PRESTAO VAŽITI ALI VIDI OVDJE!

Objavljeno u NN 65/17 od 07.07.2017.:

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 10. stavka 9. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 30/15) ministar poljoprivrede donosi

 

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE 4 »ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU«, PODMJERE 4.3. »POTPORA ZA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU VEZANO UZ RAZVOJ, MODERNIZACIJU I PRILAGODBU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA«, TIPA OPERACIJE 4.3.3. »ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020.

Članak 1.

U Pravilniku o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tip operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (»Narodne novine«, br. 106/15) u članku 3. stavku 1. točki 3. riječ: »iznošenje« zamjenjuje se riječju: »iznošenjem«.

Članak 2.

U članku 5. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Ukoliko korisnik podnese zahtjev za potporu za pojedinačni projekt ne može unutar istog natječaja biti i korisnik zajedničkog projekta.«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Dosadašnji stavak 5. koji je postao stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Preračun eura u kune za izračun najnižih i najviših iznosa potpore obavljat će se prema tečaju eura utvrđenog od Europske komisije za 1. siječnja godine u kojoj je donesena odluka o dodjeli potpore, sukladno članku 34. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 907/2014 оd 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanja i ostalih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, jamstava i upotrebe eura (SL L 255, 28.8.2014., str. 18-58). Web-adresa na kojoj se može dobiti uvid u navedeni tečaj je: http://ec.europa.eu/budget/inforeuro/.«.

Članak 3.

U članku 9. iza točke 3. dodaju se nove točke 4. i 5. koje glase:

»4) kupovina zemljišta i opreme od člana obitelji

5) ostali troškovi vezani uz najam, kao što je marža najmodavca, troškovi refinanciranja kamata, fiksni troškovi i troškovi osiguranja«.

Dosadašnje točke 4.,5.,6. i 7. postaju točke 6., 7., 8. i 9.

Članak 4.

U članku 10. stavku 7. iza riječi: »izgradnju« dodaju se riječi: »i/ili rekonstrukciju«, a

iza riječi: »(grupa odjela/odsjeka)« dodaju se riječi: »koja je predmet primarnog otvaranja šuma«.

U stavku 8. iza riječi: »vrijednosti« dodaju se riječi: »po pojedinim reljefnim područjima«.

Iza stavka 11. dodaju se stavci 12., 13., 14., 15. i 16. koji glase:

»(12) Kod ulaganja u primarnu šumsku prometnu infrastrukturu koja obuhvaća zemljište jednog ili više vlasnika i/ili posjednika ili osoba koje gospodare zemljištem, ali će ulaganje služiti i za potrebe održivog gospodarenja šumama drugih vlasnika i/ili posjednika ili osoba koje gospodare zemljištem, korisnik ne mora biti vlasnik i/ili posjednik zemljišta ili osoba koja gospodari zemljištem obuhvaćenim ulaganjem. U tom slučaju korisnik uz dokumente navedene u stavcima 1. i 5. mora priložiti i dokumente navedene u stavku 10. ovoga članka.

(13) U slučaju ulaganja iz stavka 12. ovoga članka, osim kada je korisnik jedinica lokalne samouprave, korisnik kroz elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture mora dokazati da će najmanje 15% duljine primarnih šumskih prometnica obuhvaćenih ulaganjem služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama koje korisnik ima u vlasništvu i/ili posjedu ili njima gospodari.

(14) U slučaju ulaganja iz stavka 12. ovoga članka, kada je korisnik jedinica lokalne samouprave, osim u slučaju kada je ista vlasnik i/ili posjednik ili osoba koja gospodari zemljištem, korisnik kroz elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture mora dokazati da će najmanje 15% duljine primarnih šumskih prometnica obuhvaćenih ulaganjem služiti za potrebe održivog gospodarenja šumama šumoposjednika.

(15) U slučaju ulaganja iz stavka 12. ovoga članka, elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture se izrađuje za gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma kako slijedi:

– za šume koje korisnik ima u vlasništvu i/ili posjedu ili njima gospodari u slučaju iz stavka 13. ovoga članka i

– za šume šumoposjednika kada je korisnik jedinica lokalne samouprave u slučaju iz stavka 14. ovoga članka.

(16) U slučaju ulaganja iz stavka 12. ovoga članka, u elaboratu učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture mora biti navedena gustoća mreže primarnih šumskih prometnica svih gospodarskih jedinica, odnosno svih većih šumskih kompleksa (grupa odjela/odsjeka) obuhvaćenih ulaganjem nakon provedbe ulaganja. Maksimalna gustoća mreže primarnih šumskih prometnica svake od gospodarskih jedinica, odnosno svakog od većih šumskih kompleksa (grupa odjela/odsjeka) obuhvaćenih ulaganjem nakon provedbe ulaganja ne smije prelaziti vrijednosti iz stavka 8. ovoga članka.«.

Članak 5.

U članku 16. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Natječaj iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr), Ministarstva (www.mps.hr) i Programa (www.ruralnirazvoj.hr).«.

Članak 6.

U članku 17. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) U slučaju da dva ili više zahtjeva za potporu nakon rangiranja imaju isti broj bodova, prednost na rang-listi imaju ranije podneseni potpuni zahtjevi za potporu (datum, sat, minuta, sekunda).«.

U stavku 8. riječi: » dodatna obrazloženja/ispravke« zamjenjuju se riječima: »dodatne dopune/obrazloženja/ispravke« a riječi: »zahtjev za obrazloženje/ispravak« zamjenjuju se riječima: »zahtjev za dopunu/obrazloženje/ispravak.«.

U stavku 9. riječi: »zahtjeva za obrazloženje/ispravak« zamjenjuju se riječima: »zahtjeva za dopunu/obrazloženje/ispravak.«.

U stavku 10. riječi: »zahtjeva za obrazloženje/ispravak« zamjenjuju se riječima: »zahtjeva za dopunu/obrazloženje/ispravak«.

U stavku 11. riječi: »zahtjev za obrazloženje/ispravak« zamjenjuju se riječima: »zahtjev za dopunu/obrazloženje/ispravak« a riječi: »zahtjeva za obrazloženje/ispravak« zamjenjuju se riječima: »zahtjeva za dopunu/obrazloženje/ispravak«.

Članak 7.

Članak 19. mijenja se i glasi:

»(1) Obveze iz ovoga članka ne primjenjuju se na korisnike koji su obveznici provedbe javne nabave prema propisima koji uređuju postupak javne nabave, osim u slučaju kada provode jednostavnu nabavu.

(2) Korisnik je obavezan prikupiti ponude za prihvatljive troškove putem poziva za prikupljanje ponuda koji će se objaviti na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja.

(3) Za opće troškove i nabave vrijednosti manje od 35.000,00 kn bez PDV-a nije potrebno objaviti poziv za prikupljanje ponuda na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja.

(4) Korisnici mogu započeti postupak objave poziva za prikupljanje ponuda danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(5) Postupak objave poziva za prikupljanje ponuda provodi se sukladno uputi za prikupljanje ponuda koja se objavljuje na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja prije objave natječaja.

(6) Korisnik u pozivu za prikupljanje ponuda definira rok za dostavu ponuda, a koji iznosi najmanje 14 dana od dana objave poziva za prikupljanje ponuda.

(7) Korisnik je obvezan izvršiti odabir ponude sukladno kriterijima odabira ponude koje je obvezan navesti u pozivi za prikupljanje ponuda.

(8) Kriterij odabira ponuda može biti najniža cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda (u daljnjem tekstu: ENP).

(9) Kriteriji za odabir ponuda ne smiju biti diskriminirajući i ne smiju narušavati slobodu tržišnog natjecanja.

(10) Način odabira ponuda i primjene kriterija najniže cijene ili ENP detaljnije se propisuje u uputi za prikupljanje ponuda.

(11) Nakon isteka roka za dostavu ponuda i nakon donošenja odluke o prihvatljivosti zahtjeva za potporu, a najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana donošenja odluke o prihvatljivosti zahtjeva za potporu, korisnik dostavlja Agenciji za plaćanja odabrane ponude, uključujući i ponude/račune za opće troškove i ponude za jednostavnu nabavu vrijednosti manje od 35.000,00 kn, te sažetak izbora ponude čiji se minimalni sadržaj propisuje u uputi za objavu poziva za prikupljanje ponuda.

(12) Odabrane ponude, uključujući i ponude/račune za opće troškove i ponude za bagatelnu nabavu vrijednosti manje od 35.000,00 kn te ostalu prateću dokumentaciju korisnik dostavlja u elektroničkom obliku na CD-u/DVD-u.

(13) Način predaje dokumentacije na elektroničkom mediju propisuje se natječajem.

(14) Ponude prikupljen putem poziva za prikupljanje ponuda objavljenog na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja moraju biti izdane nakon datuma objave poziva za prikupljanje ponuda.

(15) Ponude moraju biti važeće na dan zaprimanja u Agenciju za plaćanja, osim ponuda za opće troškove.

(16) Agencija za plaćanja može umanjiti iznos potpore ako utvrdi da su cijene za robu, radove ili usluge u odabranim ponudama veće od referentnih cijena istih ili sličnih roba, radova i usluga ili ako utvrdi da su cijene iz odabranih ponuda veće od cijena iz elaborata procjene tržišne vrijednosti izrađenog od ovlaštenog sudskog vještaka.

