Karakteristike zvuka

Izobličenja u prijenosu zvuka

Osnove snimanja zvuka

Oprema za snimanje zvuka – karakteristike i osjetljivost mikrofona

Snimanje govora

Snimanje atmosfera i prirodnih šumova

Osnove postava mikrofona za snimanje glazbenih instrumenata

Arhiviranje snimljenog materijala

Osnove montaže zvuka

Oprema za obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvučnog zapisa

Obrada zvučnih zapisa

Zvučni efekti i glazba

Montaža govora, glazbe, zvučnih efekata i tišine

Akustični efekti na računalu

Montaža i sinkronizacija zvuka za audiovizualni uradak

Eksportiranje za emitiranje ili distribuciju

Zadatak-radijska emisija

Radijski žanrovi (1. elementi radioprograma:glazba, reklame, jinglovi itd. 2. radioforme: vijesti, razgovor, kometar)

Snimanje i obrada zvuka za radio

Montiranje glazbe i zvučnih efekata u postojeću snimku

Eksportiranje za emitiranje i distribuciju

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjeli dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba,

seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

VIDEO

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Video snimanje

Video montaža

Rasvjeta

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ steći znanja i vještina primjene računalne i audiovizualne tehnologije za realizaciju videouratka

Opis modula:

Ovaj modul daje temeljna tehnološka i proizvodna znanja i vještine u području snimanja videa.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Video (2. razred, 6 sati, 14 bodova)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Video snimanje

1. razlikovati filmske rodove i žanrove te televizijske forme

2. razlikovati i nabrojati elemente filmskog jezika

3. razlikovati i opisati videoformate i standarde

4. izraditi pripreme za snimanje videomaterijala (skica priloga, koncept sadržaja, pitanja za intervju)

5. izraditi plan snimanja videomaterijala (vremenski i lokacijski) te popis opreme

6. i pripremiti audio i videoopremu za snimanje

7. postaviti i podesiiti audio i videoopremu za snimanje

8. prilagoditi elemente scene zahtjevima snimanja (uređivanje izgleda interijera ili eksterijera)

9. i snimiti video i zvuk

10. i obilježiti i arhivirati snimljenoi materijal

Video montaža

1. razlikovati videostandarde i formate

2. razlikovati vrste montaža

3. unijeti video, slike, zvuk i tekst u nelinearnu videomontažu

4. analizirati i odabrati kadrove

5. montirati video i zvuk

6. i sinkronizirati video i zvuk

7. dodavati grafičke i tekstovne elemente

8. napraviti osnovnu korekciju slike

9. prilagoditi i objaviti video na različitim medijskim platformama

Rasvjeta

1. razlikovati vrste i karakteristike rasvjete

2. planirati rasvjetna tijela, opremu i izvore električnog napajanja za snimanje medijskih sadržaja

3. povezati rasvjetna tijela i opremu na istosmjerne i izmjenične izvore električnog napajanja

4. postaviti ENG (Electronic News Gathering) komplet rasvjete (OSP, do 3 rasvjetna tijela)

5. koristiti dosvjetljivače i sjenila u kontroli rasvjete

6. identificirati osnovne temperature boje svjetla

7. koristiti alate za mjerenje svjetla

8. kontrolirati ekspoziciju pri snimanju medijskih sadržaja

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Video

Sličnosti i razlike filmske i elektroničke slike (video/TV)

Načini stvaranja elektroničkog signala (digitalni zapis), analogni i digitalni zapis pokretne slike

Videostandardi iformati

Uvod u film i televiziju

Filmski rodovi i žanrovi

Televizijske forme

Elementi filmskog jezika i televizija

Specifična televizijska izražajna sredstva

Osnove snimanja

Kamera i dijelovi kamere, parametri podešavanja

Vrste kamera (analogne, digitalne i televizijske/broadcast kamere)

Optički sustavi kamere (objektivi, filtri)

Ostala snimateljska oprema (stativi, rasvjeta, dosvjetljivači)

