NN 79/09 od 08.07.2009. Pravilnik o postupku homologacije uređaja za neizravno gledanje i njihove ugradbe na motorna vozila TPV 108 (izdanje 02)

Ovaj propis je izmijenjen, ali uskoro ćemo ga pročistiti sa: NN 25/12

Ukoliko trebate brže od "uskoro", molimo pišite na: [email protected]

 

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Temeljem članka 275. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 67/08) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

 

PRAVILNIK O POSTUPKU HOMOLOGACIJE UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANJE I NJIHOVE UGRADBE NA MOTORNA VOZILA TPV 108 (IZDANJE 02)[1]*

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuju se postupak homologacije uređaja za neizravno gledanje za motorna vozila kategorije M i N[2]1 i njihovu ugradbu na ta vozila.

Članak 2.

Tehnički zahtjevi za uređaje za neizravno gledanje dani su u Prilogu II. i za njihovu ugradbu na vozila u Prilogu III., a postupak homologacije, za uređaje za neizravno gledanje i njihovu ugradbu u vozila u Priloga I. i u članku 8. Pravilnika homologaciji tipa motornih vozila. Prilozi I., II., III. i IV. čine sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 3.

Tijelo za homologaciju vozila u smislu odredaba ovoga Pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 4.

Zavod će dodijeliti dodatak certifikatu o homologaciji za tip vozila s obzirom na njegove uređaje za neizravno gledanje i certifikat o homologaciji sastavnoga dijela za tip uređaja za neizravno gledanje ako taj tip vozila ili tip uređaja za neizravno gledanje zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

Obrasci dodatka certifikatu o homologaciji za tip vozila, odnosno certifikata o homologaciji sastavnoga dijela za tip uređaja za neizravno gledanje dani su u Dodatku 2., odnosno Dodatku 4. Priloga I. ovoga Pravilnika.

Članak 5.

Uređaji za neizravno gledanje i vozila s obzirom na ugradbu uređaja za neizravno gledanje mogu se homologirati te uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, uređaji za neizravno gledanje koji ne zadovoljavaju odredbe ovoga pravilnika mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište samo ako zadovoljavaju zahtjeve Pravilnika 108 (izdanje 00) i ako su kao zamjenski dijelovi namijenjeni za ugradbu na vozila homologirana u skladu sa zahtjevima Pravilnika 108 (izdanje 00) prije 26. siječnja 2007.

Također, zglobna vozila kategorija M2 i M3, razreda I. prema definiciji u točki 2.1.1.1 Pravilnika TPV 152, koja se sastoje od najmanje tri zglobno povezana kruta dijela iznimno se mogu homologirati ako zadovoljavaju samo zahtjeve za vidno polje iz točke 5. Priloga III. ovoga Pravilnika.

Članak 6.

Zavod može ovlasti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete:

– da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima iz ovog Pravilnika

– da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskog smjera

– da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u dodatcima 1. i 2. Priloga I. te točki 4. i Dodatku 1. Priloga II.

Članak 7.

Odredbe članka 5. ovoga pravilnika stupaju na snagu:

– 1. listopada 2009. godine za homologaciju novih tipova vozila s obzirom na uređaje za neizravno gledanje i homologaciju novih tipova uređaja za neizravno gledanje

– 31. prosinca 2010. godine za sva nova vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj.

Do 31. prosinca 2010. godine za sva nova vozila prihvaćaju se homologacije dodijeljene prema zahtjevima Pravilnika TPV 108 (izdanje 00).

Članak 8.

Od 31. prosinca 2010. godine prestaje važiti Pravilnik o postupku homologacije retrovizora i njihove ugradbe na motorna vozila TPV108 (izdanje 00) (»NN« br. 170/04 i 34/08). Pozivanje na taj Pravilnik smatra se pozivanjem na ovaj Pravilnik u skladu s tablicom korelacije u Prilogu IV.

Od 1. listopada 2009. godine prestaje važiti Pravilnik o postupku homologacije uređaja za neizravno gledanje i njihove ugradbe na motorna vozila TPV108 (izdanje 01) (»NN« br. 42/08).

Članak 9.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«,

Klasa: 011-02/09-02/12

Urbroj: 558-04/2-09-10

Zagreb, 10. lipnja 2009.

Ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo mr. sc. Krešimir Buntak, v. r.

PRILOG I.

DEFINICIJE I OPĆE ODREDBE ZA HOMOLOGACIJU TIPA

1. DEFINICIJE

1.1. »Uređaji za neizravno gledanje« označava uređaje za promatranje prometa u blizini vozila koji se ne može izravnim gledanjem. To mogu biti obična zrcala, kamere s monitorom ili drugi uređaji koji omogućavaju prikazivanje vozaču podataka o neizravnom vidnom polju.

1.1.1. »Zrcalo« označava svaki uređaj, isključujući uređaje kao što su periskopi, koji je namijenjen da omogući jasan pogled unatrag, na bočnu ili prednju stranu vozila unutar vidnih polja određenih u točki 5. Priloga III.

1.1.1.1. »Unutrašnje zrcalo« označava uređaj određen u točki 1. koji se može ugraditi u vozilo u prostoru za putnike.

1.1.1.2. »Vanjsko zrcalo« označava uređaj određen u točki 1. koji se može ugraditi na vanjskoj strani vozila.

1.1.1.3. »Nadzorno zrcalo« označava zrcalo, koje se razlikuje od tipa uređaja određenoga u točki 1.1.1., koje se može ugraditi na unutarnjoj ili vanjskoj strani vozila da bi se dobila vidna polja osim onih koja su navedena u točki 5. Priloga III.

1.1.1.4. »r« označava srednju vrijednost polumjera zakrivljenosti izmjerenu na zrcalnoj plohi prema metodi opisanoj u točki 2. Dodatka 1. Priloga II.

1.1.1.5. »Glavni polumjer zakrivljenosti u jednoj točki zrcalne plohe (ri)« označava vrijednosti polumjera zakrivljenosti dobivene mjernom napravom, određenoj u Dodatku 1. Priloga II., izmjerene na luku zrcalne plohe koji prolazi kroz središte te plohe usporedno s odsječkom »b«, koji je određen u točki 2.2.1 Priloga II., a na luku koji je okomit na taj odsječak.

1.1.1.6. »Polumjer zakrivljenosti u jednoj točki zrcalne plohe (rp)« označava aritmetičku sredinu glavnoga polumjera zakrivljenosti ri i r'i, tj.:

1.1.1.7. »Kuglasta ploha« označava plohu koja ima konstantan i jednak polumjer u svim smjerovima.

1.1.1.8. »Nekuglasta ploha« označava plohu koja ima samo jednu ravninu s konstantnim polumjerom.

1.1.1.9. »Nekuglasto zrcalo« označava zrcalo koje se sastoji od kuglastog i nekuglastog dijela, kod kojeg se ne može primijetiti prijelaz zrcalne plohe od kuglastog na nekuglasti dio. Zakrivljenost glavne osi zrcala određena je u koordinatnom x-y sustavu polumjerom kuglaste primarne kalote s:

R: nazivni polumjer u kuglastom dijelu

k: konstanta za promjenu zakrivljenosti

a: konstanta za veličinu kuglaste primarne kalote

1.1.1.10. »Središte zrcalne plohe« označava središnju točku vidnoga dijela zrcalne plohe.

1.1.1.11. »Polumjer zakrivljenosti sastavnih dijelova zrcala« označava polumjer zakrivljenosti »c« luka kruga kojim se najbolje približava zakrivljeni oblik dijela o kojemu je riječ.

1.1.1.12. »Točke vozačevih očiju« označava dvije točke međusobno udaljene 65 mm i 635 mm vertikalno iznad R-točke vozačeva sjedala, kako je određeno u Dodatku 6. ovoga Priloga. U slučaju sjedala s određenim kutom nagiba naslona, položaj točaka vozačevih očiju mora se namjestiti u skladu s odredbama Dodatka 7. ovoga Priloga. Pravac koji povezuje te dvije točke prolazi okomito na vertikalnu uzdužnu središnju ravninu vozila. Središte odsječka koji spaja obje točke očiju nalazi se u vertikalnoj uzdužnoj ravnini koja mora prolaziti kroz središte određenog vozačkog sjedećeg položaja, prema podacima proizvođača vozila.

1.1.1.13. »Ambinokularna vidljivost« označava ukupno vidno polje koje se dobije prekrivanjem monokularnih polja desnoga i lijevoga oka (vidu sliku 1. niže).

1.1.1.14. »Razred retrovizora« označava sve uređaje koji imaju jednu ili više zajedničkih značajki ili funkcija. Razlikuju se sljedeći razredi:

Razred I.: »unutrašnji retrovizor« koji daje vidno polje određeno u točki 5.1 Priloga III.

Razredi II. i III.: »glavni vanjski retrovizor« koji daje vidna polja određena u točki 5.2. Priloga III.

Razredi IV.: »širokokutno vanjsko zrcalo« koje daje vidno polje određeno u točki 5.4. Priloga III.

Razred V.: »blizinsko vanjsko zrcalo« koje daje vidno polje određeno u točki 5.5 Priloga III.

Razred VI.: »prednje zrcalo« koje daje vidno polje određeno u točki 5.6. Priloga III.

1.1.2. »Uređaji za neizravno gledanje s kamerom s monitorom« označava uređaj određen u točki 1.1., s kojim se dobije vidno polje s pomoću kombinacije kamere i monitora kako određuju točke 1.1.2.1. i 1.1.2.2.

