PRESTALO VAŽITI, ALI VIDI OVDJE!

NN 30/17 od 03.04.2017. Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona

 

Ministarstvo financija

Na temelju članka 196. stavak 1. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, broj 115/16, u daljnjem tekstu: Zakon) ministar financija donosi

 

PRAVILNIK O PROVEDBI OPĆEG POREZNOG ZAKONA

UVODNA ODREDBA

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom detaljnije uređuje provedba Zakona o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa; obvezujućim mišljenjima; gospodarskoj cjelini; dostavi poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i drugih podataka koji se čuvaju u elektroničkom obliku; obrascima prijave činjenica bitnih za oporezivanje, utvrđivanju rezidentnosti i izjavi o izvorima stjecanja imovine; posebnom statusu poreznog obveznika; podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem; ispravku prijave na poziv poreznog tijela; statističkim izvješćima o činjenicama bitnim za oporezivanje; poreznoj nagodbi i uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom.

(2) Pojmovi »porezno tijelo« i »Porezna uprava« upotrebljavaju su različito u pojedinim dijelovima ovoga Pravilnika, sukladno ovlastima koje proizlaze iz pojedinih odredbi Zakona i Pravilnika.

DIO PRVI POSTUPANJE U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA

Načini postupanja u dobroj vjeri

Članak 2.

(1) Porezno tijelo postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji se vode pred poreznim tijelom.

(2) Porezno tijelo postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji će se voditi pred poreznim tijelom tako da u slučajevima predviđenim Zakonom i ovim Pravilnikom donosi obvezujuće mišljenje sukladno odredbama Zakona i ovoga Pravilnika kojim se uređuju obvezujuća mišljenja.

(3) Kako bi porezni obveznici što lakše ostvarivali svoja prava i obveze, porezno tijelo će na svojim mrežnim stranicama objavljivati opća mišljenja i obavijesti koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje i naplatu poreza.

(4) Kada porezno tijelo zaprimi više istih ili sličnih zahtjeva poreznih obveznika za tumačenje poreznih propisa, odnosno u svezi ostvarivanja njihovih prava i obveza u poreznim postupcima, objaviti će javno opće mišljenje.

Članak 3.

Porezno tijelo poučit će poreznog obveznika o pravu da ima pomagatelja ili poreznog savjetnika ako ocijeni da nepoznavanje propisa ili nestručnost poreznog obveznika ili druge osobe koja sudjeluje u poreznom postupku može biti od utjecaja na ostvarivanje prava poreznog obveznika.

Članak 4.

(1) Porezni obveznik postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da daje istinite i potpune podatke o svim činjenicama koje su poreznom tijelu potrebne za obračun, utvrđivanje i naplatu poreza.

(2) Porezni obveznik postupa u dobroj vjeri sukladno članku 9. Zakona na način da obračunava i plaća porez u iznosu, na način i u roku sukladno propisu ili nalogu poreznog tijela.

Članak 5.

Ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba iz članka 49. Zakona porezno će biti priznati samo ako bi i druge osobe, koje nisu u takvom međusobnom odnosu, pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.

DIO DRUGI OBVEZUJUĆA MIŠLJENJA

POGLAVLJE I. PODNOSITELJ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE OBVEZUJUĆEG MIŠLJENJA

Članak 6.

(1) Sukladno članku 10. Zakona porezno tijelo ovlašteno je na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje.

(2) Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja (u daljnjem tekstu: zahtjev) može podnijeti porezni obveznik rezident ili nerezident odnosno njegov opunomoćenik ili porezni savjetnik.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovog članka može podnijeti i fizička ili pravna osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili nije još izvršila registraciju obavljanja djelatnosti prema posebnim propisima odnosno njihov opunomoćenik ili porezni savjetnik.

POGLAVLJE II. NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA

Članak 7.

(1) Za izdavanje obvezujućih mišljenja nadležna je Porezna uprava, Savjetodavno tijelo za obvezujuća mišljenja.

(2) Savjetodavno tijelo za obvezujuća mišljenja sastoji se od djelatnika Porezne uprave, a imenuje ih ravnatelj Porezne uprave prema članku 8. Zakona o Poreznoj upravi.

POGLAVLJE III. POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA

1. Prethodni razgovor

Članak 8.

(1) Prije podnošenja zahtjeva podnositelj zahtjeva iz članka 6. ovog Pravilnika može podnijeti prijedlog za održavanjem prethodnog razgovora s Poreznom upravom.

(2) Prijedlog za održavanjem prethodnog razgovora podnosi se Poreznoj upravi, putem e-maila posebno određenog za te svrhe, a koji se objavljuje na internetskim stranicama Porezne uprave.

(3) Porezna uprava obvezna je podnositelju prijedloga za održavanjem prethodnog razgovora ili njegovom opunomoćeniku ili poreznom savjetniku uputiti poziv za održavanjem prethodnog razgovora iz stavka 1. ovog članka najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja prijedloga.

(4) Prethodnim razgovorom usmeno se razjašnjavaju činjenice i okolnosti pitanja koje bi moglo biti predmetom obvezujućeg mišljenja.

(5) Iznimno od stavka 2. ovog članka prijedlog za održavanjem prethodnog razgovora može se podnijeti i u pisanom obliku putem nadležne ispostave Porezne uprave ili Ureda za velike porezne obveznike.

2. Podnošenje zahtjeva

Članak 9.

(1) Zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika podnosi se u pisanom obliku.

(2) Ako je podnositelj zahtjeva zatražio prethodni razgovor u skladu s člankom 8. ovog Pravilnika, zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se nakon što je prethodni razgovor obavljen.

(3) Zahtjev može sadržavati više pitanja, ali se sva moraju odnositi na ista konkretna područja primjene iz članka 10. stavka 2. Zakona.

(4) Zahtjev se podnosi putem nadležne ispostave Porezne uprave ili Ureda za velike porezne obveznike.

(5) Podnositelj zahtjeva obvezan je do podnošenja zahtjeva izvršiti uplatu troškova izdavanja obvezujućeg mišljenja.

3. Sadržaj zahtjeva

Članak 10.

Zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika osobito sadržava:

1. ime i prezime/naziv podnositelja zahtjeva, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu : OIB) ili porezni broj, broj putovnice ukoliko podnositelju sukladno posebnom zakonu nije dodijeljen OIB, PDV ID broj poreznog obveznika ukoliko ga posjeduje

2. podatke o opunomoćeniku ili poreznom savjetniku koji je od strane poreznog obveznika uključen u postupak izdavanja obvezujućeg mišljenja

3. detaljan opis planiranih (namjeravanih) poslovnih transakcija kao i poslovne i financijske posljedice transakcije, poslovnog događaja ili aktivnosti

4. prijedlog odgovora od strane podnositelja zahtjeva uz pozivanje na relevantne zakonske odredbe

5. izjavu podnositelja zahtjeva je li u tom predmetu transakcija, poslovni događaj ili aktivnost već započeta, je li u tijeku postupak odlučivanja povodom pravnih lijekova ili sudski postupak

6. isprave odnosno dokumentaciju koja se odnosi na zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja ili se na nju podnositelj zahtjeva poziva

7. sva obvezujuća mišljenja od nadležnih poreznih tijela drugih država po istom pitanju odnosno je li po istom pitanju postavljen zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja pred poreznim tijelima druge države u odnosu na povezane osobe.

4. Odustanak od zahtjeva

Članak 11.

(1) Podnositelj zahtjeva može pisanim putem odustati od zahtjeva iz članka 6. ovog Pravilnika u bilo kojem trenutku prije izdavanja obvezujućeg mišljenja, pri čemu nema pravo na povrat uplaćenih troškova.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, podnositelj zahtjeva ima pravo na povrat uplaćenih troškova, pod uvjetom da Porezna uprava nije započela s radom na izdavanju obvezujućeg mišljenja.

5. Slučajevi u kojima se ne izdaje obvezujuće mišljenje

Članak 12.

(1) Porezna uprava ne donosi obvezujuće mišljenje ako:

1. se zahtjev podnositelja ne odnosi na područja primjene obvezujućih mišljenja propisanih člankom 10. Zakona

2. se zahtjev podnositelja odnosi na predmet započetog poreznog nadzora, predmet sudskog postupka ili postupka povodom pravnih lijekova

3. se zahtjev podnositelja odnosi na općenito ili hipotetsko pitanje

4. iz sadržaja zahtjeva podnositelja proizlazi da nema stvarnu namjeru poduzimanja poslovnih aktivnosti koje su predmet zahtjeva

5. se radi o predmetu zahtjeva o kojem se odlučuje u okviru prava na informiranje, prema posebnom propisu

6. podnositelj zahtjeva nije do dana podnošenja zahtjeva uplatio troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovog članka Porezna uprava će obavijestiti podnositelja zahtjeva o nedonošenju obvezujućeg mišljenja.

6. Rokovi izdavanja i sadržaj obvezujućeg mišljenja

Članak 13.

(1) Porezna uprava, u skladu s člankom 6. ovog Pravilnika, izdaje obvezujuće mišljenje u roku od 60 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva.

(2) Porezna uprava može, obzirom na složenost pitanja, produljiti rok iz stavka 1. ovog članka, najdulje sljedećih 30 dana.

(3) Iznimno, kada Porezna uprava s obzirom na složenost pitanja pri izdavanju obvezujućeg mišljenja mora uključiti i druga tijela (institucije), u tuzemstvu ili u inozemstvu, a u svrhu dobivanja podataka ili informacija bitnih za donošenje obvezujućeg mišljenja, obvezujuće mišljenje može se donijeti nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovog članka. Razlozi produljenja obrazložit će se u obvezujućem mišljenju.

(4) Rok iz stavka 2. može se produljiti u kojem je slučaju Porezna uprava obvezna pisanim putem izvijestiti podnositelja zahtjeva o produljenju roka.

(5) Obvezujuće mišljenje mora biti kao takvo označeno.

(6) Obvezujuće mišljenje obavezno sadrži postavljena pitanja, odgovor, činjenice i pravnu analizu predstavljenog slučaja odnosno transakcije, poslovnog događaja ili djelatnosti.

(7) Porezna uprava o izdanim obvezujućim mišljenjima vodi evidenciju.

POGLAVLJE IV. UČINAK I TROŠKOVI

Obvezujući učinak

Članak 14.

Obvezujuće mišljenje ima obvezujući učinak za Poreznu upravu.

Vrijeme važenja i prestanak važenja obvezujućeg mišljenja

Članak 15.

(1) Obvezujuće mišljenje je važeće od dana dostave podnositelju zahtjeva.

(2) Obvezujuće mišljenje prestaje važiti ako:

1. se isto temelji na odredbama propisa koje su izmijenjene ili su prestale važiti, a temeljem kojih je mišljenje izdano

2. je došlo do promjena okolnosti koje imaju bitan utjecaj na obvezujuće mišljenje

3. se utvrdi da se obvezujuće mišljenje temelji na neistinitim ili nepotpunim podacima.

Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja

Članak 16.

(1) Troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja u cijelosti snosi podnositelj zahtjeva.

(2) Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja iznose:

1. 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod do 3.000.000,00 kuna

2. 7.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 3.000.000,00 kuna do 7.000.000,00 kuna

3. 10.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 7.000.000,00 kuna do 10.000.000,00 kuna

4. 13.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 10.000.000,00 kuna do 20.000.000,00 kuna

5. 15.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 20.000.000,00 kuna do 70.000.000,00 kuna

6. 20.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 70.000.000,00 kuna do 110.000.000,00 kuna

7. 25.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 110.000.000,00 kuna do 150.000.000,00 kuna

8. 30.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod veći od 150.000.000,00 kuna

9. 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji započinju ili su započeli poslovanje u poreznom razdoblju u kojem se podnosi zahtjev, za porezne obveznike iz članka 6. stavka 3. ovog Pravilnika te kada se obvezujuće mišljenje traži u odnosu na investicijske projekte iz članka 10. stavka 2. točke 2. Zakona.