(17) Agencija za plaćanja može umanjiti iznos potpore za pojedini trošak ili zatražiti ponavljanje postupka prikupljanja ponuda ako utvrdi da kriteriji odabira ponuda nisu u skladu sa stavkom 9. ovoga članka ili ako odabir ponuda nije izvršen sukladno kriterijima odabira ponuda navedenim u pozivu za prikupljanje ponuda.

(18) Stavke u dostavljenim ponudama moraju biti iskazane po jedinici mjere, količini, cijeni i ukupnoj cijeni ponude. Ako se kao posebna stavka u ponudama iskazuju usluge kao što su prijevoz, montaža i obuka, moraju se iskazati jediničnom cijenom po jedinici mjere i ukupnom cijenom usluge. Agencija za plaćanje može zatražiti od ponuditelja detaljnije informacije ili obrazloženja o stavkama iz ponude, a korisnik je dužan osigurati da ponuditelj dostavi tražene informacije ili obrazloženja.

(19) Tijekom administrativne kontrole Agencija za plaćanja može zatražiti dokaz o vlasničkoj strukturi ponuditelja. Na zahtjev Agencije za plaćanja korisnik je dužan dostaviti traženi dokument, ne stariji od šest mjeseci na dan dostave traženog dokumenta.

(20) Ako je ponuditelj roba, radova i usluga iz inozemstva, ponude i dokazi o vlasništvu (ako budu zatraženi) moraju biti na hrvatskom ili ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik. Ako je korisnik prikupio ponude i dokaze o vlasništvu, na jeziku koji nije hrvatski ili engleski, korisnik mora priložiti i ovjereni prijevod sudskog tumača navedenih dokumenata.

(21) Tijekom administrativne kontrole Agencija za plaćanja može zatražiti dokaze o vlasničkoj i/ili upravljačkoj strukturi korisnika i poduzetnika koji su u partnerskom i/ili povezanom odnosu s korisnikom, kao i poslovne knjige koje je takav poduzetnik dužan voditi prema važećim zakonskim propisima o računovodstvu. Na zahtjev Agencije za plaćanja korisnik je dužan dostaviti traženi dokument.

(22) Ukoliko je potrebno tražiti dodatna obrazloženja vezano uz provedeni postupak prikupljanja ponuda ili ukoliko je potrebno ponoviti postupak prikupljanja ponuda, Agencija za plaćanja će korisniku dostaviti zahtjev za dopunu/obrazloženje/ispravak.

(23) Korisnik je dužan u roku od deset dana od dana zaprimanja zahtjeva za dopunu/obrazloženje/ispravak dostaviti dopunu/obrazloženje/ispravak, osim u slučaju ponavljanja postupka prikupljanja ponuda kada je rok 30 dana.

(24) U slučaju zahtjeva za promjenu kojim se traži promjena ponuditelja korisnik je obvezan ponoviti postupak prikupljanja ponuda sukladno odredbama ovoga članka i uputi za prikupljanje ponuda prije podnošenja zahtjeva za promjenu.

(25) U slučaju iz stavka 24. ovoga članka korisnik odabrane ponude kod kojih se mijenja ponuditelj i sažetak izbora ponuda dostavlja u elektroničkom obliku kroz AGRONET kao dio zahtjeva za promjenu.

(26) Agencija za plaćanja nije nadležna za odabir ponuda te eventualne sporove između korisnika i ponuditelja.«.

Članak 8.

U članku 20. stavku 3. točka 3. mijenja se i glasi:

»3. prilikom postupanja po zahtjevu za isplatu.«.

U stavku 6. riječi: »za nadmetanje« zamjenjuju se riječima: »o nabavi«.

U stavku 7. riječi: »osam mjeseci« zamjenjuju se riječima: »12 mjeseci«.

Stavak 11. mijenja se i glasi:

»(11) Ukoliko je potrebno tražiti dopunu/obrazloženje/ispravak vezano uz dostavljenu dokumentaciju navedenu u stavcima 7. i 8. ovoga članka, Agencija za plaćanja će korisniku uputiti zahtjev za dopunu/obrazloženje/ispravak.«.

U stavku 12. riječi: »obrazloženje/ispravak« zamjenjuju se riječima »dopunu/obrazloženje/ispravak«.

U stavku 13. riječi: »obrazloženje/ispravak« zamjenjuju se riječima »dopunu/obrazloženje/ispravak«.

Članak 9.

U članku 24. stavku 13. riječ: »preuzimanja« zamjenjuje se riječju: »izdavanja«.

Članak 10.

U članku 25. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Korisniku se ne može isplatiti potpora u iznosu višem od iznosa navedenoga u odluci o dodjeli sredstava. U slučaju isplate u ratama zbroj zatražene potpore iz svih rata ne može biti viši od iznosa navedenoga u odluci o dodjeli sredstava.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ako korisnik u zahtjevu za isplatu navede iznos koji je viši od prihvatljivog iznosa potpore, Agencija za plaćanja može umanjiti iznos za isplatu sukladno članku 63. Provedbene Uredbe Komisije (EU br. 809/2014) оd 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti (SL L 227, 31. 7. 2014).«.

Stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Za plaćanja izvršena u stranoj valuti u svrhu odobrenja zahtjeva za isplatu obračun potpore temeljit će se na deviznom tečaju utvrđenog od Europske komisije za 1. siječanj godine u kojoj se donosi odluka o dodjeli sredstava, osim u slučaju kad korisnik kupi strana sredstva plaćanja po nižem tečaju od tečaja utvrđenog od Europske komisije za 1. siječnja godine u kojoj se donosi odluka o dodjeli sredstava. U tom slučaju obračun potpore temeljit će se na ostvarenom tečaju. Ako se isplata sredstva rasporedi na više godina, devizni tečaj je 1. siječnja godine za koju se plaća predmetna rata (navedeni tečaj objavljen je na mrežnoj stranici http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/index_en.cfm).«.

Članak 11.

Prilog I., Prilog II., Prilog III. i Prilog IV. koji su sastavni dijelovi Pravilnika o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tip operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (»Narodne novine«, br. 106/15) zamjenjuju se novim Prilozima I., II., III. i IV. koji su tiskani uz ovaj Pravilnik.

Članak 12.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/14-01/94

Urbroj: 525-08/0462-17-18

Zagreb, 8. lipnja 2017.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dipl. iur., v. r.

PRILOG I.

»OBRAZAC ZA IZRADU ELABORATA UČINKOVITOSTI MREŽE ŠUMSKIH PROMETNICA – PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE

Sadržaj

A. OPĆI PODACI

1. Osnovni podaci o podnositelju zahtjeva (ime i prezime, OIB, adresa i dr.) – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

2. Osnovni podaci o području zahvata primarnog otvaranja šuma (naziv, površina, položaj, vlasništvo, posjedništvo i dr.) – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

3. Rješenje iz šumskogospodarskog plana (Gospodarska osnova/Program gospodarenja) (kopija) ili jednakovrijedan dokument izdan od strane Savjetodavne službe (kopija)

4. Dokaz o vlasništvu i posjedništvu u području zahvata primarnog otvaranja šuma (vlasnički list, posjedovni list, kopija katastarskog plana) (kopija)

5. Pregledna karta kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – slikovni prikaz/karta, M 1:50000 ili krupnije (samo ako se radi o ulaganju iz članka 10. stavka 12. ovoga Pravilnika)

6. Pregledna karta gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:50000 ili krupnije

B. ANALIZA POSTOJEĆE MREŽE PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE

1. Slojnička karta kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem sa ucrtanim granicama gospodarskih jedinica, unutarnjom podjelom i registrom postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije, a slojnice sa TK 25 (samo ako se radi o ulaganju iz članka 10. stavka 12. ovoga Pravilnika)

2. Slojnička karta gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma sa ucrtanom granicom gospodarske jedinice, unutarnjom podjelom i registrom postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije, a slojnice sa TK 25

3. Registar postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – tabelarni prikaz (obrazac tablice) (samo ako se radi o ulaganju iz članka 10. stavka 12. ovoga Pravilnika)

4. Registar postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

5. Karta drvne zalihe po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije

6. Karta ukupnog desetogodišnjeg bruto etata po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije

7. Karta kategorija opasnosti pojave šumskoga požara po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije

8. Određivanje pripadajućeg reljefnog područja za gospodarske jedinice ili veće šumske komplekse (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – tabelarni prikaz (obrazac tablice) (samo ako se radi o ulaganju iz članka 10. stavka 12. ovoga Pravilnika)

9. Određivanje pripadajućeg reljefnog područja za gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

10. Karta postojeće geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije

11. Prikaz postojeće geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva, drvne zalihe i ukupnog desetogodišnjeg bruto etata po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

12. Raščlamba primarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije

13. Raščlamba primarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

14. Rekapitulacija parametara procjene kvantitete i kvalitete postojeće mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

C. PLANIRANJE/PROJEKTIRANJE IDEJNE TRASE ŠUMSKE CESTE NA KARTI I NA TERENU

1. Slojnička karta (s ucrtanom postojećom primarnom šumskom prometnom infrastrukturom, hidrografskom mrežom, granicama gospodarskih jedinica i unutarnjom podjelom) s projektiranim inačicama nulte linije koje otvaraju neotvoreno/nedovoljno otvoreno šumsko područje unutar kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – slikovni prikaz/karta, M 1:5000 ili krupnije (ekvidistanta e=(5) m) (samo ako se radi o ulaganju iz članka 10. stavka 12. ovoga Pravilnika)