1.1.2.1. »Kamera« označava uređaj koji prenosi sliku vanjske okoline s pomoću leće na svjetlosno-osjetljivi elektronički pretvarač koji je nakon toga pretvara u video signal.

1.1.2.2. »Monitor« označava uređaj koji pretvara video signal u slike koje se prenose u vidljivi spektar.

1.1.2.3. »Prepoznavanje« označava sposobnost razlikovanja nekog predmeta od svoje pozadine/okoline na određenoj udaljenosti.

1.1.2.4. »Svjetljivost« označava omjer između sjaja objekta i njegove neposredne pozadine/okruženja koji omogućuje da se objekt razlikuje od njegove pozadine/okruženja

1.1.2.5. »Razlučivanje« označava najmanju pojedinost koja se može razaznavati sa sustavom za zapažanje tj. koja se može zapažati kao zaseban dio jedne veće cjeline. Razlučivanje ljudskog oka naziva se »oštrina vida«.

1.1.2.6. »Kritični predmet« označava okrugli predmet promjera Do= 0,8 m[3]1

1.1.2.7. »Kritična sposobnost raspoznavanja« označava razinu sposobnosti raspoznavanja koju ljudsko oka općenito može postići pod različitim uvjetima. U cestovnom prometu, granična vrijednost kritične sposobnosti raspoznavanja je 8 lučnih minuta vidnog kuta.

1.1.2.8. »Vidno polje« označava dio trodimenzionalnog prostora u kojem se kritični objekt može opažati i prenositi s uređajem za neizravno gledanje. To se temelji na vidljivosti na razini tla koju daje uređaj i koja možebitno može biti ograničena s najvećom daljinom prepoznavanja koju ima uređaj.

1.1.2.9. »Daljina prepoznavanja« označava udaljenost izmjerenu na razini tla od referentne točke gledanja do krajnje točke u kojoj se kritični predmet može zapaziti (granična vrijednost očito dostignute kritične sposobnosti raspoznavanja).

1.1.2.10. »Kritično vidno polje« označava područje kojem se kritični predmet mora prepoznati s pomoću uređaja za neizravno gledanje i koje je određeno kutom i jednom ili više daljina prepoznavanja.

1.1.2.11. »Referentna točka gledanja« označava točku u odnosu na vozilo na koje se odnosi propisano vidno polje. Ta točka je projekcija na tlo presjeka vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju s ravninom usporednom s središnjom uzdužnom ravninom vozila koja se nalazi 20 cm od vanjske strane vozila.

1.1.2.12. »Vidljivi spektar« označava valnu duljinu u području sposobnosti raspoznavanja ljudskog oka: 380 – 780 nm.

1.1.3. »Drugi uređaji za neizravno gledanje« označava uređaje prema definiciji u točki 1.1., kod kojih se vidno polje ne može dobiti s pomoću zrcala ili uređaja za neizravno gledanje s kamerom s monitorom.

1.1.4. »Tip uređaja za neizravno gledanje« označava uređaje koji se bitno ne razlikuju u sljedećim bitnim značajkama:

– konstrukciji uređaja, uključujući spoj s nadogradnjom ako je bitno

– u slučaju zrcala, razredu, obliku, dimenzijama i polumjeru zakrivljenosti zrcalne plohe zrcala

– u slučaju kamere s monitorom, uređajima za određivanje udaljenosti i područja promatranja.

1.2. »Vozila kategorija M1, M2, M3, N1, N1, N2, i N3« označava kategorije vozila određene u Prilogu II. A Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

1.2.1. »Tip vozila s obzirom na neizravno gledanje« označava motorna vozila koja su istovjetna s obzirom na sljedeće osnovne značajke:

1.2.1.1. tip uređaja za neizravno gledanje.

1.2.1.2. dijelovi nadogradnje koji smanjuju vidno polje

1.2.1.3. koordinate R-točke

1.2.1.4. propisani položaji i oznake homologacije tipa obveznih i neobveznih (ako su ugrađeni) uređaja za neizravno gledanje.

2. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOGA DIJELA

2.1 Zahtjev za homologaciju sastavnoga dijela za tip uređaja za neizravno gledanje mora podnijeti proizvođač.

2.2. Obrazac opisnog dokumenta prikazan je u Dodatku 1. ovoga Priloga.

2.3. Za svaki tip uređaja za neizravno gledanje zahtjev mora biti popraćen:

2.3.1. u slučaju zrcala, s četiri uzorka: tri za ispitivanja i jedan koji ostaje u laboratoriju za kakvo daljnje ispitivanje za koje bi se kasnije mogla ukazati potreba. Laboratorij može zahtijevati dostavljanje dodatnih uzoraka

2.3.2. u slučaju uređaja za neizravno gledanje, po jedan uzorak svih dijelova.

3. NATPISI

Uzorci tipa zrcala ili uređaja za neizravno gledanje koji nije zrcalo koji su dostavljeni za homologaciju tipa sastavnoga dijela moraju biti jasno vidljivo i neizbrisivo označeni trgovačkom oznakom ili nazivom i moraju imati dovoljno prostora za upisivanje oznake homologacije tipa sastavnoga dijela: taj prostor mora biti prikazan na crtežima koji se navode u točki 1.2.2.1.2. u Dodatku 1. ovoga Priloga.

4. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA VOZILA S OBZIROM NA UGRADBU UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANJE

4.1 Zahtjev za homologaciju tipa uređaja za neizravno gledanje mora podnijeti proizvođač.

4.2. Obrazac opisnog dokumenta prikazan je u Dodatku 3. ovoga Priloga.

4.3. Za svaki tip uređaja za neizravno gledanje zahtjev mora biti popraćen:

4.3.1. vozilom koje predstavlja tip koje se po potrebi određuje u dogovoru s tehničkom službom odgovornom za provođenje ispitivanja.

5. HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOGA DIJELA

5.1 Za svako zrcalo ili uređaj za neizravno gledanje osim zrcala koji zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve mora se dodijeliti homologacija tipa sastavnoga dijela i broj homologacije u skladu s Prilogom VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

5.2 Taj se broj ne smije dodijeliti kojemu drugom tipu uređaj za neizravno gledanje.

5.3. Obrazac certifikata o homologaciji prikazan je u Dodatku 2. ovoga Priloga.

6. OZNAČIVANJE

Svaki uređaj za neizravno gledanje koji je u skladu s tipom za koji je dodijeljena homologacija tipa sastavnoga dijela prema ovom pravilniku mora nositi oznaku homologacije tipa sastavnoga dijela koja je propisana u Dodatku 5.

7. HOMOLOGACIJA TIPA VOZILA

7.1 Za svaki tip vozila koja zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve mora se dodijeliti homologacija tipa vozila.

7.2. Obrazac certifikata o homologaciji prikazan je u Dodatku 4. ovoga Priloga.

7.3. Broj homologacije tipa u skladu s Prilogom VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila dodjeljuje se svakom tipu vozila. Država članica ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila.

8. PREINAKE I IZMJENE I DOPUNE HOMOLOGACIJA

8.1 Kad su učinjene preinake tipa vozila ili tipa uređaja za neizravno gledanje koji je homologiran u skladu s ovim Pravilnikom, primjenjuju se odredbe članaka 16. – 17. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

9. SUKLADNOST PROIZVODNJE (VOZILA I SASTAVNI DIJELOVI)

9.1 Za uspostavljanje sukladnosti proizvodnje moraju se poduzeti mjere u skladu s odredbama utvrđenim u članaka 29. do 32. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

DODATAK 1.

Opisni dokument br.... koji se odnosi na homologaciju tipa uređaja za neizravno gledanje

Pravilnik TPV 108.01

0. OPĆI PODATCI

0.1. Marka (trgovačka naziv proizvođača):

0.2. Tip:

0.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na uređaju:

0.4. Kategorija vozila za koje je uređaj namijenjen:

0.5. Naziv i adresa proizvođača:

0.7. Mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije tipa:

0.8. Adresa (adrese) pogona za sastavljanje:

1. UREĐAJ ZA NEIZRAVNO GLEDANJE:

1.1. Zrcala (navesti za svako zrcalo)

1.1. Zrcala (navesti za svako zrcalo)

1.1.3. Inačica:

1.1.4 Crtež (crteži) koji prepoznavanje zrcala:

1.1.5 Podrobni podaci o načinu pričvršćivanja:

1.2.1. Tip i značajke (tako da potpuno opisuju uređaj):

1.2.1.1. U slučaju uređaja s kamerom i monitorom, daljina prepoznavanja (mm), kontrast, područje svjetljivosti, smanjenje bliještenja, značajka predočnika (crno i bijelo/u boji), frekvencije ponavljanja slike, područje svjetljivosti monitora:

1.2.1.2. Dovoljno podrobni crteži da određuju potpuni uređaj uključujući upute za ugradbu; mjesto oznake homologacije tipa mora se navesti na crtežima:

DODATAK 2.

Obrazac certifikata o homologaciji tipa sastavnoga dijela za tip uređaja za neizravno gledanje

Broj homologacije tipa sastavnog dijela:

1. Trgovački naziv ili zaštitni znak:

2. Označivanje uređaja: zrcalo, kamera s monitorom, drugi uređaj[4]1:

– razred u slučaju zrcala (I., II., III., IV., V,) (1):

– u slučaju kamera s monitorom ili drugog uređaja za neizravno gledanje (S)1

3. Naziv i adresa proizvođača:

4. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača:

5. Simbol određen u točki 4.1.1. dijela A Priloga II.: da/ne (1)

6. Dostavljeno na homologaciju dana:

7. Ispitni laboratorij:

8. Datum i broj laboratorijskog izvještaja:

9. Datum kad je dodijeljena/odbijena/povučena/proširena EZ homologaciji tipa sastavnoga dijela (1):

10. Mjesto.

11. Datum:.

12. Sljedeći dokumenti koji nose gore navedeni broj homologacije tipa dodani su ovom certifikatu

(Napomene, crteži, sheme i nacrti)

Ti se dokumenti moraju dostaviti nadležnim tijelima drugih država članica na njihov izričit zahtjev.