(3) Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja uplaćuju se u korist računa broj HR1210010051863000160 – prihod Porezne uprave od obvezujućih mišljenja, uz obveznu naznaku modela »HR64« te brojčane oznake (šifre) vrste prihoda 5673-20181 i OIB-a uplatitelja (podnositelja zahtjeva) u pozivu na broj primatelja.

(4) Uplaćeni troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja prihod su Porezne uprave.

DIO TREĆI GOSPODARSKA CJELINA

Članak 17.

(1) Gospodarskom cjelinom iz članka 38. Zakona u slučaju obrta smatraju se sve stvari, oprema, zalihe, potraživanja, prava i obveze koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu obrta te ako je pri otuđenju cijele gospodarske djelatnosti obrta na stjecatelja izvršen prijenos svih stvari, opreme, zalihe, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu obrta, smatrat će se da preneseni obrt predstavlja gospodarsku cjelinu.

(2) U slučaju pogona, ako je izvršen prijenos svih stvari, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu pogona tako da pogon može nastaviti samostalno obavljati dotadašnju djelatnost, smatrat će se da pogon predstavlja gospodarsku cjelinu.

DIO ČETVRTI OBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

Dostava podataka u elektroničkom obliku

Članak 18.

Sukladno članku 67. Zakona porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, a koji vode podatke u elektroničkom obliku, dužni su na zahtjev poreznog tijela dostaviti na uvid u obliku elektroničkog zapisa poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na visinu porezne osnovice.

Članak 19.

Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige putem računalne mreže i interneta dužne su na zahtjev poreznog tijela dostaviti na uvid u obliku elektroničkog zapisa:

– podatke o mrežnim adresama (URL) mrežnih i internet podataka, uključujući IP adrese podataka koje izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice

– podatke s mrežnih stranica, uključujući sve razine mrežnih stranica, kao i podatke o korisnicima prijavljenim na mrežnoj stranici koju vodi porezni obveznik.

Prikupljanje podataka bitnih za utvrđivanje porezne osnovice

Članak 20.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, na zahtjev poreznog tijela, u svrhu prikupljanja podataka s računala i druge opreme te podataka na internetu i mrežnih podataka koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, dužni su:

– omogućiti pristup računalima i drugoj opremi na kojoj se nalaze navedeni podaci

– predati računalo na kojem se nalaze podaci u svrhu izuzimanja, popisivanja i zapljene računala.

(2) Porezno tijelo može radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje prikupljati mrežne podatke, podatke na internetu i podatke sa računala i druge opreme bez upućivanja zahtjeva poreznom obvezniku, ukoliko su ti podaci javno objavljeni.

(3) Kod postupaka iz stavka 1. ovoga članka porezno tijelo će izraditi tri (3) kopije mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme, od kojih jednu kopiju zadržava porezno tijelo, druga kopija ostaje kod poreznog obveznika, a treću kopiju će koristit porezno tijelo u svrhu provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje.

Način dostave podataka

Članak 21.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni su podatke iz ovoga Pravilnika dostaviti putem računalnih datoteka s podacima (u daljnjem tekstu: datoteka).

(2) Format u kojem se dostavljaju datoteke i veličinu datoteka, porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige će prilagoditi standardima koji se objavljuju na web-stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave.

Članak 22.

Podaci u datoteci upisuju se i čuvaju uporabom kodova za znakove utvrđenih međunarodnom normom UTF-8.

Sadržaj i oblik dostavljenih podataka

Članak 23.

Datoteka sadrži:

– glavne baze podataka s podacima o pojedinačno nastalim poslovnim događajima

– povezane baze podataka s podacima o izvornim dokumentima

– pomoćne datoteke s drugim podacima, kao što su primjerice podaci o alatima kojima se koristio porezni obveznik prilikom stvaranja elektroničkog zapisa i drugi podaci.

Članak 24.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni su podatke iz članka 18. ovoga Pravilnika dostaviti u obliku koji omogućava čitljivost i praćenje svih promjena nastalih u poslovanju.

(2) Unos i ispravak podataka može obavljati samo za to ovlaštena osoba.

(3) Ispravci unesenih podataka provode se na način da ostane sačuvan raniji podatak.

(4) Podaci o osobi koja je unijela ili ispravila podatak te o datumu unosa odnosno ispravka upisuju se automatski i ne mogu se naknadno mijenjati.

Članak 25.

(1) Datoteke se poreznom tijelu dostavljaju elektroničkim prijenosom podataka.

(2) Ako zbog nepostojanja tehničkih preduvjeta elektronički prijenos podataka nije moguć, porezni obveznik će poreznom tijelu dostaviti podatke na nositelju podataka, pod čime se podrazumijeva:

– standardni CD ROM

– standardni DVD

– USB vanjska memorija

– eksterni (vanjski) čvrsti disk.

Članak 26.

Nositelj podataka označava se čitljivo napisanim sljedećim podacima:

– naziv i OIB poreznog obveznika

– vrsta poslovne knjige, evidencije ili izvješća

– razdoblje na koje se poslovna knjiga, evidencija ili izvješće odnosi

– broj unosa u pojedinačnim datotekama.

Elektronički zapis

Članak 27.

Pod elektroničkim zapisom podrazumijevaju se podaci koji su elektronički generirani, poslani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju.

Članak 28.

U smislu ovog Pravilnika, papirnata dokumentacija koja je korištenjem tehničkih uređaja pretvorena u digitalni zapis ne smatra se elektroničkim zapisom.

Zaštita i čuvanje elektroničkih podataka

Članak 29.

(1) Elektronički zapisi nastali u poslovanju čuvaju se na način koji ih osigurava od neovlaštenog pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka podataka, sukladno važećim standardima.

(2) Za svaki računalni sustav, odnosno program koji se koristi za pohranu ili rad s elektroničkim dokumentima i drugim elektroničkim zapisima, porezni obveznik dužan je odrediti osobu koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu izradu sigurnosnih kopija te za postupak obnove podataka u slučaju greške ili gubitka podataka.

(3) Postupci izrade sigurnosnih kopija i obnove podataka trebaju biti takvi da omoguće sigurnu i cjelovitu obnovu podataka u kratkom roku.

(4) Prilikom pohrane sigurnosnih kopija na mjesto čuvanja porezni obveznik dužan je provjeriti njihovu cjelovitost, čitljivost i ispravnost.

Programska podrška

Članak 30.

Pri uvođenju ili izmjeni programa, baze podataka ili formata zapisa, porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužni su u pisanom obliku opisati:

– svrhu, opseg i način korištenja programa

– minimalne hardverske i softverske zahtjeve

– predviđeni način trajne pohrane zapisa (npr. čuvanje u izvornom formatu, pretvaranje (konverziju) u drugi format, kopiranje na drugi medij i dr.)

– mjere zaštite zapisa od neovlaštenog pristupa, mijenjanja i gubitka podataka

– format i strukturu zapisa

– način (tehnologiju) na koji će se osigurati pristup podacima ako je predviđeno čuvanje izvan izvorna hardverskog i softverskog okruženja.

Rokovi dostave podataka

Članak 31.

(1) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige dužne su poreznom tijelu dostaviti podatke iz članaka 18., 19. i 20. ovoga Pravilnika u roku od petnaest (15) dana od dana primitka zahtjeva poreznog tijela.

(2) Na opravdani zahtjev poreznog obveznika i osobe koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige rok za podnošenje podataka iz članaka 18., 19. i 20. ovoga Pravilnika može se produžiti za najviše petnaest (15) dana.

DIO PETI PRIJAVA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE, IZJAVA O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE I OBRASCI ZA UTVRĐIVANJE REZIDENTNOSTI

Opća odredba

Članak 32.

Sukladno članku 68. Zakona porezni obveznik dužan je prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze.

Obrazac prijave činjenica bitnih za oporezivanje

Članak 33.

(1) Na obrascu »Prijava činjenica bitnih za oporezivanje« prema članku 68. Zakona porezni obveznik dužan je prijaviti:

– premještaj trgovačkog društva, osnutak, premještaj i prestanak radionice ili stalne poslovne jedinice

– početak i prestanak obavljanja gospodarske djelatnosti

– izravno ili neizravno stjecanje više od 50% udjela ili većinskih članskih prava u tuzemnom ili inozemnom trgovačkom društvu

– osobe koje su nad njim izravno ili neizravno stekle više od 50% udjela ili većinska članska prava i

– druge činjenice koje mogu biti od utjecaja za obračun, utvrđivanje ili naplatu poreza.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka namijenjena je utvrđivanju činjenica koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje ili naplatu poreza i drugih javnih davanja za potrebe vođenja postupka pred poreznim tijelima. Podaci moraju biti ispunjeni čitljivo, tiskanim slovima i bez naknadnog prepravljanja. Ako je zbog opsega činjenica koje su predmet prijavljivanja to potrebno, podnositelj Prijave može dodatne podatke navesti na zasebnim listovima papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno. U tom slučaju je u Prijavi dužan navesti podatke koje prijavljuje na zasebnim listovima te ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Prijavu.

(3) Obrazac »Prijava činjenica bitnih za oporezivanje« sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Obrazac izjave fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine

Članak 34.

(1) U svrhu praćenja stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog stjecanja, Porezna uprava ovlaštena je pozvati fizičku osobu koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište radi davanja izjave o izvorima stjecanja imovine, koja se daje na obrascu »Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine«.

(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka namijenjena je utvrđivanju izvora stjecanja imovine kojom raspolaže fizička osoba za potrebe vođenja postupka pred Poreznom upravom.

(3) Podaci moraju biti ispunjeni čitljivo, tiskanim slovima i bez naknadnog prepravljanja. Ako je zbog opsega činjenica koje su predmet prijavljivanja to potrebno, podnositelj Izjave može dodatne podatke navesti na zasebnim listovima papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka dužan je u Izjavi navesti podatke koje prijavljuje na zasebnim listovima te ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Prijavu.

(5) Obrazac »Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine« sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Podaci o investitorima za građevine stambene, poslovne i stambeno-poslovne namjene

Članak 35.

(1) U svrhu praćenja stanja imovine fizičkih osoba, porezno tijelo prikupljat će i podatke o fizičkim osobama koje se smatraju investitorima sukladno pravomoćnim građevinskim dozvolama za građevine stambene, poslovne i stambeno-poslovne namjene.

(2) Na zahtjev poreznog tijela državna tijela i pravne osobe u čijoj nadležnosti je izdavanje građevinskih dozvola dostavljat će Poreznoj upravi podatke iz stavka 1. ovoga članka elektroničkim prijenosom podataka.

(3) Ako zbog tehničkih zapreka elektronički prijenos podataka nije moguć, državna tijela i pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka dostavljat će podatke iz stavka 1.ovoga članka na nositelju podataka pod čime se podrazumijeva:

– standardni CD ROM

– standardni DVD ili

– USB vanjska memorija.

Obrasci za utvrđivanje rezidentnosti

Članak 36.

(1) U postupku utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe fizičkih osoba popunjavaju se upitnici za utvrđivanje rezidentnosti na obrascima »Upitnik TI« i »Upitnik TU«.

(2) Upitnici se popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika kod svih postupaka u kojima je od bitnog značaja utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe ili kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njihovim ispunjavanjem.

(3) Obrazac »Upitnika TI« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa rezident u status nerezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave radi evidentiranja odnosno ažuriranja statusa u Registru poreznih obveznika, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

(4) Obrazac »Upitnika TU« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa nerezident u status rezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave kod upisa u Registar poreznih obveznika, izdavanja potvrda te ako je to potrebno, kod obrade godišnje porezne prijave, prijave poreza na dohodak, obračuna, obustave i uplate predujmova poreza na dohodak, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

(5) Pitanja iz upitnika podijeljena su u tematske grupe koje se odnose na: osobne podatke, boravak u i izvan Republike Hrvatske, razloge dolaska/odlaska iz Republike Hrvatske, veze s Republikom Hrvatskom i veze s drugom državom, rezidentnost u porezne svrhe, zaposlenja i osobne veze.

Članak 37.