Ekspozicija

Osvjetljenje (temperature boja), balans bijeloga

Zvuk – eksterni i interni mikrofoni

Vrste medija za snimanje

Formati za pohranu

ENG komplet opreme

Pripreme za snimanje video-materijala

Koncept, skica, sadržaj, novinarska priprema

Osnovno o sinopsisu, scenariju i knjizi snimanja

Snimanje video-uratka

Pripremna faza (organizacija snimanja kratke snimateljske vježbe)

Tehnička specifikacija opreme (snimanje u različitim uvjetima)

Plan snimanja

Snimanje kratke snimateljske forme (u studiju i na terenu)

Obilježavanje i arhiviranje snimljenog materijala

Izradba zadatka (snimiti zadane snimateljske vježbe: odabir videostandarda, formata i podešavanje balansa bijelog, kadriranje, filmski plan, uporaba objektiva, pokret kamere, scena, sekvenca)

Montaža

Osnove montaže

Aplikacija za montažu i obradu audio-video zapisa

Organizacija i unos materijala, koncept montaže

Gruba montaža

Struktura sekvence

Objedinjavanje sekvenci

Sinkronizacija

Titlovi, uvodne i odjavne špice

Prilagodba za reprodukciju ili distribuciju na različitim medijskim platformama (eksport)

Izradba zadatka (sudjelovati u timskom radu prema dodijeljenoj ulozi u realizatorskoj ekipi, realizirati zadani kratki videouradak: vijest, reportaža, dokumentarni prilog, glazbeni spot i sl.)

Arhiva

Načini katalogiziranja

Organizacija arhive

Izradba zadanog zadatka (izradba prezentacijskog DVD-a sa svim radovima polaznika).

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

RAČUNALNA GRAFIKA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Računalna grafika

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ steći znanja i vještine za primjenu računalnih tehnologija u izradbi statičnih medijskih sadržaja i elemenata za animirane i interaktivne medijske sadržaje

Opis modula:

Ovaj modul daje temeljna tehnološka i proizvodna znanja i vještine iz područja računalne grafike.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Računalna grafika (2. razred, 2 sata, 4 boda)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Računalna grafika

1. tumačiti sustave i teoriju boja

2. razlikovati vektorsku i rastersku grafiku

3. primijeniti osnove tipografije u medijskom sadržaju

4. razlikovati osnovne parametre slike

5. prilagoditi parametre slike ovisno o namjeni

6. izraditi vektorske grafike

7. izraditi rasterske grafike

8. provesti montažu rasterske i/ili vektorske grafike

9. provesti prilagodbu i objavu grafike na različitim medijskim platformama

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Uvod u računalnu grafiku

Rasterska i vektorska grafika

Datotečni formati i njihove specifičnosti

Sustavi boja

Osnovni parametri slike

Optimizacija računalne grafike

Tipografija

Osnovni pojmovi tipografije

Pismo

Mjerni sustavi

Slovni znakovi

Uređivanje teksta

Uređivanje pisma (dodavanje dijakritičkih znakova)

Rasterska grafika

Sučelje, alati i osnovne postavke

Selektiranje

Rad sa slojevima

Maskiranje

Uporaba režima miješanja (blending)

Korekcija boja

Rad s tekstom

Primjena filtra i efekata

Retuširanje

Fotomontaža

Eksportiranje za reprodukciju ili distribuciju

Vježba: izraditi rastersku grafiku na zadanu temu

Vektorska grafika

Sučelje, alati i osnovne postavke

Rad s krivuljama, crtanje i bojanje

Rad s tekstom

Efekti, stilovi i simboli

Eksportiranje za reprodukciju ili distribuciju

Vježba: izraditi vektorsku grafiku na zadanu temu

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

VIZUALNE KOMUNIKACIJE

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Vizualne komunikacije

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ steći znanja i vještine za primjenu tehnika računalnog oblikovanja u osmišljavanju i izradbi uradaka po principima vizualnih komunikacija za različite medijske platforme te prostorne instalacije

Opis modula:

