NN 04/09 od 09.01.2009. Pravilnik o postupku homologacije određenih sastavnih dijelova i značajka motornih vozila na dva ili tri kotača TPV 212 (izdanje 01) - dio 3: vanjske izbočine motornih vozila na dva ili tri kotača

 

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Temeljem članka 275. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 67/08) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

 

PRAVILNIK O POSTUPKU HOMOLOGACIJE ODREĐENIH SASTAVNIH DIJELOVA I ZNAČAJKA MOTORNIH VOZILA NA DVA ILI TRI KOTAČA TPV 212 (IZDANJE 01)[1](*)

DIO 3: vanjske izbočine motornih vozila na dva ili tri kotača [2](**)

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se postupak homologacije motornih vozila kategorije L[3](1) s obzirom na vanjske izbočine.

Članak 2.

Tehnički zahtjevi u postupku homologacije navedeni su u Prilozima I. i II., a postupak homologacije u člancima 7. – 9. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača. Prilozi I. do III. čine sastavni dio ovog Pravilnika

Članak 3.

Tijelo nadležno za homologaciju vozila na dva ili tri kotača u smislu odredaba ovog pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 4.

Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji tipu vozila s obzirom vanjske izbočine prema obrascu u Dodatku 2. Priloga III. ako te vanjske izbočine zadovoljavaju zahtjeve iz Priloga I., odnosno Priloga II. ovisno o tome što je primjenjivo.

Članak 5.

Vozila s obzirom na vanjske izbočine mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovog pravilnika i njegovih Priloga.

Članak 6.

Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete:

– da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima ovog pravilnika

– da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u Prilogu II.

– da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskoga smjera.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postupku homologacije određenih sastavnih dijelova i značajki motornih vozila na dva ili tri kotača TPV 212 (izdanje 00) – Dio 3.: vanjske izbočine motornih vozila na dva ili tri kotača (»Narodne novine« br. 12/07).

Homologacije dodijeljene prema zahtjevima Pravilnika TPV 212 (izdanje 00) – Dio 3 prihvaćaju se i dalje za sva vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj.

Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od njegove objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/08-02/33

Urbroj: 558-06/2-08-1

Zagreb, 15. prosinca 2008.

Ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo Mirko Vuković, dipl. ing., v. r.

PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA VANJSKE IZBOČINE NA MOTORNIM VOZILIMA NA DVA ILI TRI KOTAČA

1. DEFINICIJE

Za svrhu ovog Priloga:

1.1 »vanjski dijelovi vozila« označavaju dijelove vozila koji bi mogli predstavljati vanjske zapreke pri sudaru;

1.2 »okrznuće« označava svaki dodir koji bi u određenim uvjetima mogao prouzročiti ozljedu u obliku poderotine;

1.3 »sudar« označava svaki dodir koji bi u određenim uvjetima mogao prouzročiti penetrantne ozljede;

1.4 »tip vozila s obzirom na vanjske izbočine« označava vozila koja se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na oblik, dimenzije, smjer vožnje i tvrdoću vanjskih dijelova vozila;

1.5 »polumjer zaobljenja« označava polumjer ‘r’ luka kružnice koja se najbliže uklapa u zaobljeni oblik odgovarajućega dijela.

2. KRITERIJI ZA RAZLIKOVANJE IZMEĐU »OKRZNUĆA« I »SUDARA »

2.1 Pri pomicanju ispitne naprave uzduž vozila kako je opisano u točki 4.2, za dijelove vozila koje dotakne ta naprava mora se smatrati da spadaju u:

2.1.1 1. skupinu: ako dijelovi vozila okrznu ispitnu napravu, ili

2.1.2 2. skupinu: ako se dijelovi vozila sudare s ispitnom napravom.

2.1.3 U svrhu nedvosmislenog razlikovanja između dijelova koji spadaju u 1. skupinu ili 2. skupinu, ispitnu napravu treba upotrebljavati u skladu s postupkom prikazanim na sljedećem crtežu:

3. OPĆI ZAHTJEVI

3.1. Bez obzira na zahtjeve točke 3.2, vanjska strana svih tipova vozila ne smije imati šiljastih, oštrih ili stršećih dijelova koji takvoga oblika, dimenzija, kuta usmjerenja ili tvrdoće da to povećava opasnost ili težinu tjelesne ozljede osobe koju vozilo udari ili okrzne u slučaju nezgode.

