Hrvatska narodna banka
Na temelju članka 101. stavka 2. točke 5. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013., 19/2015. i 102/2015.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi
I. OPĆE ODREDBE
Predmet i obuhvat Odluke
Članak 1.
(1) Ovom Odlukom propisuju se obveze kreditnih institucija povezane s donošenjem i provođenjem politike primitaka.
(2) Odredbe ove Odluke dužne su primjenjivati sve kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.
(3) Odredbe ove Odluke na odgovarajući način primjenjuju se na podružnice kreditnih institucija iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje.
(4) Odredbe ove Odluke kreditna institucija dužna je primjenjivati na pojedinačnoj osnovi i na konsolidiranoj osnovi.
Pojmovi
Članak 2.
Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:
1) Primici jesu svi oblici plaćanja i pogodnosti, u novcu ili u naravi, koje kreditna institucija isplaćuje radniku u zamjenu za poslove koje taj radnik obavlja za kreditnu instituciju, a koji uključuju:
– primitke na osnovi nesamostalnog rada – plaću, uključujući diskrecijske mirovinske pogodnosti,
– primitke na osnovi nesamostalnog rada – primitke u naravi i
– druge primitke.
Primici obuhvaćaju i neizravna plaćanja i pogodnosti koje radnicima kreditne institucije daje matična institucija kreditne institucije ili društva koja su povezana s kreditnom institucijom.
Ukupni primici mogu se sastojati od fiksnih i varijabilnih primitaka.
Za ispunjavanje zahtjeva iz ove Odluke iznos primitaka uzima se na bruto osnovi. Dividenda koju radnik prima u svojstvu dioničara kreditne institucije ne smatra se primitkom tog radnika.
2) Fiksni primici jesu plaćanja ili pogodnosti radnicima koji ispunjavaju uvjete za njihovu dodjelu iz članka 13. ove Odluke.
3) Uobičajeni paketi za radnike jesu dodatni oblici primitaka koje većina radnika može dobiti na osnovi unaprijed utvrđenih kriterija uključujući, primjerice, police osiguranja radnika, putne troškove i slične pogodnosti.
4) Varijabilni primici jesu primici koji ovise o uspješnosti radnika, poslovne jedinice i kreditne institucije ili o drugim ugovorenim kriterijima. U varijabilne primitke uključuje se i otpremnina radniku koja prelazi iznos utvrđen zakonom kojim se uređuju radni odnosi, diskrecijske mirovinske pogodnosti, bonusi za zadržavanje radnika, kompenzacija ili otkup ugovorne obveze na osnovi prestanka ugovornog odnosa s prethodnim poslodavcem, dugoročni planovi poticaja i svi ostali oblici primitaka koji nisu fiksni primici.
5) Dodaci jesu dodatne ili pomoćne isplate ili pogodnosti koje su dio fiksnih ili varijabilnih primitaka.
6) Bonusi za zadržavanje radnika jesu varijabilni primici koji se dodjeljuju pod uvjetom da radnici ostanu u radnom odnosu s kreditnom institucijom tijekom unaprijed određenog razdoblja te se ne zasnivaju na ocjeni uspješnosti. Njima se može koristiti tijekom restrukturiranja, likvidacije, stečaja, sanacije ili promjene u kontroli nad poslovanjem kreditne institucije.
7) Zajamčeni varijabilni primici jesu varijabilni primici koji se iznimno mogu dodijeliti pri zapošljavanju novog radnika, i to samo za prvu godinu rada tog radnika, te mogu biti u obliku zajamčenog bonusa, bonusa dobrodošlice, bonusa pri zapošljavanju i minimalnog bonusa.
8) Otpremnine jesu isplate povezane s prestankom ugovora o radu kako je propisano zakonom koji uređuje radne odnose, odnosno zakonom koji uređuje obvezne odnose, uključujući i isplate povezane s prestankom ugovora o radu na temelju kojeg je zasnovan radni odnos između člana uprave i kreditne institucije kako je propisano Zakonom o kreditnim institucijama. Redovne isplate primitaka tijekom otkaznog roka ne smatraju se otpremninama.
9) Diskrecijske mirovinske pogodnosti jesu varijabilni primici, a imaju značenje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL, L 176, 27. 6. 2013., u nastavku teksta: Uredba (EU) br. 575/2013).
10) Radnik jest fizička osoba koja na temelju ugovora o radu ili nekoga drugog ugovora sklopljenog s kreditnom institucijom obavlja određene poslove za kreditnu instituciju. U slučaju eksternalizacije kojom je kreditna institucija ugovorno povjerila obavljanje određenih aktivnosti pružatelju usluga koji je član grupe kreditne institucije, radnikom se smatra i fizička osoba koja je na temelju ugovora o radu ili nekoga drugog ugovora sklopljenog s pružateljem usluga izravno uključena u pružanje usluga kreditnoj instituciji za njezine potrebe obavljanja određenih poslova. Odredbe ove Odluke na odgovarajući se način primjenjuju na člana nadzornog odbora i prokurista kreditne institucije.
11) Identificirani radnik jest radnik čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije, u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 604/2014 od 4. ožujka 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima u odnosu na kvalitativne i odgovarajuće kvantitativne kriterije za utvrđivanje kategorija zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije (SL, L 167, 6. 6. 2014., u nastavku teksta: Delegirana uredba (EU) br. 604/2014).
12) Kontrolne funkcije jesu funkcija kontrole rizika, funkcija praćenja usklađenosti i funkcija unutarnje revizije.
13) Više rukovodstvo kako je uređeno člankom 3. točkom 85. Zakona o kreditnim institucijama.
14) Maksimalni iznos varijabilnih primitaka jest najveći iznos varijabilnih primitaka koji se može dodijeliti u procesu dodjele koji je uspostavljen na razini kreditne institucije ili na razini poslovne jedinice kreditne institucije.
15) Razdoblje procjene jest razdoblje za koje se procjenjuje i mjeri uspješnost radnika, poslovne jedinice i kreditne institucije za potrebe utvrđivanja varijabilnih primitaka radnika.
16) Primici dodijeljeni na temelju višegodišnjeg razdoblja procjene jesu primici dodijeljeni na osnovi procjene uspješnosti koja se ne obavlja svake godine.
17) Utvrđivanje varijabilnih primitaka jest određivanje iznosa varijabilnih primitaka za pojedine radnike.
18) Dodjela jest odobrenje varijabilnih primitaka za određeno razdoblje procjene uspješnosti neovisno o stvarnom trenutku isplate dodijeljenog iznosa.
19) Neodgođene isplate jesu isplate koje se provode neposredno po proteku razdoblja procjene.
20) Odgoda primitaka jest ugovorna odredba prema kojoj se varijabilni primici ne isplaćuju neposredno po proteku razdoblja procjene. Primici su odgođeni ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta: prvo, ako primatelju primici nisu isplaćeni, odnosno ako mu nisu prenesena prava iz instrumenata; drugo, ako je ugovorena odredba o malusu.
21) Razdoblje odgode jest razdoblje između dodjele i stjecanja varijabilnih primitaka tijekom kojeg radnik nije vlasnik dodijeljenih primitaka. Razdoblje odgode počinje isplatom dijela varijabilnih primitaka koji se ne odgađaju ili prijenosom prava iz instrumenata koji nisu predmet odgode. Ako se odgađa cjelokupna isplata varijabilnog primitka, razdoblje odgode počinje danom dodjele varijabilnog primitka. Razdoblje odgode završava isplatom posljednjeg dijela odgođenih varijabilnih primitaka ili posljednjim prijenosom prava iz instrumenata koji su predmet odgode.
22) Instrumenti jesu financijski instrumenti ili drugi ugovori koji ulaze u jednu od kategorija iz članka 39. stavka 3. ove Odluke.
23) Instrumenti povezani s dionicama jesu instrumenti čija se vrijednost zasniva na tržišnoj cijeni dionice kao što su, primjerice, prava od porasta vrijednosti dionice, različite vrste sintetičkih dionica i drugi slični instrumenti. Ako tržišna cijena nije dostupna, vrijednost tih instrumenata zasniva se na fer vrijednosti.
24) Malus jest ugovorna odredba prema kojoj je radnik suglasan s time da mu kreditna institucija nije dužna isplatiti odnosno prenijeti prava nad dijelom odgođenih neisplaćenih varijabilnih primitaka ili nad cijelim odgođenim neisplaćenim varijabilnim primicima ako ostvarenje prethodno preuzetih rizika dovede do narušene uspješnosti odnosno lošijega financijskog rezultata.
25) Povrat primitaka jest ugovorna odredba prema kojoj se radnik obvezuje kreditnoj instituciji vratiti određeni iznos varijabilnih primitaka, ili isplaćeni iznos ili prava iz instrumenata, ako ostvarenje prethodno preuzetih rizika dovede do narušavanja uspješnosti odnosno lošijega financijskog rezultata. Ova se odredba može ugovoriti na odgođene i neodgođene varijabilne primitke.
26) Zadržavanje primitaka jest ugovorna odredba prema kojoj je radnik suglasan s time da varijabilne primitke koji su mu isplaćeni u obliku instrumenata i za koje su mu prenesena prava iz tih instrumenata, ne smije prodati niti na drugi način njima raspolagati tijekom unaprijed ugovorenog razdoblja.
27) Razdoblje zadržavanja jest razdoblje tijekom kojega radnik zadržava varijabilne primitke isplaćene u obliku instrumenata. Razdoblje zadržavanja počinje prijenosom prava iz instrumenata. Ako su predmet odgode primitaka instrumenti, razdoblje zadržavanja počinje prijenosom prava iz tih instrumenata za svaki odgođeni dio primitaka. Tijekom razdoblja zadržavanja instrumenti ne mogu biti prodani ili se njima ne može raspolagati na drugi način.
28) Zaobilaženje odredbi o primicima jest neusklađenost s odredbama ove Odluke na način da je kreditna institucija formalno usklađena s odredbama ove Odluke, ali ne ispunjava cilj i svrhu tih odredbi.
29) Razred primitaka jest raspon od najnižega do najvišeg iznosa primitaka u određenoj skupini radnika.
30) Profil rizičnosti jest mjera odnosno procjena svih rizika kojima jest ili bi mogla biti izložena kreditna institucija u svom poslovanju.
31) Bonitetna konsolidacija jest ispunjavanje bonitetnih zahtjeva utvrđenih u Zakonu o kreditnim institucijama i Uredbi (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi, u skladu s dijelom 1. glavom 2. poglavljem 2. Uredbe (EU) br. 575/2013. Bonitetna konsolidacija uključuje sva društva kćeri koja su institucije ili financijske institucije, kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkama 3. i 26. Uredbe (EU) br. 575/2013. Bonitetna konsolidacija može uključivati i društva za pružanje pomoćnih usluga iz članka 4. stavka 1. točke 18. Uredbe (EU) br. 575/2013.
32) Konsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 48. Uredbe (EU) br. 575/2013.
33) Potkonsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013.
34) Grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj kako je uređeno člankom 278. Zakona o kreditnim institucijama.
35) Poslovna jedinica kako je uređeno člankom 142. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.
36) Izvanredna javna financijska potpora jest državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili bilo koja druga javna financijska potpora na nadnacionalnoj razini koja bi, da se dodjeljuje na nacionalnoj razini, činila državnu potporu, a koja se dodjeljuje s ciljem očuvanja ili obnavljanja održivosti, likvidnosti ili solventnosti kreditne institucije ili grupe u čijem je sastavu takva kreditna institucija.
II. DONOŠENJE, PROVOĐENJE I PROVJERA POLITIKE PRIMITAKA
Politika primitaka
Članak 3.
(1) Kreditna institucija dužna je donijeti i provoditi politiku primitaka u skladu s odredbama ove Odluke.
(2) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj dužna je donijeti i provoditi politiku primitaka za grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ove Odluke.
(3) Ugovori o radu kao i drugi ugovori između radnika i kreditne institucije moraju biti sklopljeni u skladu s politikom primitaka iz stavka 1. ovoga članka.
Načelo razmjernosti primjene
Članak 4.