(1) Uz upitnike iz članka 36. ovog Pravilnika prilažu se i vjerodostojne isprave navedene u upitniku za koje će porezni obveznik, uz original, dostaviti ovjereni prijevod na hrvatski jezik i latinično pismo.

(2) Odgovori u grupi pitanja koja se odnose na veze s Republikom Hrvatskom i/ili drugom državom bit će od iznimne važnosti prilikom utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika.

(3) Za istinitost, točnost i potpunost danih podataka, porezni obveznik jamči svojim potpisom pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću.

(4) Obrazac »Upitnika TI« i obrazac »Upitnika TU« sastavni su dio ovog Pravilnika.

DIO ŠESTI POSEBNI STATUS POREZNOG OBVEZNIKA

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Članak 38.

(1) Sukladno članku 70. Zakona razrađuje se način odobravanja i ukidanja posebnog statusa poreznom obvezniku u sklopu programa promicanja dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora.

(2) Poreznim obvezama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se obveze za javna davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti Porezne uprave.

(3) U skladu sa Zakonom, javnim davanjima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se porezi i druga javna davanja.

POGLAVLJE II. TEMELJNA NAČELA

Članak 39.

(1) Načelima dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza smatraju se:

1. spremnost poreznog obveznika na zakonito, pravilno i pravovremeno ispunjavanje poreznih obveza

2. sposobnost poreznog obveznika za osiguravanje i provođenje učinkovite kontrole svojih poreznih obveza te njihovo unaprjeđivanje.

(2) Načelom smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora smatra se da se u razdoblju trajanja posebnog statusa dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora dodijeljenog poreznom obvezniku ne pokreću postupci poreznog nadzora.

(3) Poseban status dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora (dalje u tekstu: poseban status) temelji se na načelima:

1. transparentnosti odnosno potpune otvorenosti poreznog obveznika i Porezne uprave

2. postupanja u dobroj vjeri između poreznog obveznika i Porezne uprave

3. međusobnog razumijevanja poreznog obveznika i Porezne uprave u poreznim pitanjima

4. uzajamnog povjerenja između poreznog obveznika i Porezne uprave u smislu međusobnih očekivanja i preuzimanja odgovornosti za rizike.

Ciljevi odobravanja posebnog statusa

Članak 40.

Odobravanjem posebnog statusa poreznim obveznicima od strane Porezne uprave omogućava se na partnerskoj osnovi i načelima iz članka 39. ovoga Pravilnika postizanje ciljeva u vidu pravovremenog smanjenja poreznih rizika kojima upravljaju porezni obveznici i Porezna uprava te poticanja poreznih obveznika na dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza sukladno poreznim propisima.

Porezni rizici

Članak 41.

Poreznim rizikom smatra se svaki rizik koji može utjecati na smanjenje ili rezultirati smanjenjem naplate poreznih prihoda, a osobito rizik registracije poreznog obveznika, rizik podnošenja poreznih prijava i propisanih izvješća, rizik iskazivanja podataka bitnih za utvrđivanje poreznih obveza te rizik plaćanja poreznih obveza.

Uvjeti i način stjecanja posebnog statusa

Članak 42.

(1) U skladu s člankom 70. stavkom 2. Zakona i člankom 39. ovoga Pravilnika, porezni obveznici mogu steći poseban status pod uvjetima da:

1. su im zadnje tri godine prije godine u kojoj se stječe poseban status izdana revizorska mišljenja bez rezerve. Revizorskim mišljenjem bez rezerve smatra se, u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, pozitivno mišljenje ovlaštenog revizora koje izražava kada zaključi da financijski izvještaji poreznog obveznika daju istinit i fer prikaz, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja

2. imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole odnosno u poslovanju primjenjuju i uvažavaju načela korporativnog upravljanja (transparentnost poslovanja, jasno razrađene procedure za rad nadzornih odbora, uprave i drugih tijela i struktura koje donose važne odluke, sprječavanje sukoba interesa, učinkoviti unutarnji nadzor i sustav odgovornosti) te da u poslovanju primjenjuju provjerene računalne programe za unutarnju kontrolu prepoznate od strane poreznog obveznika i Porezne uprave

3. se obvezuju da će obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici

4. se protiv članova uprave ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti

5. se iz podataka kojima raspolaže Porezna uprava može očekivati da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa.

(2) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka stječu poseban status temeljem Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza koji, u skladu s člankom 47. ovoga Pravilnika, sklapaju s Poreznom upravom.

POGLAVLJE III. POSTUPAK ODOBRAVANJA POSEBNOG STATUSA

Članak 43.

Postupak odobravanja posebnog statusa obuhvaća sljedeće korake:

1. inicijativa za pokretanje postupka odobravanja posebnog statusa

2. stvaranje poreznog profila poreznog obveznika

3. prethodni razgovor s poreznim obveznikom

4. sklapanje Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza

5. ocjenjivanje postignutih rezultata i unaprjeđivanje postupka.

1. Inicijativa za pokretanje postupka odobravanja posebnog statusa

Članak 44.

(1) Postupak odobravanja posebnog statusa započinje temeljem pisane izjave poreznog obveznika o namjeri stjecanja posebnog statusa.

(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka osobito sadrži:

1. opis aktivnosti, upravljanja i kontrole društva, sažet prikaz poslovnog okruženja te strukture dobavljača i kupaca, podatke o tržišnom udjelu, osnovna načela strateških planova, načine mjerenja ostvarenja postavljenih ciljeva, sažet prikaz plana upravljanja ljudskim resursima

2. opis unutarnjih kontrola, sažetke rezultata revizija u zadnje tri godine, sažet prikaz načina upravljanja glavnim poslovnim rizicima

3. sažet popis poreznih rizika i instrumenata koji se koriste za upravljanje rizicima

4. iskustva u komunikaciji s Poreznom upravom te očekivanja u pogledu stjecanja posebnog statusa

5. podatke o kontakt osobi.

(3) Uz izjavu o namjeri stjecanja posebnog statusa iz stavka 1. ovoga članka, porezni obveznik obvezan je priložiti:

1. izjavu kojom se obvezuje da će obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici

2. vjerodostojne isprave da se protiv članova uprave ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti.

(4) Izjava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom poreznom tijelu.

2. Stvaranje poreznog profila poreznog obveznika

Članak 45.

Porezni profil poreznog obveznika ima za cilj omogućiti Poreznoj upravi procjenu očekivanja da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa.

3. Prethodni razgovor

Članak 46.

(1) Na temelju podnesene izjave iz članka 44. ovoga Pravilnika i stvorenog poreznog profila poreznog obveznika, Porezna uprava uputit će poreznom obvezniku ili njegovom opunomoćeniku i/ili poreznom savjetniku pisani poziv za održavanje prethodnog razgovora.

(2) Ciljevi prethodnog razgovora osobito su:

1. upoznati se s očekivanjima poreznog obveznika i Porezne uprave u daljnjem praćenju poreznog obveznika u slučaju stjecanja posebnog statusa

2. procijeniti i od strane poreznog obveznika i od strane Porezne uprave opravdanost, prikladnost i svrsishodnost odobravanja posebnog statusa poreznom obvezniku.

(3) Porezna uprava obvezna je poreznom obvezniku ili njegovom opunomoćeniku i/ili poreznom savjetniku uputiti poziv za održavanje prethodnog razgovora iz stavka 1. ovoga članka, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja izjave iz članka 44. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(4) Ako Porezna uprava utvrdi da porezni obveznik ne ispunjava uvjete za stjecanje posebnog statusa iz članka 70. stavka 2. točaka 1. do 4. Zakona, pisanim će putem o istome izvijestiti poreznog obveznika ili njegovog opunomoćenika i/ili poreznog savjetnika, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja izjave iz članka 44. stavka 1. ovoga Pravilnika.

4. Sklapanje Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza

Članak 47.

(1) Ako je u provedbi prethodnih koraka u postupku odobravanja posebnog statusa iz članka 43. ovoga Pravilnika, procijenjeno da je odobravanje posebnog statusa poreznom obvezniku opravdano, prikladno i svrsishodno, porezni obveznik i Porezna uprava mogu sklopiti Sporazum o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza (dalje u tekstu: Sporazum).

(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prava i obveze poreznog obveznika i Porezne uprave.

(3) Prava i obveze poreznog obveznika i Porezne uprave, koja se utvrđuju Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka, obuhvaćaju:

1. za poreznog obveznika:

a. pravovremeno podmirenje poreznih obveza u skladu s poreznim propisima

b. pravovremeno podnošenje poreznih prijava i izvješća u skladu s poreznim propisima odnosno promicanje obrade u stvarnom vremenu: podnošenje poreznih prijava i izvješća u najkraćem mogućem roku, po završetku obračunskih razdoblja

c. osiguravanje sustava unutarnje kontrole te unutarnje i vanjske revizije

d. omogućavanje Poreznoj upravi cjelovitog uvida u sve bitne činjenice i okolnosti iz kojih proizlaze ili mogu proisteći porezne obveze ili porezni rizici

e. dostavljanje Poreznoj upravi u najkraćem mogućem roku sadašnjih ili budućih stajališta o poreznim pitanjima te njihovih pravnih posljedica

f. na zahtjev Porezne uprave, dostavljanje u najkraćem mogućem roku svih informacija i podataka u cjelovitom i nedvojbenom obliku

2. za Poreznu upravu:

a. usklađivanje načina i intenziteta praćenja s kvalitetom unutarnje kontrole te unutarnje i vanjske revizije

b. pružanje savjeta i smjernica te po potrebi izdavanje mišljenja u najkraćem mogućem roku, po primitku sadašnjeg ili budućeg stajališta poreznog obveznika o relevantnim poreznim pitanjima, uz što češće konzultacije s poreznim obveznikom i raspravljanje o bitnim poreznim pitanjima posebice o pitanjima u kojima Porezna uprava ima različito stajalište

c. promicanje obrade u stvarnom vremenu odnosno utvrđivanje poreznih obveza u najkraćem mogućem roku

d. rješavanje postojećih poreznih pitanja te utvrđivanje daljnjih postupaka po tim pitanjima

e. otkazivanje Sporazuma u slučaju pojave poreznog rizika koji zahtijeva provedbu poreznog nadzora.

(4) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka stupa na snagu danom potpisa obje ugovorne strane, a sačinjava se u dva izvornika od kojih svaka ugovorna strana zadržava jedan izvornik.

(5) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka potpisuju porezni obveznik odnosno odgovorna osoba poreznog obveznika i službena osoba Porezne uprave kojoj je propisana ta ovlast.

Članak 48.

(1) U svakoj godini Porezna uprava može sklopiti najviše 30 novih Sporazuma iz članka 47. ovoga Pravilnika i to prema redoslijedu zaprimanja izjava o namjeri stjecanja posebnog statusa iz članka 44. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Porezna uprava može, sukladno svojim resursima i kapacitetima, sklopiti i veći broj Sporazuma.

(3) Odluku o najvišem godišnjem broju Sporazuma iz stavka 2. ovoga članka, donosi ravnatelj Porezne uprave.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka obvezno se objavljuje na internetskim stranicama Porezne uprave.

5. Ocjenjivanje postignutih rezultata i unaprjeđivanje postupka

Članak 49.

(1) Sklopljeni Sporazum iz članka 47. ovoga Pravilnika predmet je povremenog ocjenjivanja od strane Porezne uprave.

(2) Ocjenjivanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća utvrđivanje učinkovitosti i svrsishodnosti dodijeljenog posebnog statusa poreznom obvezniku.

(3) Porezna uprava obvezna je izvršiti ocjenjivanje sklopljenih Sporazuma najmanje jedanput tijekom svakog poreznog razdoblja.

(4) O rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma, Porezna uprava obvezna je izraditi izvješće i to pojedinačno za svaki sklopljeni Sporazum.

(5) Porezna uprava obvezna je voditi evidenciju sklopljenih Sporazuma iz članka 47. ovoga Pravilnika.