3.2 Vozila moraju biti konstruirana tako da dijelovi, s kojima bi drugi sudionici u prometu mogli doći u dodir, zadovoljavaju odgovarajuće odredbe točaka 5. i 6.

3.3 Za sve vanjske izbočine na koje se primjenjuje ovaj Prilog i proizvedene su iz meke gume ili plastike tvrdoće manje od 60 Shore A, ili su s njima prevučene, smatra se da zadovoljavaju zahtjeve navedene u točkama 5. i 6.

3.4 Međutim, sljedeći zahtjevi ne primjenjuju se na prostor između bočne prikolice i motocikla kod motocikala s bočnom prikolicom.

3.5 Kad su mopedi opremljeni pedalama, zadovoljavanje svih ili dijela zahtjeva utvrđenih ovim Pravilnikom s obzirom na pedale nije obvezno. Kad zahtjevi nisu zadovoljeni, proizvođači moraju o tome obavijestiti nadležna tijela koja su zaprimila zahtjev za homolgaciju tipa sastavnog dijela za vanjske izbočine na tipu vozila i istodobno opisati mjere poduzete kako bi se postigla sigurnost.

3.6 U slučaju vozila na dva ili tri kotača koja su opremljena nekim oblikom nosive konstrukcije ili oplatama namijenjenim da potpuno ili djelomično omeđuju vozača ili putnike ili da pokrivaju sastavne dijelove vozila, tijelo nadležno za homologaciju ili tehnička služba može, po svom izboru i u dogovoru s proizvođačem vozila, primijeniti zahtjeve ovoga priloga, ili Priloga II., na cijelo ili dio vozila temeljem ocjene najnepovoljnijeg uvjeta.

4. ISPITNE METODE

4.1 Ispitna naprava i uvjeti ispitivanja

4.1.1 Ispitna naprava mora biti kako je prikazana na crtežu A u Dodatku 1.

4.1.2 Vozilo mora biti u ravnoj crti i u vertikalnom položaju s oba kotača na tlu. Uređaj za upravljanje mora biti slobodno pokretljiv unutar svojih uobičajenih otklona.

Čovjekoliku lutku (‘AM 50 percentil’) ili osobu sličnih fizičkih značajki treba postaviti na ispitno vozilo u uobičajeni položaj u vožnji tako da ne sprječava slobodno pokretanje uređaja za upravljanje.

4.2 Ispitni postupak

Ispitnu napravu treba pomicati od prednjega prema stražnjem kraju vozila i napravu za upravljanje (ako može dodirnuti ispitnu napravu) zakrenuti do krajnjeg položaja. Ispitna naprava mora ostati u dodiru s vozilom (vidi sliku B u Dodatku). Ispitivanje se provodi na obje strane vozila.

5. KRITERIJI

5.1 Kriteriji navedeni u ovoj točki ne primjenjuju se na dijelove na koje se odnose zahtjevi navedeni u točki 6.

5.2 Bez obzira na iznimku navedenu u točki 3.3, primjenjuju se sljedeći najmanji zahtjevi:

5.2.1 Zahtjevi koji se primjenjuju na 1. skupinu dijelova:

5.2.1.1 Dijelovi u obliku plohe:

– uglovi moraju imati polumjer zaobljenja od najmanje 3 mm,

– rubovi moraju imati polumjer zaobljenja najmanje 0,5 mm.

5.2.1.2 Dijelovi u obliku svornjaka:

– promjer svornjaka mora biti najmanje 10 mm,

– rubovi na završetku svornjaka moraju imati polumjer zaobljenja od najmanje 2 mm.

5.2.2 Zahtjevi koji se primjenjuju na 2. skupinu dijelova:

5.2.2.1 Dijelovi u obliku plohe:

– rubovi i uglovi moraju imati polumjer zaobljenja od najmanje 2 mm.

5.2.2.2 Dijelovi u obliku svornjaka:

– ne smiju biti dulji od polovice promjera svornjaka ako je taj promjer manji od 20 mm,

– polumjer zaobljenja rubova na završetku svornjaka mora biti najmanje 2 mm ako je promjer svornjaka najmanje 20 mm.