(1) Pri ispunjavanju obveza utvrđenih u člancima od 5. do 42. i članku 44. ove Odluke kreditna institucija postupa prema načelu razmjernosti, to jest na način i u opsegu koji je primjeren veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova kreditne institucije.
(2) Kako bi kreditna institucija mogla postupiti prema načelu razmjernosti, dužna je uzeti u obzir sljedeće kriterije:
1) bilancu i strukturu računa dobiti i gubitka,
2) raspoložive vlasničke i dužničke instrumente,
3) odobrenje za korištenje internih pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva,
4) procjenu razmjernosti za grupu, ako je kreditna institucija članica grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj,
5) vrste usluga koje pruža klijentima i vrste klijenata (npr. stanovništvo, pravne osobe, obrti, subjekti od javnog interesa),
6) poslovnu strategiju, strukturu poslovnih aktivnosti, mjerljivost i predvidivost rizika poslovnih aktivnosti,
7) strukturu izvora financiranja,
8) unutarnju organizaciju, uključujući razinu varijabilnih primitaka koji se mogu isplatiti identificiranim radnicima,
9) složenost proizvoda i
10) zemljopisnu prisutnost i opseg aktivnosti u svakoj državi.
(3) Pri primjeni zahtjeva iz ove Odluke na razmjeran način, kreditna institucije dužna je uzeti u obzir profil rizičnosti, sklonost preuzimanju rizika i druga obilježja te donijeti i provoditi politike primitaka koje su na odgovarajući način usklađene s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima kreditne institucije.
(4) Prije primjene zahtjeva o primicima na razmjeran način, kreditna institucija dužna je utvrditi identificirane radnike te primijeniti ograničenje maksimalnog odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka u skladu s člankom 20. ove Odluke na sve radnike u kreditnoj instituciji i na radnike u društvima kćerima kreditne institucije obuhvaćene bonitetnom konsolidacijom, uključujući pritom i društva kćeri koja nisu obveznici primjene ove Odluke, a koji imaju utjecaj na profil rizičnosti grupe.
(5) Na temelju analize kriterija iz stavaka 2. i 3. ovoga članka kreditna institucija dužna je utvrditi je li kreditna institucija značajna s aspekta primjene ove Odluke, ako je zbog specifičnih značajki kreditne institucije za nju primjerenije primijeniti odredbe ove Odluke na složeniji način i u većem opsegu, ili nije značajna s aspekta ove Odluke, ako je zbog specifičnih značajki kreditne institucije za nju primjerenije primijeniti odredbe ove Odluke na jednostavniji način i u manjem opsegu.
(6) Neovisno o rezultatima analize iz stavka 5. ovoga članka, za potrebe ove Odluke značajnom kreditnom institucijom smatra se svaka kreditna institucija kojoj prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazane u revidiranim financijskim izvještajima prelazi iznos od sedam milijardi kuna.
(7) Kreditna institucija koja je značajna dužna je primjenjivati sve odredbe ove Odluke. Kreditna institucija koja nije značajna nije dužna primjenjivati odredbe iz članka 8. i članaka od 38. do 42. ove Odluke.
(8) Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke obrazložiti način na koji je provela analizu kriterija iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i dostaviti svu relevantnu dokumentaciju.
(9) Pri ispunjavanju obveza utvrđenih u člancima od 27. do 42. ove Odluke kreditna institucija postupa prema načelu razmjernosti, to jest na način koji je primjeren utjecaju identificiranog radnika na profil rizičnosti kreditne institucije.
Nadležnosti i odgovornosti uprave i nadzornog odbora u donošenju i provedbi politike primitaka
Članak 5.
(1) Članovi nadzornog odbora moraju zajedno imati odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo u vezi s politikama i praksama primitaka, uključujući mehanizme za usklađivanje strukture primitaka s profilom rizičnosti i kapitalnom strukturom kreditne institucije.
(2) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je:
1) donijeti i redovito preispitivati temeljna načela politike primitaka te je odgovoran za nadziranje provedbe te politike,
2) osigurati odgovarajuću provedbu politika i praksi primitaka u skladu s cjelokupnim okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja,
3) dati suglasnost za bilo kakva naknadna izuzeća koja bi se primjenjivala na pojedinoga identificiranog radnika kao i za izmjene politike primitaka,
4) donijeti odluku o maksimalnom iznosu varijabilnih primitaka koji će kreditna institucija utvrditi za sve radnike kreditne institucije u poslovnoj godini za određeno razdoblje procjene,
5) donijeti odluku na pojedinačnoj osnovi o primicima članova uprave i osoba odgovornih za rad kontrolnih funkcija,
6) donijeti odluku o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući primjenu odredbi o malusu ili povratu primitaka, ako dođe do značajnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka kreditne institucije, u skladu s člankom 37. ove Odluke i
7) donijeti odluku o mogućoj upotrebi otpremnina, uključujući maksimalan iznos ili kriterije za određivanje takvih iznosa koji se mogu dodijeliti kao otpremnina radnicima.
(3) Uprava kreditne institucije dužna je donijeti politiku primitaka, uz suglasnost nadzornog odbora, te je odgovorna za provedbu te politike. Uprava provodi odluke nadzornog odbora iz stavka 2. točaka od 4. do 7. ovoga članka u skladu s politikom primitaka. Uprava može odrediti primitke radnika koji nisu navedeni u stavku 2. točki 5. ovoga članka na skupnoj osnovi.
(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, statutom kreditne institucije može se odrediti da glavna skupština daje suglasnost za politiku primitaka i donosi odluke povezane s primicima članova uprave, uključujući i iznose otpremnina koji se mogu dodijeliti članovima uprave nakon prestanka njihovih ugovora o radu ili kriterije za utvrđivanje takvih iznosa.
(5) Za potrebe ispunjavanja zadataka iz stavka 4. ovoga članka, nadzorni odbor dužan je glavnoj skupštini dati prijedloge odluka i pružiti potrebne informacije na osnovi kojih može donijeti odluku te je i nadalje odgovoran za preispitivanje politike primitaka, za prijedloge podnesene glavnoj skupštini kao i za provedbu i preispitivanje bilo kakvih izmjena politika i praksi primitaka. Za potrebe određivanja maksimalnog iznosa varijabilnih primitaka potrebno je dostaviti detaljne informacije o politikama primitaka te o postupcima odlučivanja, osobito o vrstama, glavnim obilježjima i ciljevima primitaka te njihovim usklađivanjem sa strategijom poslovanja i rizika.
Nadležnosti i odgovornosti funkcija kreditne institucije u donošenju i provedbi politike primitaka
Članak 6.
(1) Pri obavljanju poslova iz članka 5. stavka 2. ove Odluke nadzorni odbor dužan je na primjeren način uključiti kontrolne funkcije, relevantne poslovne jedinice te funkcije kreditne institucije zadužene za upravljanje ljudskim resursima, pravne poslove, strateško planiranje i izradu proračuna.
(2) Funkcija upravljanja ljudskim resursima sudjeluje u izradi i procjeni politike primitaka, uključujući strukturu primitaka, razine nagrađivanja i programe poticaja, na način koji uz privlačenje i zadržavanje potrebnih radnika osigurava usklađenost politike primitaka s profilom rizičnosti kreditne institucije, te o tome izvještava odgovarajuća tijela i funkcije kreditne institucije.
(3) Funkcija kontrole rizika sudjeluje i izvještava odgovarajuća tijela i funkcije kreditne institucije o sljedećim poslovima:
1) određivanju odgovarajućih kriterija za prilagodbu varijabilnih primitaka uspješnosti i kriterija za prilagodbu varijabilnih primitaka rizicima, uključujući malus i povrat primitaka,
2) procjeni načina na koji struktura varijabilnih primitaka utječe na profil rizičnosti i kulturu rizika kreditne institucije i
3) procjeni i potvrdi podataka o prilagodbi varijabilnih primitaka rizicima i sudjeluje na sastancima odbora za primitke u vezi s navedenim.
(4) Funkcija praćenja usklađenosti provodi analizu načina na koji politika primitaka utječe na usklađenost kreditne institucije s propisima i kulturom rizika te izvještava upravu i nadzorni odbor o svim utvrđenim rizicima usklađenosti i pitanjima neusklađenosti.
(5) Funkcija unutarnje revizije provodi neovisnu provjeru izrade, provedbe i utjecaja politike primitaka kreditne institucije na njezin profil rizičnosti, kao i načina na koji se upravlja politikom primitaka.
Politike primitaka na konsolidiranoj osnovi
Članak 7.
(1) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj dužna je donijeti politiku primitaka na razini grupe i osigurati njezinu primjenu u svim društvima kćerima koja su obuhvaćena bonitetnom konsolidacijom.
(2) Pri donošenju politike primitaka koja će se primjenjivati na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, matična kreditna institucija u Republici Hrvatskoj dužna je uzeti u obzir:
1) veličinu, unutarnju organizaciju te vrstu, opseg i složenost poslova pojedinih društava kćeri, vodeći računa o razini rizika koji pojedino društvo kći predstavlja za matičnu kreditnu instituciju,
2) posebnosti nacionalnih zakonodavstava u kojima pojedina društva kćeri djeluju (npr. porezni propisi, eventualne razlike između nacionalnih provedbi ograničenja maksimalnog odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika i zahtjeva iz članaka od 27. do 42. ove Odluke ili propisi koji uređuju radne odnose),
3) moguće razlike u modelima poslovanja između matične kreditne institucije i društava kćeri,
4) moguće razlike u sustavima upravljanja između matične kreditne institucije i društava kćeri,
5) posebnosti bonitetnih zahtjeva u drugim financijskim sektorima, ako članice grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnosti koje su izvan obuhvata Zakona o kreditnim institucijama i
6) druge okolnosti za koje kreditna institucija procijeni da su važne.
(3) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj dužna je osigurati da društvo kći obuhvaćeno bonitetnom konsolidacijom, ali koje nije kreditna institucija ili investicijsko društvo, ima politiku primitaka usklađenu s politikom primitaka grupe koja se primjenjuje:
1) na sve radnike i
2) na identificirane radnike u društvu kćeri čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe.
(4) Ako odredbe drugih propisa, čiji je obveznik primjene društvo kći obuhvaćeno bonitetnom konsolidacijom, drukčije uređuju zahtjeve politike primitaka u odnosu na odredbe ove Odluke, primjenjuju se odredbe tih propisa, osim odredbe ove Odluke o odnosu između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka.
(5) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj dužna je za društvo kći osnovano u trećoj zemlji, a koje je uključeno u bonitetnu konsolidaciju:
1) politikom primitaka na razini grupe odrediti maksimalni odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka te osigurati da se za potrebe isplate varijabilnih primitaka koristi instrumentima iz članka 39. ove Odluke i
2) osigurati da ima politiku primitaka usklađenu s politikom primitaka grupe:
– koja se primjenjuje na sve radnike te
– koja se primjenjuje na identificirane radnike u društvu kćeri čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe.
(6) Odredbe ove Odluke primjenjuju se i na ugovore o radu na određeno vrijeme, upućivanje radnika na rad u inozemstvo, kao i na izaslane radnike za vrijeme njihova rada u kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(7) Nadležne funkcije u matičnoj kreditnoj instituciji i društvima kćerima trebaju po potrebi razmjenjivati informacije povezane s izradom, donošenjem, provedbom, preispitivanjem i provjerom provođenja politike primitaka.
Odbor za primitke
Članak 8.
(1) Kreditna institucija koja je prema članku 4. ove Odluke značajna, dužna je osnovati odbor za primitke. U slučaju kada kreditna institucija koja nije značajna osniva odbor za primitke, zadaci odbora za primitke mogu se kombinirati s drugim zadacima, ako to ne dovodi do sukoba interesa.