(6) Izvješća o rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma iz stavka 4. ovoga članka, sastavni su dio evidencije iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Na temelju izvješća o rezultatima ocjenjivanja sklopljenih Sporazuma iz stavka 4. ovoga članka, Porezna uprava i porezni obveznici unaprjeđuju postupak odobravanja posebnog statusa.

POGLAVLJE IV. UKIDANJE POSEBNOG STATUSA

Članak 50.

(1) Poseban status ukida se otkazivanjem Sporazuma iz članka 47. ovoga Pravilnika.

(2) Svaka ugovorna strana može otkazati Sporazum uz uvjet da drugu ugovornu stranu pisanim putem izvijesti o razlozima za otkazivanje Sporazuma.

(3) Otkazivanje Sporazuma nije moguće bez prethodnog usmenog objašnjenja o razlozima za otkazivanje Sporazuma, pod uvjetom da najmanje jedna ugovorna strana zatraži takvo objašnjenje.

(4) U skladu sa stavkom 3. ovoga članka, usmeno objašnjenje razloga za otkazivanje Sporazuma ugovorna strana može zatražiti pisanim putem u roku od 30 dana od dana dostave izjave o otkazivanju Sporazuma iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Ako jedna od ugovornih strana zatraži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, druga ugovorna strana obvezna je osigurati takvo objašnjenje u roku od 15 dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva.

(6) Ako jedna od ugovornih strana zatraži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, prestanak Sporazuma nastupa nakon usmenog objašnjenja i to s trenutnim učinkom.

(7) Ako niti jedna od ugovornih strana ne zatraži usmeno objašnjenje o razlozima otkazivanja Sporazuma, prestanak Sporazuma nastupa istekom roka iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Iznimno, Porezna uprava može, bez provođenja postupka iz stavaka 2. – 7. ovoga članka, jednostrano raskinuti Sporazum i to s trenutnim učinkom, u slučaju pojave rizika iz članka 47. stavak 3. točka 2.e.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Porezna uprava je o raskidu Sporazuma obvezna pisanim putem izvijestiti poreznog obveznika, njegovog opunomoćenika i/ili poreznog savjetnika u roku od 8 dana od dana raskida Sporazuma.

DIO SEDMI PODNOŠENJE POREZNIH PRIJAVA I DRUGIH PODATAKA ELEKTRONIČKIM PUTEM

Uvjeti i način ostvarivanja elektroničkog prijenosa podataka

Članak 51.

(1) Sukladno članku 74. Zakona porezni obveznici dužni su podnositi porezne prijave i druge podatke bitne za oporezivanje elektroničkim putem i to čine korištenjem sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna (u daljnjem tekstu: sustav ePorezna) za sve prijave i izvješća za koje postoji mogućnost njihovog podnošenja korištenjem sustava ePorezna.

(2) Privitci koji se obvezno podnose uz poreznu prijavu i izvješća (u nastavku: obvezni privitci) podnose se na način iz stavka 1. ovoga članka, kao datoteka podataka – privitak uz elektronički obrazac porezne prijave ili izvješća.

(3) Ako za to postoje tehničke mogućnosti, datoteke s podacima koji su po sadržaju istovjetni obveznim prilozima Porezna uprava može preuzimati i sa mrežnih servisa ili iz elektroničkih registara trećih osoba. Porezna uprava će na svojim službenim mrežnim stranicama objavljivati popis koji će sadržavati podatke o mrežnim servisima i elektroničkim registrima trećih osoba te datotekama podataka za koje postoji mogućnost preuzimanja.

(4) Ako je u trenutku slanja podnesaka iz stavka 2. ovoga članka na službenim mrežnim stranicama Porezne uprave objavljeno da postoji mogućnost preuzimanja datoteke s podacima koji su po sadržaju istovjetni obveznim privitcima, porezni obveznik nije dužan slati obvezne privitke na način iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Porezni obveznik može dostavljati Poreznoj upravi i druge podatke bitne za oporezivanje na nositelju podataka, ako je isto propisano i za to postoje tehnički preduvjeti te uz pridržavanje javno objavljenih standarda na službenim internetskim stranicama Porezne uprave.

Elektroničko potpisivanje podnesaka

Članak 52.

(1) Prije slanja podneska iz članka 51. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni obveznik mora naprednim elektroničkim potpisom potpisati elektronički obrazac podneska. Prilikom slanja, porezni obveznik uz elektronički obrazac podneska prilaže kao privitak datoteku podataka koja sadrži obvezne privitke uz takav podnesak.

(2) Porezni obveznik popunjene elektroničke obrasce podneska potpisane s naprednim elektroničkim potpisom i obvezne privitke šalje Poreznoj upravi elektroničkim putem i to korištenjem sustava ePorezna.

(3) Podnesci iz članka 51. stavka 1. ovoga Pravilnika po svojem sadržaju i obliku u cijelosti odgovaraju elektroničkom prikazu obrasca porezne prijave u skladu s odredbama posebnih propisa koji propisuju sadržaj i oblik obrazaca porezne prijave. Obvezni privitci iz članka 51. stavka 2. ovoga Pravilnika u cijelosti odgovaraju sadržaju dokumentacije koja se obvezno podnosi uz poreznu prijavu ili izvješće u skladu s odredbama posebnog propisa kojim je propisana obveza podnošenja privitaka uz poreznu prijavu ili izvješće.

Ispravak prijave podnijete elektroničkim putem

Članak 53.

(1) Ispravke porezne prijave iz članka 51. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni obveznik podnosi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna, u obliku elektroničkog obrasca porezne prijave.

(2) Ispravci porezne prijave iz stavka 1. ovoga članka po svojem sadržaju i obliku odgovaraju elektroničkom prikazu obrasca porezne prijave u skladu s odredbama posebnih propisa koji propisuju sadržaj i oblik obrazaca porezne prijave.

(3) Porezni obveznik dužan je naprednim elektroničkim potpisom potpisati elektronički obrazac ispravka porezne prijave. Nakon naprednog elektroničkog potpisa ispravka porezne prijave, porezni obveznik podnosi ispravak porezne prijave s privitcima elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna.

Ovlaštenje za zastupanje

Članak 54.

(1) Porezni obveznik može na zakonom predviđen način ovlastiti osobu koja je nositelj kvalificiranog certifikata kojim se potpisuju elektronički obrasci naprednim elektroničkim potpisom u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje uporaba elektroničkog potpisa, da u njegovo ime i za njegov račun popunjava i potpisuje naprednim elektroničkim potpisom podneske iz članka 51. i članka 53. ovoga Pravilnika.

(2) U slučaju kada je fizička osoba zakonski zastupnik kod više poslovnih subjekata ili je istovremeno zakonski zastupnik poslovnog subjekta i obveznik je podnošenja podnesaka kao fizička osoba, može biti ovlaštena za korištenje sustava ePorezna i za druge poslovne subjekte ili kao fizička osoba, sukladno odredbama zakona kojima se uređuju obvezni odnosi i zakona kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava.

(3) Porezni obveznik odgovoran je za točnost i potpunost podataka iskazanih u podnescima koje Poreznoj upravi elektroničkim putem dostavlja ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Dostava podataka

Članak 55.

(1) Format, veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca, datoteka – privitaka uz elektronički obrazac ili drugih datoteka koje porezni obveznik podnosi na način iz članka 51. stavka 1. ovoga Pravilnika, porezni obveznik mora prilagoditi javno objavljenim standardima na službenim mrežnim stranicama Porezne uprave.

(2) Ako porezni obveznik dostavlja podatke na nositelju podataka, obvezan ih je dostaviti nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.

(3) Nositelj podataka označava se čitljivo napisanim sljedećim podacima:

– ime i prezime, odnosno naziv i OIB poreznog obveznika

– kratak opis sadržaja datoteke

– razdoblje na koje se odnose dostavljeni podaci.

Članak 56.

(1) Podatke iz članka 51. i članka 53. ovoga Pravilnika porezni obveznik mora dostaviti Poreznoj upravi u obliku koji omogućava čitljivost.

(2) Za točnost i potpunost podataka dostavljenih Poreznoj upravi na način iz članka 51.stavka 1. ovoga Pravilnika, odgovoran je porezni obveznik koji primjenom elektroničkih sredstava popunjava i potpisuje naprednim elektroničkim potpisom elektronički obrazac podneska i obvezne privitke.

(3) Potpisivanjem elektroničkog obrasca podneska naprednim elektroničkim potpisom, porezni obveznik jamči istovjetnost dokumentacije koja je priložena uz elektronički obrazac podneska kao privitak s izvornom dokumentacijom.

Obavijest o zaprimanju podataka

Članak 57.

(1) Porezna uprava dužna je bez odgode elektroničkim putem pošiljatelju potvrditi primitak podneska iz članka 51. stavka 1. i članka 53. ovoga Pravilnika.

(2) Porezna uprava dužna je bez odgode elektroničkim putem pošiljatelja obavijestiti o nemogućnosti učitavanja podneska:

– ako podnesak iz članka 51 stavka 1. i članka 53. ovoga Pravilnika nije ispravno ili potpuno popunjen

– ako uz podnesak iz članka 51. stavka 1. nisu dostavljeni obvezni privitci, a ne postoji mogućnost njihovog preuzimanja sukladno članku 51. stavku 3. ovoga Pravilnika

– ako se u Poreznoj upravi iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak iz članka 51. stavka 1. i članka 53. stavka 1. ovoga Pravilnika ili obvezni privitci.

(3) Pošiljatelj mora poslati podnesak u ispravnom obliku na način iz članka 51. stavka 1. ovoga Pravilnika, u roku od 24 sata od slanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka. Ako to pošiljatelj ne učini u propisanom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.

(4) Ako nakon slanja podataka iz članka 51. stavka 1. i članka 53. ovoga Pravilnika pošiljatelj ne primi obavijest Porezne uprave o primitku, obvezan je sljedećeg radnog dana o tome obavijestiti ovlaštenu službenu osobu Porezne uprave radi utvrđivanja uzroka.

(5) Porezna uprava dužna je voditi evidenciju o svim primljenim podnescima iz stavka 1. ovoga članka i vremenu njihovog primitka u Poreznoj upravi te o svim poslanim obavijestima Porezne uprave i vremenu njihova slanja.

(6) Obavješćivanje elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je zabilježeno na poslužitelju Porezne uprave za slanje takvih poruka.

Tehnički preduvjeti komunikacije elektroničkim putem

Članak 58.

(1) Porezna uprava će objavljivati na službenim mrežnim stranicama Porezne uprave standarde koji se odnose na neophodne uvjete potrebne za ostvarivanje komunikacije elektroničkim putem s Poreznom upravom, a osobito:

– neophodne tehničke preduvjete (potrebna oprema i računalni programi)

– podatke potrebne radi instalacije korisničke aplikacije, format, veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca, datoteka podataka – privitaka, korištene protokole, informatičko sučelje, strukturu i postavke informatičkog sustava za komunikaciju, korisnički priručnik i detaljne informacije potrebne za instalaciju i korištenje aplikacija

– način na koji porezni obveznik kontaktira Poreznu upravu u slučaju nemogućnosti ili pogrešaka u komunikaciji elektroničkim putem s Poreznom upravom.

(2) Porezni obveznik dužan je osigurati potrebne tehničke preduvjete i pridržavati se standarda iz stavka 1. ovoga članka radi komunikacije elektroničkim putem s Poreznom upravom.

(3) Porezna uprava dužna je osigurati: tehničke uvjete za preuzimanje podataka u elektroničkom obliku koje porezni obveznici podnose na način propisan odredbama ovoga Pravilnika, neprekidnost rada sustava Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem i tehničke uvjete potrebne za dostupnost podataka koje porezni obveznici podnose na način propisan odredbama ovoga Pravilnika. Dostupnost podacima koje porezni obveznici podnose elektroničkim putem mora se omogućiti 24 sata dnevno i svakog dana u godini, osim u dane održavanja, odnosno provjere rada sustava.

(4) Porezna uprava dužna je kao poreznu tajnu čuvati podatke koje porezni obveznik podnosi elektroničkim putem na način koji ih osigurava od neovlaštena pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka, sukladno važećim standardima.

Zaštita i čuvanje podataka

Članak 59.