2. Slojnička karta (s ucrtanom postojećom primarnom šumskom prometnom infrastrukturom, hidrografskom mrežom, granicom gospodarske jedinice i unutarnjom podjelom) s projektiranim inačicama nulte linije koje otvaraju neotvoreno/nedovoljno otvoreno šumsko područje unutar područja zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:5000 ili krupnije (ekvidistanta e=(5) m)

3. Slojnička karta (s ucrtanom postojećom primarnom šumskom prometnom infrastrukturom, hidrografskom mrežom, granicama gospodarskih jedinica i unutarnjom podjelom) s odabranom najboljom konačnom inačicom nulte linije (obilježenom nul linijskim poligonom) unutar kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – slikovni prikaz/karta, M 1:5000 ili krupnije (ekvidistanta e=(5) m) (samo ako se radi o ulaganju iz članka 10. stavka 12. ovoga Pravilnika)

4. Slojnička karta (s ucrtanom postojećom primarnom šumskom prometnom infrastrukturom, hidrografskom mrežom, granicom gospodarske jedinice i unutarnjom podjelom) s odabranom najboljom konačnom inačicom nulte linije (obilježenom nul linijskim poligonom) unutar područja zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:5000 ili krupnije (ekvidistanta e=(5) m)

5. Skraćeni tehnički opis idejne trase buduće šumske ceste predstavljene najboljom, konačnom inačicom nulte linije (naziv nulte linije, duljina nulte linije, kategorija planirane šumske ceste (spojna/glavna/sporedna/prilazna), koordinate početne točke nulte linije, koordinate završne točke nulte linije, svrha gradnje šumske ceste, opis trase nulte linije, spajanja buduće šumske ceste s postojećom mrežom primarne šumske prometne infrastrukture, vertikalno razvijanje (vođenje) trase, horizontalno razvijanje (vođenje) trase, hidrografija, kritična mjesta na trasi, obilježba i fiksiranje nulte linije na terenu i dr.) – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

D. ANALIZA UNAPRIJEĐENE MREŽE PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE

1. Slojnička karta kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem sa ucrtanim granicama gospodarskih jedinica, unutarnjom podjelom i registrom unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije, a slojnice sa TK 25 (samo ako se radi o ulaganju iz članka 10. stavka 12. ovoga Pravilnika)

2. Slojnička karta gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma sa ucrtanom granicom gospodarske jedinice, unutarnjom podjelom i registrom unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije, a slojnice sa TK 25

3. Registar unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – tabelarni prikaz (obrazac tablice) (samo ako se radi o ulaganju iz članka 10. stavka 12. ovoga Pravilnika)

4. Registar unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

5. Karta unaprijeđene geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije

6. Prikaz unaprijeđene geometrijske srednje udaljenosti privlačenja drva, drvne zalihe i ukupnog desetogodišnjeg brutto etata po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

7. Raščlamba primarne relativne otvorenosti za unaprijeđenu primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije

8. Raščlamba primarne relativne otvorenosti za unaprijeđenu primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

9. Rekapitulacija parametara procjene kvantitete unaprijeđene mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – tabelarni prikaz (obrazac tablice) (samo ako se radi o ulaganju iz članka 10. stavka 12. ovoga Pravilnika)

10. Rekapitulacija parametara procjene kvantitete i kvalitete unaprijeđene mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

E. REKAPITULACIJA I OCJENA OPRAVDANOSTI PRIMARNOG OTVARANJA ŠUMA (VREDNOVANJE IDEJNE TRASE BUDUĆE ŠUMSKE CESTE)

1. Rekapitulacija rezultata elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

Obrazac tablice A.1.: Osnovni podaci o podnositelju zahtjeva

 

Obrazac tablice A.2.: Osnovni podaci o području zahvata primarnog otvaranja šuma

 

Obrazac tablice B.3.1.: Registar postojećih šumskih cesta gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem (izrađuje se za svaku gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) zasebno)

 

Obrazac tablice B.3.2.: Registar javnih i nerazvrstanih cesta gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem (izrađuje se za svaku gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) zasebno)

 

Obrazac tablice B.3.3.: Registar postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem (izrađuje se za svaku gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) zasebno)

 

Obrazac tablice B.4.1.: Registar postojećih šumskih cesta gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

Obrazac tablice B.4.2.: Registar javnih i nerazvrstanih cesta gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

 

Obrazac tablice B.4.3.: Registar postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj

 

Metodologija izrade registra primarne šumske prometne infrastrukture gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

Registar primarne šumske prometne infrastrukture, tabelarni dio koji se izrađuje u tabličnom kalkulatoru (kao npr. Microsoft Excel) i grafički dio koji se izrađuje u GIS aplikaciji (kao npr. ArcGIS), se uspostavlja na razini gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma.

Svakoj se sastavnici primarne šumske prometne infrastrukture, i na grafičkom i u tabelarnom prikazu, pridružuje jedinstveni registarski broj koji se sastoji od tri grupe oznaka složenih od velikih tiskanih slova i arapskih brojeva.

Prva grupa oznaka je troznamenkasti arapski broj koji predstavlja identifikacijski broj gospodarske jedinice u šumskogospodarskoj podjeli područja Republike Hrvatske. Ukoliko gospodarska jedinica ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma nema pripadajući identifikacijski broj, umjesto njega se upisuje skraćeni naziv (duljine tri tiskana slova) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma.

Druga grupa oznaka se sastoji od velikog tiskanog slova koje opisuje kategoriju ceste (A – javna i nerazvrstana cesta, B – šumska gospodarska i šumska protupožarna cesta) i jednoznamenkastog arapskog broja koji definira cestu prema kriteriju njezina značenja u cjelovitoj mreži primarnih šumskih prometnica određene gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) (1 – glavna primarna šumska prometnica, 2 – sporedna primarna šumska prometnica, 3 – prilazna primarna šumska prometnica, a koje odgovaraju definicijama glavne, sporedne i prilazne šumske ceste prema Šikiću i dr. (1989.)).

Treća grupa oznaka je troznamenkasti arapski broj koji određuje redoslijed šumske, javne ili nerazvrstane ceste u gospodarskoj jedinici ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka).

Slika 1.     Primjer registarske oznake sastavnice primarne šumske prometne infrastrukture

Snimanje i unos podataka moguće je obaviti na dva načina: 1. skeniranjem i geokodiranjem dovoljno točnih kartografskih podloga (ODK mjerila 1:5000) te vektoriziranjem cesta u obliku linija, 2. prikupljanjem podataka pomoću globalnog pozicijskog sustava (GPS-a) odgovarajuće preciznosti uz uredsku prilagodbu i obradu podataka pogodnim računalnim programima.

Debljina linija u grafičkom prikazu se, za sve registrirane sastavnice primarne šumske prometne infrastrukture, prilagođava mjerilu grafičkog prikaza. Vrsta i boja linije pojedine grupe primarnih šumskih prometnica je definirana kako slijedi:

• javne ceste s asfaltnim kolnikom – puna linija crvene boje

• javne ceste s kamenom kolničkom konstrukcijom (tucanik ili šljunak) – isprekidana linija crvene boje

• šumske ceste s asfaltnim kolnikom – puna linija ljubičaste boje

• šumske ceste s kamenom kolničkom konstrukcijom (tucanik ili šljunak) – puna linija plave boje

• šumske ceste bez kolničke konstrukcije – isprekidana linija plave boje i

• planirane šumske ceste (idejne trase budućih šumskih cesta) – točkasta linija plave boje.

Registarske oznake sastavnica primarne šumske prometne infrastrukture su crne boje, upisuju se u pravokutnik također crne boje koji se na grafičkom prikazu smješta pokraj primarne šumske prometnice na lako uočljivo mjesto. Veličina pravokutnika i veličina registarskih oznaka je prilagođena mjerilu grafičkog prikaza.

Kriteriji određivanja gustoće primarne šumske prometne infrastrukture gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

1. Uvod

Gustoća primarne šumske prometne infrastrukture (šumske, javne i nerazvrstane ceste) se iskazuje u km/1000 ha, a određuje se za područje gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma.

Pri izračunu gustoće primarne šumske prometne infrastrukture u obzir se uzima ukupna površina šume i šumskog zemljišta, uslijed održivoga gospodarenja na površini čitave gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma.

Duljina pojedine sastavnice primarne šumske prometne infrastrukture koja se uzima u obzir pri obračunu gustoće primarne šumske prometne infrastrukture se određuje temeljem osnovnog/eliminacijskog i posebnih/prostornih kriterija.

2. Kriteriji

A. Osnovni/eliminacijski kriterij

1. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica, koja se uzima u obzir pri obračunu gustoće primarne šumske prometne infrastrukture, mora zadovoljavati ove osnovne/eliminacijske podkriterije:

a. ima izgrađenu kolničku konstrukciju (gornji ustroj)

b. u većoj mjeri ispunjava bitne minimalne tehničke značajke nužne za prijevoz drva solo kamionom,

c. ne postoji prometnom signalizacijom regulirano ograničenje osovinskog prometnog opterećenja manje od 10 tona i ukupnog prometnog opterećenja manje od 26 tona

d. do ceste se može privlačiti drvo pri čemu se šumska vozila neće kretati po nešumskom zemljištu (poljoprivredno zemljište, urbanizirano zemljište i sl.).