13. Bilješke, ako ih ima, posebno s obzirom na ograničenja uporabe i/ili uvjeta za ugradbu

................................

(Potpis)

DODATAK 3.

Opisni dokument br.... koji se odnosi na homologaciju tipa vozila

Pravilnik TPV 108.01

0. OPĆI PODATCI

0.1. Marka (trgovačka naziv proizvođača)::

0.2. Tip:

0.2.1. Trgovačka oznaka (ako je primjenjivo):

0.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu:

0.3.1. Mjesto te oznake:

0.4. Kategorija vozila[5]1:

0.5. Naziv i adresa proizvođača:

0.8. Adresa (adrese) pogona za sastavljanje:

1. OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA

1.1. Fotografije i/ili crteži vozila predstavnika:

1.7. Vozačeva kabina (ravna ili izbočena)[6]2:

1.8. Položaj upravljača: lijevi ili desni2:

1.8.1. Vozilo opremljeno za vožnju u prometu desnom/lijevom2 stranom

2.4. Raspon (vanjskih) dimenzija vozila:

2.4.1. Za podvozje bez nadogradnje:

2.4.1.2. Širina (k):

2.4.1.2.1. Najveća dopuštena širina:

2.4.1.2.2. Najmanja dopuštena širina:

2.4.2. Za podvozje s nadogradnjom:

2.4.2.2 Širina (k):

9. NADOGRADNJA

9.9 Uređaji za neizravno gledanje:

9.9.1. Zrcala:

9.9.1.4 Crtež (crteži) koji prikazuju položaj zrcala u odnosu na strukturu vozila:

9.9.1.5 Podrobni podaci o načinu pričvršćivanja, uključujući dio strukture vozila na koju je pričvršćen:

9.9.1.6 Dodatna oprema koja može smanjivati stražnje vidno polje:

9.9.1.7. Kratak opis elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje) uređaja za namještanje:

9.9.2. Uređaji za neizravno gledanje osim zrcala:

9.9.2.1.2. Dovoljno podrobni crteži s uputama za ugradbu:

DODATAK 4.

Obrazac certifikata o homologaciji tipa vozila s obzirom na ugradbu zrcala i uređaja za neizravno gledanje

Broj EZ homologacije tipa: .................................. izmjena /dopuna([7]1)

1. Trgovački naziv ili zaštitni znak vozila:

2. Tip vozila:

3. Kategorija vozila (M1, M2, M3, N1, N1 ≤ 7,5 t, N2 > 7,5 t, N3) ([8]2)

3.1 Vrsta vozila kategorije N3: kamion/prikolica/poluprikolica2

4. Naziv i adresa proizvođača vozila:

5. Ako je potrebno, naziv i adresa ovlaštenoga predstavnika:

6. Trgovački naziv ili zaštitni znak zrcala i dodatnih uređaja za neizravno gledanje i broj homologacije tipa sastavnoga dijela:

7. Razred (razredi) zrcala i uređaja za neizravno gledanje (I., II., III., IV., V., VI. i S)2

8. Proširenje EZ homologacije tipa vozila za sljedeći uređaj za neizravno gledanje:

9. Podatak o R-točki vozačeva položaja za sjedenje:

10. Najveća i najmanja širina nadogradnje s obzirom na koju je dodijeljena EZ homologacija tipa za zrcalo i uređaj za neizravno gledanje (u slučaju podvozja s kabinom koji je naveden u točki 3.3 Dodatka III.):

11. Vozilo dostavljeno za EZ homologaciju tipa dana:

12. Tehnička služba odgovorna za provjeru sukladnosti u postupku EZ-homologacije tipa:

13. Datum izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta služba:

14. Broj izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta služba:.

15. Homologacija tipa s obzirom na ugradbu uređaja za neizravno gledanje je dodijeljena/odbijena (1)

16. Proširenje homologacije tipa s obzirom na ugradbu uređaja za neizravno gleda nje je dodijeljeno/odbijena (1)

17. Mjesto.

18. Datum:.

19. Potpis:.

20. Sljedeći dokumenti, koji nose gore navedeni broj homologacije tipa, dodani su ovom certifikatu:

- crteži koji prikazuju nosače uređaja za neizravno gledanje

- crteži i nacrti koji prikazuju mjesta ugradbe u značajke dijela konstrukcije na koju su ugrađeni uređaja za neizravno gledanje

- pogled sprijeda, odostraga i iz prostora za putnike koji prikazuje mjesta ugradbe uređaja za neizravno gledanje

Ti se dokumenti dostavljaju mjerodavnim tijelima drugih država članica na njihov izričiti zahtjev.

(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

DODATAK 5.

Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela

1. OPĆENITO

1.1 Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela sastoji se od pravokutnika oko malog slova »e«, iza kojeg se nalazi broj 25. (razlikovni broj za Republiku Hrvatsku). Ona također uključuje, u blizini pravokutnika, broj homologacije tipa sastavnoga dijela. Taj se broj sastoji se od homologacijskoga broja tipa sastavnoga dijela koji je naveden u certifikatu koji je izdan za tip (vidi Dodatak 3.), ispred kojega je dvoznamenkasti broj koji pokazuje redoslijedni broj najnovijih izmjena i dopuna Direktive 2003/97/EZ na dan dodjeljivanja homologacije tipa sastavnoga dijela. Redoslijedni broj izmjena i dopuna i homologacijski broj tipa sastavnoga dijela navedeni na certifikatu moraju se razdvojiti zvjezdicom. U ovome Pravilniku taj je redoslijedni broj »03«.

1.2. Oznaka EZ homologacije tipa sastavnoga dijela mora se dopuniti dodatnim simbolom I., II. III. IV. V. ili VI., koji određuju razred kojemu pripada tip zrcala ili simbol S za uređaje za neizravno gledanje osim zrcala. Dodatni simbol stavlja se u bilo koji pogodan položaj u blizini četverokuta koji sadrži slovo »e«

1,3, Oznaka EZ homologacije tipa sastavnoga dijela i dodatni simbol moraju se neizbrisivo postaviti na glavni dio zrcala ili neki drugi uređaj za neizravno gledanje osim zrcala tako da su jasno vidljivi čak nakon što se zrcalo ili drugi uređaj za neizravno gledanje ugradi na vozilo.

2. PRIMJERI OZNAKE EZ HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOGA DIJELA

2.1. Pet primjera oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela, s dodatnim simbolom niže su dana.

Primjeri oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela i dodatnoga simbola

Primjer br. 1.

Zrcalo označeno s gore prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela zrcalo je razreda I. (unutrašnji retrovizor) koje je homologirano u Francuskoj (e2) pod brojem 03*3500.

Primjer br. 2.

Zrcalo označeno s gore prikazanom oznakom tipa sastavnoga dijela zrcalo je razreda II. (vanjski retrovizor) koje je homologirano u Nizozemskoj (e4) pod brojem 03*1870.

Primjer br. 3.

Zrcalo označeno s gore prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela zrcalo je razreda V. (blizinsko) koje je homologirano u Grčkoj (e23) pod brojem 03*3901.

Primjer br. 4.

Zrcalo označeno s gore prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela zrcalo je razreda IV. (širokokutni vanjski retrovizor) koje je homologirano u Italiji (e3) pod brojem 03*1248.

Primjer br. 5.

Uređaj za neizravno gledanje osim zrcala označen s gore prikazanom oznakom homologacije tipa sastavnoga dijela uređaj je za neizravno gledanje (S) osim zrcala koji je homologiran u Nizozemskoj (e4) pod brojem 03*3002.

DODATAK 6.

Postupak za određivanje točke H i provjere relativnih položaja točaka R i H

Primjenjuju se odgovarajući dijelovi Priloga III. Pravilnika TPV 132.

DODATAK 7.

Određivanje točaka očiju za sjedala s određenim kutom nagiba naslona

1. Položaj točaka očiju u odnosu na R-točku mora se namjestiti kako je prikazano u donjoj tablici s X koordinatama u odnosu na trodimenzionalnu mrežu. Tablica sadrži osnovne koordinate za kut nagiba naslona sjedala od 25 stupnjeva. Trodimenzionalnu referentna mreža za koordinate je kako je definirana u točki2.3 Priloga I. Direktive 77/649/EEZ s izmjenama i dopunama.

2. Daljnji ispravak za kutove nagiba sjedala različite od 25 stupnjeva

Tablica u nastavku sadrži naredne ispravke, od položaj očiju s kutom naslona sjedala od 25 stupnjeva, za određivanje X i Z koordinata točaka očiju kad konstrukcijski kut naslona sjedala nije 25 stupnjeva.

PRILOG II.

