Objavljeno u NN 13/17 od 10.02.2017.:

 

Hrvatska narodna banka

Na temelju članka 43. stavka 2. točke 9. i članka 86. stavka 3. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) i članaka 49., 51., 53. i 54. Zakona o deviznom poslovanju (»Narodne novine«, br. 96/2003., 140/2005., 132/2006., 150/2008., 92/2009., 133/2009. – Zakon o platnom prometu, 153/2009., 145/2010. i 76/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

 

ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O PRIKUPLJANJU PODATAKA ZA POTREBE SASTAVLJANJA PLATNE BILANCE, STANJA INOZEMNOG DUGA I STANJA MEĐUNARODNIH ULAGANJA

Članak 1.

U Odluci o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (»Narodne novine«, br. 103/2012., 10/2014. i 45/2015.) u članku 2. stavku 1. točki 2. iza riječi »Republici Hrvatskoj,« dodaju se riječi »uključujući i podružnice kreditnih institucija iz druge države članice Europske unije za koje je njezino nadležno tijelo dostavilo obavijest Hrvatskoj narodnoj banci o osnivanju podružnice u Republici Hrvatskoj i podružnice kreditnih institucija iz trećih država koje su od Hrvatske narodna banke dobile odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće države,«.

Članak 2.

U članku 5. točka 5. briše se, a dosadašnja točka 6. postaje točka 5.

Članak 3.

U članku 8. stavku 2. podtočka 2. i podtočka 4. mijenjaju se tako da glase:

»2) neizravne prijenose imovine između inozemnog trgovačkog društva i njegove podružnice rezidenta, primjerice plaćanja od strane inozemnog trgovačkog društva trećoj osobi, a na ime podmirivanja dugovanja rezidenta koji je podružnica tog trgovačkog društva ili naplata od strane inozemnog trgovačkog društva od treće osobe, a na ime potraživanja rezidenta koji je podružnica tog trgovačkog društva, ako je ukupna vrijednost neizravno prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 500.000 kuna,

4) neizravne prijenose imovine između trgovačkog društva rezidenta i njegovih podružnica u inozemstvu, primjerice plaćanja od strane trgovačkog društva rezidenta trećoj osobi, a na ime podmirivanja dugovanja inozemnih podružnica tog trgovačkog društva ili naplata od strane trgovačkog društva rezidenta od treće osobe, a na ime potraživanja inozemnih podružnica tog trgovačkog društva, ako je ukupna vrijednost neizravno prenesene imovine u jednom mjesecu najmanje 500.000 kuna.«.

Članak 4.

Poglavlje pod točkom 5. pod nazivom »Agregatno mjesečno izvješće o izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima« te članci 18., 19. i 20. brišu se, a poglavlje pod dosadašnjom točkom 6. pod nazivom »Izvješće o dividendama i ostalim oblicima udjela u dobiti« postaje poglavlje pod točkom 5. istog naziva.

Članak 5.

Članak 25. mijenja se tako da glasi:

»Izvješće o poslovima s vrijednosnim papirima jest Prijava izdavanja dužničkih vrijednosnih papira u inozemstvu.«

Članak 6.

Poglavlje pod točkom 1. pod nazivom »Mjesečno izvješće o ulaganjima rezidenata u dužničke vrijednosne papire koje su izdali nerezidenti« i članci 26., 27. i 28. te poglavlje pod točkom 3. pod nazivom »Agregatno mjesečno izvješće o ulaganjima u dužničke vrijednosne papire« i članci 31., 32. i 33. brišu se, a poglavlje pod točkom 2. pod nazivom »Prijava izdavanja dužničkih vrijednosnih papira u inozemstvu« postaje poglavlje pod točkom 1. istog naziva.

Članak 7.

Članak 37. mijenja se tako da glasi:

»Izvješća o kreditnim poslovima obuhvaćaju:

1) Mjesečno izvješće o kratkoročnim komercijalnim kreditima,

2) Mjesečno izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom,

3) Prijavu ostalih kreditnih poslova s inozemstvom,

4) Godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom,

5) Izvješće o kreditnim poslovima stanovništva,

6) Povremena izvješća o kratkoročnim komercijalnim kreditima i

7)Jednokratno izvješće o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva.«

Članak 8.

U članku 42. stavak 5. briše se.

Članak 9.

U članku 43. stavku 1. iza riječi »dostavljanja« dodaje se riječ »mjesečnog«, a iza riječi »poslovima« dodaju se riječi »s inozemstvom«.

Točka 2. pod a) mijenja se tako da glasi:

»a) financijske institucije i financijski posrednici – obuhvaćaju Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, društva za osiguranje, mirovinske fondove, investicijske fondove, odnosno društva za upravljanje investicijskim fondovima (osim novčanih fondova), kreditne unije, institucije za faktoring i leasing, pravne osobe koje pružaju uslugu kartičnog poslovanja te sve ostale nespomenute financijske institucije i posrednike, odnosno Hrvatsku banku za obnovu i razvitak te sve jedinice klasificirane u sektore S. 124 Ne-novčani investicijski fondovi, S.125 Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (ova skupina jedinica uključuje i kreditne institucije u stečaju), S.126 Pomoćne financijske institucije, S.127 Društva koja se bave prijenosom financijskih sredstava i zajmodavci, S.128 Osiguravajuća društva i S.129 Mirovinski fondovi, u skladu s Odlukom DZS-a,«.

Članak 10.

Iza članka 49. dodaje se novo poglavlje pod novom točkom 3. pod nazivom »3. Prijava ostalih kreditnih poslova s inozemstvom«.

Članak 11.

U članku 50. mijenjaju se stavak 2. i stavak 3. tako da glase:

»(2) Nefinancijska društva iz stavka 1. ovog članka obvezna su Hrvatskoj narodnoj banci, u roku od 10 radnih dana nakon isteka mjeseca u kojem je nastupila obveza prijave iz stavka 1. ovog članka, dostaviti prijavu koja sadržava popis kreditnih poslova s inozemstvom s podacima o ugovorenom iznosu kreditnog posla, stanju iskorištene neotplaćene glavnice, stanju ugovorene neiskorištene glavnice i ulagačkoj povezanosti između rezidenta i nerezidenta iz stavka 1. ovog članka, i to na obrascu Prijava ostalih kreditnih poslova s inozemstvom (POP-INOK).

(3) Na temelju dostavljenog obrasca POP-INOK Hrvatska narodna banka donijet će odluku o potrebi uključivanja društva u uzorak privatnih nefinancijskih društava koja izvještavaju u skladu s odredbama članaka 47., 48. i 49. ove Odluke, odnosno kao obveznici druge skupine pod 2.d) iz članka 43.«

Članak 12.

Poglavlje pod dosadašnjom točkom 3. pod nazivom »Godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom« postaje poglavlje pod točkom 4. istog naziva, a poglavlje pod dosadašnjom točkom 4. pod nazivom »Izvješće o kreditnim poslovima stanovništva« postaje poglavlje pod točkom 5. istog naziva.

Članak 13.

Iza članka 54.a dodaje se poglavlje pod točkom 7. pod nazivom »7. Jednokratno izvješće o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva« i članak 54.b, koji glasi:

»(1) Rezidenti koji su drugog rezidenta doveli u položaj dužnika po kreditnom poslu s inozemstvom, a dužnika su upoznali s promjenom vjerovnika, dužni su o tom poslu jednokratno izvijestiti na obrascu JI-POD (Jednokratno izvješće o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva).

(2) Rezidenti su obvezni jednokratno izvijestiti i o poslovima u kojima su otkupili dug ili dio duga drugog rezidenta prema nerezidentu. O takvim poslovima rezidenti izvješćuju dostavom obrasca JI-POD (Jednokratno izvješće o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva).

(3) Rezidenti iz stavka 1. ovog članka koji o poslovima iz istog stavka već izvješćuju putem mjesečnog izvješća INOK-DEP, nisu obveznici dostave Jednokratnog izvješća o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva.

(4) Obrazac JI-POD iz stavaka 1. i 2. ovog članka rezidenti dostavljaju u roku od 10 radnih dana od isteka mjeseca u kojemu je sklopljen posao (zaključen ugovor) o prodaji međurezidentnog duga nerezidentu ili otkupu inozemnog duga hrvatskog rezidenta od nerezidenta.«

Članak 14.

U članku 58. stavcima 2. i 4. na kraju rečenice briše se točka i dodaje zarez te riječi »i to na obrascu POP-INOD.«.

Članak 15.

U članku 59. stavku 1. iza riječi »obvezu« dodaje se riječ »mjesečnog«.

Članak 16.

Članak 62. mijenja se tako da glasi:

»Obveznici izvješćivanja uključeni u statističko istraživanje o međunarodnim transakcijama povezanim s građevinskim uslugama dužni su izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o transakcijama rezidenata koji pružaju građevinske usluge u inozemstvu.«

Članak 17.

Članak 71. stavak 2. mijenja se tako da glasi:

»(2) Obveznici izvješćivanja iz članka 70. ove Odluke dužni su popunjeni obrazac iz stavka 1. ovog članka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci jedanput godišnje, i to najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.«

Članak 18.

Članak 78. mijenja se tako da glasi:

»Statističkim istraživanjem o međunarodnim transakcijama povezanim s uslugama osiguranja Hrvatska narodna banka prikuplja podatke o prihodima i rashodima rezidentnih društava za osiguranje i rezidentnih društava za reosiguranje te podružnica nerezidentnih društava za osiguranje i nerezidentnih društava za reosiguranje koje su registrirane u Republici Hrvatskoj od pružanja usluga osiguranja nerezidentima.«

Članak 19.

U članku 80. mijenja se stavak 1. tako da glasi:

»(1) Podaci iz članka 78. ove Odluke dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci na obrascu OS-HO (Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s osiguranjem).«

U stavku drugom riječ »Obrasci« zamjenjuje se riječju »Obrazac«, riječ »dostavljaju« riječju »dostavlja«, a riječ »njima« zamjenjuje se riječju »njemu«.

Članak 20.

U članku 81. riječ »obrasce« zamjenjuje se riječju »obrazac«.

Članak 21.

U članku 87. stavku 2. riječi »člankom 9. Zakona o kreditnim institucijama« zamjenjuju se riječima »člankom 3. točkom 9. Zakona o kreditnim institucijama«.

Članak 22.

U članku 91. stavci 1. i 2. mijenjaju se tako da glase:

»(1) Obrasci izvješćivanja IU-IP, IU-IPP, IU-P, IU-N, IU-NI, IU-DIV, KZ2, KO2, K3, GOD-INOK, POP-INOK, POP-INOD, JI-POD, US-GP, FI i DOH-Q, njihov oblik, sadržaj i metodološke upute za popunjavanje propisuju se Uputom za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u papirnatom obliku.

(2) Izvještajne tablice izvješća INOK-DEP, KD-ZO, US-PB, OS-HO, TR-HT, TR-HO, TR-IT, IU-T2, GRAD-USL i OPL-M, njihov oblik, sadržaj, način dostavljanja i metodološke upute za popunjavanje propisuju se Uputom za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u elektroničkom obliku.«

Članak 23.

Uputa za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u papirnatom obliku, a koja je sastavni dio Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (»Narodne novine«, br. 103/2012., 10/2014. i 45/2015.) zamjenjuje se Uputom za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u papirnatom obliku, koja je u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio.

Članak 24.

Uputa za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u elektroničkom obliku, a koja je sastavni dio Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (»Narodne novine«, br. 103/2012., 10/2014. i 45/2015.) zamjenjuje se Uputom za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u elektroničkom obliku, koja je u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio.

Članak 25.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

O.br: 37-020/01-17/BV

Zagreb, 31. siječnja 2017.

Guverner Hrvatske narodne banke prof. dr. sc. Boris Vujčić, v. r.

UPUTA ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠĆA PROPISANIH ODLUKOM O PRIKUPLJANJU PODATAKA ZA POTREBE SASTAVLJANJA PLATNE BILANCE, STANJA INOZEMNOG DUGA I STANJA MEĐUNARODNIH ULAGANJA KOJA SE HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI DOSTAVLJAJU U PAPIRNATOM OBLIKU

1. Opće odredbe

1.1. Ovom Uputom detaljno se propisuju obrasci izvješćivanja propisani Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (dalje u tekstu: Odluka) koji se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u papirnatom obliku, njihov oblik, sadržaj i metodološke upute za popunjavanje.

1.2. Ovom Uputom propisani su sljedeći obrasci:

1. IU-IP – Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja

2. IU-IPP – Prijava inozemnoga vlasničkog ulaganja za podružnice

3. IU-P – Upitnik o transakcijama između matičnih trgovačkih društava i njihovih podružnica

4. IU-N – Međunarodne transakcije povezane s nekretninama

5. IU-NI – Prijava prometa nekretnina u inozemstvu

6. IU-DIV – Inozemna ulaganja, isplate dividendi i ostalih oblika udjela u dobiti

7. KZ2 – Upitnik o kreditnom poslu zaduženja

8. KO2 – Upitnik o kreditnom poslu odobrenja

9. K3 – Pregled korištenja kredita, otplate glavnice i plaćanja kamate (za kredite zaduženja i kredite odobrenja)

10. GOD-INOK – Godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom

11. US-GP – Godišnje izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom

12. FI – Prijava ulaganja u financijske izvedenice

13. DOH-Q – Upitnik o isplaćenim dohocima nerezidentima

14. POP-INOK – Prijava ostalih kreditnih poslova s inozemstvom

15. POP-INOD – Prijava depozitnih poslova s inozemstvom

16. JI-POD – Jednokratno izvješće o prodaji duga inozemstvu i/ili otkupu duga od inozemstva

1.3. Popunjeni obrasci iz točke 1.2. ove Upute dostavljaju se poštom na adresu:

Hrvatska narodna banka

Sektor statistike

Direkcija za opću ekonomsku statistiku i statistiku odnosa s inozemstvom

Trg hrvatskih velikana 3

10002 Zagreb

1.4. Obrasci se mogu dostaviti i e-poštom na sljedeće e-adrese:

– obrasci IU-IP, IU-IPP, IU-P, IU-N, IU-NI, IU-DIV na e-adresu: [email protected]

– obrasci US-GP, FI, DOH-Q na e-adresu [email protected]

– obrasci GOD-INOK, POP-INOK, JI-POD, KZ2, KO2, K3 na e-adresu [email protected]

– obrazac POP-INOD na e-adresu [email protected].

Na navedene e-adrese šalju se i pitanja vezana uz popunjavanje obrazaca.

1.5. Obveznici izvješćivanja mogu sami kreirati izvještajne tablice obrazaca iz točke 1.2. ove Upute, pri čemu su dužni poštivati sve elemente propisane ovom Uputom.

1. OBRAZAC IU-IP – PRIJAVA INOZEMNOGA VLASNIČKOG ULAGANJA

Osnovne upute za popunjavanje

Izvještajni subjekt u okviru ovog Upitnika je rezident – pravna ili fizička osoba u čije se ime Upitnik popunjava.

Izravna vlasnička ulaganja – vlasnička ulaganja kod kojih ulagač nakon obavljenog ulaganja ima najmanje 10% udjela u kapitalu neke pravne osobe.

U izravna vlasnička ulaganja, osim toga, ulaze i ulaganja horizontalno povezana poduzeća, te »obrnuta ulaganja«.

Izravna vlasnička ulaganja, horizontalna povezanost (fellow enterprises). Ovakav specifičan oblik izravnih vlasničkih ulaganja podrazumijeva ulaganja kod kojih ulagač posjeduje manje od 10% udjela u kapitalu, ako je ulagač dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt. U ovom smislu grupu poduzeća čine pravne osobe nad kojima izravno ili neizravno upravljanje obavlja jedinstvena pravna ili fizička osoba.

Ukoliko je inozemni ulagač pravna osoba navedena u šifrarniku B, (inozemna pravna osoba u kojoj izvještajni subjekt ima više od 10%), a čije ulaganje iznosi manje od 10% u izvještajni subjekt, radi se o »obrnutom ulaganju« kao obliku izravnog vlasničkog ulaganja. Jednako tako, ukoliko izvještajni subjekt ulaže manje od 10% u inozemno društvo koje je njegov vlasnik, ulaganje se smatra izravnim vlasničkim ulaganjem.

Portfeljna vlasnička ulaganja – vlasnička ulaganja kod kojih ulagač nakon obavljenog ulaganja ima manje od 10% udjela u kapitalu neke pravne osobe, a nisu dio iste grupe poduzeća

Ulaganja u investicijske fondove u inozemstvo također se tretiraju kao portfeljna ulaganja.

Domaći investicijski fondovi nisu obvezni popunjavati i podnositi ovaj obrazac.

Za portfeljna vlasnička ulaganja u svim tablicama popunjavaju se samo rubrike označene zvjezdicom (*).

A. VLASNIČKA ULAGANJA IZ INOZEMSTVA

Šifrarnik A.

 

 

Za portfeljna vlasnička ulaganja popunjavaju se samo rubrike označene zvjezdicom!

Šifra inozemnog ulagača – Ovim se šiframa valja koristiti u Tablici A.1. Podaci o ulaganju kako bi se navedene transakcije iz te tablice mogle pripisati odgovarajućem inozemnom ulagaču u Šifrarniku A.

Izravnom ulagaču koji nakon obavljenog ulaganja posjeduje barem 10% udjela u kapitalu izvještajnog subjekta, dodjeljuje se šifra A iza koje slijedi troznamenkasta brojčana oznaka (npr. A001). Jednom dodijeljena šifra veže se uz istog subjekta. Ukoliko se pojavi novi inozemni ulagač, dodjeljuje mu se nova šifra, A002 i tako redom.

Za specifičan oblik izravnog ulaganja kod kojeg postoji horizontalna povezanost (opisan u uvodnim napomenama) šifriranje se obavlja na sljedeći način:

Ukoliko inozemni ulagač posjeduje manje od 10% vlasničkog udjela u izvještajnom subjektu i dio je iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt te imaju zajedničkog konačnog vlasnika nerezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FA iza koje slijedi troznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FA001 (eng. »fellow enterprise«). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Ukoliko inozemni ulagač posjeduje manje od 10% vlasničkog udjela u izvještajnom subjektu i dio je grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog konačnog vlasnika rezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FB iza koje slijedi troznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FB001 (eng. »fellow enterprise«). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Pod konačnim vlasnikom podrazumijeva se pravna ili fizička osoba koja ima kontrolu nad upravljanjem grupom poduzeća.

Kod »obrnutih ulaganja«, kao specifičnog oblika izravnih ulaganja, koristi se šifra B.

Za portfeljne ulagače koji ulažu u vrijednosne papire (dionice), te nakon obavljenog ulaganja posjeduju manje od 10% udjela u kapitalu izvještajnog subjekta, unosi se šifra sastavljena od slova C i dvoslovne oznake zemlje. Za portfeljne ulagače koji ulažu u vlasničke udjele (koji nisu dionice) unosi se šifra sastavljena od slova O i dvoslovne oznake zemlje. Dvoslovna oznaka upisuje se prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznake međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Tako se npr. portfeljna ulaganja u dionice izvještajnog subjekta od strane ulagača iz Austrije unose sa šifrom C-AT.

Zemlja inozemnog ulagača – Unosi se dvoslovna oznaka zemlje u kojoj inozemni ulagač ima sjedište, prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1., a za međunarodne institucije unosi se oznaka iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna oznaka XK.

Naziv inozemnog ulagača – Unosi se točan naziv inozemnog ulagača.

Način ulaska u vlasničku strukturu – Unosi se jedan od modaliteta ulaska inozemnog ulagača u vlasničku strukturu izvještajnog subjekta prema sljedećem šifrarniku:

1 – osnivanjem pravne osobe (samostalno ili zajedno s drugim inozemnim ili domaćim ulagačem/ulagačima)

3 – preuzimanjem udjela u kapitalu u procesu privatizacije

4 – preuzimanjem udjela u kapitalu od drugih domaćih ili inozemnih pravnih ili fizičkih osoba.

Djelatnost inozemnog vlasnika – Unosi se NACE Rev.2 (National Classification of Economic Activities), šifra djelatnosti inozemnog vlasnika od četiri znamenke. Šifra djelatnosti NACE Rev.2 odgovara šifri djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007) koja se upotrebljava u Republici Hrvatskoj. Popunjava se samo za pravne osobe odnosno za inozemne ulagače koji imaju najmanje 10% udjela u kapitalu izvještajnog subjekta.

Postotak udjela u kapitalu unosi se postotak udjela koji ima inozemni ulagač nakon zadnje prijavljene transakcije. Za portfeljne ulagače se unosi udio u kapitalu (na dvije decimale) na nivou pojedine zemlje iz kojih svaki od ulagača sudjeluje s manje od 10% u kapitalu (primjerice, ako u izvještajni subjekt ulažu tri ulagača iz Austrije koji imaju redom 2%, 3% i 6% udjela, u ovu se rubriku upisuje za šifru C-AT 11%).

 

 

Za portfeljna vlasnička ulaganja popunjavaju se samo rubrike označene zvjezdicom!

Šifra inozemnog ulagača* – Unosi se šifra iz Šifrarnika A. Za portfeljne ulagače transakcije se iskazuju agregirano na razini zemlje i mjeseca.

Mjesec* – Unosi se šesteroznamenkasta oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj 2017. unosi se 201701) na koji se transakcija odnosi. Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica ili udjela u kapitalu, a ne mjesec njegova ugovaranja ili upisa u registar Trgovačkog suda.

Tržišna vrijednost ulaganja* – Unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom. U nedostatku informacija, može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću.

Ako su uplaćeni u novcu, unosi se uplaćeni iznos, bez obzira na to je li mu svrha osnivački ulog, dokapitalizacija ili je plaćen trećoj osobi – pravnoj ili fizičkoj (ili Hrvatskom fondu za privatizaciju) radi stjecanja dionica/udjela u kapitalu.

Transakcije koje rezultiraju povećanjem kapitala, ali ne temeljnoga kapitala, već npr. pričuva pravne osobe, također se unose. Za druge načine stjecanja dionica ili udjela u kapitalu (stvari, prava i licencije ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uložene imovine (u nedostatku informacija, može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću).

U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u udio u kapitalu), unosi se vrijednost duga koji se pretvara u temeljni kapital.

Neparticipirajuće povlaštene dionice treba izdvojiti od kupnje/prodaje običnih dionica/udjela u kapitalu i kod Načina plaćanja upisati »P«.

Svaka prodaja udjela u kapitalu odnosno povlačenje inozemnoga kapitala unosi se s negativnim predznakom.

Vrsta vlasničkog ulaganja – Unosi se šifra koja odgovara vrsti vlasničkog ulaganja:

 

 

Napomena: u slučajevima prijenosa vlasničkih udjela s jednog nerezidenta na drugog nerezidenta, treba prikazati obje transakcije, na način da se kupnja prikazuje s pozitivnim, a prodaja s negativnim predznakom.

Način plaćanja – Unosi se šifra načina plaćanja dionica ili udjela u kapitalu prema sljedećem šifrarniku:

 

 

Napomena:

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja inozemnog ulagača prema izvještajnom subjektu s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4 – prava i licencije, nego 5.

Modalitet 7 – financijska potraživanja/imovina (osim dionica/vlasničkih udjela) podrazumijeva npr.:

• stjecanje vl. udjela/dionica prijenosom potraživanja ili financijske imovine (a koja nisu dionice ili vl. udjeli); npr. kada nerezident za stečene udjele ustupi potraživanje koje ima prema nekom drugom nerezidentom društvu, stvarajući pritom potraživanje izvještajnog subjekta prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke;

• stjecanje/prodaju udjela, a koji će biti naknadno plaćeni (odjednom ili u tranšama); upisuje se ukupan iznos stečenih/prodanih udjela u trenutku knjigovodstvene evidencije stjecanja/prodaje; tako npr., ako je vrijednost stečenih udjela 4.500.000 kuna i dogovoreno je da će nerezident stečene vl. udjele platiti u budućnosti u tri tranše po 1.500.000,00 kuna, u mjesecu prijenosa vlasništva odnosno knjigovodstvene evidencije prijavljuje se svih 4.500.000 kuna; istodobno se za iznos koji nije uplaćen stvara potraživanje prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke;

• isplate temeljnog kapitala ili pričuva s odgodom, a čime se u bilanci društva stvara obveza prema vlasniku vl. udjela/dionica; tako npr., ako je ugovorom donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala za 4.500.000 kuna, no da će se isplata dogoditi u budućnosti, odmah se prijavljuje svih 4.500.000 kuna (s datumom donošenja Odluke); istodobno se za iznos koji nije isplaćen prijavljuje i novonastali kredit zaduženja, tj. obveza prema nerezidentu u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke.

Modalitet 7a – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica/vlasničkih udjela rezidentnog društva.

Modalitet 7b – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica/vlasničkih udjela nerezidentnog društva.

Modalitet 11 prijenos nekretnine podrazumijeva unos nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12 prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjela bez naknade, ali obavezno u stupac »Tržišna vrijednost ulaganja« treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela!

Postotak udjela u kapitalu – Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u temeljnom kapitalu izvještajnog subjekta koji je inozemni ulagač (nerezident) stekao prikazanom transakcijom. Unosi se samo za ulagače koji posjeduju najmanje 10% udjela u kapitalu izvještajnog subjekta!

B. VLASNIČKA ULAGANJA U INOZEMSTVO

Šifrarnik B.

 

 

Za portfeljna vlasnička ulaganja popunjava se samo rubrike označene zvjezdicom!

Šifra inozemne pravne osobe – Ovim se šiframa treba koristiti u Tablici B.1. Podaci o ulaganju kako bi se navedene transakcije iz te tablice mogle pripisati ulaganjima u odgovarajuće inozemne pravne osobe u Šifrarniku B.

Svim inozemnim poduzećima u kojima izvještajni subjekt posjeduje 10% ili više udjela u vlasništvu, dodjeljuje se šifra koja započinje slovom B iza koje slijedi troznamenkasta brojčana oznaka, počevši s B001. Kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova oznaka!

U slučaju da postoje više od dva inozemna poduzeća u koja se investira, tablicu treba proširiti koristeći se novim šiframa (B003, B004...).

Za specifičan oblik izravnog ulaganja kod kojeg postoji horizontalna povezanost (opisan u uvodnim napomenama) šifriranje se obavlja na sljedeći način:

Ukoliko je inozemno trgovačko društvo u kojem izvještajni subjekt posjeduje manje od 10%, dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt i imaju zajedničkog konačnog vlasnika nerezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FA iza koje slijedi troznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FA001 (eng. »fellow enterprise«). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Ukoliko je inozemno trgovačko društvo u kojem izvještajni subjekt posjeduje manje od 10%, dio grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog konačnog vlasnika rezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FB iza koje slijedi troznamenkasta brojčana oznaka, počevši s FB001 (eng. »fellow enterprise«). Također, kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Pod konačnim vlasnikom podrazumijeva se pravna ili fizička osoba koja ima kontrolu nad upravljanjem grupom poduzeća.

Kod »obrnutih ulaganja«, kao specifičnog oblika izravnih ulaganja, koristi se šifra A.

Za portfeljna vlasnička ulaganja u dionice u inozemstvu nakon kojih izvještajni subjekt posjeduje manje od 10% udjela u kapitalu, odnosno dionica, unosi se šifra sastavljena od slova C i dvoslovne oznake zemlje. Za portfeljna vlasnička ulaganja u vlasničke udjele (koji nisu dionice) u inozemstvu, unosi se šifra sastavljena od slova O i dvoslovne oznake zemlje. Dvoslovna oznaka upisuje se prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Tako se npr. portfeljna ulaganja izvještajnog subjekta u dionice npr. njemačkog društva unose sa šifrom C-DE.

Zemlja inozemne pravne osobe – Unosi se dvoslovna oznaka zemlje sjedišta pravne osobe čiji su udjeli u kapitalu, odnosno dionice stečeni ovom transakcijom, prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1., a za međunarodne institucije oznaka iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna oznaka XK.

Naziv i sjedište inozemne pravne osobe – Unosi se točan naziv i sjedište inozemne pravne osobe čiji su udjeli u kapitalu odnosno dionice stečeni ovom transakcijom. Unosi se samo za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima najmanje 10% udjela u kapitalu.

Djelatnost inozemne pravne osobe – Unosi se NACE Rev.2 (National Classification of Economic Activities), šifra djelatnosti inozemne pravne osobe od četiri znamenke. Šifra djelatnosti NACE Rev.2 odgovara šifri djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007) koja se upotrebljava u Republici Hrvatskoj. Unosi se samo za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima najmanje 10% udjela u kapitalu.

Postotak udjela u kapitalu unosi se postotak udjela koji ima inozemni ulagač nakon zadnje prijavljene transakcije.

Za portfeljna ulaganja se unosi udio u kapitalu (na dvije decimale) po zemljama u kojima izvještajni subjekt sudjeluje s manje od 10% u kapitalu (primjerice, ako izvještajni subjekt ima ulaganja u tri različite dionice u Njemačkoj koja su redom 2%, 3% i 6% udjela, u ovu se rubriku upisuje za šifru C – DE 11%).

 

 

Za portfeljna vlasnička ulaganja popunjavaju se samo rubrike označene zvjezdicom!

Šifra inozemne pravne osobe* – Unosi se šifra iz Šifrarnika B. Za portfeljne ulagače iz Šifrarnika B transakcije se iskazuju zbirno na razini zemlje i mjeseca.

Ulaganja u investicijske fondove, bez obzira na ostvareni udio, također se smatraju portfeljnim ulaganjima i trebaju biti unesena u ovu tablicu.

Mjesec* – Unosi se šesteroznamenkasta oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj 2017. unosi se 201701) na koji se transakcija odnosi Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica ili udjela u kapitalu, a ne mjesec njegova ugovaranja ili upisa u registar Trgovačkog suda.

Tržišna vrijednost ulaganja* – Unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom.

Ako su uplaćeni u novcu, pod tržišnom vrijednošću podrazumijeva se uplaćeni iznos. Transakcije koje rezultiraju povećanjem kapitala, a ne povećavaju temeljni kapital, već npr. pričuve pravne osobe, također se unose u ovaj stupac.

Za druge načine stjecanja dionica ili udjela u kapitalu (stvari, prava i licencije ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uloženog sredstva. U nedostatku informacija kao tržišnom vrijednošću nefinancijskog sredstva može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću.

U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u udio u kapitalu) unosi se vrijednost duga koji se pretvara u temeljni kapital. Svaka prodaja udjela u kapitalu odnosno povlačenje kapitala iz inozemstva unosi se s negativnim predznakom.

Napomena: Za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima manje od 10% dionica ili udjela u kapitalu, nije potrebno prijavljivati svaku transakciju pojedinačno, već zbirno, na razini mjeseca i ISIN koda. Primjerice, ako je pravna osoba u jednom mjesecu kupila dionice ili udjele u kapitalu s istim ISIN kodom, može zbrojiti sve te transakcije i prikazati ih zbirno, za taj mjesec i taj ISIN kod.