(1) Za svaki računalni sustav, odnosno program koji porezni obveznik koristi za pohranu ili slanje podataka Poreznoj upravi elektroničkim putem, porezni obveznik mora odrediti osobu koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu izradu sigurnosnih kopija te za postupak obnove podataka u slučaju greške ili gubitka podataka.

(2) Porezni obveznik mora čuvati u izvornom, elektroničkom obliku koji sadrži napredni elektronički potpis: porezne prijave, izvješća i druge podatke koje elektroničkim putem podnosi Poreznoj upravi, te obavijesti koje elektroničkim putem primi od Porezne uprave.

(3) Postupci izrade sigurnosnih kopija i obnove podataka trebaju biti takvi da omoguće sigurnu i cjelovitu obnovu podataka u kratkom roku.

(4) Prilikom pohrane sigurnosnih kopija na mjesto čuvanja, porezni obveznik dužan je provjeriti njihovu cjelovitost, čitljivost i ispravnost.

Članak 60.

(1) Porezna uprava dužna je provoditi mjere osiguranja i zaštite pohranjivanja podataka koje porezni obveznici dostave elektroničkim putem te provoditi mjere održavanja i provjere ispravnosti rada sustava Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem.

(2) Ravnatelj Porezne uprave određuje sredstva zaštite i ovlaštene osobe za provedbu mjera osiguranja i zaštite pristupa sustavu Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem.

(3) Mjere, uvjeti i sredstva zaštite smatraju se službenom tajnom.

DIO OSMI ISPRAVAK PRIJAVE NA POZIV POREZNOG TIJELA

Članak 61.

Sukladno članku 76., stavku 5. Zakona, ako se u tijeku poreznog nadzora utvrde činjenice koje mogu dovesti do manje ili više plaćenih drugih poreza koji nisu predmet poreznog nadzora, tijelo koje provodi porezni nadzor pozvat će se poreznog obveznika da nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnese ispravak prijave u ostavljenom roku koji ne može biti dulji od 15 dana od zaprimljenog poziva.

DIO DEVETI STATISTIČKA IZVJEŠĆA

POGLAVLJE I. STATISTIČKA IZVJEŠĆA O ČINJENICAMA BITNIM ZA OPOREZIVANJE

Članak 62.

Sukladno članku 79. stavku 9. Zakona, obveznici sastavljanja statističkih izvješća dužni su Poreznoj upravi dostavljati podatke na način, u obliku i u rokovima propisanim ovim Pravilnikom.

POGLAVLJE II. IZVJEŠĆIVANJE O DOSPJELIM, A NENAPLAĆENIM POTRAŽIVANJIMA

Obveznici sastavljanja statističkih izvješća

Članak 63.

Obveznici sastavljanja statističkih izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, jesu porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja, a koja su dospjela sukladno rokovima ispunjenja novčanih obveza propisanim posebnim propisom.

Definicije

Članak 64.

Dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, u smislu ovog Pravilnika smatraju se:

1. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku: Zakon o PDV-u)

2. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Zakona.

Rokovi dostave statističkih izvješća

Članak 65.

(1) O dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima iz članka 64. ovog Pravilnika obveznici iz članka 63. ovog Pravilnika dužni su, do naplate u cijelosti ili cjelokupnog otpisa, sastavljati statistička izvješća sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca tekuće godine, uz uvjet da na dan sastavljanja nisu starija od 6 godina.

(2) Statistička izvješća iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se na obrascu »Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima na dan |__|__| |__|__| god. |__|__|__|__| koji nisu naplaćeni do |__|__| |__|__| god. |__|__|__|__|« – Obrazac OPZ-STAT-1.

(3) Obrazac OPZ-STAT-1 obveznici iz članka 63. ovog Pravilnika dužni su dostaviti Poreznoj upravi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama, i to:

1. do 20. svibnja tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. ožujka tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 30. travnja tekuće godine

2. do 20. kolovoza tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 30. lipnja tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 31. srpnja tekuće godine

3. do 20. studenoga tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 30. rujna tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 31. listopada tekuće godine

4. do 20. veljače tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca prošle godine, a koji nisu naplaćeni do 31. siječnja tekuće godine.

Sadržaj obrasca

Članak 66.

(1) Obrazac OPZ-STAT-1 sadrži podatke o:

1. danu, mjesecu i godini na koju se izvješće odnosi i danu mjesecu i godini do kojega računi nisu naplaćeni,

2. poreznom obvezniku/podnositelju izvješća (pod I.) i to:

– naziv/ime i prezime

– OIB

– adresa sjedišta ili prebivališta odnosno uobičajenog boravišta

3. dospjelim, a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno odredbama Zakona o PDV-u (pod II.) i to:

3.1. dospjelom, a nenaplaćenom računu za pojedinog kupca prema datumu izdavanja računa:

– redni broj kupca (pod II.1)

– oznaka broja – unosi se oznaka 1 ukoliko se upisuje OIB kupca, oznaka 2 ukoliko se unosi PDV identifikacijski broj, oznaka 3 ukoliko se unose ostali porezni brojevi (pod II.2.)

– porezni broj – PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili OIB kupca – ukoliko pojedini kupac koji se vodi pod jednim poreznim brojem nije podmirio više od jednog dospjelog računa, porezni broj se upisuje jedanput za sve račune (pod II.3.)

– naziv/ime i prezime kupca – ukoliko pojedini kupac nije podmirio više od jednog dospjelog računa, naziv/ime i prezime upisuje se jedanput za sve račune (pod II.4.)

– redni broj računa (pod II.5.)

– broj izdanog računa (pod II.6.)

– datum izdanog računa (pod II.7.)

– valuta plaćanja računa – upisuje se datum dospijeća plaćanja računa (pod II.8)

– broj dana kašnjenja u plaćanju – upisuje se broj dana od dana valute plaćanja do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja statističkog izvješća (uključujući i taj dan) (pod II.9)

– iznos računa bez PDV-a (pod II.10.)

– iznos PDV-a ili 0,00 ukoliko na računu, sukladno odredbama Zakona o PDV-u nije iskazan iznos PDV-a (pod II.11.)

– ukupan iznos računa sa PDV-om (pod II.12.)

– plaćeni iznos računa – upisuje se ukupan iznos plaćenog dijela računa koji je naplaćen do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja statističkog izvješća – uključujući i taj dan (pod II.13)

– neplaćeni dio računa – upisuje se ukupan iznos neplaćenog dijela računa koji je ostao nenaplaćen do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja statističkog izvješća -

uključujući i taj dan (pod II.14)

3.2. ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa za pojedinog kupca:

– zbrojeni iznos svih nenaplaćenih računa bez PDV-a, za pojedinog kupca (zbroj kolone II.10. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaćenim računima za pojedinog kupca (zbroj kolone II.11. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos računa s PDV-om prema svim nenaplaćenim računima za pojedinog kupca (zbroj kolone II.12. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos svih plaćenih iznosa računa za pojedinog kupca (zbroj kolone II.13. za pojedinog kupca)

– zbrojeni iznos svih neplaćenih iznosa računa za pojedinog kupca (zbroj kolone II.14. za pojedinog kupca)

3.3. ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa:

– zbrojeni iznos svih nenaplaćenih računa bez PDV-a, (zbroj kolone II.10. za sve kupce)

– zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaćenim računima (zbroj kolone II.11. za sve kupce)

– zbrojeni iznos računa s PDV-om prema svim nenaplaćenim računima (zbroj kolone II.12. za sve kupce)

– zbrojeni iznos svih plaćenih iznosa računa (zbroj kolone II.13. za sve kupce)

– zbrojeni iznos svih neplaćenih iznosa računa (zbroj kolone II.14. za sve kupce)

4. dospjelim, a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno odredbama Zakona, a koji nisu naplaćeni od dana valute plaćanja do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja statističkog izvješća (uključujući i taj dan) i to:

– ukupan iznos računa s PDV-om (pod III.2.)

– iznos PDV-a – upisuje se ukupan iznos obračunanog PDV-a koji je kao takav posebno iskazan na izdanom računu (pod III.3.)

5. datumu i mjestu sastavljanja statističkog izvješća (pod IV.)

6. ime i prezime osobe koja je sastavila statistički izvještaj (pod V.)

7. potpis (pod VI.).

(2) Podaci iz stavka 1. točke 4. ovoga članka upisuju se u ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa sa stanjem na dan iz članka 65. stavka 1. ovog Pravilnika. Na isti način mogu se iskazati i potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa koji su sastavljeni sukladno odredbama Zakona o PDV-u, a koji su izdani osobama koji nisu porezni obveznici PDV-a, odnosno nisu pravne osobe, te potraživanja od kupaca koji imaju sjedište izvan Europske unije.

(3) Obrazac OPZ-STAT-1 potpisuje odgovorna osoba podnositelja statističkog izvješća, koja naprednim elektroničkim potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka.

(4) Obrazac OPZ-STAT-1 ne predaje se Poreznoj upravi ukoliko porezni obveznik nema dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja iz članka 64. ovog Pravilnika.

(5) Obrazac OPZ-STAT-1 sastavni je dio ovog Pravilnika.

DIO DESETI POREZNA NAGODBA

Opća odredba

Članak 67.

Sukladno članku 104. Zakona porezno tijelo i porezni obveznik mogu za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru sklopiti poreznu nagodbu.

Novoutvrđene obveze

Članak 68.

Novoutvrđenim obvezama iz članka 67. ovog Pravilnika smatraju se novoutvrđene porezne obveze u postupku poreznog nadzora i zatezne kamate utvrđene u poreznom nadzoru za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe.

Smanjenje novoutvrđenih obveza

Članak 69.

(1) Kod poreznih obveznika kojima su obveze iz članka 68. ovog Pravilnika u postupku poreznog nadzora utvrđene procjenom sukladno članku 92. stavku 2. Zakona, novoutvrđene porezne obveze i zatezne kamate utvrđene u poreznom nadzoru za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe mogu se smanjiti za ukupno 5%.

(2) Na preostali iznos novoutvrđene obveze iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe članka 70. ovog Pravilnika.

(3) Novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora koje se odnose na porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i doprinose za obvezna osiguranja ne mogu se smanjivati u postupku porezne nagodbe.

Smanjenje zateznih kamata

Članak 70.

(1) Obveze po osnovi utvrđenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora, za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe, ovisno o iznosu i roku plaćanja novoutvrđenih poreznih obveza, smanjuju se prema sljedećim kriterijima:

 

(2) Za iznos koji se plaća na dan zaključenja nagodbe kamate se smanjuju razmjerno iznosu uplaćenih novoutvrđenih poreznih obveza.

(3) Za plaćanje cijeloga iznosa novoutvrđenih poreznih obveza ili ostatka iznosa novoutvrđenih poreznih obveza iz stavka 1. ovog članka u roku od 90 dana od dana sklapanja porezne nagodbe kamate se smanjuju za 50%.

(4) Obveze po osnovu utvrđenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora koje proizlaze iz obveze uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje ne mogu se smanjivati.

Podnošenje prijedloga za sklapanje porezne nagodbe

Članak 71.

(1) Poreznom se obvezniku prije održavanja zaključnog razgovara iz članka 125. stavak 1. Zakona dostavlja pisana obavijest o visini novoutvrđenih obveza u poreznom nadzoru s opisom činjenica i pravnih ocjena koje su utjecale na visinu novoutvrđenih obveza.

(2) Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe iz članka 104. i 105. Zakona podnosi porezni obveznik u pisanom obliku na zaključnom razgovoru ili najkasnije u roku od 8 dana od datuma održanog zaključnog razgovora.

(3) Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe podnosi se nadležnom područnom uredu Porezne uprave koji je obavio porezni nadzor, a sadržava:

1. ime i prezime, naziv, adresu i OIB poreznog obveznika

2. izjavu o prihvaćanju novoutvrđenih obveza u postupku poreznog nadzora

3. rok plaćanja novoutvrđenih poreznih obveza

4. izjavu o odricanju prava na korištenje redovnih i izvanrednih pravnih lijekova po predmetu nadzora.