6. POSEBNI ZAHTJEVI

6.1 Gornji rub vjetrobranskog stakla ili obruba mora imati polumjer zaobljenja od najmanje 2 mm ili dodatno biti prevučen materijalom za zaštitu ruba u skladu s odredbama točke 3.3.

6.2 Kraj poluga za aktiviranje spojke i kočnice moraju biti vidljivo kuglasti i imati polumjer zaobljenja od najmanje 7 mm. Vanjski rubovi tih poluga moraju imati polumjer zaobljenja od najmanje 2 mm. Provjeru treba provesti na polugama u neaktiviranom položaju.

6.3 Prednji rub prednjeg blatobrana mora imati polumjer zaobljenja od najmanje 2 mm.

6.4 Stražnji rub poklopaca na gornjoj strani spremnika goriva u koje bi vozač mogao udariti pri sudaru ne smije stršati više od 15 mm iznad osnovne površine; spojevi s osnovnom površinom moraju biti glatki ili vidno zaobljeni. Ako zahtjev od 15 mm ne može biti zadovoljen, moraju se predvidjeti druga rješenja, poput zaštitne naprave postavljene ispod poklopca (kao primjer, vidi sljedeći crtež).

6.5 Ključi za paljenje mora imati zaštitnu oblogu. Taj se zahtjev ne primjenjuje za preklopne ključeve ili ključeve koji ne vire iznad površine.

DODATAK 1

Ispitna naprava i uvjeti ispitivanja

Slika A

Slika B

PRILOG II.

ZAHTJEVI ZA VANJSKE IZBOČINE NA MOTORNIM VOZILIMA NA DVA ILI TRI KOTAČA, LAKIM ČETVEROCIKLIMA I ČETVEROCIKLIMA

OPĆENITO

Zahtjevi navedeni u Pravilniku TPV 118 koji se odnose na vanjske izbočine motornih vozila kategorije M1 primjenjuju se na motorna vozila na dva ili tri kotača koja su namijenjena prijevozu putnika.

Međutim, s obzirom na raznovrsnost oblika konstrukcije tih vozila, tijelo nadležno za homologaciju ili tehnička služba može, po svom izboru i u dogovoru s proizvođačem vozila, primijeniti zahtjeve ovoga priloga, ili Priloga I. na dio ili sve dijelove vozila temeljem ocjene najnepovoljnijeg uvjeta.

To se također primjenjuje za niže dane zahtjeve za vozila na dva ili tri kotača, lake četverocikle i četverocikle.

Sljedeći zahtjevi primjenjuju se na motorna vozila na dva ili tri kotača, lake četverocikle i četverocikle koji su namijenjeni prijevozu robe.

1. SVRHA

1.1 Ovaj Prilog primjenjuju se na vanjske izbočine ispred stražnje stijenke kabine na vozilima namijenjenim prijevozu robe, koje su ograničene na vanjsku niže određenu površinu. On se ne primjenjuje na vanjske retrovizore, uključujuću njihovo kućište, ili naprave kao što su radioantene ili nosači prtljage.

1.2 Svrha je smanjenje opasnosti ili stupnja tjelesnih ozljeda koje pretrpi osoba u dodiru s vanjskom površinom vozila u slučaju sudara.

2. DEFINICIJE

Za svrhu ovog Priloga:

2.1 »vanjska površina« označava dio vozila ispred stražnje stijenke kabine prema definiciji u točki 2.4, izuzimajući samu stražnju stijenku, ali uključujući sastavne dijelove kao što su prednji blatobran (blatobrani) i prednji branik (ako su ugrađeni) i prednji kotač (kotači);

2.2 »tip vozila s obzirom na vanjske izbočine« označava vozila koja se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na oblik, dimenzije, smjer vožnje i tvrdoću vanjskih dijelova vozila;

2.3 »kabina« označava onaj dio nadogradnje koji čini prostor predviđen za vozača i putnika, uključujući njegova vrata;

2.4 »stražnja stijenka kabine« označava krajnji stražnji dio vanjske površine prostora predviđenoga za vozača i putnika.