(2) Osim dužnosti iz članka 53. stavka 2. točke 1. Zakona o kreditnim institucijama, odbor za primitke odgovoran je za sljedeće poslove:
1) pružanje podrške nadzornom odboru pri donošenju i redovitom preispitivanju temeljnih načela politike primitaka iz članka 5. stavka 2. točke 1. ove Odluke,
2) pružanje podrške i savjetovanje uprave pri izradi politike primitaka,
3) pripremanje odluka nadzornog odbora iz članka 5. stavka 2. ove Odluke odnosno odluka glavne skupštine iz članka 5. stavka 4. ove Odluke,
4) osiguravanje primjerenosti informacija koje se pružaju dioničarima, a koje se odnose na politike i prakse primitaka, osobito o predloženom višem odnosu između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka,
5) procjenjivanje mehanizama i sustava koji su prihvaćeni kako bi se osiguralo ispunjavanje uvjeta iz članka 11. stavka 1. ove Odluke,
6) davanje prijedloga nadzornom odboru povezanih s traženjem savjetodavnih usluga na području politike primitaka i provođenja te politike,
7) preispitivanje i provjeru provođenja politike primitaka ili pružanje podrške nadzornom odboru pri preispitivanju i provjeri provođenja politike primitaka iz članka 9. ove Odluke,
8) procjenjivanje ostvarene ciljane uspješnosti i potrebe za naknadnim smanjenjem primitaka, uključujući primjenu malusa i povrata primitaka,
9) sudjelovanje u postupku utvrđivanja identificiranih radnika,
10) provođenje nekoliko različitih scenarija za potrebe testiranja utjecaja budućih vanjskih i unutarnjih događaja na politiku primitaka i provođenje te politike najmanje jednom godišnje i
11) provođenje retroaktivnog testiranja kriterija koji se primjenjuju za određivanje varijabilnih primitaka i umanjenje primitaka prije njihova utvrđivanja ili isplate najmanje jednom godišnje.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da odbor za primitke ima:
1) pristup svim podacima i informacijama koji se tiču odluka nadzornog odbora o izradi, donošenju, provedbi, preispitivanju i provjeri provođenja politike i praksi primitaka,
2) odgovarajuće financijske resurse i pristup informacijama i podacima kontrolnih funkcija te, ako je to potrebno, funkciji upravljanja ljudskim resursima, funkciji pravnih poslova, funkciji strateškog planiranja i savjetima vanjskih stručnjaka.
(4) Odbor za primitke surađuje s drugim odborima nadzornog odbora čije aktivnosti mogu utjecati na izradu i provedbu politike primitaka. Član odbora za primitke sudjeluje na sastancima odbora za rizike i obrnuto.
Preispitivanje i provjera provođenja politike
Članak 9.
(1) Odbor za primitke ili, ako kreditna institucija u skladu s odredbama ove Odluke nije dužna osnovati odbor za primitke, nadzorni odbor dužan je najmanje jednom godišnje preispitati politiku primitaka i ocijeniti usklađenost provođenja politike primitaka s:
1) politikama i mogućim procedurama kreditne institucije povezanima s primicima te
2) relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima.
(2) Preispitivanjem politike primitaka osobito se ocjenjuje:
1) jesu li isplate primitaka usklađene s poslovnom strategijom te odražavaju li na odgovarajući način profil rizičnosti, dugoročne interese i druge ciljeve kreditne institucije,
2) jesu li u skladu s člankom 140. Zakona o kreditnim institucijama i ograničavaju li sposobnost kreditne institucije da održi ili poveća svoj kapital,
3) jesu li kriteriji i postupak za isključenje identificiranih radnika u skladu s člankom 4. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014 i
4) primjenjuju li se dosljedno u cijeloj grupi.
(3) Odbor koji je odgovoran za provođenje postupka iz stavka 1. ovoga članka dužan je u postupak na primjeren način uključiti kontrolne funkcije, funkciju upravljanja ljudskim resursima, funkciju pravnih poslova, funkciju strateškog planiranja i ostale odbore nadzornog odbora, ako su osnovani.
(4) Ako se u postupku iz stavka 1. ovoga članka utvrde nedostaci u politici primitaka ili njezinu provođenju, nadzorni odbor dužan je bez odgađanja donijeti plan otklanjanja tih nedostataka te započeti ostvarivanje tog plana.
(5) Kreditna institucija koja nije značajna može provođenje postupka iz stavka 1. ovoga članka eksternalizirati, u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama i propisa donesenih na temelju njih. Ako pružatelj usluga u postupku iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nedostatke u politici primitaka ili njezinu provođenju, nadzorni odbor dužan je bez odgađanja donijeti plan otklanjanja tih nedostataka i osigurati ostvarivanje tog plana.
(6) Izvješće o provedenom postupku iz stavka 1. ovoga članka mora se dostaviti upravi i nadzornom odboru te ostalim relevantnim funkcijama i odborima nadzornog odbora.
(7) Funkcija unutarnje revizije matične kreditne institucije u Republici Hrvatskoj provjerava politiku primitaka i ocjenjuje usklađenost provođenja politike primitaka za grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
(8) Kreditna institucija koja nije značajna, a jest društvo kći u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, može provjeru iz stavka 7. ovoga članka povjeriti funkciji unutarnje revizije matične kreditne institucije u Republici Hrvatskoj pod sljedećim uvjetima:
1) društvo kći uključeno je u provjeru na konsolidiranoj osnovi i
2) rezultati provjere dostupni su nadzornom odboru društva kćeri.
III. OPĆI I SPECIFIČNI ZAHTJEVI POLITIKE PRIMITAKA
Zahtjevi politike
Članak 10.
(1) Opće zahtjeve iz članaka od 11. do 26. ove Odluke kreditna institucija dužna je primijeniti na sve radnike.
(2) Specifične zahtjeve iz članaka od 27. do 42. ove Odluke kreditna institucija dužna je primijeniti na identificirane radnike.
(3) Kreditna institucija može, radi veće usklađenosti primitaka s rizicima, neke ili sve specifične zahtjeve iz članaka od 27. do 42. ove Odluke primijeniti i na sve radnike, što je dužna propisati politikom primitaka i dosljedno primjenjivati.
III.1. OPĆI ZAHTJEVI POLITIKE PRIMITAKA
Opći zahtjevi
Članak 11.
(1) Kreditna institucija dužna je donijeti i provoditi politiku primitaka koja ispunjava sve sljedeće uvjete:
1) u skladu je i promiče odgovarajuće i djelotvorno upravljanje rizicima te ne potiče preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika za kreditnu instituciju,
2) u skladu je s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima kreditne institucije te obuhvaća mjere za sprječavanje sukoba interesa,
3) ne ograničuje sposobnost kreditne institucije da održi ili poveća iznos svojega kapitala i
4) omogućuje učinkovit okvir za mjerenje uspješnosti, prilagodbu za rizike i vezu između uspješnosti i nagrađivanja.
(2) Politika primitaka potiče preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika za kreditnu instituciju ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
1) postoji znatna ovisnost radnika o varijabilnim primicima koja proizlazi iz neprimjerenog odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka ili
2) primici radnika u slučaju prestanka ugovornog odnosa s kreditnom institucijom ne odražavaju uspješnost postignutu u određenom razdoblju ili ne kažnjavaju neuspjeh ili ponašanje neusklađeno s propisima ili internim aktima.
(3) Kreditna institucija dužna je osigurati da je provođenje politike primitaka u skladu s:
1) njezinom sklonošću za preuzimanje svih rizika, uključujući reputacijski rizik i rizike koji proizlaze iz obmanjujuće prodaje proizvoda i
2) dugoročnim interesima dioničara kreditne institucije.
(4) Kreditna institucija dužna je politikom primitaka obuhvatiti:
1) ciljeve uspješnosti za kreditnu instituciju, poslovna područja i radnike,
2) metode mjerenja uspješnosti, uključujući kriterije uspješnosti za radnike ili poslovne jedinice koje preuzimaju rizik i ostale radnike ili funkcije,
3) sve vrste primitaka, uključujući strukturu varijabilnih primitaka,
4) instrumente u kojima se mogu isplatiti varijabilni primici i način upravljanja potencijalnim sukobom interesa do kojeg bi moglo doći zbog isplate dijela varijabilnih primitaka u instrumentima,
5) mjere za smanjenje varijabilnih primitaka i
6) okvir primitaka za osobu koja obavlja sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun kreditne institucije kako bi se osiguralo da se izvršenim isplatama na bilo koji način ne potiče prekomjerno preuzimanje rizika ili obmanjujuća prodaja proizvoda.
(5) Kreditna institucija dužna je utvrditi okolnosti i situacije u kojima može doći do potencijalnog sukoba interesa u vezi s politikom primitaka, osobito u odnosu na isplatu varijabilnih primitaka u instrumentima te poduzeti mjere za njegovo sprječavanje uključujući najmanje:
1) postavljanje objektivnih kriterija dodjele koji se zasnivaju na internom sustavu izvještavanja, odgovarajućim kontrolama i načelu dvostruke kontrole i
2) postupanje u skladu s propisom kojim se uređuje tržište kapitala, a osobito s odredbama o zabrani trgovanja na osnovi povlaštenih informacija i zabrani manipuliranja tržištem.
Kriteriji za određivanje fiksnih i varijabilnih primitaka
Članak 12.
Kreditna institucija dužna je u politici primitaka jasno razlikovati kriterije za određivanje fiksnih i varijabilnih primitaka, pri čemu:
1) fiksni primici ponajprije odražavaju profesionalno iskustvo i odgovornosti koje proizlaze iz opisa radnog mjesta pojedinog radnika, a
2) varijabilni primici odražavaju uspješnost koja je održiva i koja je prilagođena rizicima, kao i uspješnost koja nadmašuje standard očekivan u skladu s opisom radnog mjesta pojedinog radnika.
Fiksni primici
Članak 13.
(1) Fiksnim primicima smatraju se primici koji ispunjavaju sljedeće uvjete:
1) zasnivaju se na unaprijed utvrđenim kriterijima,
2) odražavaju razinu profesionalnog iskustva, radnog staža radnika i druge kriterije utvrđene internim aktima kreditne institucije,
3) transparentni su kada je riječ o pojedinačnom iznosu koji se dodjeljuje pojedinačnom radniku,
4) isplaćuju se na kontinuiranoj osnovi tijekom određenog razdoblja koje je povezano s pozicijom radnika u organizacijskoj strukturi te ovlastima i odgovornostima koje proizlaze iz te pozicije,
5) neopozivi su, do izmjene stalnog iznosa dolazi izmjenama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu,
6) ne mogu se smanjiti, privremeno obustaviti ili prestati isplaćivati, osim ako je to posljedica provođenja odluke o disciplinskoj mjeri izrečene novčane kazne u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili ako je radnik dao suglasnost na uskratu isplate plaće ili je dao pisanu suglasnost o zapljeni plaće ili drugog stalnog novčanog primanja radi naplate tražbine vjerovnika, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe, u skladu sa zakonom kojim se uređuju ovršni postupci i postupci osiguranja,
7) ne potiču preuzimanje rizika,
8) ne ovise isključivo o uspješnosti i
9) ne ovise o donošenju diskrecijske odluke.
(2) Sljedeće vrste primitaka također se smatraju fiksnim primicima:
1) uobičajeni paketi za zaposlenike,
2) primici koji se isplaćuju radnicima upućenima na rad u inozemstvo u vezi s troškovima života i plaćanjem poreza,
3) primici kojima se povećava osnovna fiksna plaća radniku upućenom na rad u inozemstvo kada prima niže primitke u odnosu na one koji bi mu kreditna institucija isplaćivala za slične poslove u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
– primitak se isplaćuje svim radnicima u sličnim okolnostima,
– primitak se isplaćuje radi usklađivanja s visinom primitaka na relevantnom tržištu,
– razina primitaka zasniva se na unaprijed utvrđenim kriterijima,
– primitak se isplaćuje tijekom trajanja razdoblja na koje je radnik upućen na rad u inozemstvo.
(3) Svi primici koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka smatraju se varijabilnim primicima.
Dodaci
Članak 14.
(1) Kreditna institucija dužna je na temelju uvjeta iz članka 13. ove Odluke rasporediti dodatke kao fiksne ili varijabilne primitke.