KONSTRUKCIJSKI ZAHTJEVI I PROPISANA ISPITIVANJA ZA EZ HOMOLOGACIJU TIPA KAO SASTAVNOG DIJELA UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANJE

A. ZRCALA

1. Opći zahtjevi

1.1. Sva zrcala moraju biti namjestiva.

1.2. Rub zrcalne plohe mora se nalaziti unutar zaštitnoga kućišta (držača i sl.) čiji obod mora imati vrijednost »c« veću od 2.5 mm, ili jednaku u svakoj točki i svim smjerovima. Ako zrcalna ploha strši iznad zaštitnoga kućišta, polumjer zakrivljenosti »c« ruba dijela koji strši ne smije biti manji od 2,5 mm i zrcalna ploha mora se vraćati u zaštitno kućište pod djelovanjem sile od 50 N u točki u kojoj najviše strši u odnosu na zaštitno kućište u vodoravnom smjeru približno usporednom uzdužnoj središnjoj ravnini vozila.

1.3. Kad je zrcalo pričvršćeno na ravnu plohu, svi dijelovi, neovisno o položaju namještanja uređaja, uključujući i dijelove koji su ostali pričvršćeni na nosač nakon ispitivanja iz točke 4.2, koji se mogu dotaknuti s kuglom promjera 165 mm kod unutrašnjeg zrcala ili 100 mm kod vanjskog zrcala, moraju imati polumjer zakrivljenosti »c« koji nije manji od 2.5 mm.

1.3.1. Rubovi rupa za pričvršćenje ili upuštanja čiji je promjer ili dulja dijagonala manja od 12 mm izuzeti su od zahtjeva za polumjer iz točke 1.3. pod uvjetom da su tupi.

1.4. Nosač zrcala na vozilu mora biti konstruiran tako da valjak polumjera 50 mm, čija je os u osi, ili u jednoj od osi zakretanja ili preklapanja čime se omogućava otklon zrcala u pravcu mogućeg udarca, prolazi barem kroz dio plohe na koju je nosač pričvršćen.

1.5. Dijelovi vanjskih zrcala, koji se spominju u točkama 1.2 i 1.3, načinjeni od materijala tvrdoće manje od 60 Shore A izuzeti su od navedenih zahtjeva.

1.6. Ako su dijelovi unutrašnjih zrcala načinjeni od materijala tvrdoće manje od 50 Shore A i pričvršćeni na kruti nosač, zahtjevi iz točaka 1.2. i 1.3. primjenjuju se samo na nosač.

2. Dimenzije

2.1. Unutrašnji retrovizori (razred I.)

Dimenzije zrcalne plohe moraju biti takve da je u nju moguće upisati pravokutnik čija je jedna stranica duljine 4 cm, a druga duljine »a« gdje je:

2.2 Glavna vanjska zrcala (razredi II. i III.)

2.2.1 Dimenzije zrcalne plohe moraju biti takve da je u nju moguće upisati:

– pravokutnik visine 40 mm čija duljina osnovice, izražena u milimetrima, ima vrijednost »a«

– odsječak usporedan s visinom pravokutnika čija duljina, izražena u centimetrima, ima vrijednost »b«.

2.2.2 Najmanje vrijednosti »a« i »b« dane su u donjoj tablici:

2.3. »Širokokutna« vanjska zrcala (razred IV.)

Obris zrcalne plohe mora biti jednostavnoga geometrijskog oblika, a njezine dimenzije takve da omogućava, po potrebi zajedno s vanjskim zrcalom razreda II., vidno polje određeno u točki 5.4. Priloga III.

2.4. »Blizinska« vanjska zrcala (razred V.)

Obris zrcalne plohe mora biti jednostavnoga geometrijskog oblika, a njezine dimenzije takve da zrcalo omogućava vidno polje određeno u točki 5.5. Priloga III.

2.5. »Prednja« zrcala (razred VI.)

Obris zrcalne plohe mora biti jednostavnoga geometrijskog oblika, a njezine dimenzije takve da zrcalo omogućava vidno polje određeno u točki 5.6. Priloga III.

3. Zrcalna ploha i koeficijent refleksije

3.1. Zrcalna ploha zrcala mora biti ravna ili kuglasto izbočena. Vanjska zrcala mogu biti imati dodani ne kuglasti dio pod uvjetom da glavno zrcalo ispunjava zahtjeve za neizravno vidno polje.

3.2. Razlike između polumjera zakrivljenosti zrcala

3.2.1. Razlika između ri ili r’i i rp kod svake referentne točke ne smije prelaziti 0.15 r.

3.2.2. Razlika između svakog od polumjera zakrivljenosti (rp1, rp2 i rp3) i r ne smije prelaziti 0,15 r.

3.2.3. Kada »r« nije manji od 3 000 mm, vrijednost od 0,15 r određena u točkama 3.2.1. i 3.2.2. zamjenjuje se s 0,25 r.

3.3. Zahtjevi za ne kuglaste dijelove zrcala

3.3.1 Ne kuglasta zrcala moraju biti dovoljne veličina i takva oblika da osiguravaju upotrebljiv podatak vozaču.

3.3.2. Polumjer zakrivljenosti »r« ne kuglastog dijela ne smije biti manji od 150 mm.

3.4. Vrijednost »r« za kuglasta zrcala ne smije biti manja od:

3.4.1. 1 200 mm za unutrašnja zrcala (razred I.)

3.4.2. 1 200 mm za unutrašnja zrcala (razred I.) i glavna vanjska zrcala razreda II. i III.

3.4.3. 400 mm za »širokokutna« vanjska zrcala (razred IV.) i »blizinska« vanjska zrcala (razred V.).

3.4.4. 200 mm za prednja zrcala (razred VI.).

3.5. Vrijednost uobičajenog koeficijenta refleksije, određena prema metodi opisanoj u Dodatku 1. ovoga Priloga, ne smije biti manja od 40%.

Ako zrcalne plohe imaju promjenjivi stupanje refleksije, »dnevni« položaj mora omogućivati prepoznavanje boja signalizacije koja se upotrebljava u cestovnome prometu. Vrijednost uobičajenoga koeficijenta refleksije u »noćnome« položaju ne smije biti manja od 4%.

3.6. Zrcalna ploha mora zadržati značajke utvrđene u točki 3.5. usprkos duljem izlaganju nepovoljnim vremenskim uvjetima u uobičajenoj uporabi.

4. Ispitivanja

4.1. Zrcala se podvrgavaju ispitivanjima koja su opisana u točki 4.2.

4.1.1 Ispitivanje navedeno u točki 4.2. nije potrebno kod svih vanjskih zrcala čiji nijedan dio, bez obzira na položaj namještanja pri najvećoj tehnički dopuštenoj masi vozila, nije manje od 2 m iznad tla,

Ta se iznimka također primjenjuje za dijelove za pričvršćivanje zrcala (pričvrsne pločice, nosači, kuglasti zglobovi itd.) koji su postavljeni manje od 2 m iznad tla i koji ne strše iznad ukupne širine vozila izmjerene u poprečnoj ravnini koja prolazi kroz dijelove za pričvršćivanje najnižeg zrcala ili kroz druge točke ispred te ravnine ako to daje veću ukupnu širinu.

U takvim slučajevima treba priložiti opis s objašnjenjem da se zrcalo mora ugraditi tako da bude u skladu s gore navedenim uvjetima za postavljanje dijelova za njegovo pričvršćenje na vozilo.

Pri primjeni te iznimke, nosač treba neizbrisivo označiti simbolom i u certifikat o homologaciji tipa staviti odgovarajuću napomenu.

4.2. Ispitivanje udarom

4.2.1. Opis ispitne naprave

4.2.1.1. Ispitna naprava sastoji se od njihala koje se može njihati oko dviju vodoravnih međusobno okomitih osi, od kojih je jedna okomita na ravninu u kojoj leži putanja otpuštanja njihala.

Kraj njihala ima čekić u obliku krute kugle promjera 165 ± 1 mm koja je obložena slojem gume debljine 5 mm tvrdoće 50 Shore A.

Opremljena je uređajem koji omogućava određivanje pretpostavljenoga najvećeg kuta kraka njihala u ravnini otpuštanja.

Podloga koja je čvrsto pričvršćena na konstrukciju njihala služi za držanje uzoraka u skladu sa zahtjevima za ispitivanje udarom koji su navedeni u točki 4.2.2.6.

Na slici 2. prikazane su dimenzije ispitne naprave i posebni konstrukcijski zahtjevi:

4.2.1.2. Središte udarca njihala podudara se sa središtem kugle koja predstavlja čekić. Njegova udaljenost »l« od osi njihanja u ravnini otpuštanja iznosi 1 m ± 5 mm. Reducirana masa njihala je m0 = 6,8 ± 0,05 kilograma. Omjer između 'm0« i ukupne mase njihala »m« i razmaka »d« između težišta njihala i njegove osi vrtnje izražen je jednadžbom:

4.2.2. Opis ispitivanja

4.2.2.1. Za pričvršćivanje zrcala na nosač upotrebljava se postupak koji je preporučio proizvođač uređaja ili, kad je primjenjivo, proizvođač vozila.

4.2.2.2. Postavljanje zrcala za ispitivanje

4.2.2.2.1. Zrcala se postavljaju na napravu za udar njihalom tako da su vertikalna i vodoravna os u sličnome položaju kao kad je zrcalo ugrađeno na vozilo u skladu s proizvođačevim uputama za ugradbu.

4.2.2.2.2. Kad je zrcalo namjestivo u odnosu na podlogu, položaj pri ispitivanju mora biti takav da je unutar granica namještanja, koje je naveo podnositelj zahtjeva, mogućnost pomicanja uređaja najmanje vjerojatna.

4.2.2.2.3. Kad zrcalo ima napravu za namještanje njegove udaljenosti od podloge, ta se naprava mora postaviti u položaj u kojemu je udaljenost između kućišta i podloge najkraća.