2.5 »referentna ravnina« označava vodoravnu ravninu koja prolazi kroz središte prednjeg (prednjih) kotača ili vodoravnu ravninu koja je postavljena na visini od 50 cm od tla, ovisno o tome koja je niža. Ova ravnina određena je za opterećeno vozilo;

2.6 »podna crta« označava krivulju određenu ovim postupkom: stožac s uspravnom osi neodređene visine čiji polukut je 15% u odnosu na okomicu treba uzastopno pomicati oko opterećenog vozila tako da stalno i što niže dodiruje vanjsku površinu nadogradnje. Podna je crta krivulja koja spaja te dodirne točke.

Kod određivanja podne crte ne uzimaju se u obzir ispušne cijevi, kotači ili ograničeni mehanički sastavni dijelovi pričvršćeni na podvozje vozila, kao što su oslonci za dizalicu, držači ovjesa, vezne točke predviđene za vuču ili prijevoz. Za otvore u području izravno iznad kotača treba pretpostaviti da su nadomješteni zamišljenom površinom koja se izravno uklapa u susjednu vanjsku površinu. Kod određivanja podne crte, ovisno o tipu određenoga vozila, treba uzeti u obzir krajnji obris nadogradnje, blatobran ili blatobrane (ako su ugrađeni) i vanjske kutove profila branika (ako je ugrađen).

2.7 »polumjer zaobljenja« označava polumjer ‘r’ luka kružnice koja se najbliže uklapa u zaobljeni oblik odgovarajućega dijela.

2.8 »opterećeno vozilo« podrazumijeva vozilo opterećeno do najveće tehnički dopuštene mase, tako da je razdioba opterećenje po osovinama u skladu s proizvođačevim uputama.

3. OPĆI ZAHTJEVI

3.1 Odredbe ovog Priloga ne primjenjuju se na one dijelove ‘vanjske površine’ koji su smješteni, kad je vozilo neopterećeno i sva su vrata, prozori i otvori za prolaz u kabinu itd. zatvoreni:

3.1.1 izvan područja čija je gornja granica vodoravna ravnina postavljena na visini od 2 m iznad tla i donja granica, po izboru proizvođača, referentna ravnina određena u točki 2.5 ili podna crta određena u točki 2.6,

ili

3.1.2 smješteni tako da se u stanju mirovanja ne mogu dodirnuti kuglom promjera 100 mm.

3.1.3 Kad je referentna ravnina donja granica područja, uzimaju se također u obzir dijelovi vozila ispod referentne ravnine koji se nalaze između dviju vertikalnih ravnina, od kojih jedna dodiruje vanjsku površinu vozila i druga je s njom usporedna i postavljena 80 mm prema unutrašnjosti vozila od točke u kojoj referentna ravnina dodiruje nadogradnju vozila.

3.2 ‘Vanjska površina’ vozila ne smije imati dijelova koji strše i koji bi mogli zahvatiti pješake, bicikliste ili motocikliste.

3.3 Sastavni dijelovi navedeni u točki 4. ne smiju imati šiljastih ili oštrih dijelova koji strše ni izbočina koje bi svojim oblikom, dimenzijama, usmjerenjem ili tvrdoćom mogle povećati opasnost ili težinu tjelesne ozljede osobe udarene ili okrznute vanjskom površinom u slučaju sudara.

3.4 Dijelovi vanjske površine koji strše, a čija tvrdoća nije veća od 60 prema Shoreu A, mogu imati polumjer zaobljenja manji od vrijednosti navedenih u točki 4.

3.5 Ako je polumjer zaobljenja neke vanjske izbočine manji od 2,5 mm, kao odstupanje od zahtjeva u točki 4., ona može biti pokrivena nekom zaštitom koja ima značajke određene u točki 3.4.

4. POSEBNI ZAHTJEVI

4.1 Ukrasi, trgovačke oznake, trgovački logotipovi u obliku slova i brojki

4.1.1 Ukrasi, trgovačke oznake, trgovački logotipovi u obliku slova i brojki ne smiju imati polumjere zaobljenja manje od 2,5 mm. Taj se zahtjev ne primjenjuje na sastavne dijelove koji strše manje od 5 mm iznad susjedne površine, pod uvjetom da nemaju oštrih rubova usmjerenih prema van.