B. Posebni/prostorni kriteriji

1. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica, koja se može koristiti pri održivom gospodarenju šumama, a poglavito za utovar šumskih drvnih proizvoda, koja čitavom svojom duljinom prolazi kroz šumu i/ili preko šumskog zemljišta i koja šumu otvara dvostrano, se uzima u obračun gustoće primarne šumske prometne infrastrukture čitavom svojom duljinom (100% duljine) .

2. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica, koja se može koristiti pri održivom gospodarenju šumama, a poglavito za utovar šumskih drvnih proizvoda, koja čitavom svojom duljinom prolazi kroz šumu i/ili preko šumskog zemljišta i koja šumu, zbog različitih ograničenja, otvara jednostrano, se uzima u obračun gustoće primarne šumske prometne infrastrukture s polovicom svoje duljine (50% duljine) .

3. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica, koja se može koristiti pri održivom gospodarenju šumama, a poglavito za utovar šumskih drvnih proizvoda, koja prolazi granicom gospodarske jedinice ili granicom većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka), koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma (dalje: granica), ili najviše do 250 m udaljenosti od granice s njene vanjske ili najviše do 125 m udaljenosti od granice s njene unutarnje strane, a čija trasa generalno prati smjer pružanja granice, se uzima u obračun gustoće primarne šumske prometne infrastrukture s polovicom svoje duljine (50% duljine) .

4. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica (minimalne duljine 500 m), koja se može koristiti pri održivom gospodarenju šumama, a poglavito za utovar šumskih drvnih proizvoda, koja dolazi do granice gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma (dalje: granica) pod približno pravim kutom (90 o ± 20 o) i na granici završava, se uzima u obračun gustoće primarne šumske prometne infrastrukture s duljinom od 250 m. Ukoliko je duljina spomenute sastavnice primarne šumske prometne infrastrukture manja od 500 m, ista se uzima u obračun otvorenosti s polovicom svoje duljine. Ukoliko predmetna sastavnica primarne šumske prometne infrastrukture ne završava na granici već ulazi u područje zahvata primarnog otvaranja šuma, na nju se, unutar spomenute granice primjenjuju ostali opći i posebni kriteriji određivanja gustoće primarne šumske prometne infrastrukture.

5. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica, koja se može koristiti pri održivom gospodarenju šumama, a poglavito za utovar šumskih drvnih proizvoda, koja dolazi blizu granice gospodarske jedinice ili granice većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) (dalje: granica) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma pod približno pravim kutom (90 o ± 20 o), ali završava s vanjske strane granice, se uzima u obračun gustoće primarne šumske prometne infrastrukture s duljinom od 250 m umanjenom za polovicu udaljenosti njezina završetka od granice.

Obrazac tablice B.8.: Određivanje pripadajućeg reljefnog područja za gospodarske jedinice ili veće šumske komplekse (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem (izrađuje se za svaku gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) zasebno)

 

Opis (značajke) reljefnih područja

• Nizinsko reljefno područje – je ravno reljefno područje bez uzvisina, nadmorske visine najčešće od 0 do 200 m. Sa gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u nizinskom reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu do 20 m, nagib padina je do 1:10, nabranost terena je neznatna, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je slobodan. Mreža šumskih cesta nizinskog područja ima uglavnom pravilan oblik, usporedne šumske ceste se nalaze na približno jednakoj udaljenosti, prolaze postojećim prosjekama i zatvaraju površine pravilnog oblika. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 15 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 330 m.

• Brdsko (prigorsko) reljefno područje – odlikuje se uzvisinama visine do 500 m. Sa gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u brdskom (prigorskom) reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu od 20 do 80 m, nagib padina je od 1:10 do 1:3, nabranost terena je izražena, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je djelomično jače ograničen. Mreža šumskih cesta se sastoji od tzv. etažnih, gotovo paralelnih i po slojnicama položenih šumskih cesta te između njih dijagonalnih, spojnih šumskih cesta. Opisana mreža šumskih cesta ima oblik očica nepravilne mreže i karakteristična je za brdska (prigorska) područja nerazvijene hidrografije. U brdskim (prigorskim) područjima razvijene hidrografije trase šumskih cesta prate vodotoke, mreža šumskih cesta ima oblik žila ili perastog lišća, a na kraju doline poprima oblik lepeze. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 20 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 250 m.

• Planinsko (gorsko) reljefno područje – to je reljefno područje s uzdignutim dijelovima zemljine kore višima od 500 m. Sa gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u planinskom (gorskom) reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu više od 80 m, nagib padina je od 1:3 do 1:0, nabranost terena je vrlo jaka, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je minimalan. Mreža šumskih cesta, ovisno o stupnju razvijenosti hidrografske mreže poprima oblike slične opisanima za brdsko (prigorsko) reljefno područje. Ukoliko se radi o krškom reljefu unutar planinskog (gorskog) reljefnog područja, tzv. visokom kršu, mreža primarnih šumskih prometnica se prilagođava krškim fenomenima te poprima oblik zatvorene mreže izrazito nepravilnih očica. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 25 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 200 m.

• Krško reljefno područje – je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (kalcijevog ili magnezijevog karbonata). Osnovna je karakteristika krškog reljefa izražena ali selektivna topljivost stijena posljedica čega je izrazito razvijen reljef sa mnogo udubina i uzvisina. Obično se razvija u planinskom (gorskom) reljefu. Sa stajališta otvaranja šumskim cestama ovdje rastu degradirane šumske sastojine i šumske kulture (tzv. niski krš) primarno općekorisnih funkcija šuma u mediteranskom i submediteranskom pojasu. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 15 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 330 m.

Obrazac tablice B.9.: Određivanje pripadajućeg reljefnog područja za gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

 

Opis (značajke) reljefnih područja

• Nizinsko reljefno područje – je ravno reljefno područje bez uzvisina, nadmorske visine najčešće od 0 do 200 m. Sa gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u nizinskom reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu do 20 m, nagib padina je do 1:10, nabranost terena je neznatna, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je slobodan. Mreža šumskih cesta nizinskog područja ima uglavnom pravilan oblik, usporedne šumske ceste se nalaze na približno jednakoj udaljenosti, prolaze postojećim prosjekama i zatvaraju površine pravilnog oblika. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 15 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 330 m.

• Brdsko (prigorsko) reljefno područje – odlikuje se uzvisinama visine do 500 m. Sa gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u brdskom (prigorskom) reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu od 20 do 80 m, nagib padina je od 1:10 do 1:3, nabranost terena je izražena, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je djelomično jače ograničen. Mreža šumskih cesta se sastoji od tzv. etažnih, gotovo paralelnih i po slojnicama položenih šumskih cesta te između njih dijagonalnih, spojnih šumskih cesta. Opisana mreža šumskih cesta ima oblik očica nepravilne mreže i karakteristična je za brdska (prigorska) područja nerazvijene hidrografije. U brdskim (prigorskim) područjima razvijene hidrografije trase šumskih cesta prate vodotoke, mreža šumskih cesta ima oblik žila ili perastog lišća, a na kraju doline poprima oblik lepeze. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 20 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 250 m.

• Planinsko (gorsko) reljefno područje – to je reljefno područje s uzdignutim dijelovima zemljine kore višima od 500 m. Sa gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u planinskom (gorskom) reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu više od 80 m, nagib padina je od 1:3 do 1:0, nabranost terena je vrlo jaka, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je minimalan. Mreža šumskih cesta, ovisno o stupnju razvijenosti hidrografske mreže poprima oblike slične opisanima za brdsko (prigorsko) reljefno područje. Ukoliko se radi o krškom reljefu unutar planinskog (gorskog) reljefnog područja, tzv. visokom kršu, mreža primarnih šumskih prometnica se prilagođava krškim fenomenima te poprima oblik zatvorene mreže izrazito nepravilnih očica. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 25 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 200 m.

• Krško reljefno područje – je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (kalcijevog ili magnezijevog karbonata). Osnovna je karakteristika krškog reljefa izražena ali selektivna topljivost stijena posljedica čega je izrazito razvijen reljef sa mnogo udubina i uzvisina. Obično se razvija u planinskom (gorskom) reljefu. Sa stajališta otvaranja šumskim cestama ovdje rastu degradirane šumske sastojine i šumske kulture (tzv. niski krš) primarno općekorisnih funkcija šuma u mediteranskom i submediteranskom pojasu. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 15 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 330 m.

Obrazac tablice B.11.: Prikaz postojeće srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva, drvne zalihe i ukupnog desetogodišnjeg bruto etata po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

Obrazac tablice B.13.: Raščlamba primarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

 

Sustav procjene primarne relativne otvorenosti:

• nedovoljna primarna relativna otvorenost

(< 55% površine je dostupno sa definiranom ciljanom udaljenosti privlačenja drva),

• slaba primarna relativna otvorenost

(od 55 do 65% površine je dostupno sa definiranom ciljanom udaljenosti privlačenja drva),

• dobra primarna relativna otvorenost

(od 65 do 75% površine je dostupno sa definiranom ciljanom udaljenosti privlačenja drva),

• jako dobra primarna relativna otvorenost

(od 75 do 85% površine je dostupno sa definiranom ciljanom udaljenosti privlačenja drva),

· izvrsna primarna relativna otvorenost

(> 85% površine je dostupno sa definiranom ciljanom udaljenosti privlačenja drva).