4.2.2.2.4. Kad je zrcalna ploha pomična u kućištu, ona se namješta tako da je gornji rub koji je najudaljeniji od vozila u položaju najvećeg stršenja u odnosu na kućište.

4.2.2.3 Osim u slučaju 2. ispitivanja za unutrašnja zrcala (vidi točku 4.2.2.6.1.) kad je njihalo u vertikalnome položaju, vodoravna i uzdužna vertikalna ravnina, koje prolaze kroz središte čekića, moraju prolaziti kroz središte zrcalne plohe, prema definiciji u točki 1.1.1.10. Priloga I. Uzdužni smjer njihanja njihala mora biti usporedan s uzdužnom središnjom ravninom vozila.

4.2.2.4 Kad pri uvjetima namještanja utvrđenim u točkama 4.2.2.1. i 4.2.2.2. dijelovi zrcala ograničavaju vraćanje čekića, točku udara treba pomaknuti u smjeru okomitu na os vrtnje ili zakretanja o kojoj je riječ.

Pomak ne smije biti veći od nužno potrebna za provedbu ispitivanja; pomak može biti ograničen tako:

– da kugla koja ograničava čekić barem dodiruje cilindar, prema definiciji u točki 1.4

– ili da je dodirna točka s čekićem odmaknuta barem 10 mm od ruba zrcalne plohe.

4.2.2.5 Ispitivanje se provodi tako da čekić padne s visine koja odgovara kutu njihala od 60° u odnosu na okomicu, tako da čekić udari zrcalo u trenutku kad njihalo dođe u vertikalni položaj.

4.2.2.6 Ispitivanje zrcala udarom pod sljedećim različitim uvjetima:

4.2.2.6.1 Unutrašnja zrcala

1. ispitivanje: Točke udara moraju odgovarati definiciji u točki 4.2.2.3. Udar mora biti takav da čekić udari zrcalo na strani zrcalne plohe.

2. ispitivanje: Točka udara na rubu je zaštitnoga kućišta, tako da proizvedeni udarac čini kut 45° u odnosu na ravninu zrcalne plohe i nalazi se u vodoravnoj ravnini koja prolazi kroz središte te plohe. Udarac mora biti u zrcalnu plohu.

4.2.2.6.2 Vanjska zrcala

– 1. ispitivanje: Točke udara moraju odgovarati definicijama u točkama 4.2.2.3. i 4.2.2.4. Udar mora biti takav da čekić udari zrcalo na strani zrcalne plohe.

– 2. ispitivanje: Točke udara moraju odgovarati definicijama u točkama 4.2.2.3 i 4.2.2.4. Udar mora biti takav da čekić udari zrcalo na suprotnoj strani od zrcalne plohe.

Kad su retrovizori razreda II. ili III., koji su s retrovizorima razreda IV. pričvršćeni na zajednički nosač, gore navedena ispitivanja provode se na nižemu zrcalu. Ipak, tehnička služba odgovorna za ispitivanja može ponoviti jedno ili oba ta ispitivanja na gornjemu zrcalu ako je ono manje od 2 m iznad tla.

5. Rezultati ispitivanja

5.1 Kod ispitivanja opisanih u točki 4.2. njihalo mora nakon udarca nastaviti njihanje tako da projekcija pretpostavljenoga položaja kraka u ravnini otpuštanja čini kut 20° u odnosu na okomicu. Točnost mjerenja kuta mora biti ± 1°.

5.1.1 Taj se zahtjev ne primjenjuje na zrcala pričvršćene na vjetrobransko staklo, na koje se nakon ispitivanja primjenjuje zahtjev određen u točki 5.2.

5.1.2 Propisan kut vraćanja njihala u odnosu na okomicu smanjuje se od 20° na 10° za retrovizore razreda II. i IV. te retrovizore razreda III. koji su pričvršćeni na isti nosač i za zrcala razreda IV.

5.2 Ako bi se nosač zrcala koji je pričvršćen na vjetrobransko staklo slomio tijekom ispitivanja opisanih u točki 4.2., preostali dio ne smije stršiti iznad podloge više od 1 cm, a njegov oblik nakon ispitivanja mora zadovoljavati zahtjeve utvrđene u točki 1.3.

5.3 Zrcalna ploha ne smije popucati tijekom ispitivanja opisanih u točkama 4.2. Međutim, dopušteno je pucanje zrcalne plohe ako je ispunjen jedan od ovih uvjeta:

5.3.1 da fragmenti stakla još ostaju na podlozi kućišta ili na plohi koja je čvrsto pričvršćena na kućište; djelomično je odvajanje stakla od svoje podloge prihvatljivo pod uvjetom da ne prekoračuje 2,5 mm s obje strane pukotina. Dopušteno je da u točki udara otpadaju sitne krhotine s plohe stakla;

5.3.2 da je zrcalna ploha od sigurnosnog stakla.

B. UREĐAJI ZA NEIZRAVNO GLEDANJE OSIM ZRCALA

1. Opći zahtjevi

1.1. Ako je potrebno da vozač obavlja namještanje, uređaji za neizravno gledanje mora se moći namještati bez uporabe alata.

1.2. Ako uređaj za neizravno gledanje može prikazati cijelo propisano vidno polje samo pretraživanjem vidnog polja, cijeli postupak pretraživanja, prikazivanja i vraćanja u svoj početni položaj ne smije trajati više od dvije sekunde.

2. Uređaji s kamerom s monitorom za neizravno gledanje

2.1. Opći zahtjevi

2.1.1. Kad je uređaj s kamerom s monitorom za neizravno gledanje ugrađen na ravnu plohu, svi dijelovi, bez obzira na položaj namještanja uređaja, koji se mogu dotaknuti s kuglom promjera 165 mm u slučaju monitora ili promjera 100 mm u slučaju kamere, moraju imati polumjer zakrivljenosti »c« najmanje 2,5 mm.

2.1.2. Rubovi rupa za pričvršćenje ili upuštanja čiji je promjer ili najdulja dijagonala manja od 12 mm izuzeti su od zahtjeva za polumjer iz točke 2.1.1. pod uvjetom da su tupi.

2.1.3. Ako su dijelovi kamere i monitora načinjeni od materijala tvrdoće manje od 60 Shore A i pričvršćeni na kruti nosač, zahtjevi iz točke 2.1.1. primjenjuju se samo na nosač.

2.2. Funkcionalni zahtjevi

2.2.1. Kamera treba ispravno funkcionirati u uvjetima niskog sunca. Kamera treba osiguravati kontrast svjetljivosti od najmanje 1:3 u uvjetima niskog sunca u području izvan dijela slike u kojem se izvor svjetlosti preslikava (uvjet prema definiciji u EN 12368:8.4). Izvor svjetlosti treba osvjetljavati kameru s 40 000 lx. Kut između okomice na ravninu osjetila i pravca koji spaja središnju točku osjetila i izvora svjetlosti mora biti 10°.

2.2.2. Monitor mora u različitim uvjetima osvijetljenosti proizvoditi najmanji kontrast kako je određen u nacrtu međunarodne norme ISO/DIS 15008 (2).

2.2.3. Mora biti moguće namjestiti prosječnu svjetljivost monitora ili ručno ili automatski, ovisno o uvjetima okoline.

2.2.4. Mjerenja kontrasta svjetljivosti mora se obavljati u skladu s ISO/DIS 15008.

2.1.3. Ako su dijelovi kamere i monitora načinjeni od materijala tvrdoće manje od 60 Shore A i pričvršćeni na kruti nosač, zahtjevi iz točke 2.1.1. primjenjuju se samo na nosač.

3. Drugi uređaji za neizravno gledanje

Mora se osigurati da uređaj zadovoljava sljedeće zahtjeve:

3.1. Uređaj mora opažati vidni spektar i uvijek mora prikazivati tu sliku u vidnom spektru bez potrebe tumačenja.

3.2. Funkcionalnost mora biti zajamčena u uvjetima uporabe u kojima se sustav stavlja u rad. Ovisno o primijenjenoj tehnologiji dobivanja slika i njihovog prikazivanja mora se u cijelosti ili djelomično primjenjivati točka 2.2. U drugim slučajevima to se može postići primjenom i dokazivanjem s pomoću sustava osjetljivosti analognom točki 2.2. da je osigurana funkcija koja je usporediva ili bolja od zahtijevane i dokazivanjem da se jamči funkcionalnost koja je istovrijedna ili bolja od zahtijevane za zrcalo ili uređaj s kamerom s monitorom za neizravno gledanje

DODATAK 1.

Postupak određivanja polumjera zakrivljenosti »r« zrcalne plohe zrcala

1. MJERENJA

1.1 Oprema

Upotrebljava se »sferometar« opisan na slici 3. koji pokazuje udaljenosti između ticala predočnika za ocrtavanje i fiksnih oslonaca nosača.

1.2 Mjerne točke

1.2.1 Glavni polumjer zakrivljenosti mjeri se u tri točke koje su što je moguće bliže položajima na trećini, polovici ili dvije trećine duljine luka zrcalne plohe koji prolazi kroz središte te plohe i usporedno s odsječkom b, ili na luku koji prolazi kroz središte zrcalne plohe koja je na njega okomita, ako je taj luk dulji.

1.2.2 Kad zbog veličine zrcalne plohe nije moguće napraviti mjerenja u smjerovima koji su određeni u točki 1.1.1.5. Priloga I., tehnička služba odgovorna za ispitivanja može provesti mjerenja navedena u toj točki u dva okomita smjera koja su što je moguće bliža onima gore opisanim.