Način plaćanja* – Unosi se šifra načina plaćanja dionica ili udjela u kapitalu prema sljedećem šifrarniku:

 

 

Napomena:

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja inozemnog ulagača prema izvještajnom subjektu s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7 – financijska potraživanja/imovina (osim dionica/vlasničkih udjela) podrazumijeva npr.:

• stjecanje vl. udjela/dionica prijenosom potraživanja ili financijske imovine (a koja nisu dionice ili vl. udjeli); npr. kada nerezident za stečene udjele ustupi potraživanje koje ima prema nekom drugom nerezidentom društvu, stvarajući pritom potraživanje izvještajnog subjekta prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke;

• stjecanje/prodaju udjela, a koji će biti naknadno plaćeni (odjednom ili u tranšama); upisuje se ukupan iznos stečenih/prodanih udjela u trenutku knjigovodstvene evidencije stjecanja/prodaje; tako npr., ako je vrijednost stečenih udjela 4.500.000 kuna i dogovoreno je da će nerezident stečene vl. udjele platiti u budućnosti u tri tranše po 1.500.000,00 kuna, u mjesecu prijenosa vlasništva odnosno knjigovodstvene evidencije prijavljuje se svih 4.500.000 kuna; istodobno se za iznos koji nije uplaćen stvara potraživanje prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke;

• isplate temeljnog kapitala ili pričuva s odgodom, a čime se u bilanci društva stvara obveza prema vlasniku vl. udjela/dionica; tako npr., ako je ugovorom donesena odluka o smanjenju temeljnog kapitala za 4.500.000 kuna, no da će se isplata dogoditi u budućnosti, odmah se prijavljuje svih 4.500.000 kuna (s datumom donošenja Odluke); istodobno se za iznos koji nije isplaćen prijavljuje i novonastali kredit zaduženja, tj. obveza prema nerezidentu u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke.

Modalitet 7a – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica/vlasničkih udjela rezidentnog društva.

Modalitet 7b – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica/vlasničkih udjela nerezidentnog društva.

Modalitet 11 prijenos nekretnine podrazumijeva unos nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12 prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjel bez naknade, ali obavezno u stupac »Tržišna vrijednost ulaganja« treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela!

Postotak udjela u kapitalu ostvaren transakcijom – Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u temeljnom kapitalu inozemne pravne osobe koji je izvještajni subjekt stekao prikazanom transakcijom. Unosi se samo za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima najmanje 10% udjela u kapitalu.

Oznaka vrijednosnog papira (ISIN code)* – unosi se ISIN oznaka vrijednosnog papira

Kod domaćeg skrbnika DA/NE*

DA – ako su stečene/otuđene dionice, odnosno udjeli u kapitalu (bile) u skrbništvu domaćih skrbnika.

NE – ako stečene/otuđene dionice, odnosno udjeli u kapitalu nisu (bile) u skrbništvu domaćih skrbnika

2. OBRAZAC IU-IPP – PRIJAVA INOZEMNOGA VLASNIČKOG ULAGANJA ZA PODRUŽNICE

 

 

 

 

Izvještajni subjekt u okviru ovog Upitnika je rezident – trgovačko društvo ili podružnica u čije se ime Upitnik popunjava.

Za mjesec – U ovu rubriku unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2017. godine unosi se 0117) za razdoblje za koje se prijava podnosi.

A. PRIJENOS IMOVINE IZMEĐU INOZEMNOG TRGOVAČKOG DRUŠTVA I DOMAĆE PODRUŽNICE

Zemlja matičnog trgovačkog društva – osnivača podružnice – Unosi se troznamenkasta šifra zemlje sjedišta inozemnog trgovačkog društva prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095.

Vrijednost prenesene imovine u tisućama kuna – Unosi se vrijednost prenesene imovine. Ako je riječ o novčanoj transakciji, upisuje se uplaćeni iznos.Za druge oblike imovine unosi se vrijednost po kojoj se ona evidentira u knjigovodstvu podružnice. Za prijenose imovine u drugom smjeru, od podružnice prema osnivaču, podrazumijeva se negativni predznak.

Napomena: Obavezno uključiti neizravne prijenose imovine! Primjeri takvih transakcija dostupni su na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke (www.hnb.hr).

Namjena – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka koja znači odgovarajuću namjenu prijenosa:

1 – ulaganja u osnovna sredstva

2 – ostala ulaganja (transferi robe i novca osnivača u podružnicu i obrnuto ili ostali nenovčani prijenos imovine koji nije osnovno sredstvo)

3 – isplata osnivaču u inozemstvo iz ostvarene dobiti podružnice.

Oblik prijenosa – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka koja znači odgovarajući oblik prijenosa imovine:

1 – novac 3 – stvari 4 – prava i licencije 9 – neizravni prijenosi imovine 10 – usluge

Važna napomena: Trgovačka društva i podružnice koje se nalaze u uzorku za statističko istraživanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom(US-PB), vrijednost pružene usluge osnivača podružnici i obrnuto trebaju prikazati i u navedenom istraživanju. Trgovačka društva i podružnice koje se ne nalaze u uzorku za statističko istraživanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom, a ispunjavaju uvjete navedene u članku 70 Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja, dužne su dostaviti HNB-u Godišnje izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom (US-GP)

Te usluge treba prikazati u trenutku ispostavljanja/primanja fakture za pruženu/primljenu uslugu.

B. PRIJENOS IMOVINE IZMEĐU DOMAĆEG TRGOVAČKOG DRUŠTVA I INOZEMNIH PODRUŽNICA

Zemlja inozemne podružnice – Unosi se troznamenkasta šifra zemlje sjedišta inozemne podružnice prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti posebnom šifrom 095.

Ako su podružnice osnovane u više zemalja, valja popuniti više stupaca.

Vrijednost prenesene imovine u tisućama kuna

Unosi se vrijednost prenesene imovine. Ako je riječ o novčanoj transakciji, upisuje se uplaćeni iznos.

Za druge oblike imovine unosi se vrijednost po kojoj se ona evidentira u knjigovodstvu podružnice. Za prijenose imovine u drugom smjeru, od podružnice prema osnivaču, podrazumijeva se negativni predznak.

Napomena: Obavezno uključiti neizravne prijenose imovine! Primjeri takvih transakcija dostupni su na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke (www.hnb.hr).

Namjena – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka koja znači odgovarajuću namjenu prijenosa:

1 – ulaganja u osnovna sredstva

2 – ostala ulaganja (transferi robe i novca matice u podružnicu i obrnuto ili ostali nenovčani prijenos imovine koji nije osnovno sredstvo)

3 – isplata matičnom trgovačkom društvu u inozemstvu iz ostvarene dobiti podružnice.

Oblik prijenosa – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka koja znači odgovarajući oblik prijenosa imovine:

1 – novac 3 – stvari 4 – prava i licencije 9 – neizravni prijenosi imovine 10 – usluge

Važna napomena: Trgovačka društva i podružnice koje se nalaze u uzorku za statističko istraživanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom (US-PB), vrijednost pružene usluge matice podružnici i obrnuto trebaju prikazati i u navedenom istraživanju. Trgovačka društva i podružnice koje se ne nalaze u uzorku za statističko istraživanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom, a ispunjavaju uvjete navedene u članku 70. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja, dužne su dostaviti HNB-u Godišnje izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom (US-GP). Te usluge treba prikazati u trenutku ispostavljanja/primanja fakture za pruženu/primljenu uslugu.

3. OBRAZAC IU-P – UPITNIK O TRANSAKCIJAMA IZMEĐU MATIČNIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I NJIHOVIH PODRUŽNICA

 

 

 

 

Popunjava se na razini mjeseca tako da se zbroje svi prijenosi određenog oblika (stupac 5) i namjene (stupac 4).

U ovu tablicu NE unose se novčani prijenosi imovine koji su Direkciji za opću ekonomsku statistiku i statistiku odnosa s inozemstvom HNB-a prijavljeni kao kredit kao ni strojevi i roba koji se privremeno izvoze/uvoze! U tablicu se UNOSE pozajmice koje nisu prijavljene kao krediti Direkciji za opću ekonomsku statistiku i statistiku o.

Stupac 1 – Unosi se troznamenkasta šifra zemlje u kojoj je registrirano matično trgovačko društvo, prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Primjerice, za podružnicu čije je sjedište u Njemačkoj unosi se šifra 276. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti šifrom 095.

Stupac 2 – Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2017. godine unosi se 0117).

Stupac 3 – Unosi se vrijednost prenesene imovine. Ako je riječ o novčanoj transakciji, upisuje se uplaćeni iznos. Za druge oblike imovine unosi se vrijednost po kojoj se ona evidentira u knjigovodstvu podružnice. Za prijenose imovine u drugom smjeru, od podružnice prema matici, podrazumijeva se negativni predznak.

Napomena: Obvezno uključiti neizravne prijenose imovine! Primjeri takvih transakcija dostupni su na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke (www.hnb.hr).

Stupac 4 – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka koja znači odgovarajuću namjenu prijenosa imovine:

1 – ulaganja u osnovna sredstva (Uključuje stvari, ali i novac namijenjen kupnji osnovnog sredstva.)

2 – ostala ulaganja (transferi robe i novca, pružanje usluga matice podružnici i obrnuto ili ostali nenovčani prijenos imovine koji nije osnovno sredstvo)

3 – isplata matičnom trgovačkom društvu u inozemstvo iz ostvarene dobiti podružnice.

Stupac 5 – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka koja znači odgovarajući oblik prijenosa imovine:

1 – novac 3 – stvari 4 – prava i licencije 9 – neizravni prijenosi imovine 10 – usluge

Važna napomena: Trgovačka društva i podružnice koje se nalaze u uzorku za statističko istraživanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom (US-PB),, vrijednost pružene usluge matice podružnici i obrnuto trebaju prikazati i u navedenom istraživanju. Trgovačka društva i podružnice koje se ne nalaze u uzorku za statističko istraživanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom, a ispunjavaju uvjete navedene u članku 70. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja, dužne su dostaviti HNB-u Godišnje izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom (US-GP).

Te usluge treba prikazati u trenutku ispostavljanja/primanja fakture za pruženu/primljenu uslugu.

Primjeri za popunjavanje tablice A.1.

1. Neizravni prijenos imovine – Podružnica je u siječnju 2017. godine pružila građevinske usluge trgovačkom društvu »M« u Hrvatskoj u vrijednosti od 10 mil. kuna te mu ispostavila fakturu s nalogom da sredstva, umjesto podružnici, proslijedi matičnom trgovačkom društvu u Njemačku. Trgovačko društvo »M« to je i učinilo u ožujku 2017. godine. U svom izvještaju, u Tablici A.1., podružnica mora prikazati ovu transakciju jer su sredstva koja je domaće trgovačko društvo »M« isplatilo inozemnoj matici, praktično pripadala domaćoj podružnici i isplaćena su po njezinu nalogu, tako da je praktično riječ o transakciji između domaće podružnice i matičnog trgovačkog društva bez obzira na to što novac matičnom trgovačkom društvu podružnica nije proslijedila sa svog računa. Konkretno, Tablica A.1. izgledala bi ovako:

 

 

2. Uvoz/izvoz i plaćanje/naplata robe – Podružnica je u siječnju 2008. godine uvezla od matice iz Austrije robu u vrijednosti od 15 mil. kuna. U ožujku podružnica je doznačila matici 10 mil. kuna. U Tablici A.1. podružnica treba prikazati sljedeće transakcije:

 

 

3. Redovni uvoz/izvoz stroja – Podružnica je u ožujku 2017. od matičnog trgovačkog društva iz Slovenije uvezla stroj vrijedan 20 mil. kuna. Stroj je uvezen kao redovan uvoz (ne kao privremeni). U prosincu 2017. godine, po nalogu matičnog trgovačkog društva iz Slovenije, stroj je iz podružnice u Hrvatskoj izvezen izvan Hrvatske. U Tablici A.1. treba prikazati sljedeće transakcije:

 

 

4. Primanje/pružanje usluge – Podružnica je u ožujku 2017. godine od svog matičnog trgovačkog društva iz Njemačke dobila u najam stroj vrijedan 20 mil. kuna. Ovaj stroj uvezen je kao privremeni uvoz. Faktura za uslugu najma ispostavljena je podružnici u ožujku, a u rujnu 2017. podružnica je doznačila matici 200.000 kuna za uslugu najma stroja. Kao što je navedeno u uputama, privremeno uvezena roba ne upisuje se kao prijenos robe u ovu tablicu! Međutim, pružanje usluge (trenutak ispostavljanja fakture za pruženu uslugu) i plaćanje za uslugu treba prikazati u Tablici A.1., i to na sljedeći način:

 

 

5. Isplata dobiti – Podružnica je u travnju 2017. godine matičnom trgovačkom društvu u Njemačkoj transferirala 2 mil. kuna iz ostvarene dobiti. U Tablici A.1. ovu transakciju treba prikazati na sljedeći način:

 

 

 

 

 

 

Popunjava se na razini mjeseca tako da se zbroje svi prijenosi određenog oblika (stupac 5) i namjene (stupac 4).

U ovu tablicu NE unose se novčani prijenosi imovine koji su Direkciji za opću ekonomsku statistiku i statistiku odnosa s inozemstvom HNB-a prijavljeni kao kredit kao ni strojevi i roba koja se privremeno izvoze/uvoze! U tablicu se unose pozajmice koje nisu prijavljene kao krediti Direkciji za opću ekonomsku statistiku i statistiku odnosa s inozemstvom.

Stupac 1 – Unosi se troznamenkasta šifra zemlje u kojoj je inozemna podružnica registrirana, prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka, objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Primjerice, za podružnicu čije je sjedište u Njemačkoj unosi se šifra 276. Iznimno, za Kosovo se valja koristiti šifrom 095.

Stupac 2 – Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine. (Primjerice, za siječanj 2017. godine unosi se 0117).

Stupac 3 – Unosi se vrijednost prenesene imovine. Ako je riječ o novčanoj transakciji, upisuje se uplaćeni iznos.

Za druge oblike imovine unosi se vrijednost po kojoj se ona evidentira u knjigovodstvu podružnice. Za prijenose imovine u drugom smjeru, od podružnice prema matici, podrazumijeva se negativni predznak.

Napomena – Obvezno uključiti neizravne prijenose imovine! Primjeri takvih transakcija dostupni su na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke (www.hnb.hr).

Stupac 4 – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka koja znači odgovarajuću namjenu prijenosa imovine:

1 – ulaganja u osnovna sredstva (uključuje stvari, ali i novac namijenjen za kupnju osnovnog sredstva)

2 – ostala ulaganja (transferi robe i novca matice u podružnicu, pružanje usluga matice podružnici i obrnuto ili ostali nenovčani prijenos imovine koja nije osnovno sredstvo)

3 – isplata matičnoj pravnoj osobi u zemlji iz ostvarene dobiti podružnice

Stupac 5 – Unosi se jedna od ponuđenih brojčanih oznaka koja znači odgovarajući oblik prijenosa imovine:

1 – novac 3 – stvari 4 – prava i licencije 9 – neizravni prijenosi imovine 10 – usluge

Važna napomena: Trgovačka društva i podružnice koje se nalaze u uzorku za statističko istraživanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom (US-PB), vrijednost pružene usluge matice podružnici i obrnuto trebaju prikazati i u navedenom istraživanju. Trgovačka društva i podružnice koje se ne nalaze u uzorku za statističko istraživanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom, a ispunjavaju uvjete navedene u članku 70. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja, dužne su dostaviti HNB-u Godišnje izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom (US-GP).

Te usluge treba prikazati u trenutku ispostavljanja/primanja fakture za pruženu/primljenu uslugu.

Primjeri za popunjavanje Tablice B.1.

1. Neizravni prijenos imovine – Matično trgovačko društvo je u siječnju 2017. godine dobilo iz Njemačke iznos od 10 mil. kuna. Taj joj je iznos doznačilo trgovačko društvo iz Njemačke na ime dugovanja koje je ono imalo prema podružnici matičnog trgovačkog društva u Njemačkoj.

U svom izvještaju u Tablici B.1. matično trgovačko društvo MORA prikazati ovu transakciju jer su sredstva koja su od strane inozemnog trgovačkog društva isplaćena matičnom trgovačkom društvu praktično pripadala podružnici u inozemstvu i isplaćena su po njezinu nalogu tako da je praktično riječ o transakciji između podružnice u inozemstvu i matičnog trgovačkog društva, bez obzira na to što novac matičnom trgovačkom društvu podružnica nije proslijedila sa svog računa. Konkretno, Tablica B.1. izgledala bi ovako:

 

 

2. Izvoz/uvoz i naplata/plaćanje robe – Matično trgovačko društvo u siječnju 2017. godine izvezlo je u svoju podružnicu u Austriji robe u vrijednosti od 15 mil. kuna. U ožujku iste godine podružnica je doznačila matici 10 mil. kuna. U Tablici B.1. treba prikazati sljedeće transakcije:

 

 

3. Redovan izvoz/uvoz stroja – Matično trgovačko društvo u ožujku 2017. godine izvezlo je u svoju podružnicu u Sloveniji stroj vrijedan 20 mil. kuna. Taj stroj izvezen je kao redovan izvoz (ne kao privremeni). U prosincu 2017. godine, po nalogu matičnog trgovačkog društva, taj je stroj prebačen iz podružnice u Sloveniji u podružnicu u Njemačkoj. U Tablici B.1. treba prikazati sljedeće transakcije:

 

 

4. Pružanje/primanje usluge: Matično trgovačko društvo u ožujku 2017. godine izvezlo je u najam svojoj podružnici u Njemačkoj stroj vrijedan 20 mil. kuna. Taj stroj izvezen je kao privremeni izvoz. Faktura za uslugu najma ispostavljena je u ožujku, a u rujnu 2017. podružnica je doznačila matici 200.000 kuna za uslugu najma stroja. Kao što je navedeno u uputama, privremeno izvezena roba ne upisuje se kao prijenos robe u ovu tablicu! Međutim, pružanje usluge (trenutak ispostavljanja fakture za pruženu uslugu) i naplata usluge trebaju biti prikazani u Tablici A.1. na sljedeći način:

 

 

5. Isplata dobiti – Matično trgovačko društvo u travnju 2017. godine primilo je od svoje podružnice u Njemačkoj iznos od 2 mil. kuna iz ostvarene dobiti podružnice. U Tablici A.1. ovu transakciju treba prikazati na sljedeći način:

 

 

 

 

VAŽNA NAPOMENA: Razlika stanja neto imovine na kraju izvještajnog (stupac 6) i prethodnog tromjesečja (stupac 2)

mora biti u potpunosti objašnjena promjenama vrijednosti imovine iz stupaca 3, 4 i 5.

 

 

Unosi se eventualna dodatna napomena ili objašnjenje uz prikazane podatke.

4. OBRAZAC IU-N – MEĐUNARODNE TRANSAKCIJE POVEZANE S NEKRETNINAMA

ZA TROMJESEČJE:__________

PODACI O IZVJEŠTAJNOM SUBJEKTU – JAVNOM BILJEŽNIKU: _____________________________________________________

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Telefon: __________________________________________________

Telefaks: _________________________________________________

e-adresa: _________________________________________________

 

 

 

 

 

 

5. OBRAZAC IU-NI – PRIJAVA PROMETA NEKRETNINA U INOZEMSTVU

Osnovne upute za popunjavanje

Ovim se Upitnikom prikupljaju podaci o prijenosu prava vlasništva na nekretninama u inozemstvu od strane ili u korist domaće pravne ili fizičke osobe. Informacije se prikupljaju isključivo radi sastavljanja Platne bilance Republike Hrvatske.

Izvještajni subjekt u okviru ovog Upitnika je rezident – pravna ili fizička osoba u čije se ime Upitnik popunjava.

U rubriku Mjesec obavljenih transakcija unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine u kojem se dogodila transakcija povezna s prijenosom prava vlasništva na nekretnini u inozemstvu (primjerice za siječanj 2017. godine unosi se 0117).

TRANSAKCIJA PROMETA NEKRETNINA U INOZEMSTVU

 

 

Zemlja – Unosi se dvoslovna oznaka zemlje u kojoj se nalazi nekretnina koju je rezident stekao ili otuđio (kupio, prodao, darovao, stekao ili otuđio na nekoj drugoj pravnoj osnovi), a prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna oznaka XK.

U polje Iznos upisuje se uplaćeni iznos u protuvrijednosti u kunama, prema srednjem tečaju za devize Hrvatske narodne banke na dan plaćanja. Ako se iznos plaća u ratama, prijava se popunjava za svaku ratu zasebno u mjesecu kada je rata plaćena. Transakcije prodaje nekretnine u inozemstvu bilježe se s negativnim predznakom.

 

U polje Vrsta nekretnine upisuje se šifra vrste nekretnine prema slijedećem šifrarniku:

1 – šuma

2 – poljoprivredno zemljište

3 – građevinsko zemljišta

4 – stanovi i kuće za odmor (uključuje i okućnicu).

6. OBRAZAC IU-DIV – INOZEMNA ULAGANJA, ISPLATE DIVIDENDI I OSTALIH OBLIKA UDJELA U DOBITI

 

 

 

 

Upute za popunjavanje

U ovu tablicu unose se dividende ili drugi oblici udjela u dobiti koje izvještajni subjekt (pravna osoba rezident) isplati nerezidentima bez obzira na to je li riječ o isplati redovne dividende ili predujma dividende na osnovi dobiti ostvarene prethodne godine ili isplatama na teret zadržane dobiti prethodnih godina.

Podružnice koje dostavljaju IU-P ili IU-IPP, te na njemu prijave isplatu dobiti matičnom poduzeću, ne dostavljaju ovaj obrazac.

1. Šifra inozemnog vlasnika/dioničara

Unosi se šifra iz Šifrarnika A. obrasca IU-IP. Za portfeljne ulagače iz Šifrarnika A, transakcije se iskazuju zbirno po zemljama.

2. Isplaćena dividenda/udio u dobiti

Unosi se iznos isplaćene dividende/udjela u dobiti iz posljednje zaključene poslovne godine (koji nije umanjen za porez na dividendu/udjel u dobiti), a koji se odnosi na inozemnog ulagača iz stupca 1. tablice.

3. Isplaćena zadržana dobit prethodnih godina

Unosi se iznos koji se po odluci pravne osobe isplaćuje inozemnom dioničaru/vlasniku na teret zadržane dobiti prijašnjih godina ili pričuva pravne osobe (ne iz dobiti čija je odluka o raspodjeli donesena tekuće godine). Isplaćene pričuve koje su prijavljene na IU-IP obrascu, ne prijavljuju se na ovom obrascu.

 

 

 

Upute za popunjavanje

U ovu tablicu unose se iznosi dividendi ili drugih udjela u dobiti koje izvještajni subjekt (pravna ili fizička osoba rezident) primi na osnovi udjela u kapitalu nerezidentih pravnih osoba bez obzira na to je li riječ o naplati redovne dividende ili predujma dividende na osnovi dobiti ostvarene prethodne godine ili na teret zadržane dobiti prethodnih godina.

Podružnice koje dostavljaju IU-P ili IU-IPP, te na njemu prijave isplaćenu dobit matičnom poduzeću, ne dostavljaju ovaj obrazac.

1. Šifra inozemne pravne osobe

Unosi se šifra iz Šifrarnika B. obrasca IU-IP. Za portfeljne ulagače iz Šifrarnika B transakcije se iskazuju zbirno po zemljama.

2. Naplaćena dividenda/udio u dobiti

Unosi se iznos naplaćene dividende/udjela u dobiti iz posljednje zaključene poslovne godine (koji nije umanjen za porez na dividendu/udjel u dobiti) na osnovi udjela u kapitalu inozemnih pravnih osoba iz stupca 1. tablice.

3. Naplaćena zadržana dobit prethodnih godina

Unosi se iznos koji se po odluci inozemne pravne osobe isplaćuje dioničaru/vlasniku na teret zadržane dobiti prijašnjih godina ili pričuva pravne osobe (ne iz dobiti čija je odluka o raspodjeli donesena tekuće godine). Isplaćene pričuve koje su prijavljene na IU-IP obrascu, ne prijavljuju se na ovom obrascu.

7. OBRAZAC KZ2 – UPITNIK O KREDITNOM POSLU ZADUŽENJA

Naziv obveznika izvješćivanja: __________________________________________________________________________________

(naziv obveznika izvješćivanja koji dostavlja obrazac)

Podnositelj: _______________________________________________________________________________________________

(ime i prezime osobe koja dostavlja obrazac)

Adresa: ___________________________________________________________________________________________________

Telefon: __________________________________________________________________________________________________

Telefaks/e-adresa: ___________________________________________________________________________________________

 

 

Dužnik

Naziv: ____________________________________________

(naziv dužnika)

Matični broj: ________________________________________

(za pravne osobe matični broj Državnog zavoda za statistiku)

OIB: ______________________________________________

(osobni identifikacijski broj)

Kreditor

Naziv: _____________________________________________

(tvrtka za pravne osobe, ime i prezime za fizičke osobe)

Grad: _____________________________________________

(grad u kojem je sjedište/prebivalište kreditora)

Država: ____________________________________________

(država u kojoj je sjedište/prebivalište kreditora)

Sektor (označiti jedno, vidi upute na kraju):

 

Vlasnički odnos s dužnikom (označiti jedno):

 

(1) kreditor ima više od 50% udjela u temeljnom kapitalu dužnika

(2) kreditor ima između 10 i 50% udjela u temeljnom kapitalu dužnika

(3) dužnik ima više od 50% udjela u kapitalu kreditora

(4) dužnik ima između 10 i 50% udjela u kapitalu kreditora

(5) ne postoji vlasnički odnos s 10% ili više udjela u kapitalu

Udio kreditora: ______________________________________

(popuniti samo za sindicirane kredite, vidi upute na kraju)

Agencija za osiguranje: ________________________________

(naziv inozemne agencije koja osigurava kreditora)

Osigurani iznos kredita (%): ______________________________

(ugovoreni postotak osiguranog dijela kredita)

Opis kreditnog posla

Vrsta ugovora (označiti jedno, vidi upute na kraju):

 

 

Vrsta kredita (označiti jedno, vidi upute na kraju):

 

 

Trajanje kredita (vidi upute na kraju): ______________________

(ggg-mm-dd)

Broj projekta: ________________________________________

(za kredite Svjetske banke broj pod kojim ga vodi Svjetska banka)

Dodatni podaci o dužničkom vrijednosnom papiru (popunjava se samo ako je za obilježje »Opis kreditnog posla« odabrano (11))

ISIN oznaka:

CFI oznaka:

Cijena pri izdanju: , %

Država depozitorija: ________________________(država u kojoj je sjedište depozitorija u kome se vodi DVP)

Ugrađeni derivat: DA NE (zaokružiti) Vezani derivat: DA NE (zaokružiti)

 

 

Odnosne varijable derivata:

(01) kamatna stopa;

(02) tečaj;

(03) tečaj i kamatna stopa. Ovaj modalitet vrijednosti obilježja upisuje se kod valutno-kamatnih ugovora o razmjeni (engl. cross-currency interest rate swaps);

(04) cijena vlasničkih vrijednosnih papira;

(05) kredit;

(06) roba;

(07) indeks. Ovaj modalitet obuhvaća burzovne indekse ili fiksne košarice vlasničkih ili dužničkih instrumenata;

(08) kratkoročni dužnički vrijednosni papir (instrument novčanog tržišta). Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling;

(09) dugoročni dužnički vrijednosni papir. Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling;

(10) vlasnički vrijednosni papir. Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling;

(99) ostale odnosne varijable ili kombinacije varijabla.

Krajnji korisnik kredita

(vidi upute na kraju)

Naziv: _____________________________________________

(tvrtka za pravne osobe, ime i prezime za fizičke osobe)

OIB: ______________________________________________

(osobni identifikacijski broj)

Osiguranje otplate kredita

Instrument osiguranja otplate (označiti jedno):

 

 

Naziv garanta/jamca: __________________________________

(naziv tvrtke ili institucije)

Matični broj garanta/jamca (ako je jamac rezident): _____________________________________________________________

(matični broj Državnog zavoda za statistiku)

Sektor garanta/jamca (ako je jamac nerezident):

(1) središnja država (9) javna nefinancijska društva

(2) fondovi socijalne sigurnosti

(3) razvojne banke (11) privatna nefinancijska društva

(4) lokalna država (12) neprofitne ustanove

(5) središnja banka (13) obrtnici i trgovci

(6) kreditne institucije (14) kućanstva (pojedinci)

(7) novčani fondovi (15) međunarodne financijske institucije

(8) ostale financijske institucije i društva osim (3), (5), (6), i (7)

Naziv supergaranta: ___________________________________

(naziv tvrtke ili institucije)

Matični broj: ________________________________________

(matični broj Državnog zavoda za statistiku)

Otplata glavnice

 

 

 

 

 

 

 

 

Plaćanje kamata

Vrsta kamate (označiti jedno):

 

 

 

 

 

 

 

 

Troškovi

(upisati iznos u valuti zaključenja)

Naknada za jamstvo odobravanja kredita (engl. commitment fee): ____________________________________________________

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva (engl. arrangement fee): _____________________________________________________

Naknada za troškove obrade otplate (engl. management fee): ________________________________________________________

Ostali troškovi kredita (engl. pocket money): ___________________

Ostalo: ____________________________________________

Način naplate troškova (zaokružiti jedno):

(1) jednokratno (2) godišnje (3) tromjesečno

Restrukturiranje duga

(ne popunjavati bez posebnih uputa HNB-a)

 

 

_____________, ________

(mjesto) (datum)

__________________________

(potpis ovlaštene osobe – podnositelja)

Upute za popunjavanje obrasca KZ2

Opće upute

Rezident koji zaključi ugovor o kreditu zaduženja ili na stranom tržištu izda dužnički vrijednosni papir dužan je dostaviti HNB-u popunjeni obrazac KZ2 i prateću dokumentaciju propisanu Odlukom. Zajedno s obrascem KZ2 rezident predaje i obrazac K3 s popunjenom Tablicom A (ako je kredit već u korištenju, treba biti popunjena i Tablica B obrasca K3).

Po primitku obrasca KZ2 HNB unosi podatke u bazu podataka i kreditu dodjeljuje registarski broj pod kojim se taj kredit nadalje prati. HNB potom podnositelju dokumentacije dostavlja Potvrdu o registraciji kredita, koja sadržava ispis unesenih podataka. Ispis podataka različit je od podataka podnositelja, ako je podnositelj određenu rubriku pogrešno popunio. Podnositelj može staviti primjedbu na ispravljanje podatka koje obavlja HNB.

Rezident također dostavlja obrazac KZ2 kad dođe do promjene ugovora o kreditu. U tom slučaju popunjavaju se samo rubrike: tvrtka, podnositelj prijave, adresa, telefon, telefaks, registarski broj i rubrike čiji se sadržaj mijenja.

Ako dužnik odustaje od korištenja ugovorenoga kredita koji je registriran kod HNB-a, rezident pismenim putem o tome izvješćuje HNB.

Obrazac KZ2 potpisuje i ovjerava rezident koji je zaključio ugovor o kreditu zaduženja ili druga osoba koja je ovlaštena za dostavljanje izvješća.

Upute za popunjavanje rubrika

Datum zaključenja ugovora

Navesti datum zaključenja ili datum izmjene ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom. Ako ima više izmjena ugovora, treba navesti datum posljednje izmjene.

Registarski broj

Navesti broj pod kojim je kredit registriran kod HNB-a. Ako kredit još nije registriran, rubrika se ne popunjava.