(2) Ako kreditna institucija rasporedi dodatke kao fiksne primitke, dužna je na odgovarajući način dokumentirati rezultate procjene, i to u sljedećim slučajevima:
1) isplaćuju se identificiranim radnicima,
2) primjenjuju se u slučajevima kada bi odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka prelazio dopušteni odnos propisan u članku 20. stavcima 5. i 6. ove Odluke i
3) isplaćuju se na osnovi kriterija koji su zamjena za kriterije procjene uspješnosti.
(3) Dodaci koji se isplaćuju radniku na osnovi njegove pozicije u organizacijskoj strukturi te ovlastima i odgovornostima koje proizlaze iz te pozicije, mogu se rasporediti kao fiksni primici ako osim uvjeta iz članka 13. ove Odluke ispunjavaju i sve sljedeće uvjete:
1) isplaćuju se dok god nema značajnih promjena u vezi s pozicijom radnika u organizacijskoj strukturi te ovlastima i odgovornostima koje proizlaze iz te pozicije,
2) iznos dodatka ovisi isključivo o ovlastima i odgovornostima koje proizlaze iz te pozicije te ispunjenju uvjeta iz članka 13. ove Odluke i
3) svaki drugi radnik koji ima istu poziciju unutar organizacijske strukture te ovlasti i odgovornosti koje proizlaze iz te pozicije ima pravo na isti dodatak.
Varijabilni primici zasnovani na budućoj uspješnosti
Članak 15.
(1) Kada se dodjela varijabilnih primitaka, uključujući dugoročne planove poticaja, zasniva na proteklom razdoblju procjene od najmanje godinu dana, a ovisi i o budućem razdoblju procjene, kreditna institucija dužna je:
1) odrediti dodatne kriterije uspješnosti koje radnik mora ispuniti nakon dodjele varijabilnih primitaka kako bi ostvario pravo na njihovo stjecanje,
2) procijeniti jesu li uvjeti za stjecanje varijabilnih primitaka ispunjeni,
3) primijeniti odredbe o malusu, uključujući smanjenje varijabilnih primitaka do 100%, ako dodatni kriteriji uspješnosti iz točke 1. ovoga stavka nisu ispunjeni,
4) odrediti da razdoblje odgode završava najranije godinu dana po isteku posljednjeg razdoblja procjene i
5) za potrebe određivanja odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka uzeti u obzir ukupni iznos dodijeljenih varijabilnih primitaka uključujući dugoročne planove poticaja, u financijskoj godini za koju se ti varijabilni primici dodjeljuju.
(2) U slučaju kada se plan nagrađivanja, uključujući dugoročni plan poticaja, zasniva isključivo na uvjetima buduće uspješnosti, varijabilni primici dodjeljuju se nakon ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka. Ako se ne ispune navedeni uvjeti, takvi se primici ne dodjeljuju.
(3) Pri utvrđivanju odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka primici iz stavka 2. ovoga članka:
– uključuju se u financijskoj godini koja prethodi njihovoj dodjeli,
– vrijednost varijabilnih primitaka koji će se dodijeliti u instrumentima određuje se prema njihovoj tržišnoj cijeni ili fer vrijednosti na dan donošenja plana nagrađivanja.
Otpremnina
Članak 16.
(1) Kreditna institucija dužna je pri određivanju iznosa otpremnine uzeti u obzir uspješnost radnika tijekom određenog razdoblja i primijeniti na odgovarajući način odredbe o smanjenju primitaka iz članka 37. ove Odluke.
(2) U smislu ove Odluke otpremninom se smatraju i isplate u sljedećim slučajevima:
1) ako kreditna institucija otkazuje ugovor o radu s radnikom zbog značajnih poteškoća u poslovanju kreditne institucije,
2) ako kreditna institucija namjerava otkazati ugovor o radu s radnikom zbog značajnog smanjenja aktivnosti kreditne institucije u kojima je radnik imao aktivnu ulogu ili u slučaju kada drugo društvo preuzme određena područja poslovanja kreditne institucije bez mogućnosti da radnik ostane zaposlen u tom društvu i
3) ako kreditna institucija i radnik sklope izvansudsku nagodbu u slučaju radnog spora koji je u tijeku ili mogućega radnog spora, uključujući i sporazum radnika i poslodavca o prestanku ugovora o radu.
(3) U smislu ove Odluke značajne poteškoće u poslovanju kreditne institucije odnose se na sljedeće slučajeve:
1) kreditna institucija primila je izvanrednu javnu financijsku potporu ili se nalazi u fazi rane intervencije ili su joj naložene sanacijske mjere,
2) nad kreditnom institucijom pokrenut je redovni postupak zbog insolventnosti u smislu propisa koji uređuje sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava i
3) kada značajni gubici dovedu do situacije u kojoj kreditna institucija više nema adekvatan kapital, što rezultira prodajom određenog područja poslovanja ili tsmanjenjem obujma poslovnih aktivnosti.
(4) Kreditna institucija ne smije dodijeliti otpremninu u slučaju kada radnik krši obveze iz radnog odnosa.
(5) U smislu ove Odluke kršenje obveze iz radnog odnosa odnosi se na sljedeće slučajeve:
1) član uprave ili nadzornog odbora kreditne institucije više ne ispunjava uvjete za članstvo propisane Zakonom o kreditnim institucijama,
2) radnik je sudjelovao u aktivnostima koje su rezultirale značajnim gubicima za kreditnu instituciju ili je bio odgovoran za takve aktivnosti i
3) radnik je postupio suprotno internim pravilima, politikama ili procedurama namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(6) Iznimno, sljedeće vrste otpremnina ne smatraju se varijabilnim primicima radnika:
1) otpremnina u iznosu koji ne prelazi iznos utvrđen zakonom kojim se uređuju radni odnosi,
2) otpremnina u iznosu koji je određen kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu te ne ovisi o donošenju diskrecijske odluke,
3) otpremnina koja se isplaćuje na temelju pravomoćne sudske odluke,
4) primitak koji se isplaćuje u slučaju prestanka radnog odnosa na osnovi ugovorne odredbe o zabrani natjecanja, a za vrijeme trajanja zabrane, u visini koja ne prelazi iznos fiksnih primitaka koji bi za to vrijeme bili isplaćeni da je radnik zaposlen u kreditnoj instituciji i
5) primitak koji se isplaćuje kao naknada štete u slučaju sudskog raskida ugovora kako je propisano zakonom koji uređuje radne odnose.
Bonusi za zadržavanje radnika
Članak 17.
(1) Ako se kreditna institucija koristi bonusima za zadržavanje radnika, dužna je primijeniti odredbe o varijabilnim primicima, uključujući isplatu, odgodu, dodjelu varijabilnih primitaka u instrumentima, zadržavanje i smanjenje varijabilnih primitaka (malus i povrat), osim u dijelu koji se odnosi na prilagodbu varijabilnih primitaka rizicima pri mjerenju uspješnosti i prije njihove dodjele.
(2) Bonusi za zadržavanje ne smiju se isplatiti kao zamjena za primitke zasnovane na ocjeni uspješnosti.
(3) Kreditna institucija dužna je odrediti trajanje razdoblja zadržavanja ili, ako točno trajanje razdoblja zadržavanja nije unaprijed poznato, uvjet čije ispunjenje dovodi do isteka razdoblja zadržavanja. Bonusi za zadržavanje dodjeljuju se po isteku razdoblja zadržavanja.
(4) Za potrebe određivanja odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka uzima se u obzir godišnji iznos bonusa za zadržavanje za svaku godinu razdoblja zadržavanja. Navedeni odnos izračunava se primjenom načela pravilnoga vremenskog razgraničavanja, neovisno o činjenici da se ukupan iznos bonusa za zadržavanje dodjeljuje po isteku razdoblja zadržavanja.
Zajamčeni varijabilni primici
Članak 18.
(1) Zajamčeni varijabilni primici nisu u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima niti s načelom nagrađivanja uspješnosti. Kreditna institucija ne smije radniku jamčiti isplatu određenog iznosa varijabilnih primitaka niti uključivati zajamčene varijabilne primitke u politiku primitaka. Ugovorna odredba kojom se kreditna institucija obvezuje isplatiti radniku određeni iznos varijabilnih primitaka, neovisno o uspješnosti, to jest isključivo pod uvjetom održavanja ugovornog odnosa do određenog datuma, smatra se jamčenjem isplate određenog iznosa varijabilnih primitaka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može ugovoriti zajamčene varijabilne primitke ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) zajamčeni varijabilni primici ugovaraju se pri zapošljavanju novih radnika, i to samo za prvu godinu rada tih radnika i
2) kreditna institucija ima adekvatnu razinu kapitala.
(3) Kreditna institucija može dodijeliti zajamčene varijabilne primitke istom radniku samo jednom. Ovo se primjenjuje na konsolidiranoj i potkonsolidiranoj osnovi i uključuje okolnosti u kojima radniku isto ili drugo društvo obuhvaćeno konsolidacijom ponudi novi ugovor.
(4) Na zajamčene varijabilne primitke iz stavka 2. ovog članka ne primjenjuju se odredbe o malusu i povratu primitaka niti se uključuju u izračun odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka za prvo razdoblje procjene. Ukupan iznos zajamčenih varijabilnih primitaka kreditna institucija može isplatiti u novcu, bez odgode.
Kompenzacija ili otkup iz prethodnih ugovora o radu
Članak 19.
(1) Ako kreditna institucija s radnikom ugovara primitke koji se odnose na kompenzaciju ili otkup ugovorne obveze na osnovi prestanka njegova ugovornog odnosa s prethodnim poslodavcem, kreditna institucija dužna je te primitke uskladiti sa svojim dugoročnim interesima i uzeti u obzir uvjete iz članka 18. stavka 2. ove Odluke.
(2) Odredbe o varijabilnim primicima iz ove Odluke, uključujući ocjenu uspješnosti, odgodu, zadržavanje, isplatu u instrumentima i povrat primitaka, primjenjuju se na odgovarajući način na primitke koji se odnose na kompenzaciju ili otkup ugovorne obveze.
Odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka
Članak 20.
(1) Kreditna institucija dužna je politikom primitaka za sve kategorije radnika odrediti primjeren maksimalni odnos iznad kojeg isplata varijabilnih primitaka nije dopuštena. Fiksni dio ukupnih primitaka mora činiti dovoljno visok udio u ukupnim primicima, tako da omogućuje provođenje u potpunosti fleksibilne politike varijabilnog dijela primitaka, uključujući mogućnost neisplaćivanja varijabilnog dijela primitaka.
(2) Maksimalan odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka određuje se kao odnos između varijabilnog dijela primitaka koji se može maksimalno dodijeliti za određeno razdoblje procjene i fiksnog dijela primitaka za isto razdoblje procjene.
(3) Pri određivanju primjerenog odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka kreditna institucija dužna je uzeti u obzir:
1) kvalitetu mjerenja uspješnosti i s tim povezanu prilagodbu primitaka rizicima,
2) duljinu razdoblja odgode i zadržavanja primitaka,
3) vrstu, opseg i složenost poslova kreditne institucije,
4) vrste rizika kojima je kreditna institucija izložena,
5) kategoriju kojoj određeni radnik pripada,
6) poziciju radnika u organizacijskoj strukturi te ovlasti i odgovornosti povezane s tom pozicijom i
7) druge elemente za koje kreditna institucija procijeni da su važni.
Odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka određuje se neovisno o bilo kojim potencijalnim smanjenjima primitaka iz članka 37. ove Odluke ili promjenama u cijeni instrumenta u kojemu se varijabilni primitak može isplatiti.
(4) Kreditna institucija može odrediti različite odnose između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka za različite poslovne jedinice, kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika. U iznimnim i opravdanim slučajevima kreditna institucija može odrediti različite odnose između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka za pojedinačne identificirane radnike unutar iste kategorije.