Izračun koeficijenta učinkovitosti postojeće mreže primarne šumske prometne infrastrukture

Tumač znakova:

ku(p) – koeficijent učinkovitosti postojeće mreže primarne šumske prometne infrastrukture, %

Pn – ukupna površina neučinkovitih zona unutar i izvan gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa koji je predmet primarnog otvaranja šuma, ha

Po – ukupna otvorena površina gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa koji je predmet primarnog otvaranja šuma, ha

Obrazac tablice B.14.: Rekapitulacija parametara procjene kvantitete i kvalitete postojeće mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

 

Obrazac tablice C.5.: Skraćeni tehnički opis idejne trase buduće šumske ceste predstavljene najboljom, konačnom inačicom nulte linije

 

Obrazac tablice D.3.1.: Registar šumskih cesta (postojećih i planiranih) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem (izrađuje se za svaku gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) zasebno)

 

Obrazac tablice D.3.2.: Registar unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem (izrađuje se za svaku gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) zasebno)

 

Obrazac tablice D.4.1.: Registar šumskih cesta (postojećih i planiranih) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

Obrazac tablice D.4.2.: Registar unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

Obrazac tablice D.6.: Prikaz unaprijeđene srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva, drvne zalihe i ukupnog desetogodišnjeg brutto etata po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

Obrazac tablice D.8.: Raščlamba primarne relativne otvorenosti za unaprijeđenu primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

Obrazac tablice D.9.: Rekapitulacija parametara procjene kvantitete unaprijeđene mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem (izrađuje se za svaku gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) zasebno)

 

Obrazac tablice D.10.: Rekapitulacija parametara procjene kvantitete i kvalitete unaprijeđene mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

 

 

Obrazac tablice E.1.: Rekapitulacija rezultata elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture

 

 

 

Tumač znakova:

 

PRILOG II.

»ELABORAT UČINKOVITOSTI MREŽE ŠUMSKIH PROMETNICA – SEKUNDARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE

Sadržaj

A. OPĆI PODACI

1. Osnovni podaci o podnositelju zahtjeva (ime i prezime, OIB, adresa i dr.) – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

2. Osnovni podaci o području zahvata sekundarnog otvaranja šuma (naziv, površina, položaj, vlasništvo, posjedništvo i dr.) – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

3. Rješenje iz šumskogospodarskog plana (Gospodarska osnova/Program gospodarenja) (kopija) ili jednakovrijedan dokument izdan od strane Savjetodavne službe (kopija)

4. Dokaz o vlasništvu i posjedništvu u području zahvata sekundarnog/finog otvaranja šuma (vlasnički list, posjedovni list, kopija katastarskog plana) (kopija)

5. Pregledna karta gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata sekundarnog/finog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:50000 ili krupnije

B. ANALIZA POSTOJEĆE MREŽE SEKUNDARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE

1. Slojnička karta odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma sa ucrtanom granicom gospodarske jedinice, unutarnjom podjelom i registrom postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) te postojeće sekundarne šumske prometne infrastrukture (traktorskih putova i traktorskih vlaka) – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije, a slojnice sa TK 25

2. Registar postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) i postojeće sekundarne šumske prometne infrastrukture (traktorskih putova i traktorskih vlaka) odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

3. Karta drvne zalihe odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj – slikovni prikaz/karta, M 1:10000 ili krupnije

4. Karta ukupnog desetogodišnjeg bruto etata zalihe odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj – slikovni prikaz/karta, M 1:10000 ili krupnije

5. Karta kategorija opasnosti pojave šumskoga požara odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj – slikovni prikaz/karta, M 1:10000 ili krupnije

6. Određivanje pripadajućeg reljefnog područja za odjel/odsjek ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

7. Karta postojeće stvarne udaljenosti privlačenja drva odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:10000 ili krupnije

8. Prikaz postojeće stvarne udaljenosti privlačenja drva, drvne zalihe i ukupnog desetogodišnjeg bruto etata po odjelima/odsjecima koji su predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

9. Definiranje mogućih i odabir najpogodnijeg sustava pridobivanja drva (s naglaskom na mehanizirano sredstvo privlačenja drva, vrstu i dimenzije naprave za prihvat drva) za odjel/odsjek ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

10. Raščlamba sekundarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu i postojeću sekundarnu šumsku prometnu infrastrukturu u odjelu/odsjeku ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:10000 ili krupnije

11. Raščlamba sekundarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu i postojeću sekundarnu šumsku prometnu infrastrukturu u odjelu/odsjeku ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

12. Rekapitulacija parametara procjene kvantitete i kvalitete postojeće mreže sekundarnih šumskih prometnica odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

C. PLANIRANJE/PROJEKTIRANJE IDEJNE TRASE TRAKTORSKOG PUTA NA KARTI I NA TERENU

1. Slojnička karta (s ucrtanom postojećom primarnom i sekundarnom šumskom prometnom infrastrukturom, hidrografskom mrežom, granicom gospodarske jedinice i unutarnjom podjelom) s projektiranim inačicama nulte linije koje otvaraju neotvoreno/nedovoljno otvoreno šumsko područje unutar područja zahvata sekundarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:5000 ili krupnije (ekvidistanta e=(5) m)

2. Slojnička karta (s ucrtanom postojećom primarnom i sekundarnom šumskom prometnom infrastrukturom, hidrografskom mrežom, granicom gospodarske jedinice i unutarnjom podjelom) s odabranom najboljom konačnom inačicom nulte linije (obilježenom nul linijskim poligonom) unutar područja zahvata sekundarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:5000 ili krupnije (ekvidistanta e=(5) m)

3. Skraćeni tehnički opis idejne trase budućeg traktorskog puta predstavljene najboljom, konačnom inačicom nulte linije (naziv nulte linije, duljina nulte linije, koordinate početne točke nulte linije, koordinate završne točke nulte linije, svrha gradnje traktorskog puta, opis trase nulte linije, spajanje budućeg traktorskog puta s postojećom mrežom sekundarne/primarne šumske prometne infrastrukture, vertikalno razvijanje (vođenje) trase, horizontalno razvijanje (vođenje) trase, hidrografija, kritična mjesta na trasi, obilježba i fiksiranje nulte linije na terenu i dr.) – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

D. ANALIZA UNAPRIJEĐENE MREŽE SEKUNDARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE

1. Slojnička karta odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma sa ucrtanom granicom gospodarske jedinice, unutarnjom podjelom i registrom postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) te unaprijeđene sekundarne šumske prometne infrastrukture (traktorskih putova i traktorskih vlaka) – slikovni prikaz/karta, M 1:25000 ili krupnije, a slojnice sa TK 25

2. Registar postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) i unaprijeđene sekundarne šumske prometne infrastrukture (traktorskih putova i traktorskih vlaka) odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

3. Raščlamba sekundarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu i unaprijeđenu sekundarnu šumsku prometnu infrastrukturu u odjelu/odsjeku ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, M 1:10000 ili krupnije

4. Raščlamba sekundarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu i unaprijeđenu sekundarnu šumsku prometnu infrastrukturu u odjelu/odsjeku ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

5. Rekapitulacija parametara procjene kvantitete i kvalitete unaprijeđene mreže sekundarnih šumskih prometnica odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

E. REKAPITULACIJA I OCJENA OPRAVDANOSTI SEKUNDARNOG OTVARANJA ŠUMA (VREDNOVANJE IDEJNE TRASE BUDUĆEG TRAKTORSKOG PUTA)

1. Rekapitulacija rezultata elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – sekundarne šumske prometne infrastrukture – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

 

 

Obrazac tablice A.2.: Osnovni podaci o području zahvata sekundarnog otvaranja šuma

 

 

Obrazac tablice B.2.1.: Registar postojeće sekundarne šumske prometne infrastrukture (traktorskih putova i traktorskih vlaka) odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj

 

Obrazac tablice B.2.2.: Registar postojećih šumskih cesta odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj

 

Obrazac tablice B.2.3.: Registar javnih i nerazvrstanih cesta odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj

 

Obrazac tablice B.2.4.: Registar postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj

 

Metodologija izrade registra sekundarne šumske prometne infrastrukture odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma

Registar sekundarne šumske prometne infrastrukture, tabelarni dio koji se izrađuje u tabličnom kalkulatoru (kao npr. Microsoft Excel) i grafički dio koji se izrađuje u GIS aplikaciji (kao npr. ArcGIS), se uspostavlja na razini odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma.

Svakoj se sastavnici sekundarne šumske prometne infrastrukture, i na grafičkom i u tabelarnom prikazu, pridružuje jedinstveni registarski broj koji se sastoji od četiri grupe oznaka složenih od velikih tiskanih slova, malih pisanih slova i arapskih brojeva.