Sektor kreditora

Popunjava se sukladno Odluci o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora 2010 – SKIS 2010. koju je objavio Državni zavod za statistiku.

Udio kreditora

Kod sindiciranoga kredita za svakoga kreditora treba navesti sljedeća obilježja: naziv, grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom i udio. Podaci za kreditore navode se proširivanjem obrasca KZ2 na sljedeći način: kreditor 1 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, udio; kreditor 2 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, udio; kreditor 3 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, udio; itd. Udio kreditora je iznos koji odobrava jedan kreditor, a navodi se u valuti otplate. Zbroj udjela svih kreditora treba biti jednak iznosu kredita u valuti otplate.

Vrsta ugovora

1 Običan – Većina kredita je ovog tipa, tj. pojedinačni krediti s ugovorenim rokovima dospijeća i kamatnom stopom.

2 Revolving – Vrsta ugovora kojim kreditor odobrava kredit u određenom iznosu i u određenom razdoblju. Otplatom dijela kredita pruža se mogućnost novoga korištenja, tako da visina duga nikad ne smije prijeći ugovoreni limit.

3 Okvirni – Vrsta ugovora kojim kreditor, u određenom razdoblju, odobrava korištenje više pojedinačnih kredita, s time da ukupan iznos svih kredita ne može biti veći od ugovorene okvirne svote. Uvjeti pojedinačnih kredita nisu nužno isti. Obrazac K3 dostavlja se za okvirni ugovor samo ako pojedinačni krediti unutar okvirnog ugovora imaju jedinstveni plan otplate prema inozemstvu.

4 Konkretni kao dio okvirnog – Pojedinačni kredit unutar okvirnog kredita. Obrazac K3 dostavlja se za svaki pojedinačni kredit samo ako pojedinačni krediti unutar okvirnog ugovora imaju različite planove otplate prema inozemstvu,.

5 Reprogramirani – Pojedinačni kredit na osnovi sporazuma s kreditorom kojim se dužniku omogućuje da ranije zaključeni kredit (cijeli ili dio) vrati u novim ugovorenim rokovima i uz druge uvjete.

6 Refinancirani – Pojedinačni kredit na osnovi posebnog sporazuma s kreditorom koji se uzima radi otplate drugog ranije zaključenoga kredita. Novim kreditom otplaćuju se dospjele obveze po glavnicama i kamatama i/ili buduća dospijeća glavnica i kamata.

7 Zamjena duga – Pojedinačni kredit kojim se uz povoljnije uvjete otplaćuje drugi ranije zaključeni kredit. Kreditori u ovom slučaju ne moraju biti isti.

8 Sindicirani – Kredit koji odobrava grupa kreditora

9 Pretvaranje gotovinskog posla u kreditni – Posao uvoza prvobitno ugovoren s rokom plaćanja do 90 dana kojem se naknadno na osnovi izmjene ugovora s dobavljačem mijenja rok plaćanja u duži od 90 dana.

10 Kompenzacija – Posebni tip normalnoga kredita koji kreditor i dužnik zaključuju radi uravnoteženja međusobne razmjene.

11 Dužnički vrijednosni papir – Svi dužnički vrijednosni papiri

12 Prodaja/ustupanje domaćeg potraživanja nerezidentu – u slučaju kad rezident svoje potraživanje prema drugom rezidentu u cijelosti ili djelomično proda ili ustupi nerezidentu, a o istome ne obavijesti dužnika rezidenta (ili nekim drugim pravnim poslom s nerezidentom dovede dužnika rezidenta u položaj koji po ekonomskim učincima znači kreditno zaduženje prema inozemstvu).

Vrsta kredita

1 Komercijalni kredit – Kredit za uvoz robe ili usluga, koji izravno odobrava inozemni dobavljač ili izvoznik

2 Robni kredit – Kredit za uvoz robe i usluga, koji odobrava banka inozemnog dobavljača ili izvoznika ili inozemna državna agencija za promicanje izvoza.

3 Financijski kredit – Kredit kojim kreditor dužniku odobrava novčana sredstva

4 Projektni kredit – Kredit za financiranje realizacije određenog projekta kod kojeg u trenutku zaključenja nije definirana struktura korištenja sredstava (plaćanje uvoza, pretvaranje u domaću valutu radi plaćanja domaćih dobavljača, izvođača radova i sl.)

5 Bankarska kratkoročna kreditna linija – Dozvoljeno prekoračenje na računu domaće banke kod inozemne banke prema ugovoru.

Dodatni podaci o dužničkom vrijednosnom papiru

ISIN oznaka – Međunarodni jedinstveni identifikacijski broj (ISIN) je oznaka vrijednosnog papira, određena u skladu s međunarodnim ISO standardima, koja se koristi u međunarodnom trgovanju vrijednosnim papirima. ISO standardi propisuju jedinstveni način označavanja različitih vrsta vrijednosnih papira, kako bi se u međunarodnom trgovanju postigla transparentnost. ISIN oznaku na emisionom tržištu dodjeljuje ovlaštena nacionalna agencija za dodjelu oznaka vrijednosnih papira sukladno pravilima ANNA-e.

CFI oznaka – CFI oznaka je određena ISO/CD 10962 standardom koji klasificira vrijednosni papir odnosno financijski instrument. Sastoji se od šest slova. Prvo slovo označava osnovnu vrstu financijskog instrumenta, drugo slovo označava pobližu podvrstu financijskog instrumenta, a daljnja slova predstavljaju razne druge karakteristike financijskog instrumenta. CFI oznaku na emisionom tržištu dodjeljuje ovlaštena nacionalna agencija za dodjelu oznaka vrijednosnih papira.

Cijena izdanja – Cijena vrijednosnog papira kod izdanja, upisuje se u obliku postotka s 4 decimalna mjesta; odnosno npr. 99,9190% ili 100,0545%.

Krajnji korisnik kredita

Navesti naziv i matični broj krajnjega korisnika kredita. Naziv krajnjega korisnika različit je od naziva dužnika samo ako domaća osoba (obično banka) zaključi kredit u svoje ime, a za račun krajnjega korisnika. Ako postoji više krajnjih korisnika, rubrika se ne popunjava.

Trajanje kredita

Navesti broj godina, mjeseci odnosno dana od prvog korištenja do posljednje otplate glavnice u obliku »ggg.mm.dd.«. Primjerice, ako je kredit odobren na 18 mjeseci, treba navesti »001-06-00«.

Sektor garanta/jamca

Vidjeti upute za sektor kreditora i pronaći odgovarajući sektor.

Otplata glavnice

U rubrici »Dinamika otplate glavnice« odabire se broj »1« ako svaka obročna otplata (anuitet) u sebi sadržava jednaku otplatnu kvotu (tj. dio glavnice koji se otplaćuje), broj »2« ako se otplata zasniva na jednakim obrocima (anuitetima), a broj »3« ako je otplata glavnice jednokratna. U svim ostalim slučajevima odabire se broj »4«.

Ako je u rubrici »Otplata se zasniva na: »izabrano«, »na svakom korištenju«, rubrike »poček«, »broj otplata glavnice u godini« i »ukupan broj otplate glavnice«, popunjavaju se samo kad su njihove vrijednosti iste za svako korištenje. Inače se ove rubrike ne popunjavaju (u tom slučaju u rubrici »dinamika otplate glavnice« treba odabrati »4 – ostalo«).

Plaćanje kamata

Ako podnositelj nije u mogućnosti utvrditi udio kamate u otplati zajma (što se može dogoditi, primjerice, kod lizing aranžmana), u ovoj rubrici treba odabrati opciju »10 – kamata uključena u glavnicu«. U tom slučaju, kod popunjavanja plana otplate zajma u obrascu K3 sve planirane otplate iskazuju se kao otplate glavnice.

8. OBRAZAC KO2 – UPITNIK O KREDITNOM POSLU ODOBRENJA

Pravna osoba: ______________________________________________________________________________________________

(naziv pravne osobe koja dostavlja obrazac)

Podnositelj: _______________________________________________________________________________________________

(ime i prezime osobe koja dostavlja obrazac)

Adresa: ___________________________________________________________________________________________________

Telefon: ________________________________________________

Telefaks/e-adresa: _________________________________________

 

 

Dužnik

Naziv:__________________________________________________

(naziv ili ime i prezime dužnika)

Grad: __________________________________________________

(grad u kojem je sjedište dužnika)

Država: _________________________________________________

(država u kojoj je sjedište dužnika)

Sektor (označiti jedno, vidi upute na kraju):

 

 

Kreditor

Naziv:______________________________________________

(naziv ili ime i prezime kreditora)

Matični broj: ________________________________________

(za pravne osobe matični broj Državnog zavoda za statistiku)

OIB: ______________________________________________

(osobni identifikacijski broj)

Vlasnički odnos s dužnikom (označiti jedno):

(1) kreditor ima više od 50% udjela u temeljnom kapitalu dužnika

(2) kreditor ima između 10% i 50% udjela u temeljnom kapitalu dužnika

(3) dužnik ima više od 50% udjela u kapitalu kreditora

(4) dužnik ima između 10% i 50% udjela u kapitalu kreditora

(5) ne postoji vlasnički odnos s 10% ili više udjela u kapitalu

Udio kreditora: ______________________________________

(popuniti samo za sindicirane kredite, vidi upute na kraju)

Opis kredita

Vrsta ugovora (označiti jedno, vidi upute na kraju):

 

 

Vrsta kredita (označiti jedno, vidi upute na kraju):

 

 

Trajanje kredita (vidi upute na kraju): ______________________

(ggg-mm-dd)

Osiguranje od komercijalnih rizika (vidi upute na kraju): _________

(postotni broj)

Osiguranje naplate kredita

Instrument osiguranja otplate (označiti jedno):

(1) bez osiguranja (5) akreditiv

(2) garancija (6) hipoteka

(3) mjenica (7) jamstvo

(4) promesa (engl. promissory note) (8) ostalo

Naziv banke garanta: __________________________________

Naziv banke supergaranta: ______________________________

Izvoznik

(vidi upute na kraju)

Naziv: _____________________________________________

(tvrtka)

Matični broj: ________________________________________

(matični broj Državnog zavoda za statistiku)

Naplata glavnice

 

 

 

 

 

 

 

 

Plaćanje kamata

Vrsta kamate (označiti jedno):

(1) bez kamata (7) EURIBOR

(2) fiksna stopa (8) AKA

(3) dvije fiksne stope (9) ZIBOR

(4) LIBOR (10) kamata uključena u glavnicu

(5) FIBOR (11) ostalo

(6) PIBOR

 

 

 

 

 

 

Troškovi

(upisati iznos u valuti zaključenja)

Naknada za jamstvo odobravanja kredita (engl. commitment fee): ____________________________________________________

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva (engl. arrangement fee): _____________________________________________________

Naknada za troškove obrade otplate (engl. management fee): ________________________________________________________

Ostali troškovi kredita (engl. pocket money): ___________________

Ostalo: ____________________________________________

Način naplate troškova (zaokružiti jedno):

(1) jednokratno (2) godišnje (3) tromjesečno

_____________, ________

(mjesto) (datum)

__________________________

(potpis ovlaštene osobe – podnositelja)

Upute za popunjavanje Obrasca KO2

Opće upute

Rezident koji zaključi ugovor o kreditu odobrenja dužan je dostaviti HNB-u popunjeni obrazac KO2 i prateću dokumentaciju propisanu Odlukom. Zajedno s obrascem KO2 rezident predaje i obrazac K3 s popunjenom Tablicom A (ako je kredit već u korištenju, treba biti popunjena i Tablica B obrasca K3).

Po primitku obrasca KO2 HNB unosi podatke u bazu podataka i kreditu dodjeljuje registarski broj pod kojim se taj kredit nadalje prati. HNB potom podnositelju dokumentacije dostavlja potvrdu o registraciji kredita, koja sadržava ispis unesenih podataka. Ispis podataka različit je od podataka podnositelja ako je podnositelj određenu rubriku pogrešno popunio. Podnositelj može staviti primjedbu na ispravljanje podatka koje obavlja HNB.

Rezident također dostavlja obrazac KO2 kad dođe do promjene ugovora o kreditu. U tom slučaju popunjavaju se samo rubrike: tvrtka, podnositelj prijave, adresa, telefon, faks, registarski broj i rubrike čiji se sadržaj mijenja.

Ako dužnik odustaje od korištenja ugovorenoga kredita koji je registriran kod HNB, domaća osoba (rezident) pismenim putem o tome izvješćuje HNB.

Obrazac KO2 potpisuje i ovjerava rezident koji je zaključio ugovor o kreditu odobrenja ili druga osoba koja je ovlaštena za dostavljanje izvješća.

Upute za popunjavanje rubrika

Datum zaključenja ugovora

Navesti datum zaključenja ili datum izmjene ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom. Ako ima više izmjena ugovora, navesti datum posljednje izmjene.

Registarski broj

Navesti broj pod kojim je kredit registriran kod HNB-a. Ako kredit još nije registriran, rubrika se ne popunjava.

Sektor dužnika

Popunjava se sukladno Odluci o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora 2010 – SKIS 2010. koju je objavio Državni zavod za statistiku.

Udio kreditora

Kod sindiciranoga kredita za svakoga kreditora treba navesti sljedeća obilježja: naziv, grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom i udio. Podaci za kreditore navode se proširivanjem obrasca KO2 na sljedeći način: kreditor 1 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, udio; kreditor 2 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, udio; kreditor 3 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, udio itd. Udio kreditora je iznos koji odobrava jedan kreditor, a navodi se u valuti otplate. Zbroj udjela svih kreditora treba biti jednak iznosu kredita u valuti otplate.

Vrsta ugovora

1 Običan – Većina kredita je ovog tipa, tj. pojedinačni krediti s ugovorenim rokovima dospijeća i kamatnom stopom.

2 Revolving – Vrsta ugovora kojim kreditor odobrava kredit u određenom iznosu i u određenom razdoblju. Otplatom dijela kredita pruža se mogućnost novog korištenja, tako da visina duga nikad ne smije prijeći ugovoreni limit.

3 Okvirni – Vrsta ugovora kojim kreditor, u određenom razdoblju, odobrava korištenje više pojedinačnih kredita, s tim da ukupan iznos svih kredita ne može biti veći od ugovorene okvirne svote. Uvjeti pojedinačnih kredita nisu nužno isti. Obrazac K3 dostavlja se za okvirni ugovor, samo ako pojedinačni krediti unutar okvirnog ugovora imaju jedinstveni plan naplate od inozemstva.

4 Konkretni kao dio okvirnog – Pojedinačni kredit unutar okvirnog kredita. Obrazac K3 dostavlja se za svaki pojedinačni kredit samo ako pojedinačni krediti unutar okvirnog ugovora imaju različite planove naplate od inozemstva.

5 Reprogramirani – Pojedinačni kredit na osnovi sporazuma s kreditorom kojim se dužniku omogućuje da ranije zaključeni kredit (cijeli ili dio) vrati u novim ugovorenim rokovima i uz druge uvjete.

6 Refinancirani – Pojedinačni kredit na osnovi posebnog sporazuma s kreditorom koji se uzima radi otplate drugog ranije zaključenoga kredita. Novim kreditom otplaćuju se dospjele obveze po glavnicama i kamatama i/ili buduća dospijeća glavnica i kamata.

7 Zamjena duga – Pojedinačni kredit kojim se uz povoljnije uvjete otplaćuje drugi ranije zaključeni kredit. Kreditori u ovom slučaju ne moraju biti isti.

8 Sindicirani – Kredit koji odobrava grupa kreditora.

9 Pretvaranje gotovinskog posla u kreditni – Posao izvoza prvobitno ugovoren s rokom plaćanja do 90 dana kojem se naknadno na osnovi izmjene ugovora s dobavljačem mijenja rok plaćanja u duži od 90 dana.

10 Kompenzacija – Posebni tip normalnoga kredita koji kreditor i dužnik zaključuju radi uravnoteženja međusobne razmjene.

12 Preuzimanje potraživanja prema nerezidentima od drugih nerezidenata – u slučajevima kad rezident od nerezidenta kupi potraživanje koje taj nerezident ima prema nekom drugom nerezidentu ili mu navedeno potraživanje bude ustupljeno (ili kad nekim drugim pravnim poslom s nerezidentom stekne potraživanje koje po svojim ekonomskim učincima znači kreditno potraživanje od inozemstva).

Vrsta kredita

1 Komercijalni kredit – Kredit za izvoz robe ili usluga koji izravno odobrava domaći dobavljač ili izvoznik

2 Robni kredit – Kredit za izvoz robe i usluga koji odobrava banka domaćeg dobavljača ili izvoznika ili domaća državna agencija za promicanje izvoza

3 Financijski kredit – Kredit kojim kreditor dužniku odobrava novčana sredstva

4 Projektni kredit – Kredit za financiranje realizacije određenog projekta kod kojeg u trenutku zaključenja nije definirana struktura korištenja sredstava.

5 Bankarska kratkoročna kreditna linija – Dozvoljeno prekoračenje na računu inozemne banke otvorenom kod domaće banke prema ugovoru.

Trajanje kredita

Navesti broj godina, mjeseci odnosno dana od prvoga korištenja do posljednje otplate glavnice u obliku »ggg.mm.dd.«. Primjerice, ako je kredit odobren na 18 mjeseci, navesti »001-06-00«.

Osiguranje od komercijalnih rizika

Navesti postotak osiguranja robe u transportu kod društva za osiguranje.

Izvoznik

Navesti naziv i matični broj izvoznika, ako izvoznik zaključuje kredit odobrenja u ime i za račun dobavljača.

Naplata glavnice

U rubrici »Dinamika naplate glavnice« odabire se broj »1« ako svaka obročna naplata (anuitet) u sebi sadržava jednaku naplatnu kvotu (tj. dio glavnice koji se otplaćuje), broj »2« ako se naplata zasniva na jednakim obrocima (anuitetima), a broj »3« ako je naplata glavnice jednokratna. U svim ostalim slučajevima odabire se broj »4«.

Ako je u rubrici »Naplata se zasniva na:« izabrano »na svakom korištenju«, rubrike »poček«, »broj naplata glavnice u godini« i »ukupan broj naplate glavnice« popunjavaju se samo kad su njihove vrijednosti iste za svako korištenje. Inače se ove rubrike ne popunjavaju (u tom slučaju u rubrici »dinamika naplate glavnice« treba odabrati »4 – ostalo«).

Plaćanje kamata

Ako podnositelj nije u mogućnosti utvrditi udio kamate u otplati kredita (što se može dogoditi, primjerice, kod lizing aranžmana), u ovoj rubrici treba odabrati opciju »10 – kamata uključena u glavnicu«. U tom slučaju, pri popunjavanju plana otplate kredita u obrascu K3 sve planirane otplate iskazuju se kao otplate glavnice.

9. OBRAZAC K3 – PREGLED KORIŠTENJA KREDITA, OTPLATE GLAVNICE I PLAĆANJA KAMATE (ZA KREDITE ZADUŽENJA I KREDITE ODOBRENJA)

Pravna osoba: ________________________________________________________________

(pravna osoba koja dostavlja obrazac)

Podnositelj prijave: _____________________________________________________________

(ime i prezime osobe koja dostavlja obrazac)

Adresa: ______________________________________________________________________

Telefon: ______________________________________________________________________

Telefaks/e-adresa: _______________________________________________________________

Kreditni posao (označiti jedno): Zaduženja Odobrenja

Registarski broj: Datum registracije: _________

(dd.mm.gggg)

 

 

Nakon popunjavanja tablica izračunati i navesti:

 

 

_____________, ________

(mjesto) (datum)

__________________________

(potpis ovlaštene osobe – podnositelja)

Upute za popunjavanje

Opće upute

Domaća osoba (rezident) dostavlja obrazac K3: prvo, uz obrazac KZ 2 (ili KO 2) i, drugo, nakon svake transakcije po kreditu. Transakcije po kreditu su korištenje kredita, otplata glavnice, plaćanje kamate i troškova kredita te izmjene plana korištenja, plana otplate glavnice i plana plaćanja kamate.

Gornje rubrike obrasca K3 služe za povezivanje podataka u obrascima K02 i K3, odnosno KZ2 i K3, te za usklađivanje podataka između HNB-a i podnositelja (vidi Upute na sljedećim stranicama, dio nazvan »Usklađivanje podataka između HNB-a i podnositelja«). Zato ove rubrike trebaju biti popunjene svaki put kad se dostavlja obrazac K3. Uz ovo se dostavljaju samo popunjene tablice A, B ili C.

Obrazac K3 potpisuje i ovjerava domaća osoba (rezident) koja je zaključila ugovor o kreditu ili druga osoba koja je ovlaštena za dostavljanje izvješća.

Upute za popunjavanje rubrika

Registarski broj – Navesti broj pod kojim je kredit registriran kod HNB-a. Ako kredit još nije registriran, rubrika se ne popunjava.

Datum registracije – Navesti datum registracije kod HNB-a (datum se nalazi u ispisu podataka primljenom od HNB-a). Ako kredit još nije registran, rubrika se ne popunjava.

Valuta i iznos kredita – U obrascima KO2 i K3 odnosno KZ2 i K3 trebaju biti identični podaci za valutu i iznos kredita.

Stanje duga – Navesti stanje duga nakon transakcija koje su prikazane u ovom obrascu. Stanje duga jednako je razlici kumulativa korištenja i kumulativa otplate glavnice.

Neiskorišteno – Navesti ukupni iznos neiskorištenog dijela kredita nakon transakcija koje su prikazane u ovom obrascu.

Iskorišteno – Navesti ukupni iznos iskorištenog dijela kredita nakon transakcija koje su prikazane u ovom obrascu.

Otplaćene glavnice – Navesti ukupni iznos otplaćene glavnice nakon transakcija koje su prikazane u ovom obrascu.

Plaćena kamata – Navesti ukupni iznos plaćenih kamata nakon transakcija koje su prikazane u ovom obrascu.

Dospjelo neotplaćeno – glavnice – Navesti ukupni iznos neotplaćene glavnice s datum dospijeća do datuma podnošenja ovog obrasca.

Dospjelo neotplaćeno – kamata – Navesti ukupni iznos neotplaćenih kamata s datum dospijeća do datuma podnošenja ovog obrasca.

Tablica A. Plan korištenja i otplate kredita; izmjena plana korištenja i otplate

 

 

 

 

Upute za popunjavanje

Opće upute

U Tablici A obrasca K3 prikazuju se stavke plana korištenja i plana otplate glavnice i kamata. Jedna stavka plana upisuje se u jedan red. Tablica se dostavlja uz obrazac KZ2 ili KO 2. Ako dolazi do izmjene prvobitnog plana, dostavlja se nova tablica s izmjenama plana. Iznimno, tablica se ne dostavlja ako je: 1) vrsta ugovora »2 revolving«; 2) vrsta ugovora » 3 okvirni«, a pojedinačni krediti iz okvira nemaju jedinstveni plan otplate; 3) vrsta ugovora »4 konkretni kao dio okvira«, a pojedinačni krediti iz okvira imaju jedinstveni plan otplate i 4) vrsta kredita »5 kratkoročna kreditna linija«.

Plan korištenja i otplate kredita prikazuje se u samo u sljedećim stupcima: vrsta transakcije, redni broj korištenja, datum plana i iznos plana.

Izmjena plana korištenja i otplate kredita prikazuje se u svim stupcima, a navode se samo stavke plana koje se mijenjaju.

Ako se kredit ne koristi u skladu s planom ili se uredno ne otplaćuje dospjele nerealizirane stavke plana (stavke plana s datumom plana do datuma podnošenja obrasca) prikazuju se u stupcima: vrsta transakcije, redni broj korištenja, datum plana, iznos plana i opis.

Troškovi kredita (naknade), interkalarna kamata i zatezna kamata ne uključuju se u plan otplate.

Upute za popunjavanje stupaca

Vrsta transakcije

Izabrati jednu vrijednost:

 

 

Redni broj korištenja

Ako se otplata kredita zasniva na ukupnom iznosu kredita, ne popunjava se. Ako se otplata kredita zasniva na svakom korištenju, upisati redni broj korištenja (prvo, drugo, treće itd.).

Datum plana

Navesti datum stavke plana korištenja ili otplate u obliku »dd.mm.gggg«. Pod datumom korištenja smatra se: a) kod komercijalnih kredita datum uvoza robe ili izvršenja usluga, b) kod robnih kredita datum kad je kreditor platio dobavljaču po ugovoru o uvozu robe ili usluga; c) kod financijskih i projektnih kredita datum odobrenja sredstava na račun kod domaće banke. Datumom otplate smatra se ugovoreni datum otplate.

Iznos plana

Navesti iznos stavke plana korištenja ili otplate. Ako kredit nije realiziran, zbroj iznosa stavaka plana korištenja (otplate) mora biti jednak ugovorenoj svoti kredita u valuti otplate.

Izmjena datuma plana

Navesti novi datum stavke plana korištenja ili otplate u obliku »dd.mm.gggg«. Ako se popunjava ovaj stupac, u trećem stupcu nazvanom datum plana treba stajati stari datum stavke plana koja se mijenja.

Izmjena iznosa plana

Navesti novi iznos stavke plana korištenja ili otplate. Ako se popunjava ovaj stupac, u četvrtom stupcu nazvanom iznos plana treba stajati stari iznos stavke plana koja se mijenja.

Opis

Ovo obilježje popunjava se samo ako dužnik kredit ne koristi u skladu s planom ili ga uredno ne otplaćuje biranjem jedne od sljedećih vrijednosti:

41 – sudski spor 43 – kašnjenje

Sudski spor označuje pokretanje sudskog spora (npr. ako uvezena roba nije određene kvalitete, pa je dužnik ne želi platiti). Kašnjenje označuje da dužnik nije koristio dospjelu stavku plana korištenja ili otplatio dospjelu stavku plana otplate glavnice ili plana plaćanja kamata.

Tablica B. Realizacija korištenja i otplate kredita

 

 

 

 

Upute za popunjavanje

Opće upute

U Tablici B obrasca K3 prikazuju se stavke realizacije korištenja, stavke realizacije otplate glavnice, stavke realizacije plaćanja kamata, stavke plaćanja interkalarnih kamata, stavke plaćanja troškova i stavke plaćanja zateznih kamata. Jedna stavka upisuje se u jedan red. Tablica se dostavlja nakon svake transakcije.

Kod okvirnih kredita tablica se popunjava za okvir ako postoji plan za okvir, odnosno za svaki pojedinačni kredit ako postoji plan za svaki pojedinačni kredit iz okvira.

Upute za popunjavanje stupaca

Vrsta transakcije

Izabrati jednu vrijednost:

 

 

Redni broj korištenja

Ako se otplata kredita zasniva na ukupnom iznosu kredita, ne popunjava se. Ako se otplata kredita zasniva na svakom korištenju, upisati redni broj korištenja (prvo, drugo, treće itd.) koji se uzima iz Tablice A.

Datum plana

Navesti datum stavke plana korištenja, plana otplate glavnice ili plana plaćanja kamata u obliku »dd.mm.gggg«. Datum stavke plana uzima se iz Tablice A. Iznimno, stupac se ne popunjava ako je riječ o plaćanju interkalarne kamate, plaćanju zatezne kamate ili plaćanju troškova.

Iznos plana

Navesti iznos stavke plana korištenja, plana otplate glavnice ili plana plaćanja kamata. Iznos stavke plana uzima se iz Tablice A. Iznimno, stupac se ne popunjava ako je riječ o plaćanju interkalarnih kamata, plaćanju zateznih kamata ili plaćanju troškova.

Datum realizacije

Navesti datum realizacije pripadajuće stavke plana korištenja, plana otplate glavnice ili plana plaćanja kamata. Datum realizacije je stvarni datum korištenja ili otplate, a može biti različit od datuma plana.

Iznos realizacije

Navesti iznos realizacije pripadajuće stavke plana korištenja, plana otplate glavnice ili plana plaćanja kamata. Iznos realizacije može biti različit od iznosa plana.

Obuhvat

Ovo obilježje popunjava se samo kod stavaka otplate čiji je iznos realizacije različit od iznosa plana biranjem jedne od sljedećih vrijednosti:

1 – u cijelosti

2 – djelomično

U cijelosti označuje da je stavka plana otplate u cijelosti podmirena. Djelomično označuje da stavka plana otplate nije u cijelosti podmirena.

Opis

Ovo obilježje popunjava se samo kod stavaka otplate koje su podmirene na način koji nije bio predviđen u izvornom ugovoru o kreditu biranjem jedne od sljedećih vrijednosti:

 

 

Otplata robom – Otplata kredita u robi ili uslugama.

Otpust duga (oprost duga) – Ako kreditor odustaje od naplate potraživanja, unosi se realizacija otplate sa statusom »otpust (oprost)« uz sve nerealizirane stavke plana.

Usklađenje – Ako inozemni (domaći) kreditor proda kredit, odnosno potraživanje po kreditu drugoj domaćoj (stranoj) osobi, unosi se realizacija otplate sa statusom »usklađenje« uza sve nerealizirane stavke plana. Ako inozemni (domaći) kreditor proda kredit, odnosno potraživanje po kreditu drugoj stranoj (domaćoj) osobi, ne unosi se realizacija otplate sa statusom »usklađenje«, nego se obavlja izmjena kreditora u obrascu KZ2 (KO2).

Reprogramiranje – Zatvaranje nerealiziranih stavki plana starih kredita koji se reprogramiraju

Refinanciranje – Zatvaranje nerealiziranih stavki plana starih kredita koji se refinanciraju

Zamjena duga – Ako dužnik zamijeni svoj dug za novi dug prema kreditoru, unose se realizacija otplate uza sve nerealizirane stavke plana. Do visine novog duga unose se stavke realizacije s opisom »zamjena duga« po sljedećem redoslijedu: 1) dospjele neotplaćene kamate, 2) dospjele glavnice i 3) nedospjele glavnice. Iznad visine novog duga unose se stavke realizacije s opisom »usklađenje«.

Otkup duga – Ako dužnik otkupi svoj dug prema kreditoru, unosi se realizacija otplate uz sve nerealizirane stavke plana. Do visine prodajne vrijednosti kredita unose se stavke realizacije bez opisa po sljedećem redoslijedu: 1) dospjele neotplaćene kamate, 2) dospjele glavnice i 3) nedospjele glavnice. Iznad visine prodajne vrijednosti kredita unose se stavke realizacije s opisom »otkup duga«.

Pretvaranje duga u ulog u temeljnom kapitalu – Ako kreditor zamijeni svoje potraživanje od dužnika za ulog u temeljnom kapitalu, unosi se realizacija otplate uza sve nerealizirane stavke plana. Do visine vrijednosti uloga u temeljnom kapitalu unose se stavke realizacije s opisom »pretvaranje duga u ulog u temeljnom kapitalu« po sljedećem redoslijedu: 1) dospjele neotplaćene kamate i 2) dospjele glavnice i 3) nedospjele glavnice. Iznad visine fer vrijednosti uloga u temeljnom kapitalu unose se stavke realizacije s opisom »usklađenje«.

 

 

Tablica C. Ispravljanje realizacije korištenja i otplate kredita

 

 

 

 

Upute za popunjavanje

Opće upute

Tablica C obrasca K3 popunjava se samo ako je potrebno ispraviti stavke realizacije korištenja i otplate kredita, koje su zabunom pogrešno iskazane u prethodno podnesenim obrascima. Jedna ispravljena stavka realizacije upisuje se u jedan red.