(5) Kreditna institucija dužna je odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti na način da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, kreditna institucija može odrediti iznos varijabilnog dijela ukupnih primitaka do visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1) glavna skupština kreditne institucije donijela je odluku kojom prihvaća iznos varijabilnih primitaka na osnovi prijedloga uprave koji sadržava obrazloženje za takvu odluku, broj radnika na koje se takva odluka odnosi i njihove funkcije te očekivani utjecaj koji će takva odluka imati na održavanje adekvatne razine kapitala,
2) odluka iz točke 1. ovoga stavka donesena je glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke,
3) radnici za koje se traži viši odnos varijabilnih i fiksnih primitaka nisu sudjelovali u glasovanju o odluci iz točke 1. ovoga stavka,
4) kreditna institucija prethodno je obavijestila sve dioničare o tome da će se na glavnoj skupštini odlučivati o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka,
5) kreditna institucija je najkasnije pet radnih dana prije održavanja glavne skupštine obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da će se glavnoj skupštini predložiti donošenje odluke o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, pri čemu je:
– naznačila traženi odnos varijabilnih i fiksnih primitaka,
– obrazložila takav odnos i
– dokazala da traženi odnos neće negativno utjecati na ispunjavanje obveza kreditne institucije propisanih Uredbom (EU) br. 575/2013, Zakonom o kreditnim institucijama i podzakonskim propisima donesenima na osnovi tog Zakona, a posebno na održavanje adekvatnosti regulatornoga kapitala.
(7) Kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine o odobrenom:
1) višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, uključujući naznaku višeg odnosa i
2) različitim višim odnosima varijabilnih i fiksnih primitaka, ako primjenjuje različite više odnose za različite poslovne jedinice, kontrolne i ostale funkcije te različite kategorije identificiranih radnika, uključujući naznaku različitih viših odnosa.
(8) Kreditna institucija dužna je u roku iz stavka 7. ovoga članka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci informacije iz Priloga 1. ove Odluke kao i druge informacije koje zatraži Hrvatska narodna banka.
(9) Ako glavna skupština donese odluku o smanjenju prethodno utvrđenoga višega maksimalnog odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka, takva se odluka donosi većinom glasova prisutnih na glavnoj skupštini. Kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(10) Stvarni odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka izračunava se kao zbroj svih varijabilnih primitaka koji su dodijeljeni za posljednje razdoblje procjene podijeljen sa zbrojem fiksnih primitaka koji su dodijeljeni za isto razdoblje. U slučaju kad se ocjena uspješnosti odnosi na višegodišnje razdoblje procjene, kreditna institucija može maksimalni iznos koji se dodjeljuje na kraju razdoblja procjene podijeliti s brojem godina za koje se uspješnost mjeri.
Primici radnika kontrolnih funkcija
Članak 21.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da varijabilni primici radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija ovise o postignutim ciljevima povezanima s njihovim funkcijama, neovisno o uspješnosti poslovnih područja koja kontroliraju.
(2) Za radnika koji obavlja poslove kontrolnih funkcija kreditna institucija dužna je primitke strukturirati na sljedeći način:
1) fiksni primici ne smiju biti manji od dvije trećine ukupnih primitaka tog radnika i
2) ukupni godišnji fiksni primici tog radnika ne smiju biti manji od dvogodišnjeg prosjeka ukupnih godišnjih fiksnih primitaka radnika u istom platnom razredu ili radnika koji obavlja poslove usporedivog opsega, složenosti i odgovornosti.
(3) Ako je radnik član uprave ili višeg rukovodstva ujedno osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije, tada se na tu osobu primjenjuju zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka. Ova se odredba ne primjenjuje na predsjednika uprave.
(4) Kriteriji koji se primjenjuju za procjenu uspješnosti radnika kontrolnih funkcija mogu biti stopa osnovnoga kapitala, stopa neprihodonosnih kredita (engl. non-performing loan ratio), stopa povrata neprihodonosnih kredita (engl. non-performing loan recovery rate), nalazi revizije i drugi slični kriteriji, a djelomično se mogu zasnivati na uspješnosti kreditne institucije kao cjeline.
Primici nadzornog odbora
Članak 22.
(1) Članu nadzornog odbora isplaćuju se fiksni primici. Naknada za sudjelovanje u radu i prisustvovanje pojedinoj sjednici nadzornog odbora uključujući pripadajuće troškove smatra se fiksnim primitkom.
(2) Iznimno, kreditna institucija može članu nadzornog odbora dodijeliti i isplatiti varijabilne primitke, pri čemu dodjela varijabilnih primitaka i postupak prilagodbe rizicima moraju biti prilagođeni dodijeljenim ovlastima i odgovornostima članova nadzornog odbora te radnim zadacima i ostvarenim ciljevima povezanima s njihovim funkcijama.
Osobna zaštita od rizika
Članak 23.
(1) Kreditna institucija dužna je sve radnike obvezati da se ne služe osobnim strategijama zaštite od rizika te da ne ugovaraju osiguranja od gubitka varijabilnih primitaka ili osiguranja od nepovoljnog ishoda preuzetih rizika, jer to narušava usklađenost njihovih primitaka s rizicima. Ova odredba odnosi se na sve varijabilne primitke radnika, uključujući odgođene primitke i primitke koji su isplaćeni, ali koji su predmet odredbe o zadržavanju.
(2) Smatra se da se radnik zaštitio od rizika ako je sklopio ugovor s kreditnom institucijom ili trećom stranom te je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
1) ugovorom se kreditna institucija ili treća strana obvezuje izvršiti izravna ili neizravna plaćanja radniku, koja su povezana s iznosima ili odgovaraju iznosima za koje su varijabilni primici smanjeni,
2) radnik kupuje ili posjeduje izvedenice kojima je svrha omogućiti zaštitu od gubitaka povezanih s financijskim instrumentima koje je primio kao dio varijabilnih primitaka.
(3) Smatra se da se radnik osigurao od rizika kada je sklopio ugovor o osiguranju s odredbom prema kojoj treba biti obeštećen u slučaju smanjenja varijabilnih primitaka.
(4) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i održavati učinkovite mehanizme za osiguravanje usklađenosti s odredbama iz stavka 1. ovoga članka. U tom smislu potrebna je najmanje izjava radnika kojom se obvezuje da se neće služiti osobnim strategijama zaštite od rizika smanjenja varijabilnih primitaka niti ugovarati osiguranja od gubitka varijabilnih primitaka ili osiguranja od nepovoljnog ishoda preuzetih rizika.
Održavanje adekvatnoga kapitala
Članak 24.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati da ukupni varijabilni primici svih radnika kreditne institucije ne ograničavaju sposobnost kreditne institucije da održi ili poveća iznos svojega kapitala.
(2) Pri procjeni utjecaja ukupnih varijabilnih primitaka na sposobnost kreditne institucije da održi ili poveća iznos svojega kapitala kreditna institucija uzima u obzir ukupni regulatorni kapital, osobito redovni osnovni kapital i zahtjev za kombinirani zaštitni sloj iz članka 139. Zakona o kreditnim institucijama te ograničenja raspodjela iz članka 140. Zakona o kreditnim institucijama, kao i rezultate postupka procjene adekvatnosti internoga kapitala. U ukupne varijabilne primitke uključuju se varijabilni primici koji se mogu dodijeliti za godinu i iznosi varijabilnih primitaka koji će u toj godini biti isplaćeni ili će biti prenesena prava iz instrumenata.
(3) Kreditna institucija dužna je utjecaj varijabilnih primitaka na odgovarajući način uključiti u svoje planove za kapital i likvidnost te u postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala.
(4) Kreditna institucija koja nema adekvatan kapital ili kreditna institucija kod koje je ugrožena adekvatnost kapitala, dužna je poduzeti sljedeće mjere:
1) smanjiti maksimalni iznos varijabilnih primitka, uključujući mogućnost smanjenja na nulu,
2) primijeniti odredbe o malusu i
3) ne isplatiti neto dobit za godinu i, po potrebi, neto dobit za sljedeće godine.
(5) Ako kreditna institucija poduzima mjere za smanjenje varijabilnih primitaka iz stavka 4. ovoga članka za određenu godinu, ne smije te varijabilne primitke nadoknaditi u sljedećim godinama.
Interna transparentnost
Članak 25.
Politika primitaka i procedure koje je kreditna institucija donijela za provođenje politike primitaka moraju biti jasne, dobro dokumentirane i dostupne svim radnicima. Kako bi se ponašanje radnika uskladilo s načelima politike primitaka, kreditna institucija dužna je informirati svakog radnika kreditne institucije o odredbama politike primitaka koje se primjenjuju na njega.
Zaobilaženje odredbi o primicima
Članak 26.
(1) Kreditna institucija ne smije zaobilaziti odredbe o primicima na način da varijabilne primitke isplaćuje preko drugih pravnih osoba ili na način kojim olakšava ili omogućuje izbjegavanje zahtjeva ove Odluke, Zakona o kreditnim institucijama ili Uredbe (EU) br. 575/2013. Navedeno uključuje dogovore između kreditne institucije i trećih osoba u slučaju kada radnik ima financijski ili osobni interes u njima.
(2) Smatra se da do zaobilaženja odredbi o primicima dolazi najmanje u sljedećim slučajevima:
1) varijabilni primici, osim zajamčenih varijabilnih primitaka, dodjeljuju se ili stječu iako ne odražavaju uspješnost radnika, poslovne jedinice ili kreditne institucije koja je održiva i prilagođena rizicima,
2) radnik primi uplate od kreditne institucije ili društva obuhvaćenoga konsolidacijom koje ne ulaze u definiciju primitaka, ali u suštini predstavljaju primitke jer su sredstva ili metode plaćanja koje potiču na preuzimanje rizika i služe za zaobilaženje zahtjeva o nagrađivanju,
3) fiksni primici dodjeljuju se kao fiksni broj instrumenata, a ne kao fiksan iznos,
4) učestalo se pregovara o usklađivanju iznosa fiksnih primitaka, čime se ti primici nastoje uskladiti s uspješnošću radnika,
5) dodaci se dodjeljuju u prekomjernom iznosu, koji nije opravdan u predmetnim okolnostima,
6) primitak se isplaćuje radi odlaska u prijevremenu mirovinu i ne smatra se varijabilnim primitkom:
– iako takva isplata ima obilježja otpremnine za odlazak u mirovinu ili
– radnik ne odlazi u mirovinu nakon takve isplate i
7) isplatom dividende koristi se kao metodom plaćanja varijabilnih primitaka.
III.2. SPECIFIČNI ZAHTJEVI POLITIKE PRIMITAKA ZA SVE KREDITNE INSTITUCIJE
Identificirani radnici
Članak 27.
(1) Kreditna institucija dužna je utvrditi identificirane radnike primjenom kriterija iz Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014 i, po potrebi, primjenom dodatnih kriterija koje je utvrdila kreditna institucija.
(2) Kreditna institucija dužna je jednom godišnje provoditi i na odgovarajući način dokumentirati postupak ponovnog utvrđivanja identificiranih radnika u skladu s kvalitativnim i kvantitativnim kriterijima iz Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014. Navedena dokumentacija uključuje sljedeće informacije:
1) razloge za ponovno utvrđivanje identificiranih radnika i obuhvat primjene,
2) metodu korištenu za procjenu rizika koji proizlaze iz poslovne strategije i aktivnosti kreditne institucije,
3) metodu procjene radnika kreditne institucije, drugih društava kćeri koja su obuhvaćena konsolidacijom i podružnica, uključujući i one koje se nalaze u trećim zemljama,
4) ovlasti i odgovornosti različitih tijela i funkcija kreditne institucije uključenih u izradu, nadzor, kontrolu i primjenu postupka ponovnog utvrđivanja,
5) rezultate ponovnog utvrđivanja, uključujući broj identificiranih radnika, broj radnika koji su identificirani prvi put, poslovne odgovornosti, aktivnosti i poslovna područja u kojima identificirani radnici rade, imena ili osobni identifikacijski broj identificiranih radnika te usporedbu s rezultatima utvrđivanja iz prethodne poslovne godine i
6) obrazloženje za radnike koji su identificirani na osnovi kvantitativnih kriterija, ali za koje je kreditna institucija procijenila da njihove profesionalne aktivnosti nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti u skladu s kriterijima iz članka 4. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014.