Prva grupa oznaka je troznamenkasti arapski broj koji predstavlja identifikacijski broj gospodarske jedinice, u kojoj se provodi zahvat sekundarnog otvaranja šuma, koji ona ima u šumskogospodarskogj podjeli područja Republike Hrvatske. Ukoliko predmetna gospodarska jedinica nema pripadajući identifikacijski broj, umjesto njega se upisuje skraćeni naziv (duljine tri tiskana slova) gospodarske jedinice.

Druga grupa oznaka je troznamenkasti arapski broj i malo pisano slovo koja predstavlja broj i oznaku odjela/odsjeka iz šumskogospodarskog plana otvarane gospodarske jedinice. Sekundarna šumska prometnica u svome registarskom broju nosi broj i oznaku odjela/odsjeka u kojemu se nalazi njezin početak. Ukoliko se radi o odjelu, malo pisano slovo se izostavlja.

Treća grupa oznaka se sastoji od dva velika tiskana slova koja opisuju kategoriju sekundarne šumske prometnice (TP – traktorski put i TV – traktorska vlaka) i jednoznamenkastog arapskog broja koji definira sekundarnu šumsku prometnicu prema kriteriju njezina značenja u cjelovitoj mreži šumskih prometnica odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma (1 – odvojak od primarne šumske prometnice/glavni TP ili TV; 2 – odvojak od glavnog TP ili TV/sporedni TP ili TV; 3 – odvojak od sporednog TP ili TV/prilazni TP ili TV; svaki naredni odvojak od prilaznog TP ili TV nosi također oznaku 3 i ima, u cjelovitoj mreži šumskih prometnica odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka, značenje prilaznog TP ii TV).

Četvrta grupa oznaka je dvoznamenkasti arapski broj koji određuje redoslijed sekundarne šumske prometnice u odjelu/odsjeku ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma.

Obrazac tablice A.1.: Osnovni podaci o podnositelju zahtjeva

Slika 1.     Primjer registarske oznake sastavnice sekundarne šumske prometne infrastrukture

Snimanje i unos podataka moguće je obaviti na dva načina: 1. skeniranjem i geokodiranjem dovoljno točnih kartografskih podloga (ODK mjerila 1:5000) te vektoriziranjem sekundarnih šumskih prometnica u obliku linija, 2. prikupljanjem podataka pomoću globalnog pozicijskog sustava (GPS-a) odgovarajuće preciznosti uz uredsku prilagodbu i obradu podataka pogodnim računalnim programima.

Debljina linija u grafičkom prikazu se, za sve registrirane sastavnice sekundarne šumske prometne infrastrukture, prilagođava mjerilu grafičkog prikaza. Vrsta i boja linije pojedine grupe sekundarnih šumskih prometnica je definirana kako slijedi:

• traktorski putovi – puna linija smeđe boje

• planirani traktorski putovi (idejne trase budućih traktorskih putova) – isprekidana linija smeđe boje

• traktorske vlake – puna linija zelene boje.

Registarske oznake sastavnica sekundarne šumske prometne infrastrukture su crne boje, upisuju se u pravokutnik crne boje koji se na grafičkom prikazu smješta pokraj sekundarne šumske prometnice na lako uočljivo mjesto. Veličina pravokutnika i veličina registarskih oznaka je prilagođena mjerilu grafičkog prikaza.

Kriteriji određivanja gustoće sekundarne šumske prometne infrastrukture odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma

1. Uvod

Gustoća sekundarne šumske prometne infrastrukture (traktorski putovi i traktorske vlake) se iskazuje u m/ha, a određuje se za područje odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma.

Pri izračunu gustoće sekundarne šumske prometne infrastrukture u obzir se uzima ukupna površina odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma.

Duljina pojedine sastavnice sekundarne šumske prometne infrastrukture koja se uzima u obzir pri obračunu gustoće sekundarne šumske prometne infrastrukture se određuje temeljem osnovnog/eliminacijskog i posebnih/prostornih kriterija.

2. Kriteriji

A. Osnovni/eliminacijski kriterij

1. Traktorska put i traktorska vlaka, odnosno njezina pojedina dionica, koja se uzima u obzir pri obračunu gustoće sekundarne šumske prometne infrastrukture, mora zadovoljavati ove osnovne/eliminacijske podkriterije:

e. u većoj mjeri ispunjava bitne minimalne tehničke značajke nužne za privlačenje drva šumskim vozilima (vuča drva skiderom ili adaptiranim poljoprivrednim traktorom, izvoženje drva forvarderom ili traktorskom ekipažom)

f. omogućava sakupljanje djelomično ili potpuno izrađenoga drva prihvatnom napravom šumskoga vozila (hidraulična dizalica forvardera ili traktorske ekipaže, vučno uže vitla skidera ili adaptiranog poljoprivrednog traktora).

B. Posebni/prostorni kriteriji

1. Traktorski put ili traktorska vlaka, odnosno njezina pojedina dionica, s koje se drvo sakuplja dvostrano, se uzima u obračun gustoće sekundarne šumske prometne infrastrukture čitavom svojom duljinom (100% duljine) .

2. Traktorski put ili traktorska vlaka, odnosno njezina pojedina dionica, s koje se drvo, zbog različitih ograničenja, sakuplja jednostrano, se uzima u obračun gustoće sekundarne šumske prometne infrastrukture s polovicom svoje duljine (50% duljine) .

3. Napomene

Jednostrano, odnosno dvostrano sakupljanje drva ovisi o mogućnosti dosega prihvata drva prihvatnom napravom pojedinog šumskog vozila za privlačenje, čime je vezano za odabir sustava pridobivanja drva pojedinog reljefnog područja (slika 2).

Obrazac tablice B.6.: Određivanje pripadajućeg reljefnog područja za odjel/odsjek ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma

 

Opis (značajke) reljefnih područja

• Nizinsko reljefno područje – je ravno reljefno područje bez uzvisina, nadmorske visine najčešće od 0 do 200 m. Sa gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u nizinskom reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu do 20 m, nagib padina je do 1:10, nabranost terena je neznatna, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je slobodan. Mreža šumskih cesta nizinskog područja ima uglavnom pravilan oblik, usporedne šumske ceste se nalaze na približno jednakoj udaljenosti, prolaze postojećim prosjekama i zatvaraju površine pravilnog oblika. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 15 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 330 m.

• Brdsko (prigorsko) reljefno područje – odlikuje se uzvisinama visine do 500 m. Sa gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u brdskom (prigorskom) reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu od 20 do 80 m, nagib padina je od 1:10 do 1:3, nabranost terena je izražena, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je djelomično jače ograničen. Mreža šumskih cesta se sastoji od tzv. etažnih, gotovo paralelnih i po slojnicama položenih šumskih cesta te između njih dijagonalnih, spojnih šumskih cesta. Opisana mreža šumskih cesta ima oblik očica nepravilne mreže i karakteristična je za brdska (prigorska) područja nerazvijene hidrografije. U brdskim (prigorskim) područjima razvijene hidrografije trase šumskih cesta prate vodotoke, mreža šumskih cesta ima oblik žila ili perastog lišća, a na kraju doline poprima oblik lepeze. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 20 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 250 m.

• Planinsko (gorsko) reljefno područje – to je reljefno područje s uzdignutim dijelovima zemljine kore višima od 500 m. Sa gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u planinskom (gorskom) reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu više od 80 m, nagib padina je od 1:3 do 1:0, nabranost terena je vrlo jaka, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je minimalan. Mreža šumskih cesta, ovisno o stupnju razvijenosti hidrografske mreže poprima oblike slične opisanima za brdsko (prigorsko) reljefno područje. Ukoliko se radi o krškom reljefu unutar planinskog (gorskog) reljefnog područja, tzv. visokom kršu, mreža primarnih šumskih prometnica se prilagođava krškim fenomenima te poprima oblik zatvorene mreže izrazito nepravilnih očica. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 25 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 200 m.

• Krško reljefno područje – je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (kalcijevog ili magnezijevog karbonata). Osnovna je karakteristika krškog reljefa izražena ali selektivna topljivost stijena posljedica čega je izrazito razvijen reljef sa mnogo udubina i uzvisina. Obično se razvija u planinskom (gorskom) reljefu. Sa stajališta otvaranja šumskim cestama ovdje rastu degradirane šumske sastojine i šumske kulture (tzv. niski krš) primarno općekorisnih funkcija šuma u mediteranskom i submediteranskom pojasu. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 15 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 330 m.

Obrazac tablice B.8.: Prikaz postojeće stvarne udaljenosti privlačenja drva, drvne zalihe i ukupnog desetogodišnjeg bruto etata po odjelima/odsjecima koji su predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma

 

Obrazac tablice B.9.: Definiranje mogućih i odabir najpogodnijeg sustava pridobivanja drva (s naglaskom na mehanizirano sredstvo privlačenja drva, vrstu i dimenzije naprave za prihvat drva) za odjel/odsjek ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma

 

 

Slika 2. Osnovne značajke sustava pridobivanja drva koji se koriste u Republici Hrvatskoj

Obrazac tablice B.11.: Raščlamba sekundarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu i postojeću sekundarnu šumsku prometnu infrastrukturu u odjelu/odsjeku ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma

 

Sustav procjene sekundarne relativne otvorenosti:

• nedovoljna sekundarna relativna otvorenost

(< 60% površine je dostupno sa duljinom naprave za prihvat drva šumskog vozila za privlačenje),

• slaba sekundarna relativna otvorenost

(od 60 do 70

% površine je dostupno sa duljinom naprave za prihvat drva šumskog vozila za privlačenje),

• dobra sekundarna relativna otvorenost

(od 70 do 80% površine je dostupno sa duljinom naprave za prihvat drva stroja za privlačenje),

• jako dobra sekundarna relativna otvorenost

(od 80 do 90% površine je dostupno sa duljinom naprave za prihvat drva šumskog vozila za privlačenje),

• izvrsna sekundarna relativna otvorenost

(> 90% površine je dostupno sa duljinom naprave za prihvat drva šumskog vozila za privlačenje).