Upute za popunjavanje stupaca

Vrsta transakcije

Izabrati jednu vrijednost:

 

 

Redni broj korištenja

Ako se otplata kredita zasniva na ukupnom iznosu kredita, ne popunjava se. Ako se otplata kredita zasniva na svakom korištenju, upisati redni broj korištenja (prvo, drugo, treće itd.).

Datum realizacije

Navesti datum stavke realizacije koja se ispravlja u obliku »dd.mm.gggg«.

Iznos realizacije

Navesti iznos stavke realizacije koja se ispravlja.

Ispravljanje datuma realizacije

Navesti ispravljeni datum stavke realizacije u obliku »dd.mm.gggg«.

Izmjena iznosa realizacije

Navesti ispravljeni iznos stavke realizacije.

Obuhvat

Kod stavaka otplate čiji je iznos realizacije različit od iznosa plana, navesti obuhvat ispravljene stavke realizacije biranjem jedne od sljedećih vrijednosti:

1 – u cijelosti

2 – djelomično

Opis

Kod stavaka otplate koje su podmirene na način koji nije bio predviđen u izvornom kreditnom ugovoru, navesti opis ispravljene stavke realizacije biranjem jedne od sljedećih vrijednosti:

 

 

10. OBRAZAC GOD-INOK – GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTALIM KREDITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM

Upute za popunjavanje obrasca GOD-INOK

Opće upute

U navedenim tablicama potrebno je iskazati stanje duga i/ili stanje potraživanja po ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom u kunskoj protuvrijednosti.

Ostali kreditni poslovi s inozemstvom definirani su člankom 35. stavak 3. Odluke.

Napominje se da kratkoročni komercijalni (trgovački) krediti nisu predmet ovog izvještavanja.

Upute za popunjavanje obilježja

Izvještajna godina

U ovo se polje unosi podatak o izvještajnoj godini za koju se dostavljaju podaci. Unosi se podatak u formatu GGGG.

Završno stanje (izvještajna godina – 1)

Pod ovim se obilježjem upisuju podaci o stanju duga i/ili potraživanja po kreditnim poslovima s inozemstvom na posljednji datum godine prije izvještajne godine (ako je izvještajna godina 2014., unose se stanja za 31. prosinca 2013.).

Završno stanje (izvještajna godina)

Pod ovim se obilježjem upisuju podaci o stanju duga i/ili potraživanja po kreditnim poslovima s inozemstvom na posljednji datum izvještajnog razdoblja (31. prosinca GGGG).

Ukupna nova zaduženja /odobrenja tijekom izvještajne godine*

Ovo se polje popunjava samo u slučaju da su i završno stanje na kraju izvještajne godine, i završno stanje na kraju godine koja joj prethodi, jednaki nuli, a društvo je imalo stanje duga/potraživanja tijekom izvještajne godine.

Pojašnjenje za dug: poduzeće se u tijeku izvještajne godine jednokratno ili višekratno zadužilo, ali i u cijelosti otplatilo dug. U ovo polje upisuje se ukupni iznos povučenih, a ujedno i otplaćenih sredstava tijekom izvještajne godine.

Pojašnjenje za potraživanja: poduzeće je u tijeku izvještajne godine jednokratno ili višekratno odobrilo zajam/ove nerezidentu/ima koji je/ koji su u cijelosti i vraćen/i. U ovo polje upisuje se ukupni iznos odobrenih te ujedno i vraćenih zajmova tijekom izvještajne godine.

UKUPNO – Glavnica i kašnjenje glavnice

Unosi se ukupno stanje (iznos) iskorištene, a neotplaćene glavnice na odgovarajući datum, uključivo i dospjele neotplaćene glavnice.

Vrijednosti u inozemnoj valuti iskazuju se u kunskoj protuvrijednosti.

Za iskazivanje stanja kunske protuvrijednosti primjenjuje se srednji tečaj HNB-a na odgovarajući datum (31. prosinca GGGG-1. i 31. prosinca GGGG).

UKUPNO – Obračunata nedospjela kamata i dospjela neplaćena kamata

Unosi se ukupno (zbrojeno) stanje (iznos) obračunate nedospjele kamate na odgovarajući datum (vremenska razgraničenja kamata) te dospjelih ali neplaćenih/nenaplaćenih kamata.

Vrijednosti u inozemnoj valuti iskazuju se u kunskoj protuvrijednosti.

Za iskazivanje stanja kunske protuvrijednosti primjenjuje se srednji tečaj HNB-a na odgovarajući datum (npr. pri izvještaju za 2013. 31. prosinca 2012. i 31. prosinca 2013.)

11. OBRAZAC US-GP – GODIŠNJA PRIJAVA PRIHODA I RASHODA OD RAZMJENE USLUGA S INOZEMSTVOM I POSEBNIH TRANSAKCIJA S INOZEMSTVOM

Opće napomene

Izvještajna jedinica je pravna osoba u čije se ime izvještaj popunjava.

Sve transakcije koje su predmet ovog izvještaja moraju biti posljedica odnosa između izvještajnog subjekta i nerezidenata! Poslovni odnosi s rezidentima nisu predmet ovog izvještaja! Pojam rezidenta odnosno nerezidenta definiran je u članku 2. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja, čiji je ova Uputa sastavni dio. Ulaskom Hrvatske u EU, tretman inozemstva ostaje isti.

Također, razmjena usluga i posebnih transakcija s nerezidentima koji u RH posluju pod hrvatskim PDV identifikacijskim brojem predmet je ovog istraživanja.[1](PDV identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj (OIB) kojemu se dodaje predznak »HR«, a primjenjuje se u sustavu VIES, to jest u informatičkom sustavu za razmjenu podataka između zemalja članica Europske unije o prometu dobara i usluga oporezivom PDV-om.)

Predmet ovog dijela istraživanja su sve usluge za koje je izdana/primljena faktura u odnosima s nerezidentima, osim usluga vezanih uz turizam, a to su:

– usluge smještaja, organizaciju izleta, krstarenja, usluge prijevoza u turističke svrhe, usluge turističke animacije i sl., osim usluga smještaja na plovilima (uključiti u 272, Usluge najma, uključujući usluge operativnog leasinga)

– plaćanja povezana sa službenim putovanjima u inozemstvo osim kotizacija za seminare i kongrese te naknada za obrazovne programe i stručno osposobljavanje koji su opisani šifrom 895.

Izvještaj se sastoji od dva dijela:

1. Prihodi i rashodi od razmjene usluga s inozemstvom (tablice 1 i 2)

U ovaj dio izvještaja podaci se unose na obračunskom principu, odnosno evidentiraju se u trenutku nastanka prihoda/potraživanja odnosno obveze/rashoda, a ne u trenutku plaćanja odnosno naplate. Drugim riječima, prihodi i rashodi od usluga evidentiraju se u pravilu na temelju fakture prema inozemstvu, odnosno iz inozemstva ili obračunatih prihoda i rashoda s inozemstvom ukoliko faktura nije izdana. Podaci se prikazuju u izvještajnom razdoblju (mjesecu, tromjesečju) u kojem je usluga obavljena, odnosno faktura izdana/primljena. Iznimno, u slučajevima kad je usluga obavljena, ali je ne prati faktura, već kao temelj za naplatu služi ugovor, obračun ili sličan dokument, prihodi ili rashodi evidentiraju se temeljem takvog dokumenta.

U izvještaju se transakcije uvijek evidentiraju na neto principu, odnosno samo vrijednost usluge bez obračunatog PDV-a. PDV koji se na primljenu/pruženu uslugu obračunava, ne uključuje se u vrijednost usluge. U slučaju da je primatelj usluge fizička osoba nerezident, potrebno je iznos PDV-a koji se iskazuje na fakturi evidentirati u dijelu B pod šifrom 6 Porezi.

U slučajevima da uslugu prema inozemstvu obavi domaća podružnica, a primatelju usluge fakturira je matična institucija iz inozemstva, prihod od usluge podružnica također treba prijaviti bez obzira što nije samostalno izdala fakturu niti će je naplatiti. U tom slučaju, podloga za evidenciju je iznos s fakture koju matično poduzeće izdaje trećoj osobi. Obrnuto, ako inozemna podružnica domaćeg poduzeća obavi uslugu trećoj osobi u inozemstvu, a uslugu fakturira i naplati domaće matično poduzeće, takvu fakturu ne treba prikazivati kao prihod! Ovakve transakcije posebno se prikazuju u okviru istraživanja o transakcijama između matičnih poduzeća i podružnica (obrazac IU-P).

Transakcije se izražavaju u kunama, a pri preračunavanju iz originalnih valuta primjenjuje se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan fakture. U izvještaj je potrebno unijeti sve usluge koje je izvještajna jedinica obavila za nerezidenta i za to mu izdala fakturu (prihodi) ili obrnuto (rashodi), osim usluga vezanih uz turizam.

2. Posebne transakcije s inozemstvom (tablice 3 i 4)

Ove se transakcije prikazuju u izvještajnom razdoblju (mjesecu ili tromjesečju) u kojem je transakcija obavljena. Transakcije se izražavaju u kunama, a pri preračunavanju iznosa iz originalnih valuta koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan transakcije. Detaljan opis ovih transakcija nalazi se u nastavku ovog obrasca.

Napomena: Transakcije evidentirane u B dijelu ne mogu ujedno biti sadržane u dijelu A ove upute. Drugim riječima, posebne transakcije nisu transakcije koje su vezane za plaćanje usluga iz dijela A.

Tablica 1. Prihodi od ostvarenih usluga u poslovanju s nerezidentima

U ovu tablicu unose se podaci o prihodima koje je izvještajna jedinica ostvarila od obavljenih usluga nerezidentima. Osnova za prikazivanje je izdana faktura. Detaljan opis svake od navedenih usluga nalazi se u Prilogu. U polje Iznos (HRK) unosi se fakturirana vrijednost obavljene usluge u kunama, a pri preračunavanju iz originalnih valuta u kune primjenjuje se srednji tečaj HNB-a na dan izdavanja fakture.

Tablica 1. Prihodi od ostvarenih usluga u poslovanju s nerezidentima

 

 

 

Tablica 2. Rashodi od primljenih usluga u poslovanju s nerezidentima

U ovu tablicu unose se podaci o rashodima (troškovima) koje je izvještajna jedinica ostvarila od usluga primljenih od nerezidenata. Osnova za prikazivanje je primljena faktura. Detaljan opis svake od navedenih usluga nalazi se u Prilogu. U polje Iznos (HRK) unosi se fakturirana vrijednost obavljene usluge u kunama. Za preračunavanje iz neke druge valute u kune koristi se srednji tečaj HNB-a na datum izdavanja fakture.

Tablica 2. Rashodi od primljenih usluga u poslovanju s nerezidentima

 

 

Tablica 3. Priljevi od posebnih transakcija s inozemstvom

Ova tablica sadrži podatke o priljevima koje su rezidenti ostvarili po transakcijama koje su navedene i opisane u nastavku ovog obrasca. Osnova za prikazivanje je obavljena transakcija, odnosno plaćanje. U polje Iznos (HRK) unosi se vrijednost transakcije u kunama, a pri preračunavanju iz originalnih valuta u kune primjenjuje se srednji tečaj HNB-a na dan transakcije.

Tablica 3. Priljevi od posebnih transakcija s inozemstvom

 

 

 

Tablica 4. Odljevi od posebnih transakcija s inozemstvom

Ova tablica sadrži podatke o odljevima koje su rezidenti ostvarili po transakcijama koje su navedene i opisane u nastavku ovog obrasca. Osnova za prikazivanje je obavljena transakcija, odnosno plaćanje. U polje Iznos (HRK) unosi se vrijednost transakcije u kunama, a pri preračunavanju iz originalnih valuta u kune primjenjuje se srednji tečaj HNB-a na dan transakcije.

Tablica 4. Odljevi od posebnih transakcija s inozemstvom

 

 

DIO A – OPIS POJEDINAČNIH USLUGA

102 Usluge popravaka i održavanja imovine

Odnosi se na popravke i održavanje (servisiranje) imovine, bez obzira na lokaciju na kojoj se usluga pruža. Pod vrijednošću usluge podrazumijeva se vrijednost obavljenog posla, a ne vrijednost imovine nakon obavljene usluge. U vrijednost usluge treba uključiti vrijednost materijala koji se eventualno ugrađuje.

Uključuje:

• remont ili dokiranje brodova (najam prostora za smještaj broda za obavljanje određenih završnih radova ili popravaka na brodu) te otklanjanje štete nastale na plovilu kao i bilo kakve druge popravke na brodovima i ostalim transportnim sredstvima

• redovne kontrole i održavanje zrakoplova i letjelica (nakon odgovarajućeg naleta) uključivši i tekuće popravke zrakoplova i letjelica

• popravak strojeva i pokretne robe (npr. automobila) u garantnom i izvangarantnom roku

• ostale popravke i održavanje bez razlike radi li se o manjim popravcima ili popravcima koji povećavaju efikasnost ili iskoristivost imovine odnosno produljuju njezin životni vijek.

Ne uključuje:

• popravke koje izvode građevinska i montažerska poduzeća (uključiti u 249a, Građevinske usluge u inozemstvu ili 249b, Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj)

• popravke računalne opreme (uključiti u 263, Računalne usluge)

• održavanje uređaja i opreme na terminalima (luke, zračne luke, kolodvori i sl.) (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

103 Usluge dorade robe u tuđem vlasništvu

Odnosi se na doradu, preradu i oplemenjivanje robe što uključuje rafiniranje nafte, preradu prirodnog plina, sastavljanje elektronike, šivanje, poslove dorade u brodogradnji, označavanje, pakiranje i sl. na robi u tuđem vlasništvu Uključuje samo vrijednost usluge i korištenog materijala, a ne i vrijednost robe koja se dorađuje, prerađuje ili oplemenjuje.

Ne uključuje:

• montažu građevinskih elemenata (uključiti u 249a, Građevinske usluge u inozemstvu ili 249b, Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj) niti montažu strojeva koji nisu vezani uz građevinske projekte (uključiti u 280, Arhitektonske, inženjerske i ostale tehničke usluge)

205 Usluge prijevoza

Odnosi se na postupak prijevoza ljudi i tereta s jedne lokacije na drugu kao i na sve povezane pomoćne i prateće usluge. Obuhvaća:

Prijevoz tereta: prijevoz tereta u vlasništvu nerezidenta u međunarodnom prometu prijevoznim sredstvima rezidenta, prijevoz tereta u vlasništvu rezidenta prijevoznim sredstvima u vlasništvu nerezidenta, prijevoz tereta u vlasništvu rezidenta unutar Republike Hrvatske prijevoznim sredstvima nerezidenta. Uključuje i usluge utovara na prijevozno sredstvo te istovara, ako je ugovorom između vlasnika robe i prijevoznika dogovoreno da prijevoznik obavi tu uslugu, kao i iznajmljivanje prijevoznih sredstava s posadom u vlasništvu rezidenta nerezidentima za prijevoz tereta i obratno, usluga pri tranzitu struje, usluga prijevoza pošte u ime poštanskih ureda i kurirskih tvrtki.

Prijevoz putnika: prijevoz nerezidenata u međunarodnom prometu prijevoznim sredstvima u vlasništvu rezidenta, prijevoz rezidenata prijevoznim sredstvima nerezidenta, prijevoz putnika unutar Republike Hrvatske prijevoznim sredstvima u vlasništvu nerezidenta. Uključuju se prateći troškovi koji nastaju pri prijevozu putnika (npr. troškovi za višak prtljage, za hranu i piće u prijevoznim sredstvima – osobna potrošnja putnika). Uključuje i iznajmljivanje prijevoznih sredstava s posadom za prijevoz putnika nerezidentima koja su u vlasništvu rezidenata i obrnuto.

Ostale prateće i pomoćne usluge: sve usluge povezane s uslugama prijevoza u lukama i zračnim lukama te na kolodvorima i na drugim terminalima. Ove usluge obuhvaćaju: utovarivanje, istovarivanje, pohranjivanje, skladištenje, pakiranje, održavanje i čišćenje prijevozne opreme, manevriranje, vuču i spašavanje prijevoznih sredstava, troškovi priveza i iznajmljivanje veza (npr. godišnji vez), i tegljenje u lukama, pilotažu, usluge otpremništva i ostale agentske usluge, marže i provizije, pristojbe za provoz i prelet te eksploatacijske troškove prijevoznika

Ne uključuje:

• usluge financijskog leasinga prijevoznog sredstva (nije predmet ovog istraživanja)

• naknade za iznajmljivanje morskih plovila, zrakoplova, željezničkih kompozicija, cestovnih vozila i ostalih transportnih sredstava bez posade odnosno najam takvih sredstava (uključiti u 272, Usluge operativnog leasinga)

• naknade za iznajmljivanje nerezidentima prijevoznih sredstava s posadom koja su u vlasništvu rezidenata za prijevoz putnika u turističke svrhe (nije predmet ovog istraživanja)

• operativni najam (leasing) transportnih sredstava (uključiti u 272, Usluge operativnog leasinga)

• kurirske usluge koje pružaju kurirske tvrtke (uključiti u 959, Kurirske usluge)

• usluge prijevoza putnika koje rezidenti pružaju nerezidentima unutar svojeg teritorija (nije predmet ovog istraživanja)

• krstarenja unutar zemlje koja su dio kružnog putovanja (nije predmet ovog istraživanja)

• vrijednost isporučenog plina, nafte i električne energije (nije predmet ovog istraživanja)

• osiguranje tereta (uključiti u 253, Usluge osiguranja i mirovinskih fondova)

• robu koju prijevoznici nabavljaju u lukama (nije predmet ovog istraživanja)

• popravke željezničkih postrojenja, luka i uzletišnih postrojenja (uključiti u 249a, Građevinske usluge u inozemstvu ili 249b, Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj)

205a Usluge prijevoza koje se ne odnose na prijevoz robe prilikom uvoza

Ovdje treba izdvojiti prihode i rashode koji se odnose samo na usluge prijevoza robe koje nisu vezane uz prijevoz robe prilikom uvoza!

249a Građevinske usluge u inozemstvu

Odnose se na prihode i rashode od građevinskih usluga u inozemstvu.

Prihodi uključuju:

Prihode od građevinskih usluga koje rezidentne tvrtke obavljaju u inozemstvu npr. priprema lokacije, građevinski radovi na visokogradnji ili niskogradnji kao i instalacija i montaža strojeva, opreme i postrojenja.

Uključuje:

• usluge iznajmljivanja građevinske opreme ili opreme za rušenje zajedno s rukovateljem

• radove vanjskog čišćenja građevina

• građevinske popravke

• pripremu lokacije

• građevinske radove u visokogradnji i niskogradnji

• instalaciju i montažu strojeva, opreme i postrojenja

Ne uključuje:

• pripremu lokacije za rudarstvo, vađenje nafte i plina (uključiti u 283, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; ostalo)

• uklanjanje kontaminiranoga gornjeg sloja tla (uključiti u 282, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; zbrinjavanje otpada i uklanjanje onečišćenja)

• izgradnju tornjeva na naftnim bušotinama (uključiti u 283, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; ostalo)

• građevinske radove koje podružnice hrvatskih tvrtki izvode u inozemstvu (nije predmet ovog istraživanja)

• vrijednost izvezene robe koja je predmet montaže

Rashodi uključuju:

Vrijednost robe i usluga koju rezidentnim poduzećima fakturiraju nerezidenti za uporabu na inozemnom gradilištu.

Uključuje:

• robu i usluge koje rezidentna poduzeća koriste na inozemnom gradilištu, a nabavljaju se od nerezidenata

• naknade zaposlenima i druge zavisne troškove koje nerezidenti fakturiraju rezidentima povezane uz građevinske radove u inozemstvu, uključujući i usluge smještaja radnika

249b Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj

Odnosi se na prihode i rashode od građevinskih usluga koje nerezidenti pružaju rezidentima u Republici Hrvatskoj.

Prihodi uključuju:

Vrijednost robe, usluga i plaća koje nerezidentna poduzeća plaćaju rezidentima pri izvođenju građevinskih radova na gradilištima u Republici Hrvatskoj.

Uključuje:

• fakturiranu robu i usluge kojima se nerezidentna poduzeća koriste na gradilištima u Republici Hrvatskoj, a nabavljaju se od rezidenata

• naknade zaposlenima i druge zavisne troškove koje nerezidenti plaćaju rezidentima, a povezani su s građevinskim radovima u Republici Hrvatskoj

Rashodi uključuju:

Građevinske usluge koje nerezidentna poduzeća pružaju rezidentima u Republici Hrvatskoj.

Uključuje:

• usluge iznajmljivanja građevinske opreme ili opreme za rušenje zajedno s rukovateljem

• radove vanjskog čišćenja građevina

• građevinske popravke

• pripremu lokacije

• građevinske radove u visokogradnji i niskogradnji

• instalaciju i montažu strojeva, opreme i postrojenja

Ne uključuje:

• pripremu lokacije za rudarstvo, vađenje nafte i plina (uključiti u 283, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; ostalo)

• uklanjanje kontaminiranoga gornjeg sloja tla (uključiti u 282, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; zbrinjavanje otpada i uklanjanje onečišćenja)

• izgradnju tornjeva na naftnim bušotinama (uključiti u 283, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; ostalo)

• građevinske radove koje podružnice inozemnih tvrtki izvode u Republici Hrvatskoj (nije predmet ovog istraživanja)

• vrijednost uvezene robe koja je predmet montaže

253a Premije osiguranja i potraživanja iz osiguranja

Odnosi se na premije koje rezidentni vlasnici polica plaćaju nerezidentnim društvima za osiguranje i mirovinskim fondovima te na potraživanja iz osiguranja koja nerezidentna društva za osiguranje i mirovinski fondovi plaćaju rezidentu na temelju njegove police za pokriće osiguranog događaja.

Uključuje:

• životno osiguranje

• mirovinske fondove

• osiguranje prijevoza robe od krađe, štete ili potpunoga gubitka tereta

• osiguranje vozila koja se rabe za prijevoz robe

• osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i zdravstveno osiguranje

• osiguranje na svim prijevoznim sredstvima (brodovima, kamionima itd.)

• pomorsko, avionsko i ostalo transportno osiguranje

• osiguranje od požara i ostalih oštećenja imovine

• osiguranje od novčanih gubitaka

• osiguranje od opće odgovornosti

• ostale vrste osiguranja kao što je osiguranje od nezgoda na putovanju i osiguranje povezano s kreditima i kreditnim karticama

Ne uključuje:

• potraživanja iz osiguranja koje rezidentu isplaćuju rezidentna društva za osiguranje za štete koju je prouzrokovao nerezident

• naknade štete iz komercijalnih odnosa (nije predmet ovog istraživanja)

NAPOMENA: Hrvatska društva za osiguranje i reosiguranje kao i podružnice inozemnih društava za osiguranje ne izvještavaju po ovoj usluzi, s obzirom da su ona uključena u Statističko istraživanje o međunarodnim transakcijama povezanim s osiguranjem.

253b Pomoćne i prateće usluge u osiguranju

Odnosi se na pomoćne i prateće usluge u osiguranju.

Uključuje:

• provizije za posredovanje i zastupanje u osiguranju te agencijske usluge

• usluge obavljanja poslava pripreme i sklapanja ugovora o osiguranju

• konzultantske usluge u vezi s osiguranjem i mirovinskim osiguranjem

• usluge vrednovanja i usklađivanja

• aktuarske usluge

• usluge upravljanja spasilačkim operacijama

• pravne usluge i usluge nadzora u vezi s odštetama i povratom

Ne uključuje:

• iznose premija osiguranja i potraživanja iz osiguranja

NAPOMENA: Hrvatska društva za osiguranje i reosiguranje kao i podružnice inozemnih društava za osiguranje ne izvještavaju po ovoj usluzi, s obzirom na to da su ona uključena u Statističko istraživanje o međunarodnim transakcijama povezanim s osiguranjem.

247 Telekomunikacijske usluge

Odnose se na usluge prijenosa zvuka, slike, podataka i drugih informacija preko telefona, telefaksa, telegrama, radija, tv kabela i elektromagnetskih valova, satelita, elektroničke pošte, mobilnih telefona, internetom i sl.

Uključuje:

• usluge poslovnih mreža

• telekonferencije

• prateće usluge (npr. popravak i održavanje satelita, iznajmljivanje komunikacijskih linija)

• usluge on-line pristupa internetu

• iznajmljivanje veze prema satelitima

Ne uključuje:

• usluge instalacije telekomunikacijske opreme (uključiti u 249a, Građevinske usluge u inozemstvu ili 249b, Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj)

• usluge povezane s bazama podataka za pristup podacima i njihovu obradu koje osiguravaju serveri baza podataka (uključiti u 890, Informacijske usluge; ostalo)

• vrijednost informacija koje se prenose

958 Poštanske usluge

Odnose se na usluge preuzimanja, prijevoza i dostave pisama, novina, časopisa, brošura, ostalih tiskovina, omota i paketa.

Uključuje:

• poštanske šalterske usluge (kao što su prodaja poštanskih maraka, poštanskih uputnica i sl.)

• usluge iznajmljivanja poštanskih sandučića

• usluge povezane s neisporučenom poštom

Ne uključuje:

• financijske usluge koje pruža nacionalna poštanska uprava (uključiti u 260, Financijske usluge, osim usluga društava za osiguranje i mirovinskih fondova)

• usluge pripreme pošte (uključiti u 284, Ostale poslovne usluge)

• skladištenje robe i povezane usluge (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

• poslove koje su ugovorom o međunarodnom prijevozu pošte zaključili poštanski uredi ili kurirske tvrtke, a koje obavljaju transportna poduzeća (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

959 Kurirske usluge

Odnose se na usluge preuzimanja, prijevoza i dostave pisama, novina, časopisa, brošura, ostalih tiskovina, omota i paketa, ali za razliku od poštanskih usluga odnose se isključivo na usluge brze ili door-to-door dostave koje obavljaju kurirske tvrtke.

Ne uključuje:

• poslove koje su ugovorom o međunarodnom prijevozu pošte zaključili poštanski uredi ili kurirske tvrtke, a koje obavljaju transportna poduzeća (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

260 Financijske usluge, osim usluga društava za osiguranje i mirovinskih fondova

Odnose se na sve usluge financijskog posredovanja i pomoćne usluge kao npr. provizije i naknade povezane s primanjem depozita i davanjem kredita, hipotekarnim i nehipotekarnim kreditiranjem, akreditivima, garancijama, bankovnim akceptima, kreditnim linijama i sličnim instrumentima, financijskim najmom (leasing), faktoringom, transakcijama s financijskim derivatima, pokroviteljstvom i plasiranjem izdanja, brokerskim uslugama, klirinškim plaćanjima i deviznim transakcijama. Također uključuje usluge financijskog savjetovanja, usluge skrbništva nad financijskom imovinom, usluge pohrane financijske imovine ili zlatnih poluga, usluge vezane uz spajanje i pripajanje, usluge povezane s platnim karticama, usluge upravljanja financijskom imovinom, burzovne usluge, otkup natječajne dokumentacije povezane s financijskim proizvodima, usluge određivanje kreditnog rejtinga, usluge procjene boniteta i sl.

Ne uključuje:

• operativni najam – leasing (uključiti u 272, Usluge najma, uključujući i usluge operativnog leasinga)

• nefinancijske savjetodavne usluge koje pružaju banke

• dobitke i gubitke ostvarene kupovinom ili prodajom vrijednosnih papira i financijskih derivata za vlastiti račun te kupoprodajom deviza koje banka obavlja u svoje ime i za svoj račun

263 Računalne usluge

Odnose se na usluge vezane za hardver i softver odnosno obradu podataka.

Uključuje:

• instalacija hardvera i softvera

• savjetovanje u vezi s korištenjem hardvera i softvera

• analizu, dizajn, programiranje i instalaciju sustava za neposrednu uporabu

• razvijanje, proizvodnju i isporuku softvera prilagođenog kupcu (po narudžbi)

• ostali softver kojeg je moguće skinuti s interneta odnosno pružanje dozvole korištenja takvog softvera na ograničeno vrijeme

• održavanje i popravak računala i prateće opreme

• usluge obrade podataka i virtualna podrška

• usluge izrade internetske stranice i ugošćavanja (hostinga odnosno nuđenja serverskog kapaciteta za ugošćavanje korisnikovih internetskih stranica)

• usluge upravljanja računalnim kapacitetima

Ne uključuje:

• isporuku softvera na mediju (CD, DVD i sl.) (nije predmet ovog upitnika)

• standardne tečajeve računalne izobrazbe (uključiti u 895, Ostale osobne usluge, kultura i razonoda; usluge obrazovanja)

• autorske i licenčne naknade za uporabu računalnih programa (uključiti u 892, Naknade za prava na korištenje intelektualnog vlasništva – patenti, licencije i ostalo)

889 Informacijske usluge; usluge novinskih agencija

Odnose se na usluge novinskih agencija kao što su npr. kupnja ili prodaja novosti, ekskluzivnih informacija, fotografija, članaka, prodaju novina i časopisa u inozemstvu u nematerijalnom obliku. Uključuje i prihode od novina i časopisa koji ne podliježu carinjenju.

Ne uključuje:

• prodaja novina i časopisa koji podliježu carinjenju

890 Informacijske usluge; ostalo

Odnose se na usluge vezane uz baze podataka kao što su koncipiranje, pohranjivanje i davanje podataka na raspolaganje on-line, na magnetskim, optičkim ili tiskanim medijima. Uključuju i web pretraživače te pretplate na novine, časopise i sl. kroz elektroničku dostavu (e-mail ili sl.), ostale on-line pristupe različitim sadržajima, arhivama, pretplate za usluge novinskih i burzovnih agencija.

891 Naknade za prava na korištenje intelektualnog vlasništva – franšize i slična prava

Odnosi se na naknade vezane uz korištenje franšiza koje uključuju i naknade za izobrazbu, pomoć, oglašavanje. Osim toga, uključuju i autorske naknade koje se plaćaju za uporabu registriranih robnih marki, tj. riječi, simbola, dizajna ili njihovih kombinacija, po kojima se proizvodi ili usluge njihova vlasnika razlikuju od proizvoda ili usluga drugih pružatelja.

Ne uključuje:

• kupnju i prodaju konkretne nematerijalne imovine kao npr. franšiza, robnih marki i sl. (uključiti u dio B. ovog izvještaja, šifra 1 – kupoprodaja licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine)

892 Naknade za prava na korištenje intelektualnog vlasništva – patenti, licencije i ostalo

Odnosi se na naknade za uporabu nematerijalne, neproizvedene i nefinancijske imovine koja proizlazi iz procesa istraživanja i razvoja kao što su patenti, industrijski procesi, naknade za uporabu prema sporazumu o licenciranju, proizvedenih originala ili prototipova (npr. prava na korištenje rukopisa i sl.), televizijska prava prijenosa sportskih, koncertnih i drugih sličnih događanja, naknada za pravo na korištenje intelektualnog vlasništva, tantijemi, naknada za korištenje licencija u industriji i sl.