2. IZRAČUNAVANJE POLUMJERA ZAKRIVLJENOSTI »r«

‘r« izražen u mm izračunava se prema formuli:

u kojoj je:

rp1 = polumjer zakrivljenosti u prvoj mjernoj točki

rp2 = polumjer zakrivljenosti u drugoj mjernoj točki

rp3 = polumjer zakrivljenosti u trećoj mjernoj točki.

Slika 3. SFEROMETAR

DODATAK 2.

Metoda ispitivanja za određivanje refleksije

1. DEFINICIJE

1.1 Etalon osvijetljenosti CIE A[9]1: sekundarni izvor svjetlosti koji odgovara zračenju crnoga tijela temperature T68 = 2 855,6 K.

1.2 Etalon izvora svjetlosti CIE A1: žarulja s volframskom žarnom niti punjena plinom s radnom temperaturom boje T68 = 2 855,6 K.

1.3 Etalon analizatora boje CIE 19311: monokromator (osjetilo zračenja) čije kolorimetrijske značajke odgovaraju koordinatama boje

(vidi tablicu)

1.4 Koordinate boje CIE (1): koordinate boje spektralnih linija određene energije spektra u CIE (XYZ) sustavu.

1.5 Fotooptičko viđenje1: viđenje normalnim okom koje je prilagođeno razinama svjetljivosti od najmanje nekoliko kandela po kvadratnom metru.

2. OPREMA

2.1 Općenito

Oprema se sastoji od izvora svjetlosti, držača ispitivanog uzorka, prijamnika s fotooreceptorom i pokaznog uređaja (vidi sliku 4.) te uređaja za poništavanje utjecaja druge svjetlosti.

Prijamnik može imati ugrađenu Ulbrichtovu kuglu za lakše mjerenja refleksije zrcala koja nisu ravni (izbočena zrcala (vidi sliku 5.).

2.2 Spektralne značajke izvora svjetlosti i prijamnika

Izvor svjetlosti mora biti sastavljen od etalona svjetlosnog izvora CIE A i pridruženog mu optičkog sustava koji omogućava dobivanje skoro usporedne svjetlosne zrake. Preporučuje se stabilizator napona radi održavanja stalnog napona svjetiljke za vrijeme rada uređaja.

Prijamnik mora imati fotoreceptor sa spektralnim odzivom razmjernim fotooptičkoj funkciji etalona analizatora boje CIE (1931) (vidi tablicu). Može se svaka druga kombinacija izvor svjetlosti-filtar-receptor koja u cijelosti daje ekvivalent etalona osvijetljenosti CIE A i fotooptičkog viđenja. Kad se u prijamniku upotrebljava Ulbrichtova kugla, unutarnja ploha kugle mora biti prekrivena zagasitobijelom prevlakom spektralno neselektivnom.

2.3 Geometrijski uvjeti

Kut upadnog snopa (Θ) treba po mogućnosti biti 0,44 ± 0,09 rad (25 ± 5°) u odnosu na okomicu na ispitnu plohu i ne smije prekoračiti gornju granicu odstupanja (tj. 0,53 rad ili 30°). Os receptora mora činiti kut (Θ) s tom okomicom, koji je jednak kutu upadnog snopa (vidi sliku 4.). Nakon dolaska na ispitnu plohu upadni snop mora imati promjer najmanje 13 mm (0,5 in.). Reflektirani snop ne smije biti širi od osjetilne plohe fotoreceptora, ne smije pokrivati manje od 50 % te plohe i po mogućnosti mora pokrivati isti dio plohe kao i snop koji se upotrebljava za umjeravanje uređaja. Ako prijamnik ima Ulbrichtovu kuglu, njezin promjer mora biti najmanje 127 mm (5 in.). Otvori na stijenki kugle za uzorkovani i upadni snop moraju biti dovoljno veliki da potpuno omogućuju prolaz upadnog i reflektiranog snopa svjetlosti. Fotoreceptor mora biti postavljen tako da ne može primiti izravno svjetlo od upadnog ili reflektiranog snopa.

2.4 Električne značajke sklopa fotoreceptor-pokazni uređaj

Izlazni signal fotoreceptora koji pokazuje mjerilo mora biti linearna funkcija jakosti svjetla fotoosjetljive plohe. Moraju se osigurati sredstva (električna i/ili optička) za lakše zauzimanja ništice i namještanja umjeravanja. Ta sredstva ne smiju djelovati na linearnost ili spektralne značajke uređaja. Točnost sklopa receptor-pokazni uređaj mora biti unutar ± 2% cijele ljestvice ili ± 10% amplitude zapisa, ovisno o tome što je manje.

2.5 Držač uzorka

Mehanizam mora omogućivati postavljanje uzorka tako da se osi stalka izvora i receptora sijeku na reflektirajućoj plohi. Reflektirajuća ploha može ležati unutar uzorka retrovizora ili na obje njegove strane, ovisno o tome je li to prva ploha, druga ploha ili je prizmatičnog »flip« tipa.

3. POSTUPAK

3.1 Metoda izravnog umjeravanja

Kod metode izravnog umjeravanja zrak se uzima za referentni etalon. Ta se metoda primjenjuje na one uređaje koji su izrađeni tako da omogućuju umjeravanje na čitavoj ljestvici usmjeravanjem prijamnika izravno u os izvora svjetlosti (vidi sliku 4.).

Ta metoda dopušta u nekim slučajevima (kao kod mjerenja ploha s niskom refleksijom) primjenu umjeravanja u jednoj međutočki (između 0 i 100%). U tim slučajevima filtar neutralne gustoće poznate propusnosti umeće se u optičku putanju te se sustav umjeravanja namješta dok pokazni uređaj ne pokaže postotak propuštanja koji odgovara filtru neutralne gustoće. Taj se filtar skida prije početka mjerenja refleksije.

3.2 Metoda neizravnog umjeravanja

Metoda neizravnog umjeravanja primjenjuje se u slučaju uređaja s fiksnim izvorom i geometrijom prijamnika. Ona zahtijeva odgovarajuće umjeren i održavan etalon refleksije. Poželjno je da taj referentni etalon bude ravno zrcalo čija je vrijednost refleksije što je moguće bliža onoj kod ispitivanih uzoraka.

3.3 Mjerenje ravnog zrcala

Refleksija uzoraka ravnog zrcala može se mjeriti uređajima primjenom izravne ili neizravne metode umjeravanja. Vrijednost refleksije očitava se izravno na pokaznome mjerilu.

3.4 Mjerenje neravnog (izbočenog) zrcala

Mjerenje koeficijenta refleksije neravnih (izbočenih) zrcala zahtijeva uporabu uređaja koji imaju ugrađenu Ulbrichtovu kuglu u prijamniku (vidi sliku 5.). Ako pokazno mjerilo uređaja pokazuje ne podjela sa etalonskim zrcalom refleksije E %, tada, sa zrcalom nepoznate refleksije, nx podjela odgovarat će refleksiji X %, u skladu s formulom:

Slika 4. OSNOVNA SHEMA REFLEKTOMETRA KOJA PRIKAZUJE GEOMETRIJA OBIJU METODA UMJERAVANJA

Slika 5. OSNOVNA SHEMA REFLEKTOMETRA S ULBRICHTOVOM KUGLOM U PRIJAMNIKU

Koordinate boje za etalon kolorimetrijskog analizatora CIE 1931[10]1

Ta je tablica izvod iz CEI publikacije 50 (45) (1970)

(*) Izmijenjeno 1966. s 3 na 2.

PRILOG III.

ZAHTJEVI ZA UGRADBU ZRCALA I DRUGIH UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANAJE NA VOZILA

Opći zahtjevi

1.1. Zrcala i drugi uređaji za neizravno gledanje moraju biti nepomično učvršćeni tako da se pomicanjem zrcala ili drugih uređaja za neizravno gledanje znatnije ne mijenja vidno polje ili da se ne tresu toliko da bi kod vozača to moglo prouzročiti pogrešno tumačenje prirode uočene slike.

1.2. Uvjeti koji su utvrđeni u točki 1.1. moraju biti zadovoljeni do 80% od najveće brzine vozila, ali ne veće od 150 km/h.

1.3. Vidna polja niže određene moraju se određivati s ambinokularnim gledanjem, tako da oči budu u »točkama vozačevih očiju« prema definiciji u točki 1.1.1.12. Priloga I. Vidna polja se moraju određivati kad je vozilo u voznome stanju kako je određeno točki 2.5. Priloga I. Pravilnika TPV 148. Ona se moraju određivati gledanjem kroz stakla koja imaju faktor ukupnog propuštanja svjetlosti od najmanje 70 % mjereno okomito na plohu.

Zrcala

2. Broj

2.1. Najmanji broj obveznih zrcala

2.1.1. Vidna polja koja su propisana u točki 5. moraju se dobiti s najmanjim brojem obveznih zrcala koja su određena u sljedećoj tablici. Kad se ne zahtijeva na obvezujućoj osnovi postojanje nekog zrcala, to podrazumijeva da se na obvezujućoj osnovi ne može zahtijevati neki drugi sustav za neizravno gledanje.

2.1.2. U slučaju da se opisano vidno polje za prednje zrcalo propisano u točki 5.6. može dobiti drugim uređajem za neizravno gledanje koji je homologiran u skladu s Prilogom II. A i ugrađen u skladu s ovim Prilogom, takav se uređaj može upotrijebiti umjesto zrcala.

U slučaju kad se upotrebljava uređaj s kamerom, monitor mora isključivo prikazivati vidno polje dok vozilo vozi naprijed brzinom do 30 km/h. U slučaju da vozilo vozi većom brzinom ili vozi unatrag monitor se može upotrijebiti za prikazivanje vidnog polja drugih kamera koje su ugrađene na vozilo.