(4) Porezna nagodba sklapa se u pisanom obliku pri čemu se mora odrediti rok izvršenja obveza iz porezne nagodbe, a potpisuju je odgovorna osoba poreznog obveznika i ovlaštena osoba Porezne uprave i tada se smatra sklopljenom.

(5) Porezna nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u postupku poreznog nadzora.

(6) Ako porezni obveznik ne ispuni preuzete obveze i uvjete iz porezne nagodbe, sukladno odredbama članka 104. stavka 12. Zakona, nagodba postaje ovršna isprava i izvršava se prema pravilima o izvršenju poreznog rješenja, a novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora naplaćuju se u visini novoutvrđenih obveza iz članka 68. ovog Pravilnika u cjelokupnom iznosu. Porezni obveznik je dužan platiti i zatezne kamate za razdoblje od dana sklapanja porezne nagodbe do dana plaćanja.

DIO JEDANAESTI UVJETI, NAČIN I POSTUPAK PRIJEBOJA POTRAŽIVANJA PREMA DRŽAVNOM PRORAČUNU S POREZNIM DUGOM

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Članak 72.

Ovim dijelom uređuju se postupak prijeboja potraživanja poreznog dužnika prema državnom proračunu s obvezom po osnovi poreznog duga i redoslijed namirivanja za pojedine vrste poreza.

Članak 73.

Potraživanjima iz članka 72. ovoga Pravilnika smatraju se:

1. potraživanja temeljem dospjelih novčanih obveza iz pravnih poslova sklopljenih između fizičkih i pravnih osoba i proračunskih odnosno izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koji su u trenutku sklapanja pravnog posla bili navedeni u registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

2. potpore u poljoprivredi i ribarstvu koje se financiraju iz državnog proračuna (u daljnjem tekstu potpora iz državnog proračuna) i to:

a) potpora iz programa izravnih plaćanja

b) plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima

c) državne potpore u ribarstvu

3. potraživanja iz ovršnih odluka i nagodbi domaćeg suda koje glase na ispunjenje određene novčane obveze i imaju potvrdu ovršnosti, a koje se isplaćuju iz državnog proračuna

4. potraživanja iz ovršnih izvansudskih nagodbi koje glase na ispunjenje određene novčane obveze, a koje se isplaćuju iz državnog proračuna.

Pojmovi

Članak 74.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga dijela Pravilnika, imaju sljedeće značenje:

1. porezni dužnik je pravna i/ili fizička osoba koja u službenim evidencijama poreznog tijela ima evidentirane dospjele, a nenamirene obveze na ime poreza, kamata po osnovi poreznog duga, troškova ovrhe i novčanih kazni

2. porezni dug je iznos dospjele obveze na ime poreza evidentiran na poreznom broju dužnika u službenim evidencijama Porezne uprave, a obveza je nastala i evidentirana na temelju obračunske prijave ili rješenja Porezne uprave ili je utvrđena rješenjem u postupku nadzora od strane nadležnog poreznog tijela te je dospjela na naplatu, a ukupni iznos duga se sastoji od glavnice (ili zbrojeno više glavnica) i obračunskih kamata (ili zbrojenih kamata za više godina uključujući i za tekuću godinu) umanjen za iznos za koji je sklopljen upravni ugovor ili neki drugi oblik odgođenog plaćanja

3. korisnici potpora su korisnici definirani Zakonom o poljoprivredi

4. korisnik državnog proračuna je osoba koja se djelomično ili u cijelosti financira iz državnog proračuna, a koja je navedena u registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

5. ovlaštena agencija jest Financijska agencija (Fina)

6. stjecatelj potraživanja po osnovi pravnog posla je fizička ili pravna osoba koja je sklopila pravni posao s korisnicima državnog proračuna i ispunila svoje obveze i to po dospijeću potraživanja

7. stjecatelj potraživanja po osnovi potpore je korisnik potpore kojem je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila zahtjev za potporu iz državnog proračuna

8. stjecatelj potraživanja po osnovi ovršnih odluka i nagodbi domaćeg suda je osoba u čiju korist je odlukom ili nagodbom naložena uplata

9. stjecatelj potraživanja po osnovi ovršnih izvansudskih nagodbi je osoba u čiju korist je nagodbom naložena uplata.

POGLAVLJE II. POSTUPAK RAZMJENE PODATAKA I PRIJEBOJ

Dospijeće potraživanja i dostava podataka

Članak 75.

(1) Korisnik državnog proračuna obavještava ovlaštenu agenciju, koja obavlja poslove prijeboja u ime Ministarstva financija – Državne riznice, o dospijeću potraživanja po osnovi:

1. pravnog posla sklopljenog s korisnicima državnog proračuna i

2. potraživanja iz ovršnih odluka, ovršnih sudskih i izvansudskih nagodbi te dostavlja sljedeće podatke:

– naziv/ime i prezime stjecatelja potraživanja

– adresu sjedišta/prebivališta

– OIB

– oznaku izvora prava prema članku 73. stavak 1. ovoga Pravilnika

– iznos potraživanja u kunama

– račun na koji se ima izvršiti isplata dijela potraživanja koji ostaje stjecatelju

– adresu elektroničke pošte stjecatelja odnosno odgovorne osobe te

– ekonomsku klasifikaciju potraživanja (račun i aktivnost).

(2) Nakon što Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju utvrdi stjecatelju potraživanja prava na isplatu potpore iz državnog proračuna i iznos za isplatu, ovlaštenoj agenciji, koja obavlja poslove prijeboja u ime Ministarstva financija – Državne riznice, dostavlja sljedeće podatke:

– naziv/ime i prezime stjecatelja potraživanja

– adresu sjedišta/prebivališta

– OIB

– oznaku izvora prava prema članku 73. stavak 1. ovoga Pravilnika

– iznos potraživanja u kunama

– račun na koji se ima izvršiti isplata dijela potraživanja koji ostaje stjecatelju

– adresu elektroničke pošte stjecatelja odnosno odgovorne osobe te

– ekonomsku klasifikaciju potraživanja (račun i aktivnost).

(3) Ovlaštena agencija, prije postupanja po nalogu korisnika državnog proračuna, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, od Porezne uprave traži podatke o stanju poreznog duga, za svakog stjecatelja potraživanja.

(4) Porezna uprava dužna je, u roku od tri dana nakon zaprimanja obavijesti iz stavka 3. ovoga članka ovlaštenoj agenciji dostaviti podatke o stanju evidentiranog, a neuplaćenog dospjelog poreznog duga stjecatelja potraživanja, sa stanjem na dan dostave.

Postupak prijeboja

Članak 76.

(1) Ovlaštena agencija, sukladno podacima korisnika proračuna o potraživanju pojedinog stjecatelja i podacima Porezne uprave o stanju poreznog duga, od iznosa potraživanja obustavlja iznos potreban za namirenje poreznog duga, radi prijeboja.

(2) Za obustavljeni iznos potraživanja prema stavku 1. ovoga članka, ovlaštena agencija daje naloge za prijenos, i to:

– na teret općih sredstava koja su planirana za namjene iz članka 73. ovoga Pravilnika

– u korist uplatnog računa propisanog za evidentiranje obveza poreza i OIB dužnika, prema redosljedu namirivanja sukladno članku 78. ovoga Pravilnika.

Iznos potraživanja veći od iznosa potrebnog za namirenje poreznog duga

Članak 77.

(1) Kada je iznos potraživanja veći od iznosa potrebnog za namirenje poreznog duga, tada se razlika između iznosa potraživanja i obustavljenog iznosa prema članku 76. stavku 1. ovoga Pravilnika, prenosi:

– na teret općih sredstava za namjene iz članka 73. ovoga Pravilnika

– u korist računa stjecatelja potraživanja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada je razlika između ukupnog iznosa potraživanja i iznosa koji je obustavljen radi prijeboja potraživanja s obvezom jednak ili manji od 10,00 kuna tada se taj iznos ne prenosi u korist računa stjecatelja već se za iznos razlike povećava iznos koji je namijenjen za namirenje poreznog duga koji se namiruje prijebojem, sukladno redoslijedu namirivanja propisanog člankom 78. ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE III. REDOSLIJED NAMIRIVANJA DUGA

Članak 78.

(1) Kada je potraživanje utvrđeno, od iznosa koji se prenosi, prema članku 76. stavak 2. druga alineja ovoga Pravilnika, namiruje se porezni dug po redoslijedu određenom člankom 128. Zakona, i to:

1. dug na brojčanim oznakama poreza na promet

2. dug na brojčanim oznakama poreza na dodanu vrijednost

3. dug na brojčanim oznakama doprinosa za obvezna osiguranja

4. dug na brojčanim oznakama poreza na dobit

5. dug na brojčanim oznakama ostalih nenavedenih prihoda državnog proračuna koje naplaćuje Porezna uprava

6. dug na brojčanim oznakama doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za starost

7. dug na brojčanim oznakama prisilne naplate koju provodi Porezna uprava.

(2) Dugovi navedeni u stavku 1. ovoga članka unutar grupe brojčane oznake pojedine vrste prihoda namiruju se prema redoslijedu kako je to propisano Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za godinu u kojoj se prijeboj obavlja.

Obavijest o izvršenom prijeboju potraživanja

Članak 79.

(1) O obavljenom prijeboju ovlaštena agencija je dužna stjecatelju potraživanja odnosno poreznom dužniku izdati pisanu ispravu – obavijest radi provedbe odgovarajućih knjiženja u njegovim poslovnim knjigama.

(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena agencija sastavlja i dostavlja na obrascu »Obavijest o izvršenom prijeboju potraživanja po osnovi prava iz članka 73. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona s obvezom po osnovi poreznog duga« – Obrazac OK – POR.

Obrazac OK-POR

Članak 80.

(1) Obrazac OK – POR sadržava podatke o:

– broju dokumenta

– izdavatelju Obavijesti (naziv, adresa)

– stjecatelju potraživanja (naziv, adresa i OIB primatelja)

– iznosu prava i rasporedu sredstava (iznos potraživanja – podatak korisnika, iznos ukupnog duga i kamata za doprinose – podatak Porezne uprave, iznos koji je obustavljen radi namirenja poreznog duga)

– rasporedu obustavljenog iznosa (redni broj, brojčana oznaka i naziv aktivnosti odnosno vrste duga i iznos)

– iznosu doznačenom na račun stjecatelja potraživanja

– datumu provedbe – prijenosa

– potpisu odgovorne osobe izdavatelja

– mjestu i datumu izdavanja.

(2) Obrazac izvješća potpisuje odgovorna osoba ovlaštene agencije.

(3) Obrazac OK – POR sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Protokol o postupanju

Članak 81.

O tijeku poslova i rokovima međusobne razmjene podataka o stjecateljima, iznosu potraživanja po osnovi pravnog posla sklopljenog s korisnicima državnog proračuna, po osnovi potpore iz državnog proračuna, po osnovi potraživanja iz odluka suda, sudskih i izvansudskih nagodbi kao i tehničko-informatičkim detaljima, sudionici postupka sastavljaju Protokol o postupanju. Nositelj poslova je Porezna uprava.

DIO DVANAESTI ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 82.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti:

– Pravilnik o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, gospodarskoj cjelini te obrascima prijave činjenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine (»Narodne novine«, broj 59/09)

– Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 78/15 i 16/16)

– Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (»Narodne novine«, broj 59/09)

– Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem (»Narodne novine«, br. 51/11 i 62/11 – ispravak)

– Pravilnik o uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom (»Narodne novine«, broj 15/13, 160/13 i 26/15).

– Pravilnik o načinu odobravanja i ukidanja posebnog statusa poreznom obvezniku u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja obveza (»Narodne novine«, broj 67/15).

Članak 83.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/17-02/03

Urbroj: 513-07-21-01/17-1

Zagreb, 17. ožujka 2017.

Ministar dr. sc. Zdravko Marić, v. r.

Obrazac

PRIJAVA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE

 

 

 

UPUTA O NAČINU ISPUNJAVANJA OBRASCA PRIJAVA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE

Ovom Uputom propisan je način ispunjavanja obrasca Prijave činjenica bitnih za oporezivanje (u nastavku: Prijava) te je ova Uputa sastavni dio Prijave.