Ne uključuje:

• distributivna prava na audiovizualne proizvode u ograničenom razdoblju ili području (uključiti u 288, Audiovizualne usluge)

• kupnju i prodaju rezultata istraživanja i razvoja npr. patenata, autorskih prava, industrijskih procesa i sl. (uključiti u 279, Usluge istraživanja i razvoja)

• kupnju i prodaju nematerijalne imovine kao npr. licencije, koncesije, franšize, trgovačke marke (uključiti u dio B. ovog izvještaja, šifra 1 – kupoprodaja licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine)

270 Usluge povezane s trgovinom; preprodaja robe (merchanting)

Preprodaja robe ili merchanting postoji u slučajevima kad rezident kupi robu od nerezidenta s namjerom da je preproda drugom nerezidentu uz uvjet da roba nikad ne prijeđe granicu i uđe na teritorij rezidenta. Drugim riječima, fizičko posjedovanje robe u ovom slučaju je irelevantno, međutim trgovac mora robu posjedovati u pravnom smislu između trenutaka kupnje i prodaje.

Odnosi se na provizije za robu/usluge odnosno razliku u cijeni između prodaje i kupnje koju rezident ostvari. Po ovoj usluzi izvještavaju samo institucije koje ostvaruju prihode od usluga merchantinga. Rashodi po ovoj usluzi nisu predmet ovog istraživanja.

271 Usluge povezane s trgovinom; ostalo

Odnosi se na provizije agentima, zastupnicima i posrednicima, robnim brokerima, dilerima i komisionarima, provizije povezane s prodajom robe na aukcijama, usluge vještačenja vezane uz trgovinu, naknade posrednicima u punjenju turističkih kapaciteta i sl. Vrijedi samo za slučajeve kad osoba koja obavi uslugu ne posjeduje robu koja se prodaje.

Ne uključuje:

• brokerske usluge povezane s financijskim uslugama (uključiti u 260 Financijske usluge, osim društava za osiguranje i mirovinskih fondova)

• provizije povezane s prijevozom (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

• posredovanje u osiguranju (uključiti u 253b, Pomoćne i prateće usluge u osiguranju)

272 Usluge najma, uključujući i usluge operativnog leasinga

Odnosi se na naknade za iznajmljivanje prijevoznih sredstava bez posade i iznajmljivanje na temelju ugovora o operativnom najmu (leasingu) prijevoznih sredstava bez posade i opreme, kao što su brodovi, zrakoplovi, cestovna motorna vozila (uključujući i rent-a-car usluge), željeznički kontejnerski vagoni, platforme; najam platformi i zakup domena. Također uključuje i iznajmljivanje smještajnih kapaciteta na plovilima bez posade i iznajmljivanje bilo koje druge vrste strojeva i opreme bez rukovatelja.

Ne uključuje:

• financijski najam – leasing (nije predmet ovog istraživanja)

• iznajmljivanje telekomunikacijskih linija ili kapaciteta (uključiti u 247, Telekomunikacijske usluge)

• iznajmljivanje prijevoznih sredstava s posadom (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

• prodaju cestovnih motornih vozila na kredit (nije predmet ovog istraživanja)

• iznajmljivanje nekretnina npr. poslovnih prostora, zemljišta, naftnih terminala, stanova i sl. (uključiti u B. dio izvještaja pod 3. Naknade za najam nepokretne imovine (renta))

275 Pravne usluge

Odnose se na usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata kao što su:

• pravno savjetovanje i zastupanje u svim pravnim, sudskim i zakonskim postupcima

• izradu nacrta pravne dokumentacije i instrumenata

• usluge čuvanja pologa i namire

• usluge odvjetnika i javnog bilježnika uključujući odvjetničke ugovorne naknade

• usluge sudskih i sudsko/medicinskih vještačenja

Ne uključuje:

• plaćanja sudskih troškova i drugih pristojbi po sudskim rješenjima i nagodbama (uključiti u dio B. izvještaja pod šifrom 7. Kazne i naknade)

• vrijednost pologa deponiranih kod odvjetnika ili javnih bilježnika (uključiti u dio B. izvještaja pod šifrom 7. Kazne i naknade)

276 Računovodstvene usluge, revizija, porezno savjetovanje

Odnose se na usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata kao što su:

• evidentiranje komercijalnih transakcija za tvrtke i ostale komitente

• provjeru računovodstvene evidencije i financijskih izvješća

• planiranje i konzultantske usluge u vezi s poreznim obvezama

• pripremu poreznih dokumenata

• usluge revizije, planiranja i kontrole organizacije, poslovne politike i strategije

277 Usluge savjetovanja i upravljanja, uključujući i usluge odnosa s javnošću

Odnose se na usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata kao što su:

• usluge povezane s poboljšanjem ugleda (imidža) klijenata i njihovim odnosima s javnošću

• savjetovanja za upravljanje i osnivanje tvrtke, upravljanje tržištem, ljudskim resursima i proizvodnjom

• konzultantske usluge povezane s upravljanjem projektima

• usluge povezane s izdavanjem potvrda (certifikata)

• usluge savjetovanja i posredovanja kod sklapanja poslova s inozemstvom

• priprema i pribavljanje dokumentacije za posao (npr. priprema pomoraca za ukrcaj na strane brodove)

• korporativni troškovi vezani za upravljanje

• usluge i autorski honorari za prevođenje, objave znanstvenih članaka u časopisima i održavanje stručnih predavanja

Ne uključuje:

• usluge oglašavanja (uključiti u 278, Usluge oglašavanja, istraživanje tržišta)

278 Usluge oglašavanja, istraživanje tržišta

Odnose se na usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata kao što su:

• dizajn, kreiranje i plasiranje oglasa na tržište, usluge plakatiranja, priprema i distribucija oglednih materijala

• medijsko plasiranje (uključuje kupnju i prodaju oglasnog prostora, promidžbenog vremena te sponzorstva)

• izložbene usluge koje pružaju trgovinski sajmovi

• promociju proizvoda (uključujući katalošku prodaju i organizaciju igara na sreću)

• marketing povezan s prodajom i distribucijom izvezene robe

• istraživanje tržišta, ispitivanje i anketiranje javnog mijenja

Ne uključuje:

• usluge odnosa s javnošću (uključiti u 277, Usluge savjetovanja, odnosi s javnošću)

279 Usluge istraživanja i razvoja

Usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata povezane s osnovnim istraživanjem, s primijenjenim istraživanjem ili s eksperimentalnim razvojem novih proizvoda i procesa. U načelu obuhvaća ovakve djelatnosti u prirodnim znanostima te u društvenim i humanističkim znanostima.

Osim toga, uključuje i vrijednost kupljene odnosno prodane nematerijalne imovine koja je nastala kao rezultat ovakvih djelatnosti (npr. patenti, autorska prava (copyright), industrijski procesi).

Uključuje također:

• laboratorijske i druge usluge, analize, dijagnostike, projekte, studije i elaborate

• kliničko ispitivanje lijekova u zdravstvenim institucijama,

• registracija lijekova i medicinskih proizvoda kod nadležnih zdravstvenih institucija odnosno agencija

Ne uključuje:

• tehničke usluge (uključiti u 280, Arhitektonske, inženjerske i ostale tehničke usluge)

280 Arhitektonske, inženjerske i ostale tehničke usluge

Usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata, a povezane s arhitektonskim dizajnom urbanih i ostalih razvojnih projekata, s planiranjem i dizajnom projekta, s nadgledanjem izgradnje brana, mostova, zračnih luka, projekata »ključ u ruke«, s mjerenjem (npr. geodetskim), kartografijom, testiranjem i certifikacijom proizvoda te tehničkom kontrolom (npr. kalibracija).

Uključuje također:

• savjetodavne i konzultantske građevinske studije: studije o tehničkoj izvedivosti, studije o učinku projekta, elaborate analize tehničkog stanja elemenata, ispitivanje materijala, tehnička asistencija u cestogradnji i brodogradnji i sl.

• usluge građevinskog projektiranja za mehaničke i električne instalacije u zgradama

• usluge građevinskog projektiranja za industrijski proces i proizvodnju: planiranje i specifikaciju za instalacije strojeva, projekte povezane s podzemnim vodama, naftne projekte, tvornička postrojenja, sustave instrumentacije

• usluge uređenja izložbenog prostora, grafičke usluge, usluge zavarivanja, atestiranja, otkupa natječajne i aukcijske dokumentacije, nadzora i sl.

• montaže strojeva i opreme koje nisu vezane uz građevinske projekte

• zaštitarska usluga robe i imovine

• ispitivanje instalirane opreme

• tjelesna i tehnička zaštita osoba i njihove imovine

Ne uključuje:

• rudarski inženjering (uključiti u 283, Poljoprivredne, rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu, ostalo)

• usluge procjene štete (uključiti u 253b, Pomoćne i prateće usluge u osiguranju)

• usluge dizajna i montaže strojeva, opreme i postrojenja (uključiti u 249a, Građevinske usluge u inozemstvu ili 249b, Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj)

282 Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; zbrinjavanje otpada i uklanjanje onečišćenja

Usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata kao što su obrada i zbrinjavanje radioaktivnog i ostalog otpada, recikliranje i uništavanje ambalaže, uklanjanje kontaminiranoga gornjeg sloja tla, razminiranje terena, čišćenje od zagađenja zbog izlijevanja nafte, obnova rudničkih lokacija, usluge dekontaminacije i sanacije i sve ostale usluge povezane s čišćenjem i obnovom okoliša.

283 Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; ostalo

Usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata, kao što su žetva, obrada usjeva, kontrola nametnika, usluge smještaja, skrbi, uzgoja i cijepljenja životinja, usluge povezane s lovom, šumarstvom, sječom drva te ribolovom, usluge proizvodnje nafte i plina, uključujući bušenje, izgradnju tornjeva, usluge popravaka, demontiranja i cementiranja izvora nafte i plina, usluge istraživanja povezane s mineralnim gorivima i rudarski inženjering i geološko mjerenje (npr. istraživanje tla).

Uključuje također:

• prerada na terenu ili rad na robi koja je uvezena bez promjene vlasništva i prerađena, ali ne i ponovno izvezena u zemlju iz koje je poslana (nego je prodana u zemlji u kojoj je prerađena ili u trećoj zemlji)

• prerada na terenu ili rad na robi koja je izvezena bez promjene vlasništva i prerađena, ali ne i ponovno uvezena u zemlju iz koje je poslana (nego je prodana u zemlji u kojoj je prerađena ili u trećoj zemlji)

284 Ostale poslovne usluge

Odnose se na razne poslovne usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata, a koje nisu dovoljno precizno objašnjene pod drugim oznakama i koriste se samo u iznimnim slučajevima.

Ne uključuje:

– usluge povezane s turizmom,

– ulazne i izlazne fakture za izaslane radnike u zemlju različitu od zemlje u kojoj imaju ugovor o radu – evidentiraju se oznakom odgovarajuće usluge

– razne bonuse – evidentiraju se oznakom odgovarajuće usluge

– korporativne troškove – raspoređuju se na konkretne usluge

288 Audio-vizualne usluge

Usluge koje se odnose na proizvodnju filmova te radijskih i televizijskih programa i snimanje glazbe.

Uključuje također:

• distributivna prava na audiovizualne proizvode (npr. filmske i televizijske programe) u ograničenom razdoblju ili na ograničenom području

• distributivna prava i naknade za videoigre koje se učitavaju preko televizijskih kanala

• pretplatničke usluge za kodirane televizijske kanale, kao što su kabelsko emitiranje, emitiranje zrakom ili besplatno emitiranje

• prava glazbenih kompozitora koja su povezana s prodajom ploča i koja se plaćaju preko naplatnih društava

• prava povezana s glazbenim predstavama ili kazališnim predstavama

• prava na izvođenje kazališnih djela u inozemstvu u izvedbi kazališnih družina

• naknade koje se plaćaju rezidentnim glumcima, producentima i dr. za produkcije u inozemstvu (ili koje se plaćaju nerezidentima za rad obavljen u Republici Hrvatskoj)

• prodaja filmskih prava

895 Ostale osobne usluge; usluge obrazovanja

Odnose se na usluge između rezidenata i nerezidenata povezane s obrazovanjem kao što su:

• kotizacije za seminare, kongrese, troškovi za organiziranje konferencija i stručno osposobljavanje u inozemstvu

• održavanje dopisnih i e-tečajeva (e-learning)

• emitiranje obrazovnih programa

• plaćanje nastavnika koji pružaju obrazovne usluge izravno u zemlji učenika

Ne uključuje:

• rashode putnika za obrazovanje (nije predmet ovog istraživanja)

896 Ostale osobne usluge; zdravstvene usluge

Odnose se na usluge između rezidenata i nerezidenata kao npr. usluge koje pružaju liječnici, veterinari, medicinske sestre, pomoćno medicinsko osoblje i sl. kao i laboratorijske i slične usluge, pružene na daljinu ili na mjestu nesretnog događaja.

Ne uključuje:

• rashode putnika za zdravlje (nije predmet ovog istraživanja)

897 Ostale osobne usluge; kultura i razonoda, ostalo

Odnosi se na usluge između rezidenata i nerezidenata povezane s muzejima, knjižnicama, arhivima i ostalim kulturnim, sportskim i rekreacijskim djelatnostima.

Uključuje:

• međunarodne transfere profesionalnih sportaša, naknade za razvoj i formiranje sportaša

• kotizacije i naknade sportskim institucijama za nastup na međunarodnim susretima

• organiziranje modnih revija, koncerata, sportskih susreta i sl.

• nagrade na filmskim i drugim festivalima

DIO B. POSEBNE TRANSAKCIJE S INOZEMSTVOM – UPUTE

1. Kupoprodaja licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine

Uključuje plaćanja koja rezultiraju iz kupoprodaje licencija, koncesija, franšiza, trgovačkih marki (trademarks) i druge nematerijalne imovine između rezidenata i nerezidenata.

Ne uključuje:

• naknade za korištenje licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine (šifre 891 i 892 dijela A. ove Upute)

• prodaju patenata, autorskih prava i druge imovine koja je nastala kao rezultat istraživanja i razvoja (uključiti u šifru 279-Usluge istraživanja i razvoja)

2. Transferi s osnove osiguranja

Uključuje isplate šteta koje rezidentima neposredno isplaćuju nerezidentna društva za osiguranje po policama drugih rezidenata i nerezidenata.

NAPOMENA: Hrvatska osiguravateljska i reosiguravateljska društva te podružnice inozemnih društava za osiguranje ne izvještavaju po ovoj stavci, s obzirom na to da su ona uključena u statističko istraživanje o međunarodnim transakcijama povezanim s osiguranjem.

3. Naknade za najam nepokretne imovine (renta)

Uključuje naplate i plaćanja po osnovi iznajmljivanja svih vrsta nepokretne imovine između rezidenata i nerezidenata npr. zemljišta, kuća, stanova, poslovnih prostora, naftnih terminala, dalekovoda, dodjela prava na propusnost tj. usluga dodijele kapaciteta za prijenos električne energije i sl.

Naplate i plaćanja po ovoj osnovi ne moraju uvijek sadržavati fakturu. U slučaju da se radi o renti, a ne postoji faktura, transakciju je nužno unijeti u izvješće.

4. Novčani transferi – financiranje predstavništva u inozemstvu

Uključuje novčane transakcije od domaćih trgovačkih društava prema svojim predstavništvima u inozemstvu za potrebe pokrivanja operativnih troškova, plaća i sl.

NAPOMENA: Fakture izdane od inozemnih pružatelja usluga predstavništvu, a nisu predmet ovog dijela Upute, evidentiraju se pod odgovarajućom oznakom usluge.

5. Pokloni, pomoći, donacije i sl.

Uključuje novčane i nenovčane transfere s karakterom poklona, pomoći, donacija, nasljedstva, alimentacija, sponzoriranja sportskih natjecanja, kulturnih i drugih priredaba, novčanih dobitaka od igara na sreću, članarine i doprinose za članstvo u vjerskim, humanitarnim, znanstvenim, gospodarskim, kulturnim i drugim organizacijama i udruženjima (uključujući međunarodne organizacije)

5.a. Uključuje priljeve prikazane u točki 5., a koji se odnose isključivo na sektor Neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima. Ovaj sektor uključuje neprofitne institucije koje služe stanovništvu i koje se uglavnom bave proizvodnjom netržišne robe i usluga namijenjenih određenim grupama stanovništva. Primjer: sindikati, vjerske organizacije, političke stranke, nevladine udruge i sl.

6. Porezi

Uključuje plaćanja raznih poreza na dohodak odnosno dobit, poreza na dodanu vrijednost ili poreza na imovinu koje rezidenti plaćaju tijelima stranih državnih uprava. Uključuje npr. poreze na kapitalnu dobit, porez na dividendu, porez na imovinu, nasljedstva i slično. Uključuje iznos PDV-a koji je iskazan na fakturama na kojima je primatelj usluge fizička osoba nerezident.

7. Kazne i naknade

Uključuju plaćanja raznih kazni ili naknada temeljem ugovora, sudskih ili izvansudskih nagodbi ili sudskih presuda te ostala plaćanja po sudskim presudama, plaćanja sudskih depozita, jamčevina, troškova naknade za postupke arbitraže i sl. Uključuje također i zatezne kamate, penale i ostale kazne zbog nepravodobnog plaćanja.

8. Realizirane činidbene garancije

Uključuje naplatu i plaćanja po realiziranim činidbenim garancijama.

9. Povrati po uvozu/izvozu robe

Povrati sredstava na osnovi uvezene/izvezene robe kao bonus za uspješan plasman robe na tržištu.

10. Ostali transferi

Uključuje sve ostale priljeve i odljeve izvještajne jedinice iz ili u inozemstvo za koje ne postoji protučinidba (roba ili usluga), a koji nisu obuhvaćeni opisima navedenim u dijelu B ove Upute. To mogu biti npr. naknade za štete nanesene ljudima, imovini kao i druge naknade za štete koje nisu pokrivene policama osiguranja i sl.

11. Naknade zaposlenicima

Uključuju ukupan iznos plaća, dodataka na plaću i ostalih naknada na osnovi rada uključujući i doprinose u fondove socijalne sigurnosti. Odnosi se na naknade zaposlenicima koje isplaćuju hrvatske institucije radnicima na radu u inozemstvu duljem od godinu dana i nerezidentima koji rade u RH na temelju ugovora o radu, ugovora o djelu, članstava u nadzornim odborima i slično. Također, odnosi se i na priljeve iz inozemstva na osnovi plaća koji se ne isplaćuju izravno na račun fizičkih osoba, već na račun pravnih osoba koje posluju u svojstvu posrednika čime postaju obveznici izvještavanja.

Ne uključuje:

• Naknade zaposlenicima na temelju ugovora dvaju poslovnih subjekata o pružanju usluge prema kojem su radnici izaslani na rad u inozemstvo, ali ostaju u radnom odnosu u svojoj matičnoj instituciji. Ovakve isplate treba uključiti u odgovarajuću šifru usluge koja se obavlja. Na primjer, ako je izvještajna institucija sklopila ugovor s inozemnim društvom o primanju računalne usluge te su u sklopu tog ugovora radnici poslani na rad na određeno vrijeme u izvještajnu instituciju, eventualne isplate radnicima nisu uključene u ovu transakciju, već ih treba uključiti u računalne usluge (rashod).

• Isplate plaća nerezidentima koji rade u predstavništvima u inozemstvu. Naime, plaćanja za troškove poslovanja predstavništva u inozemstvu već su obuhvaćena u USPB izvješću, u okviru posebnih transakcija (dio B., 4. Novčani transferi – financiranje predstavništva u inozemstvu).

Uključuje:

• plaće izaslanih radnika koji borave u inozemstvu dulje od godinu dana (postaju nerezidenti)

12. OBRAZAC FI – PRIJAVA ULAGANJA U FINANCIJSKE IZVEDENICE

Osnovne upute za popunjavanje

Izvještajni subjekt u okviru ovog Upitnika je rezident – pravna ili fizička osoba u čije se ime Upitnik popunjava.

U rubriku Mjesec unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine za koji se prijava podnosi (npr. za siječanj 2017. godine unosi se 0117).

1) REALIZIRANE/DOSPJELE FINANCIJSKE IZVEDENICE

Ova tablica popunjava se za sve financijske izvedenice koje su realizirane/dospjele u mjesecu za koji se podnosi izvještaj. Konkretno, u ovu tablicu unose se iznos dobitka ili gubitka kojeg je izvještajni subjekt ostvario temeljem realizacije neke financijske izvedenice. Dobitak ili gubitak izražavaju se u tisućama kuna, kao razlika između vrijednosti ugovorene financijskom izvedenicom i trenutne tržišne vrijednosti imovine na koju se izvedenica odnosi.

u tisućama kuna

 

 

Stupac 1. Vrsta izvedenice

Unosi se šifra vrste financijske izvedenice:

1 – Terminski ugovor – forvard (forward)

2 – Terminski ugovor – ročnica (futures)

3 – Ugovor o razmjeni (swap)

4 – Opcija (option)

5 – Ostalo

Stupac 2. Oblik imovine na koju se izvedenica odnosi

1 – Roba

2 – Valuta

3 – Kamatne stope

4 – Financijski instrument

5 – Ostalo

Stupac 3. Realizirana dobit ili gubitak/Premija

Realizirana dobit ili gubitak podrazumijeva dobit ili gubitak koji proizlazi iz izvršenja financijske izvedenice. Kod opcija, ne unosi se realizirana dobit ili gubitak nego iznos plaćene ili naplaćene premije.

Realizirana dobit ili gubitak kod terminskih forvard ugovora ili ročnica unosi se prilikom dospijeća pojedinog ugovora na način da se iskaže razlika između ugovorene vrijednosti i trenutne tržišne vrijednosti imovine koju ugovor pokriva na dan njegovog dospijeća. Ukoliko je izvještajni subjekt ostvario dobitak temeljem odnosa cijene iz zaključenog ugovora i trenutne tržišne cijene imovine koju ugovor pokriva, iskazuje iznos s pozitivnim predznakom i obrnuto. Vrijednost se unosi u tisućama kuna.

Kod ugovora o razmjeni, također se u tisućama kuna unosi dobit/gubitak na dan dospijeća pojedinog ugovora. Npr. ako se radi o ugovorima o razmjeni valuta (currency swap), treba izraziti kunsku protuvrijednost razlike u vrijednosti prodane i kupljene valute prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dospijeća ugovora. Kod ugovora o zamjeni kamatnih stopa (interest rate swap), unosi se razlika koju izvještajni subjekt plaća/naplaćuje po kamatama temeljem zaključenog ugovora, u odnosu na uvjete u originalnom financijskom instrumentu kojeg ugovor pokriva.

Kad se radi o kupnji ili prodaji opcija, unosi se vrijednost plaćene (negativan predznak) ili primljene premije (pozitivan predznak) odnosno cijene.

2) NEREALIZIRANE/NEDOSPJELE FINANCIJSKE IZVEDENICE

Ova tablica unosi se za sve financijske izvedenice koje su na kraju mjeseca u posjedu izvještajnog subjekta odnosno još nisu realizirane. Konkretno, u ovu tablicu unose se iznos nerealiziranog dobitka ili gubitka temeljem vrijednosti financijske izvedenice na kraju mjeseca. Nerealizirani dobitak ili gubitak izražava se u tisućama kuna, kao razlika između vrijednosti ugovorene financijskom izvedenicom i trenutne tržišne vrijednosti imovine na koju se ugovor odnosi.

u tisućama kuna

 

 

Stupac 1. Vrsta izvedenice

Unosi se šifra vrste financijske izvedenice:

1 – Terminski ugovor – forvard (forward)

2 – Terminski ugovor – ročnica (futures)

3 – Ugovor o razmjeni (swap)

4 – Opcija (option)

5 – Ostalo

Stupac 2. Oblik imovine na koju se izvedenica odnosi

1 – Roba

2 – Valuta

3 – Kamatne stope

4 – Financijski instrument

5 – Ostalo

Stupac 3. Stanje nerealizirane dobiti ili gubitka

Nerealizirana dobit ili gubitak podrazumijeva trenutno stanje dobiti ili gubitka financijskih izvedenica kojima izvještajni subjekt na kraju izvještajnog mjeseca raspolaže.

Nerealizirana dobit ili gubitak kod terminskih forvard ugovora ili ročnica unosi se na način da se iskaže razlika između ugovorene vrijednosti i trenutne tržišne vrijednosti imovine koju ugovor pokriva na zadnji dan izvještajnog mjeseca. Ukoliko izvještajni subjekt u tom času ostvaruje dobitak temeljem odnosa cijene iz zaključenog ugovora i trenutne tržišne cijene imovine koju ugovor pokriva, iskazuje iznos s pozitivnim predznakom i obrnuto. Vrijednost se unosi u tisućama kuna.

Kod ugovora o razmjeni, također se unosi vrijednost nerealizirane dobiti/gubitka na zadnji dan izvještajnog mjeseca pojedinog ugovora u tisućama kunama. Npr. ako se radi o ugovorima o razmjeni valuta (currency swap), treba izraziti kunsku protuvrijednost razlike u vrijednosti prodane i kupljene valute prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na zadnji dan izvještajnog mjeseca. Kod ugovora o zamjeni kamatnih stopa (interest rate swap), unosi se razlika u vrijednosti koju bi izvještajni subjekt trenutno platio/naplatio po kamatama temeljem zaključenog ugovora u odnosu na uvjete u originalnom financijskom instrumentu kojeg ugovor pokriva.

13. OBRAZAC DOH-Q – UPITNIK O ISPLAĆENIM DOHOCIMA NEREZIDENTIMA

 

 

 

 

PODACI O IZVJEŠTAJNOM SUBJEKTU:

NAZIV: ____________________________________________

MATIČNI BROJ: _____________________________________

ADRESA: __________________________________________

Upute za popunjavanje:

Izvještajni subjekti su pravne osobe rezidenti koji isplate plaću, dodatak na plaću ili druge naknade na osnovi rada nerezidentu koje su navedene u članku 83. Odluke.

Tromjesečje: Unosi se oznaka godine i tromjesečja na koje se Upitnik odnosi, npr. za prvo tromjesečje 2017. unosi se oznaka 17Q1.

OSOBA ZA KONTAKT: IME I PREZIME: ___________________

FUNKCIJA: ______________________

TELEFON: _______________________

E-MAIL: ________________________

MJESTO I DATUM: _________________

POTPIS: ________________________

 

 

Upute za popunjavanje:

Ovaj upitnik odnosi se na dohotke (plaće) koje je izvještajni subjekt isplatio nerezidentima u razdoblju na koje se upitnik odnosi. Pojam nerezidenta definiran je člankom 2. Odluke. Članak 2 rezidente definira ovako:

1. pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podružnica u inozemstvu,

2. podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj,

3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane,

4. fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj,

5. fizičke osobe koje borave u Republici Hrvatskoj na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju od najmanje 12 mjeseci i

6. diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

Sve druge osobe koje nisu ovdje nisu navedene smatraju se nerezidentima. Prema tome, nerezidetnima se smatraju fizičke osobe s prebivalištem ili boravištem u inozemstvu, ali i one koje borave u Republici Hrvatskoj, međutim kraće od 12 mjeseci. Isplate u obliku osobnih dohodaka ovakvim osobama predmet su ovog upitnika.

Stupac 1: Unosi se oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj 2017. godine unosi se 201701).

Stupac 2: Unosi se troznamenkasta šifra zemlje prebivališta nerezidenta prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna šifra 095. Npr. za nerezidenta s prebivalištem u Njemačkoj unosi se 276.

Stupac 3: Uključuju ukupan iznos plaća, dodataka na plaću i ostalih naknada na osnovi rada isplaćenih nerezidentima. Uključuje plaće, dodatke na plaće i druge naknade na osnovi rada, uključujući i doprinose u nerezidentne fondove socijalne sigurnosti koji se nerezidentu isplaćuju (izravno na njegov račun ili u njegovo ime na račun nerezidentne pravne osobe).

Uključuje plaće i druge isplate nerezidentima koji rade u Republici Hrvatskoj temeljem ugovora o radu, ugovora o djelu, članstava u nadzornim odborima i slično.

Ne uključuje isplate plaća na temelju ugovora dva poslovna subjekta o pružanju usluga!

14. OBRAZAC POP-INOK

PRIJAVA OSTALIH KREDITNIH POSLOVA S INOZEMSTVOM

 

 

Podaci o društvu

Naziv društva: _____________________________________________________________

Matični broj: ______________________________ (matični broj DZS-a)

OIB: ____________________________________

Adresa: __________________________________________________________________

 

 

 

 

 

 

__________________________

(Potpis)

Upute za popunjavanje obrasca POP-INOK

Opće upute

U navedenoj tablici potrebno je iskazati popis svih ostalih kreditnih poslova s inozemstvom po kojima postoji stanje duga i/ili potraživanja u trenutku podnošenja ove prijave.

Ostali kreditni poslovi s inozemstvom definirani su člankom 35. stavkom 3. Odluke.

Kratkoročni komercijalni (trgovački) krediti nisu predmet ovog izvještavanja.

Napominjemo da se prijava dostavlja najkasnije 10 radnih dana nakon isteka mjeseca u kojem je nastupila obveza prijave u skladu s člankom 50. stavkom 1. Odluke.

Upute za popunjavanje obilježja

Popis kreditnih poslova s inozemstvom – stanje na dan

U ovo se polje unosi datum na koji se odnosi iznos prijavljen pod 4. Stanje iskorištene neotplaćene glavnice u tablici.

1. Vrsta posla

Ovo polje odnosi se na vrstu kreditnog posla u smislu odobrenja ili zaduženja u inozemstvo/iz inozemstva. Ako se kreditni posao odnosi na zaduženje iz inozemstva (obvezu, dio pasive) unosi se »P«, ako je kreditni posao odobrenje u inozemstvo (potraživanje, dio aktive) unosi se »A«.

2. Razdoblje ugovaranja

Unosi se mjesec i godina u kojem je sklopljen (zaključen) ugovor o kreditnom poslu s inozemstvom.

3. Ugovoreni iznos/valuta

Unosi se ukupno ugovoreni iznos kredita/zajma u valuti s oznakom valute.

4. Stanje iskorištene neotplaćene glavnice

Unosi se iznos neotplaćene glavnice u valuti s oznakom valute na uneseni datum popisa.

5. Rok dospijeća

Unosi se ugovoreni (originalni) rok dospijeća kreditnog posla s inozemstvom u mjesecima.

6. Ulagačka povezanost

Ovim se obilježjem identificira eventualna ulagačka povezanost izvještajne institucije rezidenta i protustranke. Izravna povezanost podrazumijeva udjel u temeljnom kapitalu od 10% ili više, nerezidenta u rezidentu ili obratno.

Prema statističkim standardima smatra se da posredna izravna ulagačka povezanost preko trećeg pravnog subjekta postoji ako jedan od sudionika dužničko-vjerovničkog odnosa (rezident ili nerezident) drži 50% ili više udjela u temeljnom kapitalu trećeg subjekta koji istodobno ima status izravnog ulagača (10% ili više udjela u temeljnom kapitalu) u jednom od sudionika dužničko-vjerovničkog odnosa.

Horizontalno povezanim društvima smatraju se sva društva koja imaju istog »konačnog zajedničkog vlasnika«. Ako se ovakva društva nalaze u različitim ekonomijama, odnosno jedno društvo je rezident, a drugo nerezident, smatra se da među njima postoji odnos izravnih ulaganja koji je kao takav potrebno pratiti u okviru statistike inozemnog duga i statistike platne bilance.