Izračun koeficijenta učinkovitosti postojeće mreže sekundarne šumske prometne infrastrukture

Tumač znakova:

ku(p) – koeficijent učinkovitosti postojeće mreže sekundarne šumske prometne infrastrukture, %

P n – ukupna površina neučinkovitih zona unutar i izvan odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma, ha

P o – ukupna otvorena površina odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma, ha

Obrazac tablice B.12.: Rekapitulacija parametara procjene kvantitete i kvalitete postojeće mreže primarnih i postojeće mreže sekundarnih šumskih prometnica odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma

 

 

Obrazac tablice C.3.: Skraćeni tehnički opis idejne trase budućeg traktorskog puta predstavljene najboljom, konačnom inačicom nulte linije

 

Obrazac tablice D.2.1.: Registar unaprijeđene sekundarne šumske prometne infrastrukture (traktorskih putova i traktorskih vlaka) (postojećih i planiranih) odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma ili na taj zahvat ima utjecaj

 

Obrazac tablice D.4.: Raščlamba sekundarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu i unaprijeđenu sekundarnu šumsku prometnu infrastrukturu u odjelu/odsjeku ili većem šumskom kompleksu (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma

 

Obrazac tablice D.5.: Rekapitulacija parametara procjene kvantitete i kvalitete postojeće mreže primarnih i unaprijeđene mreže sekundarnih šumskih prometnica odjela/odsjeka ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koji je predmet zahvata sekundarnog otvaranja šuma

 

 

Obrazac tablice E.1.: Rekapitulacija rezultata elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – sekundarne šumske prometne infrastrukture

 

 

 

 

Tumač znakova:

 

PRILOG III.

»SASTAVNICE GLAVNOG PROJEKTA ŠUMSKIH PROMETNICA

A. Osnovne sastavnice glavnog projekta šumske ceste

(glavni projekt šumske ceste mora biti izrađen i ovjeren od ovlaštenog inženjera šumarstva za šumske prometnice i šumarsko graditeljstvo pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije)

1. Naslovna strana (na kojoj mora biti naveden: naziv i adresa pravne osobe registrirane za projektiranje koja je izradila projekt; naziv i adresa investitora; naziv i početna te završna stacionaža šumske ceste; oznaka i broj projekta; ime, potpis i pečat glavnog projektanta; ime, potpis i pečat odgovorne osobe; datum izrade projekta)

2. Sadržaj glavnog projekta (koji sadrži nazive poglavlja tekstualnog dijela projekta s oznakom broja stranica te nazivom i oznakom broja grafičkog priloga)

3. Izvod iz sudskog registra (izvod iz sudskog registra o registraciji pravne osobe koja je izradila projekt)

4. Rješenje o imenovanju glavnog projektanta imenovanog po investitoru

5. Rješenje o ovlaštenosti imenovanog glavnog projektanta

6. Zapisnik o primopredaji iskolčene nulte linije na terenu (potpisuje se između ovlaštene osobe koja je projektirala nultu liniju na terenu i glavnog projektanta imenovanog po investitoru, a služi kao polazište za uklapanje osovinskog poligona, odnosno započinjanje postupka projektiranja šumske ceste direktnom metodom trasiranja)

7. Zapisnik o primopredaji iskolčene osi trase šumske ceste na terenu (potpisuje se između glavnog projektanta imenovanog po investitoru i investitora, a potvrđuje istovjetnost projektne dokumentacije sa osi trase šumske ceste iskolčenei propisno obilježene na terenu)

8. Isprava o zaštiti od požara prema posebnom propisu (ukoliko je potrebna)

9. Izjava o usklađenosti (izjava glavnog projektanta o međusobnoj usklađenosti svih sastavnica glavnog projekta kao i o usklađenosti glavnog projekta sa ostalim odredbama posebnih zakonskih i podzakonskih akata i propisa)

10. Proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine (definiraju se tehnički elementi trase šumske ceste; propisuju se metode, postupci i način izvođenja radova; utvrđuju se metode i procedure kontrole izvedenih radova uz navođenje odgovarajućih primijenjenih normi)

11. Tehnički opis trase šumske ceste (predstavlja pisanu dokumentaciju koncepcije projekta sa stručnim obrazloženjem)

12. Kopija katastarskog plana s ucrtanom građevinom, M 1:2880 (M 1: 5760)

13. Položajni nacrt, M 1:25000 (prikazuje kako se razvija trasa projektirane šumske ceste u odnosu na postojeće susjedne javne, nerazvrstane ili šumske prometnice, vodotoke, naselja te kako projektirana šumska cesta otvara određeno šumsko područje; koristi se šumsko-gospodarska karta sa ucrtanim slojnicama, granicom gospodarske jedinice i unutarnjom podjelom)

14. Detaljan položajni nacrt, M 1:1000 (na početku priloga se prikazuje pregledna karta u odgovarajućem mjerilu)

15. Elaborat iskolčenja

16. Podaci o horizontalnim i vertikalnim krivinama

17. Podaci o uzdužnom i poprečnim presjecima

18. Crtani uzdužni presjek, M 1:1000/100

19. Normalni poprečni presjeci,M 1:50 (1:25)

20. Detaljni nacrti objekata, u odgovarajućem mjerilu (mimoilaznice, okretnice, mostovi, propusti i dr.)

21. Crtani poprečni presjeci, M 1:100 (po potrebi 1:200)

22. Iskazi količina

23. Dijagram raspodjele zemljanih masa (u odgovarajućem mjerilu)

24. Predmjer radova – dokaznica mjera

25. Procjena troškova izgradnje.

Projekt za rekonstrukciju šumske ceste, nerazvrstane ceste i traktorskoga puta u šumsku cestu mora, osim propisanog sadržaja za gradnju novih građevina, sadržavati također dokaze da je građevina, odnosno njezin dio, primjerena za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom udovoljavanja bitnih zahtjeva za građevinu

2. snimku postojećeg stanja koja mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u odgovarajućim mjerilima, a koja sadrži:

• situaciju s ucrtanim svim postojećim građevinama

• postojeći uzdužni presjek i karakteristični poprečni presjek

druge pojedinosti kada je to potrebno ovisno o vrsti rekonstrukcije građevine.

B. Osnovne sastavnice glavnog projekta traktorskog puta

(glavni projekt traktorskog puta mora biti izrađen i ovjeren od ovlaštenog inženjera šumarstva za šumske prometnice i šumarsko graditeljstvo pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije)

1. Naslovna strana (na kojoj mora biti naveden: naziv i adresa prave osobe registrirane za projektiranje koja je izradila projekt; naziv i adresa investitora; naziv i početna te završna stacionaža traktorskog puta; oznaka i broj projekta; ime, potpis i pečat glavnog projektanta; ime, potpis i pečat odgovorne osobe; datum izrade projekta)

2. Sadržaj glavnog projekta (koji sadrži nazive poglavlja tekstualnog dijela projekta s oznakom broja stranica te nazivom i oznakom broja grafičkog priloga)

3. Izvod iz sudskog registra (izvod iz sudskog registra o registraciji pravne osobe koja je izradila projekt)

4. Rješenje o imenovanju glavnog projektanta imenovanog po investitoru

5. Rješenje o ovlaštenosti imenovanog glavnog projektanta

6. Zapisnik o primopredaji iskolčene nulte linije na terenu (potpisuje se između ovlaštene osobe koja je projektirala nultu liniju na terenu i glavnog projektanta imenovanog po investitoru, a služi kao polazište za uklapanje osovinskog poligona, odnosno započinjanje postupka projektiranja traktorskog puta direktnom metodom trasiranja)

7. Zapisnik o primopredaji iskolčene osi trase traktorskog puta na terenu (potpisuje se između glavnog projektanta imenovanog po investitoru i investitora, a potvrđuje istovjetnost projektne dokumentacije sa osi trase traktorskog puta iskolčene i propisno obilježene na terenu)

8. Tehnički opis trase traktorskog puta (predstavlja pisanu dokumentaciju koncepcije projekta sa stručnim obrazloženjem)

9. Položajni nacrt, M 1:10000 (prikazuje kako se razvija trasa projektiranog traktorskog puta u odnosu na postojeće susjedne javne, nerazvrstane ili šumske prometnice, vodotoke, te kako projektirani traktorski put otvara određenu grupu odjela/odsjeka; koristi se šumsko-gospodarska karta sa ucrtanim slojnicama, granicom gospodarske jedinice i unutarnjom podjelom)

10. Detaljan položajni nacrt, M 1:1000 (na početku priloga se prikazuje pregledna karta u odgovarajućem mjerilu)

11. Podaci o horizontalnim i vertikalnim krivinama

12. Podaci o uzdužnom i poprečnim presjecima

13. Crtani uzdužni presjek, M 1:1000/100

14. Normalni poprečni presjeci,M 1:50 (1:25)

15. Crtani poprečni presjeci, M 1:100 (po potrebi 1:200)

16. Iskazi količina

17. Predmjer radova – dokaznica mjera

18. Procjena troškova izgradnje.«.

PRILOG IV.