4.1.2 Ukrasi, trgovačke oznake, trgovački logotipovi u obliku slova i brojki koji strše više od 10 mm iznad susjedne površine moraju se uvući, odvojiti ili saviti kad sila od 10 daN djeluje na njihovu najistaknutiju točku u bilo kojemu smjeru u ravnini koja je približno usporedna s površinom na koju su postavljeni.

Za primjenu sile od 10 daN treba uporabiti čekić s ravnim čelom, promjera koji nije veći od 50 mm. Kad to nije moguće, treba uporabiti drugi istovrijedan postupak. Kad se ukrasi jednom uvuku, odvoje ili iskrive, preostali dijelovi ne smiju stršati više od 10 mm ili imati šiljaste, oštre ili rezne rubove.

4.2 Izbočeni rubovi i obruči glavnih svjetala

4.2.1 Izbočeni rubovi i obruči dopušteni su na glavnim svjetlima pod uvjetom da u odnosu na vanjsku prozirnu površinu glavnog svjetla ne strše više od 30 mm te da im polumjer zaobljenja u svakoj točki ne bude manji od 2,5 mm.

4.2.2 Uvlačna glavna svjetla moraju zadovoljavati zahtjeve navedene u točki 4.2.1 u radnome i uvučenu položaju.

4.2.3 Odredbe iz točke 4.2.1 ne primjenjuju se na glavna svjetla koja su uvučena u nadogradnju ili su natkrivena nadogradnjom, pod uvjetom da ona zadovoljava zahtjeve iz točke 3.2.

4.3 Rešetke

Dijelovi rešetke moraju imati polumjer zaobljenja najmanje

– 2,5 mm ako razmak između dva susjedna elementa nije veći od 40 mm

– 1 mm ako je taj razmak između 25 mm i 40 mm

– 0,5 mm ako je taj razmak manji od 25 mm.

4.4 Naprave za brisanje i pranje vjetrobranskog stakla i glavnih svjetala

4.4.1 Gore navedene naprave moraju biti ugrađene tako da vratilo brisača bude u zaštitnom kućištu koje ima polumjer zaobljenja najmanje 2,5 mm i površinu od najmanje 150 mm², određene na projekciji poprečnog presjeka u ravnini koja je na razmaku ne većem od 6,5 mm od točke koja najviše strši.

4.4.2 Sapnice naprava za pranje vjetrobranskog stakla i glavnih svjetala moraju biti zaobljene s polumjerom najmanje 2,5 mm. Ako strše manje od 5 mm, oštri rubovi koji strše moraju biti glatko polirani.

4.5 Blatobran (ako je ugrađen)

Ako je blatobran dio vozila koji se nalazi najdalje ispred kabine, njegovi sastavni dijelovi moraju biti konstruirani tako da svi kruti dijelovi s licem na vanjskoj strani imaju polumjer zaobljenja od najmanje 5 mm.

4.6 Zaštitne naprave (blatobrani) (ako su ugrađene)

4.6.1 Završeci prednjih zaštitnih naprava moraju biti okrenuti dolje prema vanjskoj površini nadogradnje.

4.6.2 Sastavni dijelovi prednjih zaštitnih naprava moraju biti konstruirani tako da sve krute vanjske površine koje strše imaju polumjer zaobljenja od najmanje 5 mm.

4.6.3 Naprave kao što su kuke za vuču i vitla ne smiju stršati iznad krajnje prednje površine branika. Međutim, vitla mogu stršati iznad krajnje prednje površine branika pod uvjetom da su prekrivena, kad se ne upotrebljavaju, odgovarajućom zaštitnom napravom koja ima polumjer zaobljenja najmanje 2,5 mm.

4.6.4 Zahtjevi iz točke 4.6.2 ne primjenjuju se na sastavne dijelove branika ili na braniku ili na umetke na braniku s izbočinama manjim od 5 mm. Rubovi naprava koji strše više od 5 mm moraju biti glatko polirani. Posebni zahtjevi za naprave pričvršćene na branike i na koje se odnose druge točke ovog Priloga i dalje vrijede.