U skladu s navedenim u ovo se obilježje unosi jedan od navedenih modaliteta:

01 – rezident je izravni ulagač u nerezidenta

02 – nerezident je izravni ulagač u rezidenta

03 – rezident je posredni izravni ulagač u nerezidenta

04 – nerezident je posredni izravni ulagač u rezidenta

05 – ne postoji vlasnička povezanost

06 – horizontalno povezana društva

7. Sektor nerezidenta

Iskazuje informaciju o nerezidentu s kojim se zaključuje dužničko-vjerovnički odnos, a unosi se jedan od navedenih modaliteta:

01 – Nefinancijska poduzeća

11 – Fizičke osobe

03 – Poslovne banke

04 – Ostale financijske institucije

13 – Međunarodne financijske institucije

08 – Države i državne institucije.

15. OBRAZAC POP-INOD

PRIJAVA DEPOZITNIH POSLOVA S INOZEMSTVOM

 

 

Poštovani,

s obzirom na to da ispunjavamo uvjete propisane člankom 58. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za postanak obveznikom izvještavanja o depozitnim poslovima s inozemstvom, molimo vas za dodjelu korisničkog imena i lozinke za izvještavanje o depozitnim poslovima putem aplikacije INOK-DEP.

Podnositelj zahtjeva ___________________________________

MB: _____________________________ (matični broj DZS-a)

OIB: ____________________________________

Adresa: __________________________________________________________________

 

 

 

 

 

 

__________________________

(Potpis)

Upute za popunjavanje obrasca POP-INOD

Opće upute

U navedenoj tablici potrebno je iskazati popis svih depozitnih poslova s inozemstvom po kojima postoji stanje potraživanja u trenutku podnošenja ove prijave.

U smislu Odluke, depozitnim poslovima smatraju se ugovori o depozitu po viđenju, oročenom depozitu ili tekućem/transakcijskom računu sklopljeni između rezidenata i nerezidentnih kreditnih i financijskih institucija.

Napominjemo da se pri nastanku depozitnog posla dostavlja zahtjev za dodjelu korisničkog imena i lozinke za pristup aplikaciji INOK_DEP najkasnije 10 radnih dana nakon isteka mjeseca u kojem je nastupila obveza izvješćivanja u skladu s člankom 58. stavkom 3. Odluke.

Upute za popunjavanje obilježja

Datum nastanka obveze

U ovo polje unosi se datum nastanka obveze u skladu s člankom 58. Odluke.

1. Vrsta posla

Ovo polje iskazuje vrstu depozitnog posla, te se u skladu s time unosi jedan od sljedećih modaliteta:

01 – oročeni depozit

13a – a vista depozit

13b – sredstva na trans. računu.

2. Razdoblje ugovaranja

Unosi se mjesec i godina u kojima je sklopljen (zaključen) ugovor o depozitnom poslu s inozemstvom.

3. Ugovoreni iznos/valuta

Unosi se ukupno ugovoreni iznos depozita u valuti s oznakom valute (ako ne postoji, upisuje se »/«).

4. Stanje u trenutku nastanka obveze (iznos/valuta)

Unosi se iznos ukupnih sredstava na depozitnom računu u valuti s oznakom valute.

5. Rok dospijeća

Unosi se ugovoreni rok dospijeća depozitnog posla s inozemstvom (ako ne postoji, upisuje se »/«).

6. Zemlje nerezidentne kreditne institucije

Unosi se zemlja u kojoj se nalazi kreditna institucija u kojoj je otvoren račun.

16. OBRAZAC JI-POD

Jednokratno izvješće o prodaji potraživanja inozemstvu i/ili otkupu potraživanja od inozemstva

 

 

Podaci o društvu

Naziv društva: _____________________________________________________________

Matični broj: ______________________________ (matični broj DZS-a)

OIB: ____________________________________

Adresa: __________________________________________________________________

 

 

 

 

__________________________

(Potpis)

Upute za popunjavanje obrasca JI-POD

Opće upute

U navedenoj tablici potrebno je iskazati popis prodaja potraživanja od rezidenata inozemstvu i/ili otkupu potraživanja prema rezidentu od inozemstva u skladu s člankom 54.b Odluke.

Napominjemo da se prijava dostavlja najkasnije 10 radnih dana nakon isteka mjeseca u kojem je nastupila obveza prijave.

Upute za popunjavanje obilježja

1. Vrsta posla

Ovo polje odnosi se na vrstu posla, odnosno iskazuje o kojem se od dva slučaja radi:

a) društvo prijavitelj prodaje svoje potraživanje od rezidenta (specificiranog u točkama 4. i 5. tablice) nerezidentu i time dovodi drugog rezidenta u položaj dužnika prema inozemstvu – upisuje se modalitet 01

b) društvo prijavitelj otkupljuje potraživanje koje nerezident ima prema rezidentu (specificiranom u točkama 4. i 5. tablice) i time dužničko-vjerovnički odnos postaje odnos rezident-rezident – upisuje se modalitet 02

2. Razdoblje ugovaranja

Unosi se mjesec i godina u kojima je sklopljen (zaključen) ugovor o prodaji/otkupu duga/potraživanja.

3. Ugovoreni iznos/valuta

Unosi se ukupno ugovoreni iznos dužničko-vjerovničkog posla u valuti s oznakom valute.

4. OIB društva rezidenta čiji se dug prodaje nerezidentu/kupuje od nerezidenta

Unosi se OIB društva rezidenta čiji se dug prodaje nerezidentu/kupuje od nerezidenta.

5. Naziv društva rezidenta čiji se dug prodaje nerezidentu/kupuje od nerezidenta

Unosi se naziv društva rezidenta čiji se dug prodaje nerezidentu/kupuje od nerezidenta.

6. Zemlja nerezidenta

Upisuje se hrvatski naziv države iz koje je nerezident.

7. Sektor nerezidenta

Iskazuje informaciju o nerezidentu s kojim se zaključuje ugovor o novom dužničko-vjerovničkom odnosu, a unosi se jedan od navedenih modaliteta:

01 – Nefinancijska poduzeća

11 – Fizičke osobe

03 – Poslovne banke

04 – Ostale financijske institucije

13 – Međunarodne financijske institucije

08 – Države i državne institucije.

UPUTA ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠĆA PROPISANIH ODLUKOM O PRIKUPLJANJU PODATAKA ZA POTREBE SASTAVLJANJA PLATNE BILANCE, STANJA INOZEMNOG DUGA I STANJA MEĐUNARODNIH ULAGANJA KOJA SE HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI DOSTAVLJAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

I. Opće odredbe

Ovom Uputom propisuju se izvještajne tablice, oblik, sadržaj, način dostavljanja i metodološke upute za popunjavanje sljedećih izvješća:

INOK-DEP – Izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom i Izvješće o depozitnim poslovima s inozemstvom,

KD-ZO – Mjesečno izvješće o kratkoročnim komercijalnim kreditima

US-PB – Izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom

OS-HO – Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s osiguranjem

TR-HT – Prihodi i rashodi rezidentnih prijevoznika od pružanja transportnih usluga nerezidentima

TR- HO – Prateće usluge u transportu nerezidentnim prijevoznicima i drugim nerezidentima

TR- IT – Usluge nerezidentnih prijevoznika rezidentima

GRAĐ-USL – Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s građevinskim uslugama

OPL-M – Upitnik o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom

IU-T2 – Upitnik o inozemnim vlasničkim ulaganjima (stanja i transakcije)

Izvješća iz prethodnog stavka Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju se u elektroničkom obliku.

II. Upute za izradu i dostavljanje Izvješća o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom i Izvješća o depozitnim poslovima s inozemstvom (INOK-DEP)

1. SVRHA

Ova je Uputa sastavni dio Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja, a njome se detaljno propisuje sadržaj izvještajnih slogova, izrada izvješća, ugrađivanje formalnih i logičkih kontrola sadržaja sloga te dostavljanje podataka o inozemnom dugu i inozemnim potraživanjima obveznicima dostavljanja izvješća INOK-DEP.

Obveznici dostavljanja izvješća INOK-DEP dužni su sastavljati mjesečna izvješća u skladu s Odlukom i uputama koje se nalaze u ovom tekstu te ih dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci na propisani način i u propisanim rokovima.

2. UVOD

Hrvatska narodna banka, u skladu s odredbama članka 7. Zakona o službenoj statistici jedan je od nositelja službene statistike te prema odredbama članka 14. spomenutog Zakona, kao i posebnih zakona, obavlja poslove službene statistike u sadržaju i rokovima određenima Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske i Godišnjim provedbenim planom.

U skladu s odredbama članka 66. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, radi ostvarivanja ciljeva i zadataka utvrđenih navedenim Zakonom, Hrvatska narodna banka pribavlja i statistički obrađuje podatke te posebnom odlukom utvrđuje popis statističkih podataka i osobe koje će ih dostavljati kao i oblike izvješćivanja.

Na temelju članka 49. Zakona o deviznom poslovanju, Hrvatska narodna banka izrađuje projekciju platne bilance Republike Hrvatske kao analitičku podlogu za utvrđivanje zadataka monetarne i devizne politike te prati njezino ostvarenje. Ovim je člankom također propisana i obveza rezidenata da (posredno ili neposredno) izvješćuju Hrvatsku narodnu banku o poslovima i transakcijama s inozemstvom radi praćenja ostvarenja projekcije platne bilance.

Također, člankom 53. istog Zakona propisana je i obveza rezidenata da Hrvatsku narodnu banku izvješćuju o kreditnim poslovima zaključenim s inozemstvom u skladu s propisanim načinima i rokovima izvješćivanja.

Mjesečnim izvješćima INOK-DEP prikupljaju se podaci:

• stanjima,

• transakcijama,

• vrijednosnim prilagodbama i

• ostalim prilagodbama,

i to za sljedeća obilježja dužničkih instrumenata:

• glavnicu,

• kamate,

• kašnjenje glavnice,

• kašnjenje kamata,

• ugovorenu neiskorištenu glavnicu,

• zatezne kamate i

• troškove.

3. OPĆI POJMOVI

U ovom se dijelu teksta ukratko pojašnjavaju osnovni pojmovi nužni za pravilno razumijevanje izvješćivanja u okviru izvješća INOK-DEP.

3.1. Inozemni dug

U skladu s međunarodnim statističkim standardima (External Debt Statistics – Guide for Compilers and Users, MMF, 2013.) inozemni se dug definira kao stanje obveza na osnovi glavnice i/ili kamata koje u određenom trenutku od dužnika potražuje vjerovnik, pri čemu je jedan od sudionika odnosa rezident, a drugi nerezident. Stanje inozemnog duga pritom obuhvaća obveze na osnovi nedospjele glavnice, obračunatih nedospjelih kamata kao i dospjele neplaćene glavnice i kamata.

Zadatak je statistike inozemnog duga pomoću izvješća INOK-DEP obuhvatiti podatke o nastalim dužničko-vjerovničkim odnosima rezidenata RH s nerezidentima (bez obzira na to je li rezident dužnik ili vjerovnik) na temelju nekog od niza postojećih dužničkih instrumenata. Izvješćivanje putem izvješća INOK-DEP pritom ne obuhvaća sljedeće oblike dužničko-vjerovničkih odnosa:

• kratkoročne komercijalne kredite,

• uvjetovane dužničke obveze (jamstva i garancije),

• udjele rezidenta u sindiciranom kreditu koji drugom rezidentu odobrava međunarodni sindikat monetarnih financijskih institucija i

• ulaganja rezidenata u dužničke vrijednosne papire nerezidentnih izdavatelja (bez obzira na to jesu li kupljeni na domaćem ili inozemnom tržištu).

Izvješće INOK-DEP, ovisno o ulozi rezidenta u dužničko-vjerovničkom odnosu, obuhvaća podatke:

• kreditnim poslovima s inozemstvom – na strani pasive,

• o kreditnim poslovima s inozemstvom – na strani aktive i

• depozitnim poslovima s inozemstvom – na strani aktive.

Inozemni dug – pasiva uključuje sve dužničke odnose rezidenata – obveznika izvješćivanja s nerezidentima. Izvješćivanje o obvezama po dužničkim instrumentima prema inozemstvu u okviru ovog izvješća uključuje obveze s osnove:

• izdanih dužničkih vrijednosnih papira neovisno o ugovorenom roku dospijeća,

• dugoročnih komercijalnih kredita,

• primljenih i danih dugoročnih avansa,

• ostalih kreditnih poslova,

• ugovora o financijskom leasingu,

• sindiciranih kredita zaključenih sa sindikatima monetarnih financijskih institucija,

• ugovora o faktoringu i forfajtingu,

• repo ugovora,

• hibridnih i podređenih instrumenata,

• cash poolinga

• sekuritizacije,

• i svih ostalih oblika obveza po dužničkim instrumentima.

Analogno, inozemni dug – aktiva (inozemna potraživanja) uključuje sva potraživanja rezidenta – obveznika izvješćivanja od nerezidenata na osnovi bilo koje od spomenutih kategorija dužničko-vjerovničkih instrumenata.

Depozitni poslovi s inozemstvom (aktiva) obuhvaćaju potraživanja rezidenta – obveznika izvješćivanja po depozitima po viđenju, oročenim depozitima te transakcijskim računima u nerezidentnim financijskim institucijama.

3.2. Definicija rezidentnosti

U skladu s člankom 2. Odluke rezidentima se smatraju:

• pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podružnica u inozemstvu,

• podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj,

• trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane (u nastavku teksta: poduzetnici pojedinci),

• fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj,

• fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju od najmanje 12 mjeseci, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te članova njihovih obitelji i

• diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

Sve druge osobe koje nisu navedene u prethodnom stavku smatraju se nerezidentima.

3.3. Izravna ulaganja

3.3.1. Neposredna izravna ulaganja

Članak 9. Zakona o deviznom poslovanju definira izravna ulaganja kao ulaganja rezidenata u inozemstvu i nerezidenata u Republici Hrvatskoj koja ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom.

Namjera uspostavljanja trajnog ekonomskog odnosa iskazuje se ulaganjem u temeljni kapital trgovačkog društva kojim se ostvaruje 10 ili više posto udjela u temeljnom kapitalu, odnosno glasačkim pravima društva u koje se ulaže. Izravni ulagački odnos (inicijalno izravno ulaganje) može se uspostaviti ulaganjem u novo trgovačko društvo (osnivanje) ili stjecanjem udjela u postojećem.

Nakon što je inicijalnim ulaganjem uspostavljen izravni ulagački odnos, izravnim ulaganjima smatraju se također:

• sva naknadna ulaganja u takvo društvo koja za rezultat imaju povećanje kapitala društva i/ili ostvarivanje dodatnog udjela u temeljnom kapitalu (izravnim ulaganjima smatraju se i ulaganja koja za rezultat imaju i povećanje neke druge komponente kapitala društva, npr. pričuva, ne nužno temeljnog kapitala),

• reinvestirana dobit, odnosno udio izravnog ulagača u dobiti trgovačkog društva koja se ne raspodjeljuje u obliku dividendi ili drugih oblika raspodjele dobiti i

• dužničke transakcije između izravnog ulagača i trgovačkog društva u koje je već izvršeno izravno ulaganje. Ovo uključuje dužničke vrijednosne papire, dugoročne komercijalne kredite, financijske kredite i ostale dužničko-vjerovničke odnose.

Nakon što je jednom uspostavljen izravni ulagački odnos izravnog ulagača i društva u koje je izvršeno ulaganje sve je naknadne dužničko-vjerovničke odnose ova dva subjekta potrebno u okviru statistike inozemnog duga zasebno klasificirati u okviru sektora IZRAVNA ULAGANJA. S aspekta statistike inozemnog duga stoga je iznimno važno ispravno odrediti postoji li izravni ulagački odnos između rezidenta i nerezidenta koji uspostavljaju dužničko-vjerovnički odnos.

3.3.2. Posredna izravna ulaganja

Posredno izravno ulaganje ostvaruje se prilikom zaključenja dužničko-vjerovničkog odnosa između rezidenta i nerezidenta koji nisu izravno povezani ulaganjem u temeljni kapital (dakle nema povezanosti s 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu), ali postoji posredna ulagačka povezanost.

Prema statističkim standardima, smatra se da posredna izravna ulagačka povezanost preko trećeg pravnog subjekta postoji ukoliko jedan od sudionika dužničko-vjerovničkog odnosa (rezident ili nerezident) drži 50% ili više udjela u temeljnom kapitalu trećeg subjekta koji istovremeno ima status izravnog ulagača (10% ili više udjela u temeljnom kapitalu) u jednom od sudionika dužničko-vjerovničkog odnosa.

Pravilno razvrstavanje dužničkih instrumenata s obzirom na postojanje posredne izravne ulagačke povezanosti jednako kao i neposrednog izravnog ulagačkog odnosa za statistiku inozemnog duga i platne bilance iznimno je bitno radi pravilnog sektoriziranja ovih dužničkih instrumenata.

Primjer: Rezident (R) odobrava kredit nerezidentu (N1). Među njima ne postoji izravna ulagačka povezanost. Međutim, rezident (R) ima status izravnog ulagača u nerezidenta (N2) koji istovremeno drži 50% ili više udjela u temeljnom kapitalu nerezidenta (N1) (Slika 1).

Rezident (R) zadužuje se kod nerezidenta (N1). Među njima ne postoji izravna ulagačka povezanost. Međutim, rezident (R) ima status izravnog ulagača u nerezidenta (N2) koji istovremeno drži 50% ili više udjela u temeljnom kapitalu nerezidenta (N1) (Slika 2).

Rezident (R) zadužuje se kod nerezidenta (N1). Među njima ne postoji izravna ulagačka povezanost. Međutim, nerezident (N1) ima status izravnog ulagača u rezidenta (R2) koji istovremeno drži 50% ili više udjela u temeljnom kapitalu rezidenta (R1) (Slika 3).

Navedeni primjeri ne prikazuju sve moguće kombinacije posrednih izravnih ulagačkih odnosa, već se nastoji istaknuti činjenica da se posredna izravna ulagačka povezanost uspostavlja preko trećeg subjekta s kojim mora postojati ulagački odnos s 50% ili više udjela u temeljnom kapitalu.

Izravna ulaganja između horizontalno povezanih trgovačkih društava

Osim neposrednih i posrednih izravnih ulaganja, kao posebnu skupinu potrebno je pratiti i horizontalno povezana trgovačka društva (eng. fellow enterprises).

Horizontalno povezana trgovačka društva, jesu trgovačka društva koja kontrolira ili na koje ima utjecaj isti neposredni ili posredni izravni ulagatelj, pri čemu nijedno horizontalno povezano društvo ne kontrolira niti ima utjecaj na drugo horizontalno povezano društvo. Jednostavnije rečeno, horizontalno povezanim društvima smatraju se sva društva koja imaju istog »konačnog zajedničkog vlasnika«.

Ako se ovakva društva nalaze u različitim ekonomijama, odnosno, jedno društvo je rezident, a drugo nerezident, smatra se da među njima postoji odnos izravnih ulaganja koji je kao takav potrebno pratiti u okviru statistike inozemnog duga i statistike platne bilance.

Izvješćivanje u okviru izvješća INOK-DEP obavlja se putem izvještajnog sloga. U nastavku teksta detaljno se pojašnjavaju struktura i elementi izvještajnog sloga.

4. KONCEPT IZVJEŠĆIVANJA

Izvješćivanje o dužničko-vjerovničkim odnosima s inozemstvom (odobrenja i zaduženja) obavlja se pomoću izvješća INOK-DEP pojedinačno za svaki zaključeni dužničko-vjerovnički odnos.

Iznimno za pojedine vrste dužničkih instrumenata za koje bi pojedinačno izvješćivanje zbog njihove brojnosti ili dinamike događanja bilo suvišno, postoji mogućnost agregiranog izvješćivanja. Instrumenti čija priroda može zahtijevati agregirano izvješćivanje jesu:

• repo ugovori,

• faktoring i forfajting,

• cash pooling i

• sekuritizacija.

Agregirano izvješćivanje podrazumijeva agregiranje svakog od navedenih instrumenata na razini obilježja koja se prikupljaju u slogu dužničkog instrumenta. Tako će se primjerice moći agregirati svi depoziti koje rezident drži kod sektora banaka u eurima u Sjedinjenim Američkim Državama, a koji su oročeni na 3 mjeseca i slično.

U slučaju agregiranog izvješćivanja neka od obilježja instrumenta u slogu popunjavat će se na drugačiji način, odnosno neće se uopće popunjavati, o čemu će se detaljnije govoriti u dijelu upute koji definira način popunjavanja pojedinih elemenata sloga.

Svaki pojedinačni ili agregirani instrument jedinstveno će se odrediti identifikatorom dužničkog instrumenta koji će po zadanim pravilima generirati sam obveznik izvješćivanja. Jedinstveno definirani identifikator instrumenta definira se u Tablici 2. Instrumenti te ostaje nepromijenjen dok traje zaključeni dužničko-vjerovnički odnos. U slučaju agregiranog izvješćivanja definirani identifikator postoji sve dok postoji makar jedan od instrumenata koji udovoljava definiciji agregata.

Izvješćivanje u okviru izvješća INOK-DEP podrazumijeva mjesečno dostavljanje podataka dostavljanjem slogova putem pet izvještajnih tablica. To su:

Tablica 1. Osobe za kontakt (u nastavku teksta: T1)

Tablica 2. Instrumenti (u nastavku teksta: T2)

Tablica 3. Stanja i transakcije (u nastavku teksta: T3)

Tablica 4. Planovi otplate (u nastavku teksta: T4)

Tablica 5. Nerezidenti (u nastavku teksta: T5)

Tablica 6. Dužnički vrijednosni papiri (u nastavku teksta: T6).

Tablica 1. Osobe za kontakt sadrži podatke o odgovornoj osobi obveznika za izvješćivanje te o osobi odgovornoj za operativno sastavljanje i dostavljanje izvješća i suradnju s Hrvatskom narodnom bankom. Ova se tablica dostavlja obvezno pri slanju prvog izvješća i svaki put kad dođe do promjene neke od odgovornih osoba obveznika za izvješćivanje.

Tablica 2. Instrumenti sadrži podatke o zaključenim dužničko-vjerovničkim odnosima na temelju kojih se u bazi podataka Hrvatske narodne banke obavlja agregiranje i grupiranje instrumenata za izvještajne potrebe. Ova se tablica obvezno dostavlja pri prvom izvješćivanju, svaki put kada se promijeni neko od obilježja već zaključenih instrumenata te u slučaju zaključivanja novog dužničko-vjerovničkog odnosa. Ukoliko u izvještajnom mjesecu nema izmjena obilježja već zaključenih instrumenata niti je zaključen novi dužničko-vjerovnički odnos, u tom se izvještajnom razdoblju ova tablica neće dostavljati. Dakle, u Tablicu 2. podatak o dužničko-vjerovničkom instrumentu uključuje se u mjesecu u kojem ja zaključen iako možda u tom istom mjesecu neće uslijediti korištenje ili plaćanje troškova ili kamata.

Tablica 3. Stanja i transakcije sadrži podatke o završnim stanjima i o transakcijama po dužničkim instrumentima tijekom izvještajnog mjeseca. Ova se tablica obvezatno dostavlja u svakom izvještajnom razdoblju jer, čak i ako nema promjena uvjetovanih plaćanjem glavnice ili kamata, dolazi do promjene u stanju obračunatih nedospjelih kamata i tržišnim stanjima instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima novca i kapitala. Tablica se dostavlja za sve dužničko-vjerovničke instrumente koji u prethodnom mjesecu nisu otplaćeni odnosno za koje u podatku o završnom stanju postoji stanje glavnice ili stanje kašnjenja glavnice ili stanje ugovorene neiskorištene glavnice.

Tablica 4. Planovi otplate sadrži podatke o planu otplate glavnice i kamata po kalendarskim mjesecima do kraja ugovorenog otplatnog razdoblja. Ova se tablica obvezatno dostavlja svaki mjesec za instrumente za koje obveznik izvješćuje agregirano jer Hrvatska narodna banka u ovim slučajevima ne poznaje dinamiku otplate svakog pojedinačnog instrumenta. Dostavljanje ove tablice obvezno je također u svakom mjesečnom izvješću i za revolving kreditne linije odnosno za sve instrumente za koje obveznik odabire model dostavljanja plana otplate. Ukoliko je obveznik odabrao jedan od ponuđenih modaliteta za plan otplate glavnice i kamata prema kojem Hrvatska narodna banka obavlja izračun plana otplate, nije obvezan dostavljati T4.

Tablica 5. Nerezidenti sadržava informacije o nerezidentu s kojim se zaključuje dužničko-vjerovnički odnos. U ovoj će se tablici dostavljati podaci o sektoru, državi i ulagačkoj povezanosti s nerezidentom. Ukoliko je nerezident monetarna financijska institucija s područja EU ili međunarodna financijska institucija potrebno ga je dodatno označiti šifrom nerezidenta. U smislu ove Upute monetarnom financijskom institucijom smatraju se kreditne institucije i otvoreni novčani fondovi. Za nerezidenta se u slučaju pasivnog instrumenta (zaduženja) unosi udio s kojim sudjeluje u kreditu odobrenom rezidentu. Zadana vrijednost ovog polja iznosi 100% osim u slučaju sindiciranog kredita zaduženja koji rezidentu odobravaju nerezidentne monetarne financijske institucije. U tom se slučaju za jedan identifikator (dužnički instrument – sindicirani kredit) dostavlja više slogova s podacima nerezidenata, pri čemu se udjel svakog sudionika sindikata popunjava pripadajućim podatkom o iznosu sudjelovanja u sindiciranom kreditu. Putem ove će se tablice omogućiti geografska distribucija inozemnog duga kao i sektorsko definiranje nerezidenata.

Tablica 6. Dužnički vrijednosni papiri sadržava dodatne informacije o dužničkom vrijednosnom papiru koji je rezident izdao na stranom tržištu. Popunjava se samo za identifikatore koji se odnose na taj instrument i popunjava se samo jednom, odnosno pri prijavi izdanja dužničkog vrijednosnog papira.

5. IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE I ROK DOSTAVE IZVJEŠĆA

Neovisno o broju nastalih promjena stanja ili transakcija obveznik izvješćivanja dužan je dostaviti izvješće INOK-DEP svakog mjeseca, osim za instrumente s nultom kamatnom stopom kod kojih u toku mjeseca nije bilo nikakvih promjena. Izvještajni mjesec pritom obuhvaća kalendarski mjesec od prvog do posljednjeg dana uključujući prvi i posljednji dan. Dostava izvješća podrazumijeva obveznu dostavu Tablice 3. Stanja i transakcije te preostalih izvještajnih tablica po potrebi, kao što je već navedeno.

Rok za dostavu izvješća propisan je člankom 46. Odluke, prema kojem je obveznik podatke za proteklo izvještajno razdoblje obvezan dostaviti najkasnije 10 (deset) radnih dana nakon isteka izvještajnog razdoblja.

6. NAČIN DOSTAVLJANJA IZVJEŠĆA

Obveznici dostavljanja izvješća INOK-DEP obvezni su izvješće dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci isključivo telekomunikacijskim putem. U tu svrhu Hrvatska narodna banka je izradila aplikaciju (https://www.hnb.hr/hnbapp/ext#) pomoću koje obveznici, koristeći se internetskom tehnologijom i sigurnom vezom za prijenos podataka, dostavljaju podatke putem datoteke u zadanom (.INO) obliku.

U okviru aplikacije Hrvatska narodna banka će obveznicima izvješćivanja dodijeliti korisničko ime i lozinku koji su nužni za pristup aplikaciji.

Iznimno, ukoliko server Hrvatske narodne banke ne funkcionira, podaci se Hrvatskoj narodnoj banci moraju dostaviti i na nekom drugom mediju za digitalni prijenos podataka.

Podaci se dostavljaju u datoteci sljedećih standardnih karakteristika:

• format ASCII

• kodna stranica CP1250 (LATIN2)

• slogovi prema tablicama 1, 2, 3, 4 i 5

• svako obilježje unutar sloga, uključujući i posljednje, bez obzira na to postoji li sadržaj ili ne, odjeljuje se delimiterom #

• svaki slog završava delimiterom CRLF (X'0D0A').

Brojčana (numerička) polja (N), predviđena za unos vrijednosti, imaju definiranu maksimalnu duljinu od 15 znakova te ih nije potrebno popunjavati vodećim nulama, već se unose stvarni brojevi.

Slovno-brojčana (alfanumerička) polja (AN) također imaju definirane maksimalne duljine, a popunjavaju se slijeva, bez vodećih praznina.

Ako se slogovi dostavljaju u datoteci svako obilježje unutar sloga obvezno se odvaja »delimiterom«, tj. razdjelnikom # kako bi se omogućilo ispravno učitavanje podataka sloga. Ova se oznaka postavlja i ukoliko je obilježje prazno, tj. ne sadrži podatak (ako je polje neobavezno) te iza zadnjeg obilježja sloga.

Posebno napominjemo da se matični brojevi unose bez vodećih nula, odnosno da se nula na početku unosi samo ukoliko je ona sastavni dio matičnog broja (npr. MB1 01234567 i MB2 1234567 dva su različita matična broja dvaju različitih trgovačkih društava).

OIB se unosi sa svih 11 znamenaka.

Hrvatska narodna banka obveznicima izvješćivanja stavlja na raspolaganje formatirane Excel tablice čiji je format prikazan u Prilogu 4. uz Glavu III ove Upute, a pomoću kojih se vrši unos i pretvaranje u zadani format datoteke za prijenos. Ove su tablice, kao i tekst ove Upute, dostupne na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke www.hnb.hr.

Naziv datoteke formira se pomoću sljedećih elemenata:

• matičnog broja (koji trgovačkom društvu dodjeljuje DZS)

• razdoblja u kojem se podaci dostavljaju, odnosno godine i mjeseca u formatu GGGGMM

• rednog broj datoteke koja se dostavlja u izvještajnom mjesecu

• broja slogova koji sadrži datoteka odnosno tablica.

Dijelovi od kojih se naziv datoteke formira razdvajaju se pritom znakom minus »-«. Tako će npr. naziv datoteke izgledati ovako: 01234567-200701-01-55. Dakle, radi se o trgovačkom društvu matičnog broja 01234567, koje dostavlja podatke u siječnju 2007. godine prvi put i datoteka (u slogovima svih izvještajnih tablica) sadrži ukupno 55 slogova (popunjenih redaka).

Oznaka matičnog broja u nazivu datoteke koristit će se za međusobno povezivanje podataka izvještajnih tablica za jednog obveznika izvješćivanja.

Broj slogova znači ukupan broj slogova odnosno redaka koji se dostavlja u predmetnoj datoteci odnosno Excel tablici. Ovaj element naziva datoteke koristi se kao kontrolno polje za provjeru jesu li svi poslani slogovi i zaprimljeni u Hrvatskoj narodnoj banci.

Redni broj datoteke namijenjen je lakšem praćenju podataka koje dostavlja obveznik izvješćivanja. Tako će obveznik prvu dostavljenu datoteku označiti rednim brojem 1. Međutim, ukoliko dostavljena datoteka sadrži formalne pogreške, smatra se da obveznik izvješće nije dostavio jer se formalno pogrešne datoteke ne preuzimaju u bazu podataka Hrvatske narodne banke te će obveznik izvješćivanja pri ponovljenoj dostavi datoteke s otklonjenim formalnim pogreškama ponoviti naziv datoteke s rednim brojem 1.