(3) Za potrebe određivanja identificiranih radnika na početku tekuće poslovne godine na osnovi kvantitativnih kriterija iz članka 4. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014, kreditna institucija dužna je uzeti u obzir ukupne novčane i nenovčane primitke dodijeljene radniku u prethodnoj poslovnoj godini, neovisno o tome kada su ti primici isplaćeni.
(4) Kreditna institucija dužna je periodično ažurirati postupak utvrđivanja identificiranih radnika, najmanje u smislu kvalitativnih kriterija iz članka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014. Radnici koji su identificirani na osnovi kvalitativnih kriterija tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca u poslovnoj godini smatraju se identificiranim radnicima za tu poslovnu godinu.
(5) Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke obrazložiti način na koji je utvrdila identificirane radnike prema kvalitativnim i kvantitativnim kriterijima koji su propisani Delegiranom uredbom (EU) br. 604/2014 i drugim kriterijima koje je utvrdila kreditna institucija te dostaviti svu relevantnu dokumentaciju.
Obavijest i prethodna suglasnost za isključenje
Članak 28.
(1) Za radnike koji su identificirani na osnovi kvantitativnih kriterija iz članka 4. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014, a za koje je kreditna institucija u skladu s kriterijima iz članka 4. stavka 2. te Uredbe ocijenila da njihove profesionalne aktivnosti nemaju značajan utjecaj na njezin profil rizičnosti, kreditna institucija dužna je:
1) u slučaju iz članka 4. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014, najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka prethodne poslovne godine, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o primjeni članka 4. stavka 2. te Uredbe i
2) u slučaju iz članka 4. stavka 5. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014, najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka prethodne poslovne godine, podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za primjenu članka 4. stavka 2. te Uredbe.
(2) Uz obavijest i zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti ime ili osobni identifikacijski broj za identificirane radnike na koje se isključenja primjenjuju, postotak internoga kapitala koji je dodijeljen poslovnoj jedinici ili društvu kćeri i analizu utjecaja radnika na profil rizičnosti kreditne institucije prema kriterijima iz članka 4. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014.
(3) Odluku o isključenju iz stavka 1. ovoga članka donosi uprava uz suglasnost nadzornog odbora.
Nadležnosti i odgovornosti u postupku utvrđivanja identificiranih radnika
Članak 29.
(1) Osim nadležnosti nadzornog odbora iz članka 5. ove Odluke, nadzorni odbor ima sljedeće nadležnosti u postupku utvrđivanja identificiranih radnika kreditne institucije:
1) daje suglasnost upravi za politiku postupka utvrđivanja identificiranih radnika,
2) osigurava provedbu procjene za potrebe utvrđivanja identificiranih radnika u skladu s ovom Odlukom,
3) nadzire postupak utvrđivanja identificiranih radnika na kontinuiranoj osnovi i
4) daje suglasnost za isključenje radnika u skladu s člankom 4. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014.
(2) Odbor za primitke aktivno sudjeluje u postupku utvrđivanja identificiranih radnika u svrhu pripreme donošenja odluka o primicima. Funkcija kontrole rizika, funkcija praćenja usklađenosti, funkcija pravnih poslova, funkcija upravljanja ljudskim resursima i ostali odbori nadzornog odbora sudjeluju u postupku utvrđivanja identificiranih radnika u skladu sa svojim ovlastima i odgovornostima. Kreditna institucija dužna je osigurati odgovarajuću razmjenu informacija između sudionika uključenih u postupak utvrđivanja identificiranih radnika.
(3) Unutarnja revizija kreditne institucije dužna je provjeriti postupak i rezultat utvrđivanja identificiranih radnika.
Postupak utvrđivanja na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi
Članak 30.
(1) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj dužna je na konsolidiranoj i potkonsolidiranoj osnovi utvrditi identificirane radnike koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe primjenom kriterija iz Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014 i na temelju konsolidiranih informacija. Kvalitativni kriteriji iz članka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014 primjenjuju se u postupku utvrđivanja identificiranih radnika u društvu kćeri ako su ti radnici na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi odgovorni za poslove na koje se ti kriteriji odnose. Kvantitativni kriteriji iz članka 4. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014 primjenjuju se na sve radnike na konsolidiranoj i potkonsolidiranoj osnovi, uključujući sva društva kćeri obuhvaćena bonitetnom konsolidacijom.
(2) Matična kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati da sva društva kćeri obuhvaćena bonitetnom konsolidacijom, uključujući društva kćeri koja nisu kreditne institucije i investicijska društva kao i društva kćeri koja se nalaze u trećim zemljama:
1) provode politiku primitaka grupe i aktivno sudjeluju u postupku utvrđivanja identificiranih radnika na razini grupe i
2) dostavljaju podatke potrebne za utvrđivanje svih identificiranih radnika na razini grupe.
(3) Matična kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka provodi postupak utvrđivanja identificiranih radnika za društva kćeri koje nisu kreditne institucije i investicijska društva na pojedinačnoj osnovi, na temelju informacija koje joj dostavljaju društva kćeri.
(4) Kreditna institucija koja nije značajna, a uključena je u postupak utvrđivanja identificiranih radnika na konsolidiranoj osnovi, može postupak utvrđivanja identificiranih radnika na pojedinačnoj osnovi prenijeti na matičnu kreditnu instituciju iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je društvo kći matične kreditne institucije iz treće zemlje i podružnica kreditne institucije iz treće zemlje obavještavaju svoju matičnu kreditnu instituciju o rezultatima utvrđivanja identificiranih radnika.
(6) Kreditna institucija dužna je utvrditi identificirane radnike u svojoj podružnici osnovanoj u trećoj zemlji primjenom kriterija koje primjenjuje na pojedinačnoj osnovi.
Prilagodba varijabilnih primitaka rizicima
Članak 31.
(1) Kreditna institucija provodi postupak prilagodbe varijabilnih primitaka rizicima tijekom:
1) mjerenja uspješnosti,
2) dodjele varijabilnih primitaka i
3) isplate varijabilnih primitaka.
(2) Kreditna institucija dužna je odrediti odgovarajuće kvalitativne i kvantitativne kriterije za prilagodbu varijabilnih primitaka rizicima. Pri određivanju kriterija potrebno je uzeti u obzir strategiju, profil rizičnosti i sklonost preuzimanju rizika kreditne institucije te rezultate provedene usporedbe sa sličnim kreditnim institucijama.
(3) Ako pri određivanju kriterija iz stavka 2. ovoga članka kreditna institucija primjenjuje metodu prosudbe, dužna je:
1) odrediti parametre na kojima se ta prosudba zasniva,
2) dokumentirati postupak prilagodbe varijabilnih primitaka rizicima,
3) uključiti u taj postupak kontrolne funkcije i
4) poduzeti mjere za sprječavanje potencijalnog sukoba interesa.
Kriteriji za prilagodbu varijabilnih primitaka rizicima
Članak 32.
(1) Kvantitativni kriteriji za prilagodbu varijabilnih primitaka rizicima uključuju pokazatelje kojima se kreditna institucija obično koristi za potrebe upravljanja rizicima. Kako bi se uzeli u obzir svi značajni rizici, kreditna institucija dužna je pri utvrđivanju i mjerenju rizika osloniti se na metode koje su primijenjene u postupku procjene adekvatnosti internoga kapitala i u procjeni adekvatnosti likvidnosti.
(2) Kvalitativni kriteriji za prilagodbu varijabilnih primitaka rizicima mogu biti informacije o postupanju u skladu s propisima i internim pravilima, rezultati i nalazi unutarnje revizije te ostali slični kriteriji.
Kriteriji za prilagodbu varijabilnih primitaka uspješnosti
Članak 33.
(1) Kreditna institucija dužna je odrediti odgovarajuće kvalitativne i kvantitativne kriterije uspješnosti za radnika, poslovnu jedinicu i kreditnu instituciju kojima se ne potiče prekomjerno preuzimanje rizika ili obmanjujuća prodaja proizvoda.
(2) Kvantitativni kriteriji za procjenu uspješnosti mogu biti riziku prilagođeni pokazatelji kapitala, likvidnosti i dobiti, pokazatelji kapitala koji se zasnivaju na podacima iz financijskih izvještaja, podaci o rizicima iz postupka procjene adekvatnosti internoga kapitala, proračun pojedinih korporativnih funkcija uključujući funkciju pravnih poslova i funkciju upravljanja ljudskim resursima te drugi slični pokazatelji. Kriteriji operativne uspješnosti kao što su neto dobit, ukupni prihod ili tržišni pokazatelji kao što su cijena dionice i povrat na kapital obično se ne uzimaju u obzir kao jedini kvantitativni kriterij za procjenu uspješnosti.
(3) Kvalitativni kriteriji procjene uspješnosti mogu biti ostvarivanje strateških ciljeva, zadovoljstvo klijenata, pridržavanje politike upravljanja rizicima, usklađenost s propisima, liderstvo, timski rad, kreativnost, motivacija i suradnja s ostalim poslovnim jedinicama, kontrolnim i korporativnim funkcijama te drugi slični kriteriji.
Mjerenje i ocjena uspješnosti
Članak 34.
(1) Mjerenje uspješnosti, kao osnova za izračun varijabilnog dijela primitaka ili maksimalnog iznosa varijabilnih primitaka, mora biti prilagođeno svim vrstama rizika kojima je kreditna institucija izložena ili kojima bi mogla biti izložena te mora uzimati u obzir troškove potrebnoga kapitala i potrebne likvidnosti. U slučaju kada je teško izmjeriti izloženost riziku, primjerice kada je riječ o reputacijskom ili operativnom riziku, procjena rizika zasniva se na prikladnim zamjenskim vrijednostima kao što su pokazatelji rizika, kapitalni zahtjevi ili analize scenarija.
(2) Ako varijabilni primici ovise o uspješnosti, ukupan iznos varijabilnih primitaka radnika mora se zasnivati na kombinaciji ocjene uspješnosti pojedinca (uzimajući u obzir kvantitativne i kvalitativne kriterije) i odgovarajuće poslovne jedinice te na ukupnim rezultatima kreditne institucije.
(3) Ocjena uspješnosti mora se odnositi na višegodišnje razdoblje kako bi se osiguralo da se proces ocjenjivanja zasniva na dugoročnoj uspješnosti te da se stvarna isplata varijabilnih primitaka odvija tijekom razdoblja koje uzima u obzir poslovni ciklus kreditne institucije i sve rizike kojima je kreditna institucija izložena ili kojima bi mogla biti izložena u svom poslovanju.
Dodjela varijabilnih primitaka
Članak 35.
(1) Kreditna institucija dužna je utvrditi maksimalan iznos varijabilnih primitaka za razdoblje za koje se varijabilni primici dodjeljuju. Varijabilni primici dodjeljuju se po isteku razdoblja procjene, koje iznosi najmanje godinu dana.
(2) Pri utvrđivanju maksimalnog iznosa varijabilnih primitaka i dodjeli varijabilnih primitaka unutar kreditne institucije moraju se uzeti u obzir sve vrste rizika, očekivani i neočekivani gubici kao i odnos između varijabilnih i fiksnih primitaka, kriteriji za procjenu uspješnosti i rizika, ciljevi kontrola i financijski položaj, uključujući adekvatnost kapitala i likvidnost. Pokazatelji uspješnosti koje kreditna institucija uzima u obzir za potrebe određivanja maksimalnog iznosa varijabilnih primitaka uključuju dugoročne pokazatelje uspješnosti i ostvarene rezultate poslovanja.
Isplata varijabilnih primitaka
Članak 36.
(1) Kreditna institucija dužna je prije isplate varijabilnih primitaka provesti ponovnu procjenu uspješnosti u svrhu prilagodbe varijabilnih primitaka s dodatnim rizicima koji su utvrđeni nakon dodjele varijabilnih primitaka.