Ovaj modul daje temeljna teorijska i proizvodna znanja i vještine iz područja izradbe vizualnih komunikacija.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Vizualne komunikacije (3. razred, 2 sata, 4,5 boda)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Vizualne komunikacije

1. organizirati medijske sadržaje i informacije u skladu sa zakonitostima komunikacijskih procesa i vizualne percepcije

2. organizirati medijske sadržaje i informacije u skladu s društvenim, odnosno kulturološkim kodovima i konvencijama

3. prilagođavati sadržaje i informacije iz tiskovina za njihovo objavljivanje na elektronskim medijima i obratno

4. kreativno oblikovati vizualne komunikacije za medije i tiskovine (oglasi, baneri i sl.)

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Osnove vizualnih komunikacija

Polje vizualnih komunikacija

Zadaće vizualnih komunikacija

Dizajn i umjetnost

Proces komunikacije

Model vještine komuniciranja

Šum i povratna informacija

Kultura, kod, konvencija

Običaji različitih kultura

Perspektiva kao konvencija

Podkodiranje, nadkodiranje, ekstrakodiranje

Znakovi i simboli

Ideogrami, piktogrami, logogrami

Razine komuniciranja

Denotacija i konotacija

Empatija

Tipografija

Vrste tipografije

Pravila primjene tipografije

Fotografija u vizualnoj komunikaciji

Dominirajuća fotografija

Sekundarna fotografija/kolaž

Fotografika

Načini organiziranja informacija

Pet osnovnih načina – arhitektura informacije

Signalizacija

Povijesni pregled

Od prethistorije do digitalnog doba

Istaknuti strani i domaći autori

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

ANIMACIJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Animacija

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ steći znanja i vještine za primjenu tehnike računalne animacije u osmišljavanju i izradbi animacijskih uradaka i kratkih animiranih filmova

Opis modula:

Ovaj modul daje temeljna tehnološka i proizvodna znanja i vještine iz područja izradbe animacija.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Animacija (3. razred, 4 sata, 7 bodova)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Animacija

1. protumačiti principe animacije

2. razlikovati vrste animacije

3. planirati animaciju

4. dizajnirati animacije

5. izraditi animaciju

6. izvršiti uvoz i sinkronizaciju zvuka u animaciju

7. prilagoditi i objaviti animaciju na različitim medijskim platformama

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Animacija

Povijest animacije

Vrste animacije

Tehnike tradicionalne animacije

Tehnike računalne animacije

Principi animacije

Zagrebačka škola animiranog filma

Pregledavanje i analiza animiranih filmova

Izradba animacije

Odabir teme

Odabir tehnike i formata

Izradba modela liste

Izradba knjige snimanja

Snimanje pokreta predložaka

Animiranje

Dodavanje zvukova

Dodavanje efekata, titlova

Objedinjavanje elemenata završno obrađene animacije

Exportiranje za reprodukciju i distribuciju

Vježba: stop-motion animacija

Zadatak – izradba animiranog filma

Pripremna faza animiranog filma

(sinopsis, scenarij, model lista likova i pozadina, knjiga snimanja)

Produkcijska faza (sučelje, alati i osnovne postavke aplikacije za izradbu animiranog filma, animiranje likova unutar scene, montaža)

Postprodukcija(dodavanje efekata, titlova; dizajn zvuka; eksportiranje za reprodukciju i distribuciju)

Reprodukcija

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

3D ANIMACIJA

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

3D animacija

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ steći znanja i vještine za osmišljavanje i modeliranje 3D likova i objekata, primjenu i oblikovanje raznih tekstura, postavljanje rasvjete i kamera na izrađenu scenu, animiranje te prilagodbu i pohranjivanje animacija i 3D modela na različite medijske platforme

Opis modula:

Ovaj modul daje temeljna tehnološka i proizvodna znanja i vještine u području 3D animacije.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

3D animacija (4. razred, 4 sata, 6 bodova)