4.7 Kvake, šarke i tipkala na vratima, poklopci prtljažnika i motora; zakretni prozori, poklopci i rukohvati za pridržavanje

4.7.1 Tipkala ne smiju stršati više od 30 mm, rukohvati za pridržavanje i držači na poklopcu motora ne više od 70 mm i u svim drugim slučajevima ne više od 50 mm. Njihov polumjer zaobljenja mora biti najmanje 2,5 mm.

4.7.2 Ako se kvake na bočnim vratima okreću pri otvaranju ili zatvaranju, moraju zadovoljavati jedan od ova dva zahtjeva:

4.7.2.1 u slučaju kvaka koje se zakreću usporedno s ravninom vrata, slobodni završetak kvake u položaju otvaranja vrata mora biti usmjeren prema unatrag. Završetak takvih kvaka mora biti okrenut prema ravnini vrata i mora biti ugrađen u zaštitnu oblogu ili uvučen;

4.7.2.2 kvake koje se zakreću prema van u smjeru koji nije usporedan s ravninom vrata, kad su u zatvorenom položaju moraju se nalaziti u zaštitnom kućištu ili biti uvučene.

Slobodni završetak kvake treba biti okrenut unatrag ili prema dolje. Međutim, kvake koje ne zadovoljavaju taj posljednji zahtjev mogu biti prihvaćene:

– ako imaju nezavisan povratni mehanizam;

– ako ne strše više od 15 mm kad se povratni mehanizam pokvari;

– ako im je u otvorenom položaju polumjer zaobljenja najmanje 2,5 mm (taj se zahtjev ne primjenjuje ako je u potpuno otvorenom položaju stršanje manje od 5 mm, a u tom slučaju rubovi dijelova koji strše moraju biti glatko polirani);

– ako površina njihova slobodnog kraja, mjereno na razmaku manjem od 6,5 mm od točke koja najdalje strši naprijed, nije manja od 150 mm²,

4.8 Bočni skretači za zrak i kišu i naprave za sprečavanje prljanja prozora

Rubovi koji mogu stršati moraju biti zaobljeni polumjerom od najmanje 1 mm.

4.9 Rubovi limova

4.9.1 Rubovi limova dopušteni su pod uvjetom da su prekriveni zaštitom zaobljenom polumjerom od najmanje 2,5 mm ili materijalom koji zadovoljava zahtjeve točke 3.4.

4.10 Matice kotača, poklopci glavine i zaštitne naprave

4.10.1 Matice kotača, poklopci glavine i zaštitne naprave ne smiju imati izbočina u obliku krilaca.

4.10.2 Kad vozilo vozi pravocrtno, osim guma, nijedan dio kotača koji se nalazi iznad vodoravne ravnine koja prolazi kroz njihovu os vrtnje ne smije, u vodoravnoj ravnini, stršati iznad vertikalne projekcije ruba nadogradnje iznad kotača. Međutim, ako funkcionalni zahtjevi to opravdavaju, zaštitne naprave koje pokrivaju matice kotača i glavine mogu stršati iznad vertikalne projekcije tog ruba pod uvjetom da polumjer zakrivljenosti površine dijela koji strši ne bude manji od 5 mm te da izbočina, iznad vertikalne projekcije ruba nadogradnje, ni u kojemu slučaju ne prelazi 30 mm.

4.10.3 Zaštitna ili zaštitne naprave u skladu s točka 4.10.2 moraju se ugraditi kad matice i vijci strše iznad ravnine projekcije vanjske površine guma (dio guma koji se nalazi iznad vodoravne ravnine koja prolazi kroz os vrtnje kotača).

4.11 Oslonci za dizalicu i ispušna cijev (ispušne cijevi)

4.11.1 Oslonci za dizalicu i ispušna cijev (ispušne cijevi), ako postoji (postoje), ne smiju stršati više od 10 mm iznad vertikalne projekcije podne crte ili vertikalne projekcije presjeka referentne ravnine s vanjskom površinom vozila.

4.11.2 Kao odstupanje od tog zahtjeva, ispušna cijev može stršati više od 10 mm pod uvjetom da su njezini krajnji oštri rubovi zaobljeni s polumjerom zaobljenja od najmanje 2,5 mm.