(2) Kreditna institucija ne smije isplatiti varijabilne primitke ili prenijeti prava iz instrumenata, uključujući odgođeni dio primitaka, ako takvi primici nisu održivi i opravdani. Varijabilni primici smatraju se održivima ako se njihovom isplatom ne ugrožava financijsko stanje te sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne institucije. Varijabilni primici smatraju se opravdanima ako su zasnovani na uspješnosti kreditne institucije, poslovne jedinice i određenog radnika.
Smanjenje varijabilnih primitaka
Članak 37.
(1) Kreditna institucija dužna je ukupne varijabilne primitke znatno smanjiti, ako dođe do značajnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka kreditne institucije. Pritom se u obzir uzimaju svi sljedeći oblici smanjenja primitaka:
1) smanjenje primitaka tekuće poslovne godine,
2) smanjenje primitaka koji su prethodno dodijeljeni, ali koji su odgođeni i još uvijek nisu isplaćeni (primjenom odredbi o malusu) i
3) naknadno smanjenje primitaka koji su prethodno dodijeljeni i koji su već isplaćeni (primjenom odredbi o povratu primitaka).
(2) Varijabilni su primici u cijelosti podložni smanjenju primjenom odredbi o malusu i povratu primitaka. Varijabilni se primici primjenom odredbi o malusu i povratu primitaka mogu smanjiti do 100%.
(3) Kreditna institucija dužna je politikom primitaka i ugovorom između kreditne institucije i radnika detaljno odrediti uvjete prema kojima će se primijeniti odredba o malusu i odredba o povratu primitaka, pri čemu je dužna obuhvatiti barem sljedeće slučajeve:
1) radnik je sudjelovao u aktivnostima koje su rezultirale značajnim gubicima za kreditnu instituciju ili je bio odgovoran za takve aktivnosti,
2) radnik nije ispunio propisane ili interno postavljene standarde primjerenosti,
3) utvrđeno je nedozvoljeno ponašanje ili ozbiljna pogreška radnika,
4) kreditna institucija ili poslovna jedinica u kojoj je radnik zaposlen naknadno je pretrpjela značajno narušavanje financijske uspješnosti,
5) u kreditnoj instituciji ili poslovnoj jedinici u kojoj je radnik zaposlen došlo je do značajnog propusta u upravljanju rizicima,
6) došlo je do značajnog povećanja kapitalnih zahtjeva u kreditnoj instituciji i
7) izrečene su supervizorske mjere, a postupci radnika pridonijeli su izricanju supervizorskih mjera.
(4) Kretanje cijena dionica ili instrumenata povezanih s dionicama nije kriterij za primjenu odredbi o malusu i povratu primitaka.
III.3. SPECIFIČNI ZAHTJEVI POLITIKE PRIMITAKA ZA ZNAČAJNE KREDITNE INSTITUCIJE
Odgoda varijabilnih primitaka
Članak 38.
(1) Kreditna institucija dužna je odgoditi značajan udio varijabilnog dijela primitaka na primjereno razdoblje te osigurati da je odgoda varijabilnih primitaka usklađena s vrstom poslovanja, rizicima poslovanja i poslovima radnika.
(2) Duljina razdoblja odgode i udio varijabilnog primitka koji se odgađa određuju se prema:
1) ovlastima i odgovornostima radnika te zadataka koje obavljaju,
2) vrsti, opsegu i složenosti poslova kreditne institucije,
3) poslovnom ciklusu kreditne institucije,
4) očekivanim promjenama u ekonomskim aktivnostima i poslovanju kreditne institucije i utjecaju radnika na te promjene,
5) rizicima kojima je kreditna institucija i poslovna jedinica izložena ili bi mogla biti izložena,
6) odobrenom odnosu između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka, apsolutnom iznosu varijabilnih primitaka i količini rizika koju taj radnik može preuzeti.
(3) Kreditna institucija dužna je odgoditi najmanje 40% varijabilnog dijela primitaka. Iznimno, ako je iznos varijabilnog dijela primitaka izrazito visok, kreditna institucija dužna je odgoditi najmanje 60% varijabilnog dijela primitaka. Za potrebe ovoga stavka kreditna institucija dužna je odrediti izrazito visok iznos varijabilnog primitka uzimajući u obzir prosječne primitke isplaćene u kreditnoj instituciji, trendove i prakse primitaka na razini bankovnog sustava u Republici Hrvatskoj i druge rezultate usporedne analize primitaka.
(4) Iznos varijabilnog primitka od tri milijuna kuna na godišnjoj osnovi ili varijabilnog primitka koji je na godišnjoj osnovi jednak ili prelazi 100% fiksnog primitka smatra se izrazito visokim iznosom.
(5) Razdoblje odgode varijabilnog dijela primitaka ne smije biti kraće od tri godine. Za članove uprave razdoblje odgode ne smije biti kraće od pet godina.
(6) Odgođeni primici isplaćuju se odnosno prava iz instrumenata prenose se u cijelosti na kraju razdoblja odgode ili u nekoliko navrata tijekom razdoblja odgode primjenom načela pravilnoga vremenskog razgraničavanja. Načelo pravilnoga vremenskog razgraničavanja pri isplati odgođenih primitaka nalaže da kod primitaka koji se odgađaju tijekom n godina, počevši od kraja razdoblja procjene, isplate primitaka na kraju svake godine od kraja razdoblja procjene čine odgođeni iznos primitaka pomnožen s 1/n.
(7) Kreditna institucija odgođene dijelove primitaka ne smije isplaćivati češće od jedanput godišnje. Kreditna institucija prvi odgođeni dio primitaka smije isplatiti najmanje godinu dana nakon početka razdoblja odgode.
Dodjela varijabilnih primitaka u instrumentima
Članak 39.
(1) Kreditna institucija dužna je značajan udio varijabilnog dijela primitaka, odgođenoga i neodgođenog dijela, isplatiti u obliku instrumenata. Udio varijabilnog dijela primitaka koji će se isplatiti u obliku instrumenata određuje se u skladu s pozicijom i odgovornostima određenog radnika, iznosom varijabilnih primitaka tog radnika i količinom rizika koju taj radnik može preuzeti.
(2) Najmanje 50% svakoga varijabilnog primitka mora se sastojati od instrumenata.
(3) Za ispunjavanje zahtjeva iz ove Odluke kreditna institucija kao instrumente može upotrijebiti:
1) redovne dionice kreditne institucije,
2) instrumente povezane s redovnim dionicama kreditne institucije, koji imaju ugrađenu klauzulu kojom se najveća moguća vrijednost instrumenta ograničuje na onu vrijednost koja je vrijedila na dan dodjele primitaka,
3) redovne dionice kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji koja ispunjava zahtjeve iz ove Odluke,
4) instrumente povezane s redovnim dionicama kreditne institucije iz točke 3. ovoga stavka, koji imaju ugrađenu klauzulu kojom se najveća moguća vrijednost instrumenta ograničuje na onu vrijednost koja je vrijedila na dan dodjele primitaka i
5) instrumente iz Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 527/2014 od 12. ožujka 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju kategorije instrumenata koji adekvatno odražavaju kreditnu kvalitetu institucije kao društva koje trajno posluje i primjereni su za primjenu za potrebe varijabilnih primitaka.
(4) Kreditna institucija može upotrijebiti instrumente iz točaka 3. i 4. stavka 3. ovoga članka samo ako upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili znatno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija.
(5) Ako je u mogućnosti, kreditna je institucija dužna za ispunjavanje zahtjeva iz ove Odluke upotrijebiti odgovarajući odnos između instrumenata iz točaka od 1. do 4. ovoga stavka i instrumenata iz točke 5. ovoga stavka.
(6) Cijena instrumenata određuje se prema njihovoj tržišnoj cijeni ili njihovoj fer vrijednosti na dan dodjele tih instrumenata. Ta je cijena osnova za utvrđivanje početnog broja instrumenata i eventualno naknadno smanjenje broja instrumenata ili njihove vrijednosti.
(7) Kreditna institucija ne smije radniku isplatiti iznos na osnovi dividende ili kamate na instrument prije nego što mu prenese prava iz tog instrumenta.
Zadržavanje
Članak 40.
(1) Kreditna institucija dužna je za instrumente donijeti primjerenu politiku zadržavanja primitaka, kojom se motivacija radnika usklađuje s dugoročnim interesima kreditne institucije, pri čemu se politika zadržavanja primitaka primjenjuje na odgođene i neodgođene varijabilne primitke.
(2) Pri određivanju razdoblja zadržavanja uzimaju se u obzir ukupno trajanje odgode i planirano razdoblje zadržavanja te utjecaj kategorije radnika na profil rizičnosti kreditne institucije kao i duljina poslovnog ciklusa koji je relevantan za tu kategoriju radnika.
(3) Razdoblje zadržavanja ne smije biti kraće od šest mjeseci od prijenosa prava iz instrumenata za svaki odgođeni dio primitaka. Za članove uprave razdoblje zadržavanja ne smije biti kraće od godinu dana.
(4) Po isteku razdoblja odgode i razdoblja zadržavanja radnici mogu prodati te instrumente ili na drugi način slobodno njima raspolagati.
Diskrecijske mirovinske pogodnosti
Članak 41.
(1) Kreditna institucija dužna je isplatu diskrecijskih mirovinskih pogodnosti uskladiti s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima kreditne institucije.
(2) U slučaju prestanka ugovornog odnosa kada radnik ne odlazi u mirovinu, kreditna institucija dužna je iznos diskrecijskih mirovinskih pogodnosti pretvoriti u instrumente. Prava iz tih instrumenata kreditna institucija ne smije prenijeti radniku prije isteka razdoblja od pet godina računajući od dana kada je radnik napustio kreditnu instituciju.
(3) U slučaju prestanka ugovornog odnosa kada radnik odlazi u mirovinu, iznos diskrecijskih mirovinskih pogodnosti isplaćuje se radniku u obliku instrumenata uz uvjet petogodišnjeg razdoblja zadržavanja primitaka.
Izuzeća za male primitke
Članak 42.
(1) Kreditna institucija nije dužna primijeniti odredbe iz članaka od 38. do 41. ove Odluke na radnike čiji varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze:
1) iznos od 200.000 kuna i
2) 30% fiksnih primitaka na godišnjoj osnovi.
(2) Kreditna institucija može politikom primitaka propisati i apsolutni i relativni prag niži od onoga propisanog ovim člankom.
IV. PRIMICI U SLUČAJU IZVANREDNE JAVNE FINANCIJSKE POTPORE
Primici u slučaju izvanredne javne financijske potpore
Članak 43.
(1) Kreditna institucija koja je primila izvanrednu javnu financijsku potporu dužna je pri provođenju politike primitaka primjenjivati pravila kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru u Europskoj uniji.
(2) Ako je primila izvanrednu javnu financijsku potporu, kreditna institucija dužna je procijeniti utjecaj varijabilnih primitaka na:
1) održavanje adekvatne razine kapitala,
2) pravodobni povrat primljenih sredstava i
3) ciljeve iz plana restrukturiranja.
(3) Ako se procjenom utvrdi da varijabilni primici imaju negativan utjecaj na zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija dužna je varijabilne primitke strogo ograničiti kao udio u neto dobiti kreditne institucije.
(4) Članovima uprave i nadzornog odbora kreditne institucije koja je primila izvanrednu javnu financijsku potporu ne smiju se dodjeljivati i isplaćivati varijabilni primici, osim ako se dokaže da su takvi primici opravdani.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, članovima uprave koji su dobili prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke nakon što je kreditna institucija zatražila izvanrednu javnu financijsku potporu, mogu se isplatiti varijabilni primici pod uvjetom da su ispunjeni ostali zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka.
(6) Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji koja je primila izvanrednu javnu financijsku potporu naložiti restrukturiranje varijabilnih primitaka na način koji je u skladu s odgovarajućim upravljanjem rizicima i dugoročnim rastom kreditne institucije, uključujući ograničenje visine neto dobiti kreditne institucije koja može biti iskorištena pri utvrđivanju i isplati varijabilnih primitaka.