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

3D animacija

1. pravilno tumačiti i interpretirati svrhu, koncept i proces izradbe 3D računalne grafike

2. koristiti prikladne tehnike 3D modeliranja u izradbi 3D modela likova i objekata

3. animirati 3D modele

4. primijeniti i oblikovati teksturu za modele

5. izraditi scenu

6. postaviti svjetlosne pozicije za model i rasvjetu scene

7. postaviti virtualne kamere

8. izraditi animaciju

9. izvršiti renderiranje

10. prilagoditi i objaviti 3D modele na različitim medijskim platformama

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

3D računalna grafika

Trodimenzionalni virtualni svijet

Svrha, koncept i proces izradbe 3D računalne grafike

Aplikacija: sučelje, alati i osnovne postavke

Promjena pogleda

Promjenjivi koordinatni sustavi

Renderiranje

Exportiranje za reprodukciju i distribuciju

3D modeliranje

Tehnike 3D modeliranja

Poligonalno modeliranje

NURBS (Non-Uniformal Rational Bezier Splines) modeliranje

Stvaranje i modificiranje Patch i Mesh modela

Kreiranje i dodavanje materijala

Kreiranje i dodavanja tekstura

Izradba particle (eng. particle = čestica) sustava

Kreiranje i modificiranje kompleksnih tijela

Vizualizacija

Izradba i postavljanje scene

Importiranje gotovih objekata

Uporaba particle sustava

Podešavanje kamera i osvjetljenja

Dodavanje efekata

Uvod u animiranje 3D objekata

Jednostavno i složeno pomicanje tijela u prostoru i vremenu (pomicanje pomoću putanja)

Prilagođavanje animacije izlaznom mediju

Vježba: izradba kratke animirane forme

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Naziv modula

MEDIJSKE PREZENTACIJE

Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije

Medijske prezentacije

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

■ steći znanja i vještine za osmišljavanje i izradbu sučelja, integraciju medijskih elemenata, oblikovanje sadržaja za web te prilagodbu i objavu interaktivnih prezentacija za različite medijske platforme

Opis modula:

Ovaj modul daje temeljna tehnološka i proizvodna znanja i vještine iz područja izradbe medijskih prezentacija.

Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu:

Medijske prezentacije (3. razred, 3 sata, 6 bodova)

Medijske prezentacije (4. razred, 3 sata, 6 bodova)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Medijske prezentacije

1. razlikovati principe i specifičnosti strukture različitih medijskih platformi

2. osmisliti i organizirati strukturu medijskih sadržaja

3. osmisliti i izraditi sučelje i interakciju

4. integrirati medijske elemente u medijsku prezentaciju

5. oblikovati sadržaje za web koristeći markup jezik i stilove

6. koristiti protokole za prijenos ili preuzimanje datoteka

7. prilagoditi i objaviti medijske sadržaje na različitim medijskim platformama

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Projektiranje sučelja

Ergonomija sučelja

Usability

Doživljaj korisnika (User experience)

Interaktivne video-prezentacije (Video authoring)

Definiranje strukture datoteka

Uvoz videoelemenata

Transkodiranje

Dizajn sučelja

Izradba interaktivnog sustava navigacije

Objavljivanje i izvoz

Zadatak

Izradba interaktivne videoprezentacije na zadanu temu

Animiranje računalne grafike

Sučelje, alati i osnovne postavke

Primjena alata

Rad sa simbolima

Izradba animacije

Dodavanje interaktivnosti

Integracija zvuka, slike i videa

Multimedijska interaktivna prezentacija

(Interactive media authoring)

Definiranje strukture datoteka

Uvoz multimedijskih elemenata

Dizajn sučelja

Izradba interaktivnog sustava navigacije

Objavljivanje i izvoz

Napomene:

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

Medijske prezentacije

1. razlikovati i objasniti principe i specifičnosti strukture različitih medijskih platformi

2. osmisliti i organizirati strukturu medijskih sadržaja

3. osmisliti i izraditi sučelje i interakciju

4. integrirati medijske elemente u medijsku prezentaciju