4.12 Izbočine i razmaci moraju se mjeriti u skladu sa zahtjevima navedenim u Dodatku.

DODATAK

Mjerenje izbočina i razmaka

1. POSTUPAK ODREĐIVNJA DIMENZIJE IZBOČINE NA SASTAVNOM DIJELU KOJI JE UGRAĐEN NA VANJSKOJ POVRŠINI

1.1 Dimenzija izbočine sastavnog dijela koji je ugrađen na ispupčenu površinu može se odrediti izravnim mjerenjem ili s pomoću crteža odgovarajućeg presjeka tog sastavnog dijela u njegovom ugrađenu položaju.

1.2 Kad se dimenzija izbočine sastavnog dijela koji je ugrađen na površinu koja nije ispupčena ne može odrediti jednostavnim mjerenjem, ona se mora odrediti iz najveće promjene razmaka središta kugle promjera 100 mm u odnosu na osnovnu crtu površine kad se kugla pomiče preko tog sastavnog dijela stalno ga dodirujući. Slika 1. pokazuje jedan primjer primjene tog postupka.

1.3 Dimenzija izbočine rukohvata za pridržavanje, posebno, mora se mjeriti u odnosu na ravninu koja prolazi kroz točke pričvršćenja tih rukohvata. Slika 2. pokazuje jedan primjer.

2. POSTUPAK ODREĐIVNJA DIMENZIJE IZBOČINE NA IZBOČENIM RUBOVIMA I OBRUČIMA GLAVNIH SVJETALA

2.1 Izbočina na vanjskoj površini glavnog svjetla mora se mjeriti vodoravno od točke dodira kugle promjera 100 mm, kao što je prikazano na slici 3.

3. POSTUPAK ODREĐIVNJA VELIČINE RAZMAKA ILI PROSTORA IZMEĐU DIJELOVA REŠETKE

Veličina razmaka ili prostora između dijelova rešetke mora se odrediti pomoću razmaka između dviju ravnina koje prolaze kroz točke dodira kugle i okomito na pravac koji spaja te točke dodira. Slike 4. i 5. pokazuju primjere primjene tog postupka.

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3.

Slika 4.

PRILOG III.

DODATAK 1

Opisni dokument s obzirom na vanjske izbočine za tip motornog vozila na dva ili tri kotača

(treba priložiti uz zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela kad je podnesen odvojeno od zahtjeva za homologaciju tipa vozila)

Zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela s obzirom na vanjske izbočine za tip motornog vozila na dva ili tri kotača mora sadržavati podatke navedene u dijelu A Priloga II. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača u sljedećim točkama:

– 0.1,

– 0.2,

– 0.4 – 0.6,

– 1.1,

– 1.2.

U slučaju koji je predviđen točkom 3.5 Priloga I. ovog poglavlja, po potrebi, treba opisati mjere poduzete u svrhu osiguravanja sigurnosti.

DODATAK 2

Certifikat o homologacija tipa sastavnog dijela s obzirom na vanjske izbočine za tip motornog vozila na dva ili tri kotača

OBRAZAC

Homologacija tipa sastavnog dijela br.: ...... Izmjena/dopuna br.: .....

1. Marka ili trgovačka oznaka vozila:

2. Tip vozila:

3. Naziv i adresa proizvođača:

4. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača

5. Vozilo dostavljeno na ispitivanje dana:

6. Homologacija je tipa sastavnog dijela dodijeljena/odbijena[4](1)

7. Mjesto.

8. Datum:.

9. Potpis:.

[1](*) Ovaj Pravilnik preuzima sadržaj Direktive 1997/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o određenim sastavnim dijelovima i značajkama motornih vozila na dva ili tri kotača, uključujući izmjene i dopune u direktivama 2002/51/EZ i 2006/27/EZ.

[2](**) Radi jednostavnije uporabe Pravilnik TPV 212 razdijeljen je na 12 dijelova od kojih se svaki odnosi na jednu zasebnu cjelinu. Ovaj dio se odnosi na vanjske izbočine na vozilima na dva ili tri kotača, Poglavlje 3 Direktive.

[3](1) Definicija vozila i kategorizacija dani su u članku 2. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača (»Narodne novine« br. 115/04).

[4](1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_01_4_119.html