(7) Pod restrukturiranjem varijabilnih primitaka iz stavka 6. ovoga članka podrazumijevaju se sljedeće mjere:
1) određivanje ograničenja za primitke članova uprave i nadzornog odbora kreditne institucije,
2) zabrana isplaćivanja varijabilnih primitaka za financijsku godinu u kojoj je zatražena izvanredna javna financijska potpora,
3) smanjenje varijabilnih primitaka utvrđenih u prethodnim razdobljima koji su odgođeni i koji nisu isplaćeni odnosno za koje nisu prenesena prava iz instrumenata,
4) zabrana utvrđivanja bilo kakvoga varijabilnog primitka dok izvanredna javna financijska potpora nije u potpunosti otplaćena ili dok se ne primijeni ili ostvari plan financijskog oporavka kreditne institucije,
5) usklađenje kriterija uspješnosti s rezultatima koje je kreditna institucija ostvarila u ispunjavanju ciljeva iz plana restrukturiranja i doprinosu identificiranog radnika u ostvarenju tih rezultata,
6) povećanje udjela odgođenih varijabilnih primitaka do 100%,
7) usklađenje razdoblja procjene i odgode varijabilnih primitaka s rokovima za ispunjavanje ciljeva iz plana restrukturiranja ili
8) druge slične mjere.
V. JAVNA OBJAVA
Javna objava
Članak 44.
(1) Pri objavi informacija o politici primitaka iz članka 450. Uredbe (EU) br. 575/2013 uzimaju se u obzir veličina, unutarnja organizacija te vrsta, opseg i složenost poslova kreditne institucije.
(2) Kreditna institucija dužna je objaviti informacije o velikim razlikama u politici primitaka za različite kategorije identificiranih radnika i, ako je primjenjivo, razlike u politici primitaka na razini grupe, matične kreditne institucije i društva kćeri. Navedene informacije odnose se ponajprije na različite odnose između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka, programe nagrađivanja, dostupna sredstva i instrumente u kojima se varijabilni primici dodjeljuju. Također, potrebno je pružiti obrazloženje tih razlika te njihov utjecaj na određivanje maksimalnog iznosa varijabilnih primitaka za različita poslovna područja.
(3) Kreditna institucija dužna je objaviti svaku značajnu izmjenu politike primitaka, uključujući njezin utjecaj na sastav varijabilnoga i fiksnog dijela primitaka i postupak upravljanja politikom primitaka.
(4) Kreditna institucija dužna je objaviti informacije o načinu primjene zahtjeva o politikama primitaka i varijabilnim primicima, uključujući zahtjeve utvrđene u Delegiranoj uredbi (EU) br. 604/2014.
(5) Kreditna institucija dužna je objaviti informacije o broju identificiranih radnika raspoređenih po poslovnim područjima, višem rukovodstvu i ostalim identificiranim radnicima, kao i objašnjenje o značajnim promjenama u broju identificiranih radnika u odnosu na prethodnu financijsku godinu.
(6) U okviru objave informacija o postupku donošenja odluka kojim se utvrđuje politika primitaka u smislu članka 450. stavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija dužna je objaviti informacije o nadležnosti i odgovornostima pojedinih tijela, funkcija i osoba koje sudjeluju u postupku donošenja, provedbe i provjere politike primitaka.
(7) U okviru objave informacija o vezi između primitaka i uspješnosti u smislu članka 450. stavka 1. točke b) Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija dužna je objaviti informacije o vezi između varijabilnih primitaka i ocjene uspješnosti uključujući pritom ciljeve uspješnosti, broj radnika za koje je predviđena isplata varijabilnih primitaka i način na koji se promjene u uspješnosti kreditne institucije odražavaju na varijabilne primitke.
(8) U okviru objave najvažnijih značajki politike primitaka u smislu članka 450. stavka 1. točke c) Uredbe (EU) br. 575/2013, objavljuju se sljedeće informacije:
1) ključni ciljevi politike primitaka te postupci i način na koji se promiče dobro i učinkovito upravljanje rizicima,
2) kvantitativni i kvalitativni pokazatelji za mjerenje uspješnosti i mjerenje rizika kojima se koristi u procjeni uspješnosti kreditne institucije, poslovne jedinice i pojedinog radnika, te način kombiniranja tih kriterija,
3) kriteriji koji se primjenjuju u postupku prilagodbe rizicima,
4) iznosi i oblici u kojima se varijabilni primici isplaćuju (primjerice novac, dionice, instrumenti kapitala, dugoročni i kratkoročni planovi poticaja) kao i razlozi upotrebe različitih oblika i njihove dodjele različitim kategorijama identificiranih radnika posebno članovima uprave i radnicima koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija,
5) način na koji kreditna institucija nagrađuje radnika koji obavlja poslove kontrolnih funkcija,
6) kriteriji za određivanje fiksnih i varijabilnih primitaka,
7) mehanizmi prilagodbe uspješnosti rizicima kako bi se u obzir uzela dugoročna uspješnost, uključujući:
– za pojedine kategorije identificiranih radnika, kriteriji uzeti u obzir pri odlučivanju o trajanju razdoblja odgode i odnosa odgođenih i neodgođenih primitaka, rasporedu stjecanja i razdoblju zadržavanja,
– za dodijeljene instrumente primijenjeni odnosi, razdoblja odgode i zadržavanja,
– kriteriji za primjenu prethodne i naknadne prilagodbe varijabilnih primitaka rizicima, uključujući malus i povrat primitaka i
– specifični zahtjevi vezani uz dionice,
8) način na koji kreditna institucija primjenjuje načelo razmjernosti u politici primitaka i
9) politike i kriteriji za dodjelu zajamčenih varijabilnih primitaka i otpremnina.
(9) U okviru objave odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka u smislu članka 450. stavka 1. točke d) Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija objavljuje u obliku tablice informacije o različitim odnosima između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka za upravu, nadzorni odbor, poslovna područja, korporativne i kontrolne funkcije te najmanje raspodjelu na više rukovodstvo i ostale identificirane radnike.
(10) Ako je glavna skupština kreditne institucije donijela odluku o primjeni višeg odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka, kreditna institucija dužna je objaviti sljedeće informacije:
1) postotak prisutnih glasova i postotak glasova danih za donošenje odluke o primjeni višeg odnosa,
2) odobreni viši odnosi, a u slučaju različitih viših odnosa za poslovna područja odnos za svako poslovno područje i
3) datum donošenja odluke.
(11) U okviru objave informacija o kriterijima uspješnosti na kojima se zasnivaju prava na dionice, opcije ili varijabilne komponente primitaka u smislu članka 450. stavka 1. točke e) Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija objavljuje kriterije kojima se utvrđuje ravnoteža između različitih vrsta dodijeljenih instrumenata.
(12) U okviru objave informacija o glavnim kriterijima i obrazloženju svih shema varijabilnih dijelova primitaka te drugih negotovinskih pogodnosti u smislu članka 450. stavka 1. točke f) Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija objavljuje informacije o dugoročnim planovima poticaja i pojedinosti o bilo kojoj vrsti varijabilnih primitaka koji predstavljaju neuobičajenu praksu nagrađivanja, uključujući primjerice upotrebu primitaka zasnovanih na ovlastima ili poziciji radnika i diskrecijske dodatne pogodnosti, kao i uvjete u kojima je takve primitke ili pogodnosti moguće ukinuti odnosno izmijeniti njihovu vrijednost.
(13) U okviru objave kvantitativnih informacija u smislu članka 450. stavka 1. točke g) i h) i stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija objavljuje informacije zasebno za svako od svojih većih poslovnih područja, uključujući investicijsko bankarstvo, poslovanje sa stanovništvom i upravljanje imovinom, te za upravu, nadzorni odbor, kontrolne funkcije, korporativne funkcije i za sva ostala poslovna područja. Navedene informacije potrebno je raščlaniti prema višem rukovodstvu i ostalim identificiranim radnicima.
(14) Kreditna institucija objavljuje informacije o ukupnim fiksnim i varijabilnim primicima svih radnika.
VI. VOĐENJE DOKUMENTACIJE
Vođenje dokumentacije
Članak 45.
(1) Kreditna institucija dužna je osigurati cjelovitost dokumentacije povezane s primicima radnika, što uključuje:
1) politiku primitaka i moguće procedure za njezino provođenje,
2) odluke nadzornog odbora iz članka 5. stavka 2. ove Odluke,
3) odluke uprave o primicima radnika koji nisu navedeni u članku 5. stavku 2. točki 5. ove Odluke,
4) izvješće iz članka 9. stavka 6. ove Odluke,
5) metodologiju i rezultate mjerenja uspješnosti pri utvrđivanju varijabilnih primitaka za identificirane radnike i
6) metodologiju određivanja maksimalnog iznosa varijabilnih primitaka koji se dodjeljuju radnicima za određeno razdoblje procjene, uključujući određivanje maksimalnog odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka iz članka 20. ove Odluke.
(2) Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke obrazložiti način na koji je provela sljedeće aktivnosti te o tome dostaviti relevantnu dokumentaciju:
1) postupak prilagodbe varijabilnih primitaka rizicima iz članka 31. ove Odluke,
2) raspoređivanje dodataka kao fiksnog primitka iz članka 14. ove Odluke,
3) dodjelu bonusa za zadržavanje određenog radnika u smislu članka 17. ove Odluke,
4) isplatu otpremnine, primjerenost dodijeljenog iznosa i kriterije koji su primijenjeni za određivanje tog iznosa u smislu članka 16. ove Odluke i
5) druge slične aktivnosti kojima se dokazuje da su politika i praksa primitaka u skladu s učinkovitim upravljanjem rizicima.
VII. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE
Visoki primici
Članak 46.
(1) Kreditna institucija dužna je u vezi s radnicima čiji ukupni godišnji primici u financijskoj godini iznose ili prelaze iznos u protuvrijednosti od 1 milijun eura izvještavati Hrvatsku narodnu banku, u zasebnim razredima primitaka od 1 milijun eura, o:
– broju tih radnika,
– opisu radnih mjesta i odgovornosti tih radnika,
– poslovnim područjima u kojima su ti radnici zaposleni i
– iznosu ukupnih primitaka tih radnika raspoređenih na fiksne primitke, gotovinske varijabilne primitke, instrumente, diskrecijske mirovinske pogodnosti i ostale primitke.
(2) Pretvaranje iznosa nominiranih u drugim valutama u eure kreditne su institucije dužne obavljati u skladu s konverzijskim tečajevima koje godišnje objavljuje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, na osnovi javnih tečajeva koje Europska komisija primjenjuje za financijsko programiranje i budžetiranje.
(3) Primicima u financijskoj godini iz stavka 1. ovoga članka smatraju se varijabilni primici dodijeljeni za tu financijsku godinu neovisno o tome kada su isplaćeni i fiksni primici isplaćeni za tu godinu.
(4) Izvještaj iz stavka 1. ovoga članka kreditna je institucija dužna dostaviti pisanim putem jednom godišnje, najkasnije četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se izvještaj odnosi.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Stupanje na snagu i primjena
Članak 47.
(1) Na varijabilne primitke koji se dodjeljuju i isplaćuju za razdoblje procjene koje završava 31. prosinca 2016. primjenjuju se odredbe propisa koji su važili do stupanja na snagu ove Odluke.
(2) Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o primicima radnika (»Narodne novine«, br. 73/2014.).
(3) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
O. br. 90-020/03-17/BV
Zagreb, 27. ožujka 2017.
Guverner Boris Vujčić, v. r.
PRILOG 1.
INFORMACIJA O ODOBRENJU VIŠIH ODNOSA
| Naziv kreditne institucije | tekst |
| Identifikacijska oznaka pravne osobe (LEI) | tekst |
| Broj radnika (kraj posljednje financijske godine) | broj |
| Broj identificiranih radnika (rezultat posljednjeg utvrđivanja) | broj |
| Ukupna bilanca (kraj posljednje financijske godine) | broj |
| Donesena odluka | dd/mm/gggg |
| Određeni odnos | broj (postotak) |
| Ako su odobreni različiti odnosi unutar kreditne institucije, potrebno je naznačiti poslovna područja i odobrene postotke te maksimalno odobreni odnos. | tekst |
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_31_702.html