»TEHNIČKE ZNAČAJKE ŠUMSKIH PROMETNICA

1. Uvod

Za projektiranje šumskih prometnica (spojnih cesta, šumskih cesta i traktorskih putova) se primjenjuju Tehnički uvjeti za gospodarske ceste (Šikić i dr., 1989.) (u daljnjem tekstu Tehnički uvjeti) ukoliko nisu u suprotnosti sa ovdje navedenim tehničkim značajkama primarnih i sekundarnih šumskih prometnica (u daljnjem tekstu Nove tehničke značajke).

2. Primarne šumske prometnice

Primarne šumske prometnice na koje se primjenjuju Tehnički uvjeti i Nove tehničke značajke jesu: spojne ceste (SC), glavne šumske ceste (GŠC), sporedne šumske ceste (SŠC), prilazne šumske ceste A (PŠCA) i prilazne šumske ceste B (PŠCB). Ove su kategorije primarnih šumskih prometnica definirane u poglavlju 1.4. Podjela gospodarskih cesta Tehničkih uvjeta (spojne ceste, glavne šumske ceste, sporedne šumske ceste i prilazne šumske ceste). Prilazne šumske ceste su u Novim tehničkim značajkama razdijeljene u dvije podkategorije: prilazne šumske ceste A i prilazne šumske ceste B.

2.1. Okretaljke

Okretaljke se izvode na krajevima svih kategorija šumskih cesta ukoliko se radi o „slijepim“ šumskim cestama.

Okretaljke se izvode uzduž svih kategorija šumskih cesta sa slijedećim najvećim međusobnim razmakom:

• na glavnim šumskim cestama ≤ 1500 m

• na sporednim šumskim cestama ≤ 2000 m i

• na prilaznim šumskim cestama A i prilaznim šumskim cestama B ≤ 2500 m.

2.2. Međupravci (prijelazni potezi) između horizontalnih krivina

Između protusmjernih (suprotnih) horizontalnih krivina, u pravilu, treba osigurati najmanju duljinu međupravaca (prijelaznih poteza) radi vitoperenja i promjene širine kolnika kako slijedi:

• na glavnim šumskim cestama 20 (15) m

• na sporednim šumskim cestama 15 (10) m i

• na prilaznim šumskim cestama A i prilaznim šumskim cestama B 10 (8) m.

Prema potrebi se, u iznimnim slučajevima, na mjestima gdje je to opravdano, mogu koristiti manje duljine međupravaca (prijelaznih poteza) između protusmjernih (suprotnih) horizontalnih krivina, odnosno spojene („S“) protusmjerne (suprotne) horizontalne krivine.

2.3. Slobodna visina i preglednost na šumskim cestama

Slobodna visina na svim kategorijama šumskih cesta mora iznositi najmanje 4,50 m.

Na svim kategorijama šumskih cesta, radi sigurnosti odvijanja prometa, treba osigurati minimalnu preglednost od 20,00 m.

3. Sekundarne šumske prometnice

Sekundarne šumske prometnice na koje se primjenjuju Tehnički uvjeti i Nove tehničke značajke jesu: glavni traktorski putovi (GTP) i sporedni traktorski putovi (STP). Nove tehničke značajke izvan snage stavljaju poglavlje 1.4.3.4.2. Šumske vlake Tehničkih uvjeta, a problematika sekundarnih šumskih prometnica (koje služe za kretanje strojeva koji se pri privlačenju drva kreću po tlu) se obrađuje u Novim tehničkim uvjetima.

3.1. Definicije

Sekundarne šumske prometnice jesu traktorski putovi, traktorske vlake i žične linije. Služe prvenstveno za privlačenje drva vučom i izvoženjem po tlu ili iznošenjem zrakom.

Traktorski put je građevinski objekt koji omogućuje primarni transport drva (privlačenje) vučom skiderima ili adaptiranim poljoprivrednim traktorima i izvoženjem forvarderima ili traktorskim ekipažama, od sječine do pomoćnog stovarišta. Izgrađen je samo od donjeg ustroja.

Traktorska vlaka nije građevinski objekt, nastaje prosijecanjem trase, eventualnim vađenjem panjeva, te uzastopnim prolaskom stroja za privlačenje drva koji se kreće po tlu, istim tragom. Omogućuje primarni transport drva (privlačenje) vučom skiderima ili adaptiranim poljoprivrednim traktorima i izvoženjem forvarderima ili traktorskim ekipažama, od sječine do pomoćnog stovarišta.

3.2. Proširenja traktorskog puta u horizontalnim krivinama

Proširenje traktorskog puta u horizontalnim se izvodi s unutarnje strane horizontalne krivine, a proširenje ima punu širinu od početka do kraja horizontalne krivine.

Za izračun proširenja traktorskog puta u horizontalnim krivinama radijusa manjeg od 50 m koristi se formula:

Tumač znakova:

p – proširenje traktorskog puta, m

R – radijus horizontalne krivine, m

Proširenje traktorskog puta u serpentinama iznosi 2,00 m za sve radijuse serpentine. Proširenje se u pravilu izvodi s vanjske strane serpentine, a izuzetno se može izvesti pola s vanjske, a pola s unutarnje strane.

3.3. Poprečni nagib traktorskog puta

Poprečni nagib traktorskog puta se izvodi kao jednostrešan. U pravcima i u horizontalnim kružnim krivinama radijusa ≥ 50 m poprečni je nagib usmjeren prema vanjskoj strani poprečnog profila, a u horizontalnim kružnim krivinama radijusa manjeg od 50 m poprečni je nagib traktorskog puta usmjeren prema središtu horizontalne kružne krivine.

Poprečni nagib traktorskog puta u pravcu ovisi o uzdužnom nagibu nivelete traktorskog puta kako slijedi:

• za uzdužni nagib nivelete ≤ 6% (u usponu i u padu) poprečni nagib je 4% i

• za uzdužni nagib nivelete >6% (u usponu i u padu) poprečni nagib traktorskog puta je 3%.

Poprečni nagib traktorskog puta u horizontalnoj krivini ovisi o radijusu horizontalne krivine i iznosi:

• za horizontalne krivine radijusa manjeg od 100 m poprečni nagib je 4% i

• za horizontalne krivine radijusa ≥ 100 m poprečni nagib se određuje kao u pravcu.

3.4. Mimoilaznice

Mimoilaznice se na traktorskim putovima izvode prema potrebi. Potreba izgradnje mimoilaznica na traktorskim putovima, ovisi o: konfiguraciji terena, duljini traktorskog puta, obliku mreže sekundarnih šumskih prometnica, metodi sječe i izradbe drva, tehnologiji pridobivanja drva, strojevima za privlačenje drva, veličini sječine, sječnoj gustoći i organizaciji rada.

Kada se izvode međusobni razmak mimoilaznica iznosi 150 do 300 m, širina traktorskog puta u mimoilaznici iznosi od 5,50 do 6,00 m na duljini od 8 do 10 m s ulaznom i izlaznom rampom u mimoilaznicu, svaka duljine od 5 do 7 m.

3.5. Okretaljke

Na krajevima svih »slijepih« traktorskih putova treba predvidjeti mjesta za okretanje strojeva kojima se privlači drvo. Ovisno o terenskim prilikama i prema potrebi izvode se okretaljke.

Kada se izvode u pravilu se projektiraju kružne (pune ili prazne, simetrične ili asimetrične) okretaljke, prilagođene konfiguraciji terena, minimalnog radijusa horizontalne krivine u okretaljci od 5,00 m. Kružne se okretaljke mogu zamijeniti drugim oblicima okretaljki (npr. kruškolike) istog minimalnog radijusa horizontalne krivine u okretaljci.

3.6. Spojevi traktorskog puta i šumske ceste

Spojni dijelovi traktorskog puta sa šumskom cestom (u duljini ≥ 25 m) se izvode u standardu gradnje i prema tehničkim uvjetima za najnižu (najniže) kategorije šumske ceste – prilaznu šumsku cestu A, odnosno prilaznu šumsku cestu B. Spojevi (raskrižja) traktorskih putova i šumskih cesta se izvode prema pravilima spojeva (raskrižja) šumskih cesta najniže (najnižih) kategorija.

Tablica 1. Elementi poprečnog presjeka, tlocrtni i visinski elementi različitih kategorija šumskih prometnica

 

 

Tumač znakova: RT – ravničasti (nizinski) teren, BT – brdoviti (prigorski) teren, PT – planinski (gorski) teren, Z – zaokretnica (serpentina), () – iznimna vrijednost (može se upotrijebiti samo u iznimnim, opravdanim slučajevima uz detaljno obrazloženje u tehničkoj dokumentaciji)

*Napomena: širinom šumske prometnice smatra se širina kolnika i širina bankina (ukupna širina planuma) definirana za svaku kategoriju u Tablici 1., dok se ostali elementi poprečnog presjeka šumske prometnice, kao i svi objekti na šumskoj prometnici, ne uračunavaju u njezinu širinu.«.

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_65_1532.html