2.2. Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na nadzorna zrcala određena u točki 1.1.1.3. Priloga I. Ipak, vanjska nadzorna zrcala moraju se ugraditi najmanje 2 m iznad tla kad masa vozila s teretom odgovara najvećoj tehnički dopuštenoj masi.

3. Položaj

3.1 Zrcala moraju biti ugrađena tako da vozač iz svojeg sjedala u uobičajenom položaju jasno vidi cestu iza i bočno od vozila.

3.2 Vanjska zrcala moraju biti vidljiva kroz bočne prozore ili kroz dio vjetrobranskog stakla koji prekrivaju brisači. Međutim, zbog konstrukcijskih razloga taj se drugi zahtjev (tj. odredbe koje se odnose na dio vjetrobranskog stakla koji se čisti) ne primjenjuje na:

– vanjske retrovizore ugrađene na suvozačevoj strani vozila kategorija M2 i M3

– zrcala razreda VI.

3.3 U slučaju mjerenja vidnoga polja na podvozju s kabinom, najveće i najmanje širine nadogradnje vozila mora dati proizvođač i po potrebi ih simulirati profilom glave lutke. Sve ispitivane konfiguracije vozila i zrcala koje su uzete u obzir tijekom ispitivanja moraju se prikazati na EZ certifikatu o homologaciji tipa vozila s obzirom na ugradbu zrcala (vidi Dodatak 4. Priloga II.).

3.4 Propisano vanjsko zrcalo na vozačevoj strani vozila mora biti postavljeno tako da čini kut od najviše 55 0 između središnje uzdužne vertikalne ravnine vozila i vertikalne ravnine koja prolazi kroz središte zrcala i središte odsječka duljine 65 mm koji spaja obje točke vozačevih očiju.

3.5 Zrcala ne smiju stršiti izvan vanjskoga dijela nadogradnje vozila osjetno više nego je potrebno za zadovoljavanje zahtjeva za vidno polje utvrđenih u točki 5.

3.6 Kad je razmak od donjeg ruba vanjskog zrcala do tla manji od 2 m, kad je opterećeno vozilo njegove najveće dopuštene mase, taj zrcalo ne smije stršiti više od 250 mm izvan vanjske širine vozila izmjerene bez zrcala.

3.7 Zrcala razreda V. i razreda VI. moraju biti ugrađena na vozila tako da bez obzira na njihov položaj nakon namještanja ni jedan njihov dio ili njihovih držača nije manje od 2 m iznad tla kad je vozilo opterećeno tako da ima najveću dopuštenu ukupnu masu.

3.8 U uvjetima iz točaka 3.5, 3.6 i 3.7 zrcala mogu stršiti izvan najvećih dopuštenih širina vozila.

4. Namještanje

4.1 Unutrašnje zrcalo mora biti takvo da ga vozač može namještati iz svojeg sjedala.

4.2 Vanjsko zrcalo na vozačevoj strani vozila mora biti moguće namještati iz vozila kad su zatvorena vrata, a otvoren prozor. Međutim, mora ga biti moguće izvana učvrstiti u jednome položaju.

4.3 Zahtjevi iz točke 4.2 ne primjenjuje se na vanjska zrcala koji se iz sklopljenoga položaja mogu vratiti u prijašnji položaj bez namještanja.

5. Vidna polja

5.1. Unutrašnji retrovizor (razred I.)

Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste, simetričan u odnosu na središnju vertikalnu uzdužnu ravninu vozila, širine najmanje 20 m i duljine od 60 m iza točaka vozačevih očiju do horizonta, (vidi sliku 6.).

Slika 6. VIDNO POLJE ZRCALA RAZREDA I.

5.2. Glavni vanjski retrovizori razreda II.

5.2.1 Vanjski retrovizor na vozačevoj strani

Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti najmanje ravni vodoravni dio ceste širine 5 m, ograničen ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na vozačevoj strani, i duljine od 30 m iza točaka vozačevih očiju do horizonta.

Dodatno, vozač mora moći vidjeti cestu po širini 1 m, ograničenu ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila, od točke na 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju (vidi sliku 7.).

5.2.2 Vanjski retrovizor na suvozačevoj strani

Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti najmanje ravni vodoravni dio ceste širine 5 m, ograničen na suvozačevoj strani ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na suvozačevoj strani, i duljine od 30 m iza točaka vozačevih očiju do horizonta.

Dodatno, vozač mora moći vidjeti cestu po širini 1 m, ograničenu ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila, od točke na 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju (vidi sliku 7.).

Slika 7. VIDNO POLJE ZRCALA RAZREDA II.

5.3. Glavni vanjski retrovizori razreda III.

5.3.1 Vanjski retrovizor na vozačevoj strani

Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti najmanje ravni vodoravni dio ceste širine 4 m, ograničen ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na vozačevoj strani, i duljine od 20 m iza točaka vozačevih očiju do horizonta (vidi sliku 8.).

Dodatno, vozač mora moći vidjeti cestu po širini 1 m, ograničenu ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila, od točke na 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju.

5.3.2 Vanjski retrovizor na suvozačevoj strani

Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti najmanje ravni vodoravni dio ceste širine 4 m, ograničen ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na vozačevoj strani, i duljine od 20 m iza točaka vozačevih očiju do horizonta (vidi sliku 8.).

Dodatno, vozač mora moći vidjeti cestu po širini 1 m, ograničenu ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila, od točke na 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju.

Slika 8. VIDNO POLJE ZRCALA RAZREDA III.

5.4. »Širokokutno« vanjsko zrcalo (razred IV.)

5.4.1 »Širokokutno« vanjsko zrcalo na vozačevoj strani

Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti najmanje ravni vodoravni dio ceste širine 15 m, ograničen ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na vozačevoj strani, i duljine od 10 do 20 m iza točaka vozačevih očiju.

Dodatno, vozač mora moći vidjeti cestu po širini 1 m, ograničenu ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila, od točke na 1,5 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju (vidi sliku 9.).

5.4.2. »Širokokutno« vanjsko zrcalo na suvozačevoj strani

Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti najmanje ravni vodoravni dio ceste širine 15 m, ograničen ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na suvozačevoj strani, i duljine od 10 do 25 m iza točaka vozačevih očiju.

Dodatno, vozač mora moći vidjeti cestu po širini 4,5 m, ograničenu ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila, od točke na 1,5 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju (vidi sliku 9.).

Slika 9. VIDNO POLJE ŠIROKOKUTNIH ZRCALA RAZREDA IV.

5.5, »Blizinsko« vanjsko zrcalo (razred V.)

Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste duž bočne strane vozila, ograničen sljedećim vertikalnim ravninama (vidi slike 10.a i 10.b:

5.5.1 ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom vozila koja prolazi kroz krajnju vanjsku točku na vozačevoj strani kabine vozila

5.5.2 u poprečnome smjeru, usporednom ravninom koja prolazi na razmaku od 2 m ispred ravnine navedene u točki 5.5.1.

5.5.3 prema unatrag, ravninom koja je usporedna s vertikalnom ravninom koja prolazi kroz točke vozačevih očiju i postavljena je na razmaku od 1,75 m iza te ravnine

5.5.4 prema naprijed, ravninom koja je usporedna s vertikalnom ravninom koja prolazi kroz točke vozačevih očiju i postavljena je na razmaku od 1 m ispred te ravnine. Ako je vertikalna poprečna ravnina koja prolazi kroz prednji rub branika vozila manje od 1m ispred vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju, vidno polje mora biti ograničeno tom ravninom.

5.5.5. U slučaju vidnog polja opisanoga na slikama 10.a i 10.b koje se može opažati kombinacijom vidnoga polja širokokutnog zrcala razreda IV. i prednjeg zrcala razreda VI., nije obvezna ugradba blizinskog zrcala razreda V.

Slike 10.a i 10.b VIDNO POLJE BLIZINSKOG ZRCALA RAZRE- DA V.

5.6. Prednje zrcalo (razred VI.)

5.6.1. Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti najmanje ravni vodoravni dio ceste ograničen:

– poprečnom vertikalnom ravninom koja prolazi kroz krajnju vanjsku točku na prednjeg dijela kabine vozila

– poprečnom ravninom 2 000 mm ispred vozila

– uzdužnom vertikalnom ravninom koja je usporedna s uzdužnom vertikalnom središnjom ravninom koja prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na vozačevoj strani

– uzdužnom vertikalnom ravninom koja je usporedna s uzdužnom vertikalnom središnjom udaljenoj 2 000 mm od krajnje vanjske točke vozila na vozačevoj strani.

Prednji dio toga vidnog polja na suprotnoj strani od vozačeve može biti zaobljen polumjerom od 2 000 mm (vidi sliku 11.).

Odredbe za prednja zrcala obvezna su za vozila s ravnom kabinom kategorija N2 > 7,5 t i N3 (prema definiciji u napomeni (z) u Prilogu I.a Pravilnika homologaciji tipa motornih vozila).

Ako vozila tih kategorija koja imaju druge konstrukcijske značajke s obzirom na nadogradnju ne mogu zadovoljavati te zahtjeve s prednjim zrcalom, mora se upotrijebiti kamera s monitorom. Ako se nijednim takvim rješenjem ne može postići odgovarajuće vidno polje, tada se mora upotrijebiti neki drugi uređaj za neizravno gledanje. Takav uređaj mora moći uočiti predmet visine 50 cm i promjera 30 cm u vidnom polju koje je određeno na slici 11.