Prijava je namijenjena utvrđivanju činjenica koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje ili naplatu poreza i drugih javnih davanja za potrebe vođenja postupka pred poreznim tijelima. Podaci moraju biti ispunjeni čitljivo, tiskanim slovima i bez naknadnog prepravljanja.

Ako je zbog opsega činjenica koje su predmet prijavljivanja to potrebno, podnositelj prijave može porezno bitne činjenice navesti na zasebnim listovima papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno. Podnositelj prijave dužan je pod odgovarajućom točkom Prijave i pod točkom 7. Napomena navesti porezno bitne činjenice koje prijavljuje na zasebnim listovima te ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Prijavu.

1. Opći podaci o poreznom obvezniku fizičkoj osobi – podaci se upisuju prema podacima navedenima na osobnoj iskaznici, putovnici, izvatku iz matice rođenih i dr., uz navođenje mjesta na kojem stvarno boravi/prebiva u tuzemstvu ili inozemstvu u vrijeme podnošenja Prijave; u slučaju prijave promjene prebivališta/boravišta upisuje se novo mjesto prebivališta/boravišta,

2. Opći podaci o poreznom obvezniku pravnoj osobi – podaci se upisuju prema podacima navedenima u registru koji vodi nadležno tijelo (primjerice sudski registar nadležnog suda), uz navođenje sjedišta u vrijeme podnošenja Prijave i pravne osnove za upis sjedišta (primjerice ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora, ugovor o zakupu i dr.,

3. podaci o premještaju trgovačkog društva, osnutku, premještaju i prestanku radionice ili stalne poslovne jedinice, početku ili prestanku obavljanja gospodarske djelatnosti – podnositelj je dužan zaokružiti koji od navedenih događaja prijavljuje te shodno tome upisati relevantne podatke (datum premještaja društva, državu i mjesto upisa osnutka u nadležni registar, naziv tijela kod kojeg se vodi registar, datum osnutka, premještaja i prestanka radionice ili stalne poslovne jedinice, dosadašnju i novu adresu radionice ili stalne poslovne jedinice, datum početka i datum prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti),

4. podaci o izravnom ili neizravnom stjecanju više od 50% udjela/većinskih članskih prava u tuzemnom ili inozemnom trgovačkom društvu – ispunjava podnositelj Prijave koji je stekao 50% ili više udjela/većinska članska prava u drugom društvu te upisuje slijedeće podatke:

podaci potrebni za identifikaciju trgovačkog društva čiji je udjel/većinska članska prava stekao (naziv, OIB/MBS, sjedište),

podaci o vrsti udjela/rodu ako ga ima (primjerice poslovni udjel d.o.o. redovne dionice, povlaštene dionice, dionice bez prava glasa i dr.),

podaci o veličini udjela i nominalnoj vrijednosti (primjerice broj stečenih dionica i njihova ukupna nominalna vrijednost, postotak stečenog udjela i njegova nominalna vrijednost i dr.),

podaci o načinu stjecanja (primjerice stjecanje preuzimanjem uplate određene kvote temeljnog kapitala, derivatno stjecanje od određene osobe po osnovi pravnog posla, pri čemu podnositelj Prijave treba specificirati vrstu pravnog posla i osobu prenositelja i dr.),

podaci o datumu prijenosa udjela (primjerice dan sklapanja ugovora o prijenosu udjela, dan davanja izjave prenositelja o prijenosu dionica na stjecatelja),

podaci o datumu upisa u nadležni registar ili na račun koji se vodi kod nadležnog tijela (primjerice dan upisa u registar dionica, dan upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira u kompjuterskom sustavu ovlaštene osobe – Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. i dr.),

5. podaci o osobi koja je stekla 50% ili više udjela/većinska članska prava nad trgovačkim društvom – podnositeljem Prijave – ispunjava podnositelj nad kojim je druga osoba stekla 50% ili više udjela/većinska članska prava te upisuje podatke o imenu i prezimenu, prebivalištu/uobičajenom boravištu i poreznom broju fizičke osobe vlasnika udjela te ostale podatke prema točki 5. Prijave,

6. druge činjenice koje mogu biti od utjecaja za obračun, utvrđivanje ili naplatu poreza – podnositelj upisuje sve ostale podatke za koje smatra da su od utjecaja ili mogu biti od utjecaja na obračun, utvrđivanje i naplatu poreza, a nisu obuhvaćeni prethodnim točkama Prijave, kao što su podaci o osobama koje su ovlaštene za vođenje poslovnih knjiga, za zastupanje pred poreznim tijelima ili za primanje pismena,

7. napomene podnositelja Prijave – podnositelj upisuje sve druge napomene koje se odnose na podatke navedene u prethodnim točkama te navodi podatke bitne za porezno-pravni postupak koje prijavljuje na zasebnim listovima i ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Prijavu,

8. popis priloženih isprava – podnositelj navodi sve isprave koje prilaže uz Prijavu u izvorniku ili kopiji,

9. Mjesto, dan, mjesec i godina podnošenja prijave

Podnositelj prijave upisuje gdje i kada je podnio Prijavu.

10. Potpis podnositelja Prijave

Podnositelj Prijave – fizička osoba vlastoručno potpisuje Prijavu po osobi ovlaštenoj za zastupanje (npr. zakonski zastupnik, opunomoćenik).

Za podnositelja prijave – pravnu osobu upisuje se ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje i funkcija (npr. direktor, ravnatelj). Prijavu potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje.

Podnositelj Prijave upisuje gdje i kada je podnio Prijavu i vlastoručno potpisuje Prijavu (fizička osoba) ili ju potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje (npr. zakonski zastupnik, opunomoćenik) te u slučaju pravne osobe upisuje se i funkcija osobe ovlaštene za zastupanje.

Obrazac

IZJAVA FIZIČKE OSOBE O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE ZA RAZDOBLJE OD _____ DO ______GODINE _____

 

 

 

6. Napomene: ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

 

1 Umjesto adrese upisuje se: oznaka katastarske općine – k.o./broj katastarske čestice – k.č.br.

UPUTA O NAČINU ISPUNJAVANJA OBRASCA IZJAVA FIZIČKE OSOBE O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE

Ovom Uputom propisan je način ispunjavanja obrasca Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine (u nastavku: Izjava) te je ova Uputa sastavni dio Izjave

U Izjavi su rubrike od 1. do 5. obvezne, a u pojedinom slučaju potrebno je upisati podatke u mjeri i opsegu koji odgovara činjeničnom stanju kod podnositelja Izjave.

Izjava je namijenjena utvrđivanju izvora stjecanja imovine kojom raspolaže fizička osoba za potrebe vođenja postupka pred poreznim tijelima. Podaci moraju biti ispunjeni čitljivo, tiskanim slovima i bez naknadnog prepravljanja.

Ako je zbog opsega podataka koji se daju u Izjavi potrebno, podnositelj Izjave može podatke navesti na zasebnim listovima papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno. Podnositelj Izjave dužan je pod odgovarajućom točkom Izjave i pod točkom 6. Napomene navesti podatke koje navodi na zasebnim listovima te ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Izjavu.

Podnositelj Izjave dužan je Izjavu vlastoručno potpisati.

U Obrazac »Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine« unose se sljedeći podaci:

1. Opći podaci o poreznom obvezniku – upisuju se podaci u skladu s podacima navedenima na osobnoj iskaznici, putovnici, izvatku iz matice rođenih, potvrdi o OIB-u ili drugim ispravama. U slučaju da je podnositelj Izjave ovlastio drugu osobu za primanje pismena, dužan je navesti ime i prezime ovlaštene osobe te adresu (mjesto, ulicu i kućni broj) na koju će porezno tijelo dostavljati pismena,

2. Podaci o izvorima primitaka u tekućoj godini ili godini za koju se daje Izjava – upisuju se podaci o primicima ostvarenim u tekućoj godini do dana podnošenja Izjave, odnosno u godini za koju je porezno tijelo pozvalo poreznog obveznika da podnese Izjavu o izvorima primitaka. Ako podnositelj Izjave ostvaruje primitke:

po osnovi nesamostalnog rada – upisuje podatke o tome ostvaruje li primitke od plaće ili mirovine te ime i prezime/naziv poslodavca/isplatitelja, prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

od obavljanja obrta, odnosno druge samostalne djelatnosti – upisuje podatke o nazivu i sjedištu obrta prema obrtnici, odnosnu vrstu samostalne djelatnosti koju obavlja te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi;

po osnovi iznajmljivanja nekretnine – upisuje adresu nekretnine po osnovi koje ostvaruje dohodak od najma te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

po osnovi ostale imovine i imovinskih prava – upisuje izvor dohotka od imovine i imovinskih prava (primjerice otuđenje nekretnina i imovinskih prava, dohodak od imovinskih prava i sl.) te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

po osnovi dohotka od kapitala – upisuje izvor dohotka od kapitala (primjerice kamate, dividende, udjeli u dobiti, izuzimanja i sl.) te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

po osnovi dohotka od osiguranja – upisuje naziv i sjedište isplatitelja dohotka od osiguranja te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

po osnovi drugog dohotka – upisuje osnovu ostvarivanja (primjerice autorske naknade, primici po osnovi djelatnosti sportaša, primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti), naziv i sjedište isplatitelja te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi,

po nekoj drugoj osnovi – upisuje podatke o načinu na koji ostvaruje primitke (primjerice primici po osnovi socijalnih potpora, darovanja, prodaje udjela i drugo), ime i prezime/naziv i sjedište isplatitelja te prosječni mjesečni neto iznos primitka i ukupni neto iznos primitka ostvaren u tekućoj godini, odnosno godišnji neto iznos primitka ostvaren u godini za koju se daje Izjava, po toj osnovi.

3. Podaci o nekretninama u vlasništvu ili suvlasništvu podnositelja Izjave

Podnositelj Izjave upisuje podatke o nekretnini koja mu služi za stanovanje te o svim ostalim nekretninama u tuzemstvu i inozemstvu koje se nalaze u njegovom vlasništvu ili suvlasništvu (izvanknjižnom ili knjižnom) prema podacima kako su navedeni u Izvatku iz zemljišne knjige ili Ispravi o stjecanju (npr.kupoprodajnom ugovoru, ugovoru o zamjeni, rješenju o nasljeđivanju). Ukoliko predviđena polja nisu dostatna za popis svih nekretnina, dodatne nekretnine podnositelj Izjave upisuje na zasebnim listovima papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno.

4. Podaci o prijevoznim sredstvima u vlasništvu/suvlasništvu podnositelja Izjave – upisuju se podaci o prijevoznim sredstvima koji se nalaze u vlasništvu ili suvlasništvu podnositelja Izjave i to:

vrsta prijevoznog sredstva (zrakoplova, plovila, cestovnog motornog vozila – primjerice osobni automobil, traktor, jahta i drugo),

marka/tip ime proizvođača i ime serije proizvodnje (primjerice ford-fiesta),

godina proizvodnje – upisuje se godina prema podacima iz vjerodostojnih isprava (primjerice iz prometne dozvole),

datum i način stjecanja,

izvor primitka temeljem kojeg je ta imovina stečena, odnosno ime i prezime ili naziv osobe od koje je prijevozno sredstvo stečeno bez naknade,

5. Podaci o ostaloj imovini kojom raspolaže podnositelj Izjave – upisuju se podaci o drugoj imovini u tuzemstvu i inozemstvu kojom raspolaže podnositelj Izjave i to o:

iznosu i valuti gotovine kojom raspolaže,

štednji odnosno novčanim sredstvima na osobnim računima ili štednim knjižicama te podnositelj Izjave upisuje naziv i sjedište banke ili druge financijske institucije kod koje se vodi račun davatelja Izjave i iznos štednje,

nazivu i sjedištu trgovačkog društva čije udjele posjeduje, postotku udjela odnosno broju dionica i nominalnoj vrijednosti udjela, odnosno ukupnoj nominalnoj vrijednosti dionica,

vrsti ostale financijske imovine, količini i nominalnoj ili tržišnoj vrijednosti te imovine ako instrument nema nominalnu vrijednost,

vrsti ostale luksuzne imovine (primjerice umjetnine, dragulji, lovačko oružje i sl.), opisu te imovine (primjerice naziv autora slike, vrsta dragulja, marka oružja i sl.) i njezinoj vrijednosti.