Ukoliko je datoteka prihvaćena u bazu podataka Hrvatske narodne banke i nakon toga su konstatirane logičke pogreške, pri ponovnoj dostavi datoteke s ispravljenim logičkim pogreškama obveznik izvješćivanja datoteku označava rednim brojem 2. Dakle, druga i svaka eventualna daljnja datoteka koja se dostavlja u izvještajnom mjesecu, a koja predstavlja ispravljanje logičkih pogrešaka ili ispravljanje pogrešnih podataka u slogu koje konstatira sam obveznik, nosit će redni broj datoteke povećan za jedan u odnosu na prethodno dostavljenu.

Označavanjem datoteke rednim brojem omogućit će se praćenje redoslijeda dostavljenih datoteka, lakše komuniciranje s obveznikom pozivanjem na određenu datoteku koja sadrži pogrešku te praćenje dinamike kojom obveznik popravlja pogrešno dostavljene podatke.

Svaka datoteka koja se dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci nosi oznaku rednog broja unutar izvještajnog mjeseca. Ukoliko je datoteka odbijena iz formalnih razloga, pri ponovnoj dostavi datoteke ponavlja se i redni broj datoteke jer se datoteka koja sadrži formalne pogreške uopće ne preuzima u bazu podataka Hrvatske narodne banke.

Obveznik izvješćivanja obvezan je u najkraćem mogućem roku, a najkasnije istovremeno s dostavom podataka za novo izvještajno razdoblje, dostaviti ispravljene podatke za prethodno razdoblje. Ukoliko pogrešno dostavljeni podaci prethodnih razdoblja nisu dopunjeni slogovima koji ih ispravljaju, neće biti moguće ni preuzimanje podataka za novo izvještajno razdoblje te će se smatrati da oni nisu ni dostavljeni.

7. NAČIN GENERIRANJA LOZINKE ZA PRISTUP APLIKACIJI INOK-DEP

Na temelju prijavljenih kreditnih ili depozitnih poslova, odnosno na temelju zahtjeva za dodjelu korisničkog imena i lozinke, Hrvatska narodna banka će na dostavljenu e-adresu nominiranoj osobi dostaviti korisničko ime i lozinku za inicijalni pristup aplikaciji INOK-DEP.

Lozinka se dodjeljuje za svakog obveznika izvješćivanja – pravnu osobu. Dakle istu lozinku mogu prilikom pristupa aplikaciji koristiti osobe čije će podatke obveznik izvješćivanja pri prvoj dostavi podataka putem novog sustava navesti u Tablici 1. Osobe za kontakt.

Hrvatska narodna banka obveznicima izvješćivanja također putem posebne procedure omogućuje izmjenu korisničkog imena i lozinke.

Naime, s obzirom na fluktuaciju radnika, i iz jedne pravne osobe u drugu i s jednog radnog mjesta na drugo unutar istog trgovačkog društva, može se pojaviti potreba izmjene korisničkog imena i lozinke.

Odluka o potrebi promjene korisničkog imena i lozinke odnosno e-adrese za kontakt u Tablici 1. pri tome leži na obvezniku izvješćivanja. Naime, o promjeni odgovorne osobe ili osobe odgovorne za dostavu podataka obveznik izvješćivanja obavještava Hrvatsku narodnu banku dostavom novih podataka Tablice 1. Isto tako, ukoliko smatra potrebnim, pristupa proceduri za izmjenu korisničkog imena i lozinke, u skladu s uputama za proceduru, te mijenja korisničko ime i lozinku.

Odgovornost je obveznika izvješćivanja da promjenom korisničkog imena i lozinke neovlaštenim osobama zapriječi pristup aplikaciji i podacima koje dostavlja.

8. PRAVILA POVJERLJIVOSTI

Zaprimljena izvješća INOK-DEP prikupljena u skladu s odredbama Odluke Hrvatska narodna banka upotrebljava radi praćenja ostvarenja platne bilance Republike Hrvatske, stanja inozemnog duga Republike Hrvatske i stanja međunarodnih ulaganja Republike Hrvatske.

Zaprimljene podatke Hrvatska narodna banka dužna je čuvati u skladu sa Zakonom o službenoj statistici te ih ne može dostavljati trećim osobama osim ukoliko zakonskim odredbama nije drugačije određeno.

Dostavljene podatke Hrvatska narodna banka može javnosti učiniti dostupnima samo u agregiranom obliku.

Obveznici izvješćivanja pristupaju aplikaciji za dostavu izvješća INOK-DEP koristeći se korisničkim imenom i lozinkom. Lozinku za inicijalni pristup aplikaciji za svakog će obveznika izvješćivanja odrediti Hrvatska narodna banka. Nakon inicijalnog pristupa aplikaciji svaki će obveznik izvješćivanja, slijedeći proceduru izmjene lozinke, moći promijeniti dodijeljenu lozinku.

Radi osiguranja podataka koja se ovim izvješćem dostavljaju nužno je da odgovorna osoba (OS1) svakog obveznika izvješćivanja vodi brigu o tome tko ima pristup lozinci i postoji li potreba promjene lozinke kako bi se pristup aplikaciji onemogućio neovlaštenim osobama. Odgovornost je svakog obveznika izvješćivanja da neovlaštenim osobama onemogući pristup korisničkom imenu i lozinci.

9. PRIHVAT PODATAKA U HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI

Nakon prihvata podataka koje obveznici dostave Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatska narodna banka će provesti formalnu kontrolu ispravnosti dostavljenih podataka. Formalna kontrola pritom podrazumijeva provjeru odgovara li uneseni sadržaj obilježja instrumenata sadržaju »šifarnika«, tj. mogućih vrijednosti za određena polja (npr. nepostojeći matični broj u nazivu datoteke, nepostojeći modalitet unutar obilježja i sl.).

Ukoliko podaci ne udovoljavaju uvjetima formalne kontrole (minimalni uvjeti ispravnosti), neće se moći preuzeti u bazu podataka Hrvatske narodne banke i smatrat će se kao da podaci nisu ni dostavljeni. Istovremeno sustav generira e-poruku za obveznika izvješćivanja.

Porukom se obveznik izvješćivanja upozorava da putem aplikacije preuzme datoteku koja će sadržavati poruke o pogreškama koje su ustanovljene formalnom kontrolom dostavljenih podataka.

U Prilogu 6. uz Glavu III ove Upute sadržane su formalne kontrole koje se provode pri preuzimanju datoteke s podacima izvješća INOK-DEP.

Ukoliko dostavljeni podaci udovolje uvjetima formalne kontrole, preuzimaju se u bazu podataka Hrvatske narodne banke i u sljedećem koraku prolaze logičku kontrolu.

Logička kontrola podrazumijeva prije svega provjeru dostavljenih numeričkih podataka odnosno provjere dostavljenih podataka o stanjima i transakcijama kao i dodatne provjere polja sa šifarnicima (matični brojevi garanta, šifre nerezidentne monetarne financijske institucije) i slično.

10. DEFINICIJE SLOGOVA I ULAZNIH IZVJEŠTAJNIH TABLICA IZVJEŠĆA INOK

10.1. Tablica 1. Osobe za kontakt

Ova tablica sadržava podatke o odgovornoj osobi i osobi koja operativno sastavlja podatke izvješća INOK-DEP. U slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima dostavljenih podataka, ili u slučaju da podaci uopće nisu dostavljeni, zaposlenici Hrvatske narodne banke kontaktirat će osobe čiji su podaci navedeni u ovoj tablici.

Slog u tablici jedan čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka izvješća

Ovo obilježje popunjava se oznakom T1.

2. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno.

3. Oznaka osobe – ovo obilježje popunjava se jednim od sljedećih modaliteta:

OS1 – odgovorna osoba

OS2 – osoba koja izrađuje i dostavlja izvješća.

Odgovorna osoba (OS1) smatrat će se odgovornom za sprječavanje pristupa neovlaštenih osoba aplikaciji i dostavljenim podacima izvješća INOK-DEP. U tu svrhu nužno je da odgovorna osoba korištenje korisničkog imena i lozinke omogući isključivo ovlaštenim osobama.

4. Ime i prezime

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe, pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom.

5. Telefon

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona.

6. Telefaks

Ovo obilježje popunjava se u jednakom formatu kao i broj telefona.

7. E-adresa

Ovo se obilježje popunjava podatkom o e-adresi odgovorne osobe ili osobe koja operativno sastavlja izvješća.

8. Datum početka odgovornosti

Podaci dostavljeni u ovoj tablici koristit će se za automatsko dostavljanje e-poruka kojima rezultira proces prihvata podataka u Hrvatskoj narodnoj banci, kao i u slučaju ako zaposlenici Hrvatske narodne banke budu imali potrebe za kontaktiranjem vezanim uz izvješće INOK-DEP.

Tablica u nastavku donosi definiciju izgleda sloga u tablici T1 :

 

 

 

Izvještajni slog Tablice 1. Osobe za kontakt izgledao bi kako slijedi:

 

 

 

 

 

Ovaj slog prikazuje podatke tablice jedan za pravni subjekt i njegovu odgovornu osobu.

10.2. Tablica 2. Instrumenti

Ova tablica sadrži podatke o obilježjima zaključenog dužničko-vjerovničkog instrumenta. Podaci iz ove tablice koristit će se kao kriteriji za agregiranje izvješća statistike inozemnog duga te za kontrolu dostavljenih podataka o stanjima i transakcijama u odnosu na nominalni iznos kredita.

U nastavku navodimo obilježja koja čine slog Tablice 2. Instrumenti i modalitete kojima se popunjavaju obilježja sloga.

1. Oznaka izvješća

Ovo obilježje popunjava se oznakom T2.

2. Razdoblje

U ovo se polje unosi podatak o razdoblju od kada se primjenjuju dostavljeni podaci određenog instrumenta. Unosi se podatak u formatu GGGGMM, godina i mjesec, npr. 200702.

Ovo obilježje omogućuje praćenje instrumenta tijekom vremena. Tako će npr. kod instrumenta koji je zaključen 200612 s određenim karakteristikama, ovo razdoblje označiti od kada ovaj instrument postoji sa svim svojim karakteristikama.

Ukoliko je primjerice došlo do izmjene ugovorenog iznosa instrumenta, za isti će se instrument dostaviti novi slog koji će, uz ostale nepromijenjene podatke, sadržavati i izmijenjeni podatak o ugovorenom iznosu instrumenta te razdoblje od kada se ovaj podatak primjenjuje, npr. 200703, koje odgovara mjesecu zaključenja aneksa ugovora kojim je dogovoreno povećanje iznosa.

Prilikom prve prijave novog instrumenta obilježje razdoblje označuje i razdoblje zaključenja instrumenta jer je o instrumentu izvješćivanje potrebno započeti od trenutka zaključenja ugovora.

3. Identifikator instrumenta

To je jedinstveni ključ za svaki instrument o kojem se izvješćuje pojedinačno ili agregirano.

Identifikator – jedinstveni ključ generira se pri prvom izvješćivanju o instrumentu i sve do konačne otplate pri izvješćivanju o tom instrumentu koristi se isti identifikator. Jednom upotrijebljeni identifikator obveznik izvješćivanja ne smije ponovno dodjeljivati novom instrumentu.

Identifikator instrumentu dodjeljuje sam obveznik izvješćivanja određivanjem rednog broja instrumenta i oznake toga je li instrument aktivan ili pasivan, odnosno čini li zaduženje u inozemstvu ili potraživanje od inozemstva.

Tako će primjerice identifikator za dugoročni kredit zaduženja zaključen 25. 12. 2006. koji je pedeset peti ugovor koji je društvo zaključilo, glasiti P00055.

Za svakog obveznika izvješćivanja format identifikatora osigurava 10.000 brojeva za instrumente u aktivi i isto toliko u pasivi.

4. Osnova izvješćivanja

Ovo obilježje popunjava se obvezno za svaki identifikator izborom jednog od modaliteta:

01 pojedinačno

02 agregirano.

Modalitet 01 – pojedinačno označuje da izvješćivanje za određeni identifikator podrazumijeva jedan dužničko-vjerovnički instrument.

Modalitet 02 – agregirano označuje da izvješćivanje za određeni identifikator podrazumijeva skupinu dužničko-vjerovničkih instrumenata istih karakteristika, koje se za izvještajne svrhe agregiraju.

Odabir modaliteta 02 – agregirano u ovom obilježju ujedno znači da će obveznici izvješćivanja biti obvezni dostaviti planove otplate glavnice i kamata odnosno da neće biti obvezni popuniti obilježje iznos. Ova ograničenja neće se primjenjivati samo ukoliko je uz modalitet 02 kao vrsta instrumenta odabrano 13 – sekuritizacija.

5. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno.

Svaki od modaliteta upućuje na vrstu podatka koji se dostavlja. Prilikom prve dostave podatka obveznik upisuje modalitet 01 – redovan.

Ukoliko datoteka u kojoj je slog dostavljen nije prihvaćena u bazu podataka HNB-a zbog formalne pogreške, pri ponovnoj dostavi datoteke svi slogovi označuju se ponovno kao redovni slogovi – 01.

Ako je slog prihvaćen u bazu Hrvatske narodne banke, ali je obveznik zaprimio poruku o logičkoj pogrešci koju slog sadrži, ili je sam obveznik konstatirao pogrešno popunjeno neko od obilježja, obvezan je za svaki pogrešan slog dostaviti dva nova sloga.

Jedan će slog u obilježju »Vrsta sloga« imati odabran modalitet 02 – storno i sadržavati vrijednosti svih obilježja posve identične prije dostavljenom slogu koji je automatizmom pri konstatiranju logičke pogreške dobio oznaku pogrešnog sloga.

Drugi slog u obilježju »Vrsta sloga« imat će oznaku 01 – redovan. Obilježja ovog sloga popunjavaju se podacima koji sadrže ispravljanje logičke pogreške iz prije dostavljenih podataka, odnosno točnim podatkom.

Ukoliko obveznik izvješćivanja dostavi slog podataka za neki instrument koji sadrži vrijednosti svih obilježja popunjene podacima identičnima već postojećem slogu u bazi, dostavljeni slog neće moći biti prihvaćen u bazu podataka. Drugim riječima nije moguće da za jedan instrument postoje dva identična sloga podataka koja se odnose na isto razdoblje.

Primjer:

U prvoj datoteci dostavljenoj za izvještajno razdoblje 200703 šezdeseti slog sadržavao je logičku pogrešku: »završno stanje ne odgovara dostavljenim podacima o transakcijama«.

Ponovnim dostavljanjem podataka obveznik dostavlja slog u Tablici 3. koji sadrži oznaku 02 – storno i ponovljene podatke iz prethodne dostave te novi slog s oznakom 01 – redovno, koji se odnosi na isto razdoblje 200703 i sadrži npr. ispravljen podatak o otplati glavnice.

Ako obveznik izvješćivanja uoči da je pri izvješćivanju o nekom instrumentu pogrešno popunio neko od obilježja instrumenta (npr. pogrešno je označena država nerezidenta), pogrešku će ispraviti na identičan način kao što je opisano za slučaj logičke pogreške. Obveznik će dostaviti 02 – storno slog s podacima identičnim onom slogu koji je prije dostavio i želi izmijeniti te novi 01 – redovan slog koji sadrži podatke svih obilježja kao i ispravljeni podatak obilježja za koje je konstatirana pogreška.

Detaljniji opis procedure izmjene i ispravaka podataka dan je u Prilogu 5. uz Glavu III ove Upute.

6. Vrsta instrumenta

Unosi se dvoznamenkasta numerička oznaka koja označuje vrstu dužničko-vjerovničkog instrumenta:

01 oročeni depozit

02 kredit (uključuje i hibridne i podređene ugovore, tj. »ugovore o kapitalu«)

03 revolving kreditna linija

04 sindicirani kredit (samo ukoliko je kreditor sindikat banaka)

05 dugoročni trgovački kredit/avans

06 robni kredit (financiranje kupnje robe ili usluge zaključene između kupca i dobavljača od strane treće osobe)

07 financijski leasing

08 vrijednosni papir (instrument tržišta novca ili kapitala)

09 repo ugovor

10 faktoring/forfajting

11 cash pooling

12 sekuritizacija

13 sredstva na transakcijskom računu i depoziti po viđenju (a vista)

99 ostalo.

 

 

U okviru izvješća INOK-DEP nije potrebno izvješćivati o kupnjama i prodajama dužničkih vrijednosnih papira nerezidentnih izdavatelja zato što su rezidenti o ovim poslovima obvezni izvješćivati putem izvješća PU-UDP za vrijednosne papire koje ne drže na skrbi kod skrbnika u RH odnosno izvješća PU-MI koje su obvezni dostavljati skrbnici s područja RH.

7. Osiguranje izvozne agencije

Ovo obilježje popunjava se odabirom jednog od modaliteta:

01 da

02 ne.

Oznaka da je kredit osiguran od strane izvozne agencije zemlje kreditora upućuje, uz uvjet da je izvorni rok dospijeća duži od godinu dana, na činjenicu da je podoban za eventualne pregovore o reprogramiranju. Ovo obilježje koristi se samo kao indikativni podatak o prirodi instrumenta.

8. ISIN

Ukoliko je u obilježju »Vrsta instrumenta« odabran modalitet 09 – vrijednosni papir, u ovo se obilježje unosi se podatak o jedinstvenoj ISIN oznaci vrijednosnog papira.

Ako se radi o vrijednosnom papiru koji nema ISIN (mjenice, certifikati o depozitu i sl.) u ovo će se obilježje upisati jedinstvena oznaka konstruirana na način da prve dvije pozicije čine dvoslovnu oznaku države u kojoj je rezident izdao takav vrijednosni papir te u nastavku slijedi oznaka da se radi o ostalim vrijednosnim papirima »DEOSTA000000«.

Međunarodni jedinstveni identifikacijski broj (ISIN) jest oznaka vrijednosnog papira određena u skladu s međunarodnim ISO standardima i koristi se u međunarodnom trgovanju vrijednosnim papirima. ISO standardi propisuju jedinstveni način označavanja različitih vrsta vrijednosnih papira, kako bi se u međunarodnom trgovanju postigla transparentnost.

9. Rok – izvorno dospijeće

Izvorno dospijeće odnosi se na fiksno razdoblje trajanja financijskog instrumenta. Drugim riječima, pod ugovorenim (izvornim) rokom dospijeća podrazumijeva se razdoblje od datuma puštanja kredita u tečaj, tj. korištenja kredita do datuma dospijeća kredita s jednokratnim dospijećem, odnosno za kredite koji se otplaćuju u ratama do datuma dospijeća posljednje rate.

Vrijednost obilježja izražava se u mjesecima, pri čemu se broj mjeseci izračunava tako da svaki mjesec ima kalendarski broj dana. Za ovo su obilježje predviđene najviše 4 znamenke (9999 mjeseci).

Primjer: Izvorno dospijeće mjeri se u mjesecima, pri čemu svaki mjesec ima kalendarski broj dana. Drugim riječima, broj dana koji će činiti jedan mjesec ovisi o konkretnom slučaju. Za potrebe ilustracije zamislimo kratkoročni kredit koji je odobren na 29 dana:

1. kredit je odobren 12. 2. 2007. – veljača ima 28 dana; izvorno dospijeće je duže od kalendarskog broja dana (29/28 > 1) pa se upisuje modalitet »2«;

2. kredit je odobren 12. 2. 2008. – veljača ima 29 dana; izvorno dospijeće je isto kao i kalendarski broj dana veljače (29/29 = 1) pa se upisuje modalitet »1«;

3. svi ostali mjeseci – izvorno dospijeće je kraće od kalendarskog broja dana (29/30 < 1 i 29/31 < 1) pa se upisuje modalitet »1«.

U slučaju da je kao vrsta instrumenta odabran faktoring i forfajting, u obilježje izvorno dospijeće upisuje se podatak koji označava razdoblje od trenutka zaključenja ugovora o faktoringu ili forfajtingu do konačnog dospijeća otkupljenog potraživanja. U jednu skupinu izvještajnih instrumenata, ukoliko je odabrano agregirano izvješćivanje, u ovom slučaju mogu se agregirati svi ugovori o faktoringu koji obuhvaćaju primjerice otkup mjenica za koje je od trenutka otkupa do dospijeća preostalo 120 dana. Dakle skupinu mogu činiti mjenice čije je izvorno dospijeće bilo različito, ali su i ugovori o otkupu sklopljeni na različiti dan životnog vijeka mjenice, međutim svima je od dana zaključenja ugovora do konačnog dospijeća preostalo 120 dana.

Što se tiče depozita po viđenju (a vista) i sredstava na transakcijskim računima, u rok dospijeća upisuje se »1«.

10. Garant

Ovo obilježje popunjava se matičnim brojem ukoliko je obveza rezidenta dužnika dodatno osigurana garancijom drugog rezidenta. Ako za podmirenje obveze rezidenta garanciju izdaje nerezident, ovo se polje popunjava zbirnom oznakom za sve nerezidente »ND0000000«.

Matični broj rezidenta garanta za potrebe ove Upute jest matični broj koji pravnim osobama dodjeljuje Državni zavod za statistiku.

Pojam garancije pri popunjavanju ovog obilježja obuhvaća sve instrumente koji mogu poslužiti kao instrument osiguranja otplate dužničke obveze kao što su garancija, jamstvo, mjenica, akreditiv, hipoteka i sl.

11. Vrsta kamatne stope

Ovo obilježje popunjava se unosom dvoznamenkaste numeričke oznake koja određuje vrstu ugovorene kamatne stope, ukoliko je plaćanje kamata ugovoreno, po kojoj se obavlja izračun kamata koje je dužnik obvezan platiti:

• bez kamata

• fiksna stopa

• EURIBOR

• LIBOR

• ZIBOR

• ostale vrste fiksnih stopa (npr. dvije fiksne stope i sl.)

• ostale varijabilne stope

• ostalo.

U slučaju kada se kao vrsta kamatne stope odabere modalitet 97 – ostale vrste fiksnih stopa obilježje »Visina kamatne stope« popunjava se podatkom o pretežnoj stopi.

U slučaju kada se kao vrsta kamatne stope odabere modalitet 98 – ostale vrste varijabilnih stopa, obilježje »Visina kamatne stope« popunjava se podatkom o trenutačnoj vrijednosti varijabilne stope. Ukoliko se varijabilna stopa bazira na nekoj od pojedinačno navedenih vrsta stopa (npr. varijabilna kamatna stopa bazirana na EURIBOR-u), ispravno je kao vrstu kamatne stope označiti EURIBOR, a kao visinu kamatne stope upisati podatak o odstupanju ugovorne stope od EURIBOR-a.

Kad se kao vrsta kamatne stope odabere modalitet 99 – ostalo, u obilježje »Visina kamatne stope« unosi se trenutačna vrijednost ugovorene stope (koja uključuje i eventualni promjenjivi i fiksni dio).

12. Visina kamatne stope

Obilježje se popunjava unosom postotka na dvije decimale.

Ukoliko je u prethodnom obilježju odabran modalitet 01 – bez kamata, ovo obilježje popunjava se iznosom 0,00%.

U slučaju odabira bilo kojeg od preostalih modaliteta, u ovo se obilježje unosi podatak o visini ugovorene kamatne stope.

Uneseni postotak označava visinu ugovorene fiksne stope, odnosno ukoliko odabrani modalitet predstavlja neku od varijabilnih kamatnih stopa, uneseni postotak predstavlja maržu koja se zaračunava uz trenutačnu vrijednost ugovorene varijabilne stope ili trenutačnu vrijednost nespomenute varijabilne stope

13. Valuta otplate ili indeksacije

Raščlamba po valutama instrumenta osigurava u okviru statistike inozemnog duga izračun tokova inozemnog duga usklađenih za tečajne promjene. Jednako tako na temelju ovog obilježja instrumenti se klasificiraju u valutnoj strukturi inozemnog duga/potraživanja.

Ovo obilježje popunjava se oznakom valute u kojoj se instrument otplaćuje. Ako je instrument ugovoren i otplaćuje se u jednoj valuti, ali je otplata indeksirana uz vrijednost druge valute, ovo obilježje popunjava se oznakom valute indeksacije jer je u toj valuti fiksirana dužnička obaveza.

Tako će se primjerice za kredit koji je ugovoren u kunama i plativ u kunama, ali čija je otplata valutnom klauzulom vezana uz eure (dakle, indeksirana u odnosu na tečaj eura), ovo obilježje popuniti oznakom valute EUR. Naime, realna dužnička obveza predstavlja eursku obvezu i u skladu sa standardima statistike inozemnog duga tretira se kao obveza u eurima te u valutnoj strukturi također čini dio eurskih kredita. Izvješćivanje Hrvatske narodne banke iz navedenog razloga, kako bi se korektno moglo pratiti stanje duga po ovom kreditu, mora biti u eurima iako se plaćanja obavljaju u kunama.

Obilježje »Valuta otplate ili indeksacije« popunjava se odabirom neke od troslovnih oznaka valuta definiranih u Prilogu 2. Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa koji sadržava popis valuta. Popis je također raspoloživ na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke u dokumentu »INOK-DEP-prilozi i popisi«.

Obilježje »Valuta otplate ili indeksacije« jedino je obilježje čija izmjena nije moguća. Naime, ukoliko za ugovoreni dužnički instrument dođe do promjene valute otplate ili indeksacije, ovu je promjenu potrebno provesti kroz T3 Stanja i transakcije na način da se postojeći instrument u valuti npr. eurima prikaže otplaćenim i istovremeno otvori novi dužnički instrument u T2 i T5 (s novim identifikatorom) u novoj valuti – primjerice švicarskim francima te prikaže njegovo korištenje u T3 u iznosu koji je ugovoren između dužnika i vjerovnika. Dakle u slučaju promjene valute instrumenta radi se zapravo o zatvaranju jednog i otvaranju novog dužničkog instrumenta.

14. Valuta ugovaranja

Obilježje »Valuta ugovaranja« popunjava se odabirom neke od troslovnih oznaka valuta prema popisu novčanih jedinica i drugih platnih sredstava i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 2. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.

Ukoliko je valuta otplate odnosno indeksacije različita od valute ugovaranja instrumenta, upisuje se oznaka valute različita od one odabrane u obilježju »Valuta otplate ili indeksacije«.

Ako je kredit ugovoren u jednoj, a plativ u drugoj valuti, u ovom će se obilježju odabirom troznamenkaste numeričke oznake valute naznačiti valuta ugovaranja.

Tako će se u opisanom slučaju kredita ugovorenog u kunama i plativog u kunama, ali indeksiranog uz eure, ovo obilježje popuniti oznakom HRK. Ovo obilježje osigurava u kategorijama statistike inozemnog duga prepoznavanje inozemnog duga plativog u domaćoj valuti, ali vezanog uz tečaj strane valute (foreign currency linked debt).

15. Iznos

U ovo obilježje unosi se podatak o ugovorenom nominalnom iznosu dužničkog instrumenta u jedinicama valute otplate odnosno indeksacije na dvije decimale.

Popunjavanje ovog obilježje obvezno je za sve instrumente za koje se izvješćuje pojedinačno, osim za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depoziti po viđenju (a vista). Za agregirano izvješćivanje popunjavanje je obvezno ako je u obilježju »Vrsta instrumenta« odabran modalitet 12 – sekuritizacija.

Ukoliko se o instrumentima izvješćuje agregirano (repo ugovori, oročeni depoziti, faktoring i forfajting), unos ovog podatka nije obvezan.

16. Način izračuna plana

U nastavku slijedi skupina obilježja kojom se definiraju planovi otplate glavnice ili kamata.

U prvom obilježju ove skupine obveznik izvješćivanja odabire modalitet izračuna plana. Ponuđeni modaliteti podrazumijevaju obvezu dostavljanja planova otplate glavnice ili kamate od strane obveznika izvješćivanja ili odabir jednog od modaliteta na temelju kojih će, prema elementima iz preostalih obilježja ove skupine, izračun plana otplate obavljati Hrvatska narodna banka. Detaljniji prikaz algoritama za izračun plana otplate sadržan je u Prilogu 3. uz Glavu III ove Upute.

Ukoliko je obveznik odabrao modalitet dostave planova otplate obavezan je mjesečno dostavljati plan otplate glavnice i kamata. Pritom plan se otplate glavnice dostavlja samo za vrstu iznosa stanje glavnice koja se za tekući mjesec izvješćuje u Tablici 3. i pripadajuće kamate. Dostavljeni plan otplate za glavnicu pritom mora zadovoljiti osnovnu logičku kontrolu da suma plana otplate glavnice mora odgovarati stanju glavnice izvještajnog mjeseca iz Tablice 3.

Napominjemo da je za instrumente za koje izvješćuje agregirano (repo, oročeni depozit, cash pooling, faktoring i forfajting) obveznik dužan odabrati modalitet 01 – dostava plana jednako kao i u slučaju da je kao vrsta instrumenta odabran modalitet 03 – revolving kreditna linija.

Za instrument »sekuritizacija«, koji također podrazumijeva agregirano izvješćivanje zbog prirode ovog instrumenta, odabire se kao i za sve preostale instrumente bilo koji od ponuđenih modela izrade plana otplate.

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

Ukoliko je u obilježju »Način izračuna plana« odabran modalitet 01 – dostava plana, obveznik nije dužan dostaviti podatke za preostala obilježja ove skupine.

Pri odabiru bilo kojeg od preostalih modaliteta obilježja »Način izračuna plana« obveznik je dužan dostaviti podatke i za preostala obilježja ove skupine.

Obilježje »Način izračuna plana« popunjava se unosom dvoznamenkaste oznake modaliteta dostave podataka o planovima otplate glavnice/kamata.

01 dostava plana

02 izračun – jednokratno

03 izračun – varijabilni anuitet s konstantnom otplatnom kvotom

04 izračun – konstantni anuitet s varijabilnom otplatnom kvotom

Rezidenti obveznici izvješćivanja obvezni su i kod odabira modaliteta koji znači izračun plana od strane Hrvatske narodne banke naknadno izvješćivati o svakoj eventualnoj promjeni elemenata za izračun plana dostavljanjem podataka s izmjenom sloga u Tablici 2. Instrumenti kako bi Hrvatska narodna banka mogla plan otplate automatski revidirati u skladu s nastalim promjenama (primjerice u slučaju prolongiranja roka otplate i slično). Primjeri popunjavanja ovog obilježja u slučaju izmjene elemenata bitnih za izračun plana bit će detaljnije prikazani u Prilogu 3. uz Glavu III ove Upute.

Sva obilježja u nastavku koja se odnose na podatke plana otplate obvezni su popuniti obveznici izvješćivanja koji su odabrali neki od modaliteta za koje izračun plana obavlja Hrvatska narodna banka.

17. Frekvencija otplate glavnice

U ovo obilježje unosi se odabrana dvoznamenkasta numerička oznaka:

01 mjesečno

02 tromjesečno

03 polugodišnje

04 godišnje

05 jednokratno.

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

18. Datum plaćanja glavnice

Ovo se obilježje popunjava unosom prvog mjeseca u kojem započinje plaćanje glavnice u formatu GGGGMM.

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

19. Broj rata glavnice

U ovo se obilježje unosi troznamenkasta numerička oznaka broja rata otplate glavnice (npr. 8 rata – 8; 36 rata – 36; 120 rata – 120).