Slika 11. VIDNO POLJE PREDNJEG ZRCALA RAZREDA VI.

5.6.2. Ipak, ako vozač može vidjeti, uzimajući u obzir zaklanjanja zbog A-nosača, ravni pravac 300 mm ispred vozila na visini 1 200 mm iznad površine ceste koji se nalazi između uzdužne vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom vertikalnom ravninom koja prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na vozačevoj strani i uzdužne vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom vertikalnom središnjom ravninom udaljenom 900 mm od krajnje vanjske točke vozila na strani suprotnoj od vozačeve, obvezatno je prednje zrcalo razreda VI.

5.7. U slučaju zrcala koja se sastoje od više zrcalnih ploha koje imaju različitu zakrivljenost ili su međusobno pod kutom, najmanje jedna od zrcalnih ploha mora omogućavati dobivanje vidnog polja i imati dimenzije (vidi točku 2.2.2. Priloga II.) propisane za razred kojem pripadaju.

5.8. Zaklanjanja

5.8.1. Unutrašnji retrovizor (razred I.)

Smanjenje vidnoga polja zbog postojanja uređaja kao što su nasloni za glavu, štitnici protiv sunca, brisači stražnjeg stakla, grijači i kočno svjetlo S3 ili dijelovi nadogradnje kao što su stupci u prozorima dvostrukih stražnjih vrata dopušteno je pod uvjetom da ti uređaji zajedno ne zaklanjaju više od 15 % propisanoga vidnog polja u projekciji na vertikalnu ravninu okomitu na središnju uzdužnu ravninu vozila. Stupanj zaklanjanja mjeri se s naslonima za glavu namještenim u najniži mogući položaj i sa sklopljenim štitnicima protiv sunca.

5.8.2 Vanjska zrcala (razredi II., III., IV. i V.)

Zaklanjanje naviše navedenih vidnih polja nadogradnjom ili nekim njezinim dijelovima, kao što su druga zrcala, ručke na vratima, gabaritna svjetla, pokazivači smjera, stražnji branici i reflektirajuće plohe naprava za čišćenje, zanemaruje se ako je ukupno njihovo zaklanjanje manje od 10 % od propisanoga vidnog polja.

5.9. Postupak ispitivanja

Vidno polje određuje se postavljanjem jakih izvora svjetlosti u položaj očiju i promatranjem reflektirane svjetlosti na vertikalnome zaslonu za promatranje. Mogu se upotrebljavati druge istovrijedne metode.

Uređaji za neizravno gledanje osim zrcala

6. Uređaj za neizravno gledanje biti takav da se neki kritični predmet može uočiti u opisanom vidnom polju, uzimajući u obzir kritičnu sposobnost raspoznavanja.

7. Zaklanjanje izravnome vozačevu pogledu koje uzrokuje ugradba uređaja za neizravno gledanje mora se ograničiti na najmanju mjeru.

8. Za određivanje daljine prepoznavanja u slučaju uređaja za neizravno gledanje s kamerom s monitorom, mora se primijeniti postupak iz Dodatka ovoga Priloga.

9. Zahtjevi za ugradbu monitora

Smjer gledanja monitora mora približno odgovarati onomu od glavnog zrcala.

10. Vozila kategorija M2 i M3 i potpuna ili dovršena vozila kategorija N > 7,5 t i N3 koja imaju posebnu nadogradnju skupljanje otpada mogu biti opremljena na stražnjoj strani nadogradnje uređajem za neizravno gledanje osim zrcala da bi se osiguralo sljedeće vidno polje.

11. Vidno polje (vidi sliku 12.) mora biti takvo da vozač može vidjeti najmanje ravni vodoravni dio ceste koji je ograničen:

– vertikalnom ravninom koja se naslanja na krajnju stražnju točku potpunog vozila i okomita je vertikalnu uzdužnu ravninu vozila

– vertikalnom ravninom koja je usporedna s prethodnom ravninom i od nje udaljena 2 000 mm (u odnosu na stražnji kraj vozila)

– uzdužnim vertikalnim ravninama koje prolaze krajnjim vanjskim bočnim točkama vozila i koje su usporedne s uzdužnom vertikalnom ravninom vozila.

10.2. Ako vozila tih kategorija ne mogu ispuniti zahtjeve točke 10.2. uporabom uređaja s kamerom i monitorom, mogu se upotrijebiti drugi uređaji za neizravno gledanje. U tom slučaju uređaj mora moći prepoznavati predmet visine 50 cm i promjera 30 cm u polju određenom u točki 10.1.

Slika 12. VIDNO POLJE STRAŽNJIH UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANJE

DODATAK

Izračunavanje daljine prepoznavanja

1. Uređaji s kamerom s monitorom za neizravno gledanje (lučna minuta)

1.1. Prag razlučivanja kamere

Prag razlučivanja kamere određuje se izrazom:

gdje je

ωc: prag razlučivanja kamere (lučna minuta)

βc: vidni kut kamere (°)

Nc: broj video crta kamere

Proizvođač daje vrijednosti za βc i Nc.

1.2. Određivanje kritične udaljenosti promatranja od monitora

Za monitor koji ima određene dimenzija i svojstva, moguće je izračunati udaljenost monitora tako da daljina prepoznavanja ovisi jedino o radnim značajkama kamere. Ta se kritična udaljenost promatranja rm,c izračunava se prema izrazu:

gdje je

rm,c: kritična udaljenost promatranja (m)

Hm: visina slike monitora (m)

Nm: broj videocrta monitora

ωeye: promatračev prag razlučivanja (lučna minuta)

Lučne minute pretvaraju se u stupnjeve tako da se podijele brojem 60.

Proizvođač daje vrijednosti za Hm i Nm.

ωeye = 1

1.3. Određivanje daljine prepoznavanja

1.3.1. Najveća daljina prepoznavanja unutar kritične udaljenosti promatranja. Kad je zbog ugradbe udaljenost između oka i monitora manja od kritične udaljenosti promatranja, najveća teoretska daljina prepoznavanja određuje se prema izrazu:

gdje je:

rd: daljina prepoznavanja (m)

Do: promjer predmeta (m)

f: faktor povećanja praga

ωc, βc i Nc u sladu s točkom 1.1.

Do = 0,8 m

f = 8

1.3.2. Daljina prepoznavanja veća od kritične udaljenosti promatranja. Kad je zbog ugradbe udaljenost između oka i monitora veća od kritične udaljenosti promatranja, najveća moguća daljina prepoznavanja određena je s:

gdje je:

rd: udaljenost promatranja do monitora (m)

Do: dijagonala zaslona monitora (inch)

Nm: broj videocrta monitora (-)

f: faktor povećanja praga

βc i Nc u sladu s točkom 1.1.

Nm i ωeye u sladu s točkom 1.2.

2. SEKUNDARNI FUNKCIONALNI ZAHTJEVI

Na temelju uvjeta za ugradbu, mora se utvrditi zadovoljava li uređaj kao cjelina funkcionalne zahtjeve navedene u Prilogu II., a posebno one koji se odnose na smanjenje bliještenja, najveću i najmanju svjetljivost monitora. Također mora se odrediti stupanj smanjenja bliještenja i upadni kut zrake sunčeve svjetlosti na monitor te izmjerene vrijednosti usporediti s rezultatima odgovarajućih laboratorijskim mjerenja.

To se može temeljiti ili na CAD modeliranju, određivanju kutova svjetlosti uređaja kad se ugradi na određeno vozilo, ili provođenjem odgovarajućih mjerenja na odgovarajućem vozilu koja su opisana u točki 3.2. Priloga II. B.

PRILOG IV.

TABLICA KORELACIJE KOJA SE NAVODI U ČLANKU 8.

[1]* Ovaj Pravilnik preuzima sadržaj Direktive 2003/97/EZ o usklađivanju zakonodavstva država članica koje se odnosi na homologaciju uređaja za neizravno gledanje i motornih vozila opremljenih takvim uređajima, izmjenama i dopunama Direktive 70/156/EEZ i povlačenju Direktive 71/127/EEZ, s uključenim izmjenama i dopunama u Direktivi 2005/27/EEZ.

[2]1 Definicija vozila dana je u članku 4. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (»NN« br. 16/09), a kategorizacija u Prilogu II. A istoga pravilnika.

[3]1 Sustav za neizravno gledanje predviđen je za otkrivanje odgovarajućih korisnika ceste. Relevantnost korisnika ceste određena je njegovim ili njezinim položajem i (možebitno) brzinom.Dimenzije tih korisnika ceste (pješak, biciklist, motociklist) rastu ili se smanjuju razmjerno njihovoj brzini. Za prepoznavanje, motociklist (D = 0,8) na udaljenosti od 40 manje odgovara pješaku (D = 0,5) na udaljenosti 25 m.Uzimajući u obzir brzinu, motociklist se uzima kao kriterij za veličinu prepoznavanja; zato se predmet veličine 0,8 m mora upotrijebiti za određivanje značajke prepoznavanja.

[4]1 Prekrižiti što se ne primjenjuje.

[5]1 Kako je određeno u Prilogu II. A Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.

[6]2 Prekrižiti što se ne primjenjuje.

[7](1) Kad je potrebno, navesti je li prva, druga, itd. izmjena ili dopuna prvobitne homologacije tipa.

[8](2) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

[9]1 Definicije su uzete iz CIE publikacije 50 (45), Međunarodni elektronički rječnik, Skupina 45: osvjetljavanje.

[10]1 Skraćena tablica. Vrijednosti

zaokružene su na čeiri decimalna mjesta.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_79_1940.html