Uz navedene podatke uz svaku pojedinačnu vrstu imovine unosi se i izvor primitka temeljem kojeg je ta imovina stečena, odnosno ime i prezime ili naziv osobe od koje je imovina stečena bez naknade,

6. Napomene – podnositelj upisuje sve eventualne druge napomene koje se odnose na podatke navedene u prethodnim točkama te navodi priloge koje dostavlja uz Izjavu.

Podnositelj izjave upisuje gdje i kada je podnio Izjavu te ju vlastoručno potpisuje.

Obrazac TI

UTVRĐIVANJE PROMJENE STATUSA REZIDENTNOSTI IZ REZIDENT U NEREZIDENT REPUBLIKE HRVATSKE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću potvrđujem da su sve navedene informacije istinite, točne i potpune.

 

 

*Na zahtjev poreznog tijela, porezni obveznik dužan je priložiti valjane isprave, odnosno pojašnjenja vezana za tvrdnje iz ovog upitnika.

*Porezni obveznik dužan je obavijestiti porezno tijelo o svakoj promijeni situacije koja bi mogla utjecati na izmjenu rezidentnosti u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj i to najkasnije u roku od 30 dana od nastanka promijene.

Ovim upitnikom utvrđuje se rezidentnost Republike Hrvatske ili druge države u svrhu primjene odredbi važećeg ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i te druge države. Upitnik popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa rezident u status nerezident Republike Hrvatske. Popunjeni upitnik prilože se Zahtjevu za upis/ispis iz Registra poreznih obveznika (RPO) Porezne uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske (članak 93. Pravilnika o porezu na dohodak) te, ako je potrebno, prilikom obrade godišnje porezne prijave, odnosno u slučajevima kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

POJMOVNIK

Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina, a može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident,

2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.

U slučajevima iz točke 1. i 2. prava se računaju u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.

Porezna godina različito počinje i završava u različitim zemljama. U Republici Hrvatskoj porezna godina traje od 01. siječnja do 31. prosinca iste godine.

Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi. Sukladno odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Boravište se prijavljuje u Republici Hrvatskoj na adresi različitoj od prebivališta ako će trajati dulje od tri mjeseca. Sukladno odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima uobičajeno boravište u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Prijava i odjava prebivališta i boravišta:

Prebivalište i boravište prijavljuje se policijskoj upravi/policijskoj postaji nadležnoj prema mjestu u kojem osoba želi prijaviti prebivalište ili boravište. Prijava prebivališta i boravišta podnosi se u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto boravišta. Izmjene u prijavi prebivališta i/ili boravišta porezni obveznik dužan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana od nastanka promjene prebivališta/boravišta.

Osoba koja se trajno iseljava iz Republike Hrvatske dužna je prije iseljenja odjaviti prebivalište u policijskoj upravi/policijskoj postaji u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Ako osoba propusti odjaviti prebivalište prije iseljenja, odjavu mora zatražiti u roku od 15 dana od dana useljenja u drugu državu putem nadležne diplomatske misije – konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u koju se iselila.

Osoba koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište, boravište ili radi trajnog iseljenja iz Republike Hrvatske ne odjavi prebivalište ili ne produži prijavu boravišta kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 5000 kuna.

Više informacija vezanih za postupak prijave i odjave prebivališta/boravišta dostupno je na službenoj internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske – http://www.mup.hr/43.aspx

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su međunarodni bilateralni ugovori koji čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po svojoj su snazi iznad domaćih zakona. Ovom vrstom ugovora određuje se pravo oporezivanja poreznih obveznika u jednoj od država ugovornica na temelju utvrđene rezidentnosti, a s ciljem izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Detaljan popis sklopljenih i u primjeni ugovora u Republici Hrvatskoj možete pronaći na službenoj internetskoj stranici Porezne uprave: http://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Dvostruko-oporezivanje.aspx

Sukladno ugovorima, određeni su sljedeći pojmovi:

Rezident države ugovornice označava svaku osobu, koja prema zakonima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode te također uključuje tu državu i njenu lokalnu vlast. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi.

Dvojna rezidentnost označava situaciju kada je fizička osoba rezident obiju država ugovornica. Utvrđivanje statusa njezine rezidentnosti obavlja se na način:

a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa),

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište,

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin,

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

Središte životnih interesa: utvrđuje se kako bi se odredile bliže osobne i gospodarske veze sa jednom od država ugovornica.

U obzir se uzimaju obiteljski i društveni odnosi, zanimanje, političke, kulturne i druge aktivnosti, mjesto poslovanja, mjesto iz kojeg porezni obveznik upravlja svojom imovinom i slično. Činjenice se moraju sagledati u cjelini, ali je ipak jasno da posebnu pozornost valja obratiti na osobne radnje pojedinca/poreznog obveznika. Ako porezni obveznik koji u jednoj državi ima dom, a u drugoj državi osnuje drugi dom, a istovremeno u prvoj državi zadrži svoj dom, činjenica da zadržava prvi dom u okruženju u kojem je prvotno živio, radio, i gdje ima svoju obitelj i imovinu, može zajedno s drugim elementima ukazivati da je središte svojih životnih interesa zadržao u prvoj državi.

Obrazac TU

UTVRĐIVANJE PROMJENE STATUSA REZIDENTNOSTI IZ NEREZIDENT U REZIDENT REPUBLIKE HRVATSKE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću potvrđujem da su sve navedene informacije istinite, točne i potpune.

 

 

*Na zahtjev poreznog tijela, porezni obveznik dužan je priložiti valjane isprave, odnosno pojašnjenja vezana za tvrdnje iz ovog upitnika.

*Porezni obveznik dužan je obavijestiti porezno tijelo o svakoj promjeni situacije koja bi mogla utjecati na izmjenu rezidentnosti u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj i to najkasnije u roku od 30 dana od nastanka promijene.

Ovim upitnikom utvrđuje se rezidentnost Republike Hrvatske ili druge države u svrhu primjene odredbi važećeg ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i te druge države. Upitnik popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa nerezident u status rezident Republiku Hrvatsku. Popunjeni upitnik prilože se Zahtjevu za upis u Registar poreznih obveznika (RPO) Porezne uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske (članak 93. Pravilnika o porezu na dohodak), odnosno kod predaje Zahtjeva za ovjerom potvrde rezidentnosti kako je propisano člankom 86. navedenog Pravilnika te, ako je potrebno, prilikom obrade godišnje porezne prijave, odnosno u slučajevima kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

POJMOVNIK

Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina, a može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident,

2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.

U slučajevima iz točke 1. i 2. prava se računaju u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.

Porezna godina različito počinje i završava u različitim zemljama. U Republici Hrvatskoj porezna godina traje od 1. siječnja do 31. prosinca iste godine.

Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi. Sukladno odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.

Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Boravište se prijavljuje u Republici Hrvatskoj na adresi različitoj od prebivališta ako će trajati dulje od tri mjeseca. Sukladno odredbama članka 43. Općeg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima uobičajeno boravište u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Prijava i odjava prebivališta i boravišta:

Prebivalište i boravište prijavljuje se policijskoj upravi/policijskoj postaji nadležnoj prema mjestu u kojem osoba želi prijaviti prebivalište ili boravište. Prijava prebivališta i boravišta podnosi se u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto boravišta. Izmjene u prijavi prebivališta i/ili boravišta porezni obveznik dužan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana od nastanka promjene prebivališta/boravišta.

Osoba koja se trajno iseljava iz Republike Hrvatske dužna je prije iseljenja odjaviti prebivalište u policijskoj upravi/policijskoj postaji u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Ako osoba propusti odjaviti prebivalište prije iseljenja, odjavu mora zatražiti u roku od 15 dana od dana useljenja u drugu državu putem nadležne diplomatske misije – konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u koju se iselila. Osoba koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište, boravište ili radi trajnog iseljenja iz Republike Hrvatske ne odjavi prebivalište ili ne produži prijavu boravišta kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 5000 kuna.

Više informacija vezanih za postupak prijave i odjave prebivališta/boravišta dostupno je na službenoj internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske – http://www.mup.hr/43.aspx

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su međunarodni bilateralni ugovori koji čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po svojoj su snazi iznad domaćih zakona. Ovom vrstom ugovora određuje se pravo oporezivanja poreznih obveznika u jednoj od država ugovornica na temelju utvrđene rezidentnosti, a s ciljem izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Detaljan popis sklopljenih i u primjeni ugovora u Republici Hrvatskoj možete pronaći na službenoj internetskoj stranici Porezne uprave: http://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Dvostruko-oporezivanje.aspx

Sukladno ugovorima, određeni su sljedeći pojmovi:

Rezident države ugovornice označava svaku osobu, koja prema zakonima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode te također uključuje tu državu i njenu lokalnu vlast. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi.

Dvojna rezidentnost označava situaciju kada je fizička osoba rezident obiju država ugovornica. Utvrđivanje statusa njezine rezidentnostosti obavlja se na način:

a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa),

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište,

c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin,

d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

Središte životnih interesa: utvrđuje se kako bi se odredile bliže osobne i gospodarske veze sa jednom od država ugovornica.

U obzir se uzimaju obiteljski i društveni odnosi, zanimanje, političke, kulturne i druge aktivnosti, mjesto poslovanja, mjesto iz kojeg porezni obveznik upravlja svojom imovinom i slično. Činjenice se moraju sagledati u cjelini, ali je ipak jasno da posebnu pozornost valja obratiti na osobne radnje pojedinca/poreznog obveznika. Ako porezni obveznik koji u jednoj državi ima dom, a u drugoj državi osnuje drugi dom, a istovremeno u prvoj državi zadrži svoj dom, činjenica da zadržava prvi dom u okruženju u kojem je prvotno živio, radio, i gdje ima svoju obitelj i imovinu, može zajedno s drugim elementima ukazivati da je središte svojih životnih interesa zadržao u prvoj državi.

OPZ-STAT-1

STATISTIČKO IZVJEŠĆE

O DOSPJELIM, A NENAPLAĆENIM RAČUNIMA NA DAN |__|__| |__|__| god. |__|__|__|__| KOJI NISU NAPLAĆENI DO |__|__| |__|__| god. |__|__|__|__|

 

OBRAZAC OK-POR

Na temelju članka 79. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona dostavljamo

OBAVIJEST1

o izvršenom prijeboju potraživanja po osnovi prava2 iz članka 73. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, s obvezom po osnovi poreznog duga broj ________

 

VI. DATUM PROVEDBE – PRIJENOSA _______________

VII. POTPIS ODGOVORNE OSOBE ______________________

U ________________,

(1) Ova Obavijest služi kao temeljnica za knjiženje u poslovnim knjigama stjecatelja potraživanja odnosno dužnika poreza.

(2) potraživanja temeljem dospjelih novčanih obveza iz pravnih poslova sklopljenih između fizičkih i pravnih osoba i proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koji su u trenutku sklapanja pravnog posla bili navedeni u registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna,

– državne potpore za poljoprivredu i ribarstvo,

– potraživanja iz ovršnih odluka i nagodbi domaćeg suda koje glase na ispunjenje određene novčane obveze i imaju potvrdu ovršnosti, a koje se isplaćuje iz državnog proračuna,

– potraživanja iz ovršnih izvansudskih nagodbi koje glase na ispunjenje određene novčane obveze, a koje se isplaćuju iz državnog proračuna.

(3) Iznosom koji je obustavljen radi namirenja duga za poreze najprije se naplaćuju kamate i troškovi ovrhe, a nakon toga glavni porezni dug. Podatak o tome koliko je od obustavljenog iznosa priznato za namirenje glavnog poreznog duga može se dobiti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_30_675.html