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

20. Frekvencija otplate kamata

U ovo obilježje unosi se odabrana dvoznamenkasta numerička oznaka:

01 mjesečno

02 tromjesečno

03 polugodišnje

04 godišnje

05 jednokratno.

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

21. Datum plaćanja kamata

Ovo se obilježje popunjava unosom prvog mjeseca u kojem započinje plaćanje kamata u formatu GGGGMM.

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

22. Broj rata kamata

Za instrument 13 – sredstva na transakcijskim računima i depozit po viđenju (a vista) ovo se obilježje ne popunjava.

U ovo se obilježje unosi troznamenkasta numerička oznaka broja rata otplate kamata (analogno kao kod glavnice).

Tablica u nastavku donosi osnovne informatičke definicije obilježja sloga u tablici obilježja instrumenta:

 

 

Primjerice slog Tablice 2. za jedan instrument izgledao bi kako slijedi:

 

 

 

 

 

 

 

 

Slog sadrži podatke o pasivnom dužničkom instrumentu pod oznakom P00055 za koji se izvješćuje pojedinačno. Dostavlja se redovan slog za ovaj instrument koji nastaje u siječnju 2007. godine. Riječ je o dugoročnom kreditu u iznosu 100.000 EUR zaključenom na 10 godina sa 6 mjeseci počeka (izvorno dospijeće je 126 mjeseci, a broj rata glavnice 120). Ugovorena je mjesečna otplata i za glavnicu i za kamate, pri čemu se plan izračunava po modelu konstantnog anuiteta s varijabilnom otplatnom kvotom.

10.3. Tablica 3. Stanja i transakcije

Ovom se tablicom prikupljaju podaci o stanjima te o transakcijama inozemnog duga koji se prikazuju na kapitalnom računu platne bilance RH i na tekućem računu u dijelu dohotka kada je riječ o tokovima kamata.

Za svaki instrument iz tablice instrumenata (T2) izvješćuje se u ovoj tablici o završnom stanju izvještajnog mjeseca te o transakcijskim i netransakcijskim promjenama koje rezultiraju promjenom stanja.

Transakcijske promjene pritom obuhvaćaju tokove korištenja, otplate glavnice i plaćanja kamata.

Netransakcijske promjene obuhvaćaju:

• vrijednosne prilagodbe i

• ostale prilagodbe.

Vrijednosne promjene mogu biti uzrokovane:

• otpisom ili djelomičnim otpisom duga,

• promjenom cijene (kod instrumenata koji kotiraju na uređenim tržištima novca ili kapitala) i

• promjenom deviznih tečajeva.

Ostale prilagodbe (other adjustments) pozicija su koja se koristi za prikaz reklasifikacije instrumenta zbog promjene nekog od osnovnih izvještajnih kriterija u statistici inozemnog duga, a to su:

• ugovoreni rok instrumenta (dugoročno/kratkoročno),

• priroda dužničko-vjerovničkog odnosa (nema ulagačke povezanosti ili postoji izravni ili posredni ulagački odnos) i

• sektorska pripadnost rezidenta (dužnika ili vjerovnika).

Kako bi se omogućilo pravilno prikazivanje stanja i transakcija u statistici inozemnog duga, obveznici izvješćivanja će putem tablice stanja i transakcija dostavljati podatke o stanjima, transakcijskim promjenama te o otpisima u dijelu netransakcijskih promjena.

Budući da je izvješćem INOK-DEP predviđeno izvješćivanje u valuti otplate ili indeksacije instrumenta, Hrvatska narodna banka će na temelju raspoloživih podataka iz tablice instrumenata (T2) izračunavati promjene uvjetovane promjenom deviznih tečajeva.

Jednako tako na temelju dostavljenih podataka o izmjenama nekog od obilježja instrumenata u Tablici 2. Hrvatska narodna banka će izračunavati ostale prilagodbe.

Tablica stanja i transakcija sadrži dakle iznose s opisom. Obilježja koja sadrži slog Tablica 3 opisat ćemo ukratko u nastavku.

1. Oznaka izvješća

Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T3.

2. Razdoblje

U ovom se obilježju dostavlja oznaka razdoblja za koje se izvješće dostavlja. Razdoblje se označuje oznakom godine i izvještajnog mjeseca u formatu GGGGMM, npr. 200703.

Uobičajeno će u jednoj datoteci svi slogovi prikazivati transakcije iz prethodnog mjeseca. Primjerice početkom travnja dostavljaju se podaci za ožujak. Međutim, ukoliko je obveznik izvješćivanja uočio pogrešno dostavljen podatak, moguće je da uz slogove koji se odnose na prethodni mjesec datoteka sadrži i slogove za neki drugi izvještajni mjesec. Primjerice u travnju se dostavlja slog koji ispravlja podatke za siječanj.

3. Identifikator

Identifikator je obilježje koje jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po zadanim pravilima.

U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o stanjima i transakcijama. Oznaka identifikatora ključ je na temelju kojeg se podaci iz tablice stanja i transakcija povezuju s tablicom instrumenata.

Logičkom kontrolom provjeravat će je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.

4. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno.

5. Vrsta iznosa

Ovo obilježje predstavlja vrstu obveze po pojedinom (ili agregiranom) dužničkom instrumentu za koju se izvješćuje o stanjima i promjenama nastalima u tijeku izvještajnog mjeseca, a unosi se kao dvoznamenkasta numerička šifra pridružena odgovarajućoj opciji:

01 glavnica

02 kamate

03 kašnjenje glavnice

04 kašnjenje kamata

05 ugovorena neiskorištena glavnica

06 zatezne kamate

07 troškovi.

Tablica 3. u Prilogu 4. uz Glavu III ove Upute prikazuje za koje će se vrste iznosa u pojedinim obilježjima T3 izvješćivati o iznosu transakcijske odnosno netransakcijske promjene, naravno ukoliko se dogodila takva promjena po dužničkom instrumentu u izvještajnom mjesecu.

Podaci o iznosu koji se dostavljaju po pojedinim obilježjima pritom moraju biti pozitivni brojevi (>0).

6. Korištenje

Iznos korištenja dostavlja se samo za četiri osnovne vrste iznosa: glavnica, kamate, kašnjenje glavnice i kašnjenje kamata. Pritom iznos korištenja za svako od navedenih obilježja prikazuje iznos za koji se povećava stanje pojedine vrste iznosa konkretnog dužničkog instrumenta.

Iznosi u ovom obilježju mogu biti samo pozitivni brojevi.

• Vrsta iznosa: glavnica

Iznos korištenja glavnice u izvještajnom mjesecu predstavlja povećanje stanja nedospjele glavnice:

• zbog povlačenja sredstava odobrenog kreditnog iznosa,

• zbog isporuke robe ili usluga,

• zbog plaćanja određenog iznosa od strane kreditora po nalogu dužnika trećoj osobi (npr. korištenje kredita za refinanciranje postojeće kreditne obaveze, korištenje kredita za otkup vlastitih dužničkih papira...) i

• zbog drugih oblika povećavanja potraživanja/duga kao što su cesija, preuzimanje duga, prodaja potraživanja...

Ukoliko dužnički instrument predstavlja emisiju vrijednosnih papira, korištenje čini priljev sredstava na osnovi izdanih vrijednosnih papira.

• Vrsta iznosa: kamata

Korištenje za ovu vrstu iznosa predstavlja iznos obračunatih nedospjelih kamata koji je obračunat za izvještajni mjesec.

Primjer:

Kamate se obračunavaju mjesečno i dospijevaju 15. u mjesecu, kada dospijeva i plaćanje glavnice.

Stanje obračunatih nedospjelih kamata na početku mjeseca (na kraju prethodnog mjeseca) odgovara dijelu kamata obračunatom za 15 dana prethodnog izvještajnog mjeseca.

Korištenje kamata tekućeg izvještajnog mjeseca sastoji se od obračunatih nedospjelih kamata za cijeli izvještajni mjesec, pri čemu se kamate do 15. u mjesecu obračunavaju na stanje glavnice s početka mjeseca, dok se za drugih 15 dana do kraja mjeseca obračunavaju na stanje glavnice umanjeno za iznos rate koja dospijeva u tijeku mjeseca.

Istovremeno, s opisanim prikazom stanja i korištenja u izvještajnom mjesecu prikazat će se otplata kamata 15. u mjesecu koje će rezultirati smanjenjem početnog stanja obračunatih nedospjelih kamata tako da će ono na kraju izvještajnog mjeseca odgovarati iznosu korištenja obračunatih nedospjelih kamata za 15 dana novog obračunskog razdoblja kamata koje je započelo 15. dana izvještajnog mjeseca.

• Vrsta iznosa: kašnjenje glavnice

Iznos korištenja za ovu vrstu iznosa predstavlja glavnice koje su dospjele tijekom izvještajnog mjeseca, a nisu podmirene o dospijeću (odnosno do kraja izvještajnog mjeseca), pri čemu se ovaj iznos istovremeno prikazuje i u obilježju »Otplata« za vrstu iznosa glavnica.

• Vrsta iznosa: kašnjenje kamata

Iznos korištenja za ovu vrstu iznosa predstavlja kamate koje su dospjele tijekom izvještajnog mjeseca, a nisu podmirene, pri čemu se ovaj iznos istovremeno prikazuje i u obilježju »Otplata« za vrstu iznosa kamate.

7. Otplata

Otplate su iznos za koji se umanjuje stanje po nekoj od četiri osnovne vrste iznosa koje se prate u ovom izvješću, a to su: glavnica, kamate, kašnjenje glavnice i kašnjenje kamata. Istovremeno otplata se prikazuje i za vrstu iznosa troškovi i zatezne kamate. Ove se dvije vrste iznosa ne prate kroz stanja već samo u transakcijama plaćanja. Na taj se način omogućuje procjena cijene zaduživanja u inozemstvu (koja uz ugovorene kamate uključuje i troškove). Osim toga prate se zatezne kamate koje kreditor obračunava za zakašnjele obveze.

• Vrsta iznosa: glavnica

Otplata glavnice predstavlja iznose glavnice plaćene tijekom izvještajnog mjeseca, pri čemu su navedeni iznosi imali i dospijeće u izvještajnom mjesecu, ili su plaćeni prijevremeno.

U ovom obilježju potrebno je prikazati otplatu (umanjenje stanja nedospjele glavnice) i za iznose koji su dospijevali u tom izvještajnom mjesecu, ali nisu podmireni (nastanak kašnjenja) uz istovremeno prikazivanje ovog iznosa u obilježju »Korištenje« za vrstu iznosa kašnjenje glavnice.

Dakle, iznosi prikazani u obilježju »Otplata« prikazuju svako smanjenje obveze na osnovi nedospjelih iznosa glavnice.

Termin »otplata« glavnice pri tome uz klasičnu otplatu s računa dužnika po instrumentu podrazumijeva i druge oblike »plaćanja« koji rezultiraju smanjenjem stanja nedospjele glavnice kao što su:

• izvoz robe ili usluge,

• prijeboj međusobnih dugovanja i potraživanja,

• prijenos potraživanja na drugog vjerovnika,

• preuzimanje duga od drugog dužnika,

• podmirenje obveze od strane garanta,

• podmirenje obveze od strane treće osobe po nalogu dužnika (asignacija) i

• umanjenje nedospjele glavnice radi nastanka kašnjenja glavnice.

Bilo kojim od navedenih načina otplate moguće je podmiriti obvezu i za preostale vrste iznosa ovisno o dogovoru dužnika i vjerovnika.

• Vrsta iznosa: kamate

Otplata kamata predstavlja iznos plaćanja tijekom izvještajnog mjeseca za kamate koje su dospijevale u toku izvještajnog mjeseca, ili su plaćene unaprijed. U ovom se obilježju (kao i kod glavnice) prikazuje umanjenje i za iznose kamata koji nisu podmireni, ali su dospijevali u izvještajnom mjesecu, pri čemu je istovremeno potrebno prikazati za taj iznos korištenje u vrsti iznosa kašnjenje kamata.

Kao i za glavnicu oblici plaćanja, tj. umanjenja ove obveze podrazumijevaju sve spomenute oblike umanjenja obveze na osnovi kamata.

• Vrsta iznosa: kašnjenje glavnice

Iznos otplate za vrstu iznosa kašnjenje glavnice predstavljat će iznose kojima se umanjuje stanje zakašnjele glavnice koja je dospijevala u razdobljima koja su prethodila izvještajnom mjesecu, a plaćanje se obavlja tijekom izvještajnog mjeseca.

• Vrsta iznosa: kašnjenje kamata

Iznos otplate za vrstu iznosa kašnjenje kamata predstavljat će iznose kojima se umanjuje stanje zakašnjelih kamata koje su dospijevale u razdobljima koja su prethodila izvještajnom, a plaćanje se obavlja tijeku izvještajnog mjeseca.

Kroz obilježje »Otplata« prate se i plaćanja troškova za ugovoreni dužnički instrument kao i plaćanja zateznih kamata.

8. Pretvaranje duga u kapital (debt/equity swap)

Iznos prikazan u ovom obilježju predstavlja specifičan oblik umanjenja obveze po dužničkom instrumentu kojim dužnik i vjerovnik ugovaraju da se potraživanje na osnovi dospjele i/ili nedospjele glavnice i/ili dospjelih i/ili obračunatih nedospjelih kamata zamjenjuje povećanjem udjela vjerovnika u kapitalu (temeljnom kapitalu ili pričuvama) dužnika.

9. Otpust (oprost) duga

Iznos prikazan u ovom obilježju predstavlja specifičan oblik umanjenja obveze po dužničkom instrumentu kojim dužnik i vjerovnik ugovaraju da se potraživanje na osnovi dospjele i/ili nedospjele glavnice i/ili dospjelih i/ili obračunatih nedospjelih kamata otpušta.

10. Otpis, diskont, rabat

Iznos prikazan u ovom obilježju predstavlja specifičan oblik umanjenja obveze po dužničkom instrumentu u slučaju da vjerovnik jednostranom odlukom dužniku otpiše dio ili cijelo potraživanje, odnosno odobri popust ili rabat za uvezenu robu ili usluge.

Iznos otpisa, diskonta ili rabata može obuhvatiti ovisno o odluci vjerovnika iznose dospjele i/ili nedospjele glavnice i/ili dospjelih i/ili obračunatih nedospjelih kamata.

Iznosi otpisa, diskonta i rabata predstavljaju netransakcijske promjene stanja za pojedinu vrstu iznosa te su stoga izdvojene i nužno ih je prikazivati kao zasebno obilježje.

U skladu s ekonomskom prirodom logično je očekivati da se otpis može pojaviti na strani aktive kao otpis dijela ili cijelog iznosa potraživanja jednostranom odlukom vjerovnika, odnosno da se diskont ili rabat mogu pojaviti i na strani pasive, ali isključivo vezano za potraživanja na osnovi robe i usluga.

11. Završno stanje

Stanje, kao i svi ostali iznosi, navodi se u valuti otplate odnosno valuti uz koju je instrument indeksiran, a koja je za svaki identifikator definirana u T2.

Stanje se prati prema nominalnom iznosu dužničke obveze i izračunava na završni datum izvještajnog razdoblja. Završni datum je posljednji dan izvještajnog mjeseca primjerice 31. ožujka ili 28. veljače.

• Vrsta iznosa: glavnica

Iznos stanja za vrstu iznosa glavnica izračunava se kao iznos iskorištene glavnice po dužničkom instrumentu umanjen za iznos zakašnjele ili otplaćene glavnice. Završno stanje glavnice (ZSG), dakle, predstavlja iznos nedospjele glavnice i izračunava se tako da se na završno stanje prethodnog izvještajnog mjeseca (ZSGt-1) pribroje transakcije korištenja tekućeg mjeseca, dok se transakcije otplate oduzimaju.

ZSGt = ZSGt-1 + Korištenjet Otplatat

Pritom Otplatat obuhvaća sve oblike umanjenja obveze na osnovi glavnice, tj. obilježja »Otplata«, »Debt/eqity swap«, »Oprost« i »Otpis tijekom izvještajnog mjeseca«.

Na temelju ove formule provodi se kontrola dostavljenih podataka.

• Vrsta iznosa: kamate

Iznos stanja za ovo obilježje predstavlja stanje obračunatih nedospjelih kamata (vremenska razgraničenja kamata) na završni izvještajni datum.

U skladu s metodološkim standardima u statistici inozemnog duga smatra se da kamate kontinuirano dospijevaju i povećavaju vrijednost instrumenta u podlozi sve do trenutka njihova plaćanja.

Kako bi ovo bilo moguće, potrebno je zasebno pratiti stanje kamata (obračunatih nedospjelih kamata) odnosno kumuliranje obveze po kamatama (korištenje kamata) i smanjenje obveze po kamatama (obilježja otplate kamata).

• Vrsta iznosa: kašnjenje glavnice

Iznos stanja kašnjenja glavnice predstavlja iznos dospjele neplaćene glavnice po određenom dužničkom instrumentu na završni dan izvještajnog mjeseca. Kako za glavnicu tako i za kašnjenje glavnice završno stanje izvještajnog mjeseca mora proizlaziti iz dostavljenih podataka u prethodnim razdobljima.

SKGt = SKG t-1 + Korištenjet Otplatet

• Vrsta iznosa: kašnjenje kamata

Iznos stanja kašnjenja kamata predstavlja stanje dospjelih neplaćenih kamata po određenom dužničkom instrumentu na završni dan izvještajnog mjeseca.

• Vrsta iznosa: ugovorena neiskorištena glavnica

Iznos stanja ugovorene neiskorištene glavnice za određeni dužnički instrument predstavlja stanje glavnice koja dužniku stoji na raspolaganju za korištenje na završni dan izvještajnog mjeseca. Stanje ugovorene neiskorištene glavnice predstavlja razliku ugovorenog iznosa instrumenta i kumulativa korištene glavnice do kraja izvještajnog razdoblja za koje se izvješće dostavlja.

Ako je dužnički instrument u cijelosti neiskorišten i dužnik po njemu odustaje od njegova korištenja, instrument je potrebno »stornirati« iz baze podataka. Odustajanje od korištenja kredita obveznik će prikazati dostavljanjem sloga izvještajne tablice 3, u kojem će se stanje ugovorene neiskorištene glavnice u izvještajnom mjesecu u kojem je donesena odluka o odustajanju od korištenja svesti na 0. Na taj će način kredit postati podoban za zatvaranje u bazi podataka Hrvatske narodne banke jer mu je stanje glavnice, kašnjenja glavnice i ugovorene neiskorištene glavnice = 0.

12. Indeks tržišne vrijednosti

Indeks tržišne vrijednosti podatak je koji se koristi za procjenu tržišne vrijednosti duga/za instrumente koji kotiraju na uređenim tržištima novca i kapitala.

Podatak se unosi kao pozitivan broj sa 4 decimalna mjesta.

Iznos indeksa manji od 1 pokazuje da je tržišna vrijednost instrumenta manja od nominalne, dok indeks veći od 1 predstavlja instrument koji na tržištu vrijedi više od nominalnog iznosa.

Ovo se obilježje popunjava samo za vrstu iznosa glavnica. Ovo se obilježje obvezno popunjava samo za vrijednosne papire izdane na inozemnim tržištima.

Tablica u nastavku donosi osnovne informatičke definicije obilježja sloga u tablici obilježja instrumenta:

 

 

Izgled sloga u ovoj tablici bio bi kako slijedi:

 

 

 

 

Slog prikazuje korištenje glavnice u iznosu od 100.000,00 za instrument P00055, koje se odnosi na izvještajno razdoblje za ožujak 2007. godine. U istom su razdoblju za isti instrument plaćene kamate u iznosu od 10.000,00 te troškovi u iznosu od 150. Navedene transakcije rezultirale su završnim stanjem instrumenta za glavnicu u iznosu od 1.000.000,00 i kamate (stanje obračunatih nedospjelih kamata od 32,26). Budući da iznosi za preostale vrste iznosa (kašnjenje glavnice i kamata te zatezne kamate) ne postoje, ta se obilježja ne popunjavaju.

10.4. Tablica 4. Planovi otplate

Ukoliko je u Tablici 2., u obilježju »Način izračuna plana« odabran modalitet 01 – dostava plana, obveznik izvješćivanja obvezan je svaki mjesec dostavljati Tablicu 4., koja sadrži plan otplate koji odgovara stanju (nedospjele) glavnice i pripadajućih kamata za svaki dužnički instrument za koji je odabran ovaj model dostave podataka o planovima.

Dostava plana otplate podrazumijeva prikaz dinamike dospijevanja glavnice i kamata za čitavo razdoblje trajanja dužničkog instrumenta.

Plan otplate prvi se put dostavlja prilikom prvog korištenja dužničkog instrumenta, dakle prilikom formiranja stanja glavnice.

Ukoliko je za instrument odabran neki od preostalih modaliteta obilježja »Način izračuna plana« iz T2, obveznik ne dostavlja T4, ali je obvezan u T2 prijaviti promjenu bilo kojeg od elemenata bitnih za izračun plana, npr. vrste kamatne stope, prolongiranje ugovorenog roka otplate i sl.

Izvještajni slog Tablice 4. čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka izvješća

Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T4.

2. Identifikator

Identifikator je obilježje koje se jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po pravilima zadanim u Tablici 2. Instrumenti.

U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o stanjima i transakcijama. Oznaka identifikatora ključ je na temelju kojeg se podaci iz tablice planova otplate povezuju s tablicom instrumenata i tablicom stanja i transakcija.

Formalnom kontrolom provjeravat će se je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.

3. Vrsta plana

Predstavlja vrstu obveze po pojedinom (ili agregiranom) dužničkom instrumentu za koju se dostavljaju podaci o planu otplate, a unosi se kao dvoznamenkasta numerička oznaka:

01 glavnica

02 kamate.

4. Razdoblje dospijeća

U ovom se obilježju dostavlja oznaka razdoblja u kojem dospijeva iznos glavnice ili kamata. Razdoblje se označuje oznakom godine i mjeseca u formatu GGGGMM, npr. 200703.

5. Iznos

U ovo se polje unosi iznos dospijeća glavnice ili kamata u određenom razdoblju. Iznos se unosi u zadanom formatu s decimalnim zarezom i dva decimalna mjesta.

Tablica u nastavku donosi osnovne informatičke definicije obilježja sloga u tablici stanja i transakcija:

 

 

 

Izvještajni slogovi Tablice 4. izgledali bi kako slijedi:

 

 

 

Slogovi dakle prikazuju plan otplate glavnice i kamata za dužnički instrument s identifikatorom P00055. Plan se dostavlja jer je dužnički instrument revolving kreditna linija.

U Prilogu 3. uz Glavu III ove Upute prikazani su algoritmi koje će Hrvatska narodna banka koristiti prilikom izračuna plana otplate glavnice i kamata za instrumente za koje je obveznik izvješćivanja odabrao jedan od ponuđenih modaliteta izračuna plana.

10.5. Tablica 5. Nerezidenti

Tablica 5. koristi se za dostavljanje podataka o nerezidentu – protustranci pri ugovaranju dužničko-vjerovničkog odnosa. Uz osnovne podatke o državi, sektoru i ulagačkoj povezanosti s nerezidentom, ukoliko je nerezident monetarna financijska institucija s područja EU, ova tablica mora sadržavati i dodatnu identifikaciju nerezidenta šifrom nerezidenta.

Osim navedenog ova tablica omogućuje utvrđivanje udjela s kojim nerezidentne monetarne financijske institucije sudjeluju u odobravanju sindiciranih kredita putem obilježja »Udio u kreditu«.

Popunjavanje ove tablice obvezno je za svaki dužnički instrument prilikom njegove prve prijave kao i prilikom izmjene podataka o nerezidentu.

Izvještajni slog Tablice 5. čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka izvješća

Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T5.

2. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno.

3. Identifikator

Identifikator je obilježje kojim se jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po pravilima zadanim u Tablici 2. Instrumenti.

U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o nerezidentima. Oznaka identifikatora ključ je temeljem kojeg se podaci iz Tablice 5. povezuju s tablicom instrumenata, tablicom stanja i transakcija i tablicom planova otplate.

Formalnom kontrolom provjeravat će se je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.

4. Razdoblje

Ovim se obilježjem definira razdoblje od kojeg se primjenjuju podaci za određenog kreditora. Podatak se unosi u formatu GGGGMM.

Ukoliko se primjerice naknadno promijeni struktura kreditora, dostavlja se novi slog, koji sadrži novi podatak o kreditoru i razdoblju od kojeg se podatak primjenjuje. Tako će primjerice u slučaju da neki kreditor poveća ili smanji svoj udio u kreditu, novi slog sadržavati podatak o razdoblju od kojeg se primjenjuje novi iznos s kojim kreditor sudjeluje u odobrenom kreditu. Istovremeno s povećanjem udjela jednog kreditora mora se prijaviti odgovarajuća promjena odnosno smanjenje udjela drugoga kreditora kako bi suma udjela uvijek bila 100(%).

Ako kreditor prestaje biti sudionik sindiciranog kredita, dostavlja se slog u kojem će od razdoblja npr. 200709 iznos udjela ovog kreditora iznositi 0,00.

5. Država (ili međunarodna institucija)

Sastavljanje statistike inozemnog duga i platne bilance zahtijeva geografsku identifikaciju nerezidenata prema državama odnosno identifikaciju određenih međunarodnih institucija u skladu s posebnim popisom.

Ovo obilježje popunjava se prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.

Obilježje se popunjava unosom dvoslovne oznake države ili međunarodne financijske institucije sa spomenutih popisa. Iznimno, za Kosovo se unosi oznaka XK.

6. Sektor

Sastavljanje statistike inozemnog duga i platne bilance zahtijeva sektorsku identifikaciju protustranaka sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u skladu sa standardima sektorizacije propisanima Sustavom nacionalnih računa SNA 2008 i Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa ESA 2010, kao i priručnicima za sastavljanje platne bilance i statistike inozemnog duga.

Unosi se dvoznamenkasta brojčana oznaka koja označuje sektor nerezidenta u skladu s definicijama sektora iz ESA 2010:

01 Nefinancijska društva

02 Središnja banka (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za središnje banke koje su u Europskoj uniji)

03 Društva koja primaju depozite osim središnje banke (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za monetarne financijske institucije koje su u Europskoj uniji prema posebnom popisu koji objavljuje ECB, a raspoloživom na poveznici:

http://www.ecb.europa.eu/stats/money/mfi/general/html/daily_list.en.html, kao i na web-stranici HNB-a u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«).

23 Novčani fondovi (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za monetarne financijske institucije koje su u Europskoj uniji prema posebnom popisu koji objavljuje ECB, a raspoloživom na poveznici:

http://www.ecb.europa.eu/stats/money/mfi/general/html/daily_list.en.html, kao i na web-stranici HNB-a u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.)

04 Ostali financijski posrednici, osim društava za osiguranje i mirovinskih fondova

24 Nenovčani investicijski fondovi

05 Financijske pomoćne institucije

06 Osiguravajuća društva

16 Mirovinski fondovi

07 Središnja država

08 Savezna država

09 Lokalna država

10 Fondovi socijalne sigurnosti

11 Kućanstva

12 Neprofitne institucije koje služe stanovništvu

13 Međunarodne institucije (ovaj modalitet zahtijeva i popunjavanje šifre nerezidenta za međunarodnu instituciju prema posebnom popisu međunarodnih institucija iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«

99 Rezident (samo u slučaju rezidentih sudionika međunarodnog sindiciranog kredita)

Izbor modaliteta obilježja, odnosno sektora nerezidenta, obavlja se svrstavanjem pojedinog nerezidenta u skladu s definicijama sektora nerezidenata iz Priloga 1. uz Glavu III ove Upute. Ukoliko se kao sudionik sindiciranog kredita pojavi rezidentna monetarna financijska institucija, u ovo se obilježje unosi modalitet 99 Rezident.

7. Šifra

Ovo obilježje se za banke, novčane fondove i središnje banke s područja Europske unije popunjava u skladu s »Popisom monetarnih financijskih institucija i ostalih institucija za zemlje EU«, koji objavljuje Europska središnja banka na internetskoj stranici:

http://www.ecb.europa.eu/stats/money/mfi/general/html/daily_list.en.html.

Također, popunjava se i šifra međunarodne institucije sukladno popisu međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat.

Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.

8. Ulagački odnos

Ovim obilježjem identificira se eventualna ulagačka povezanost izvještajne institucije rezidenta i protustranke.

Detaljnije pojašnjenje pojmova izravni i posredni ulagač koji determiniraju vrstu ulagačke povezanosti rezidenta i nerezidenta dano je u uvodnom dijelu teksta ove Upute.

Obilježje se popunjava unosom dvoznamenkaste numeričke oznake odnosno odabirom jednog od ponuđenih modaliteta:

01 rezident je izravni ulagač u nerezidenta (ima udjel u temeljnom kapitalu nerezidenta od 10% ili više)

02 nerezident je izravni ulagač u rezidenta (ima udjel u temeljnom kapitalu rezidenta od 10% ili više)

03 rezident je posredni ulagač u nerezidenta

04 nerezident je posredni ulagač u rezidenta

05 ne postoji ulagačka povezanost

06 rezident i nerezident su horizontalno povezana duštva

Ako se kao sudionik sindikata kreditora pojavi rezidentna monetarna financijska institucija, u ovo se polje obavezno upisuje modalitet 05.

9. Udio

U ovo se obilježje unosi udio kojim nerezident sudjeluje u dužničkom instrumentu. Ovo polje ima definiranu vrijednost 100,00% za sve kredite osim ukoliko je kao vrsta instrumenta označen sindicirani kredit zaduženja. U tom slučaju unosi se udio kojim svaki od kreditora sudjeluje u zaključenom sindiciranom kreditu. Udio se unosi kao postotni iznos s dva decimalna mjesta.

 

 

 

 

Primjer sloga Tablice 5. u nastavku prikazuje strukturu kreditora za dužnički instrument P00055. Strukturu čine 3 monetarne financijske institucije iz inozemstva i jedna koja je rezident RH. Podaci za sve kreditore sudionike sindikata primjenjuju se počevši od siječnja 2007. godine.

 

 

 

 

10.6. Tablica 6. Dužnički vrijednosni papiri

Tablica 6. popunjava se samo za identifikatore koje se odnose na izdane dužničke vrijednosne papire u inozemstvu, a koristi se za dostavljanje dodatnih podataka o dužničkom vrijednosnom papiru koji nisu sadržani u Tablici T2.

Popunjavanje ove tablice obvezno je za svaki dužnički vrijednosni papir (u daljem tekstu: DVP) prilikom njegove prve prijave kao i prilikom izmjene nekog od podataka.

Izvještajni slog Tablice 6. čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka izvješća

Ovo se obilježje popunjava oznakom tablice koja se dostavlja – T6.

2. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno.

3. Identifikator

Identifikator je obilježje kojim se jednoznačno određuje svaki instrument za obveznika izvješćivanja i generira se po pravilima zadanim u Tablici 2. Instrumenti.

U ovom se polju označuje instrument za koji se dostavljaju podaci o DVP. Oznaka identifikatora ključ je temeljem kojeg se podaci iz Tablice 6. povezuju s tablicom instrumenata, tablicom stanja i transakcija i tablicom planova otplate.

Formalnom kontrolom provjeravat će se je li svaki od identifikatora iz ove tablice sadržan u tablici instrumenata.

4. Razdoblje

Ovim se obilježjem definira razdoblje od kojeg se primjenjuju podaci za određeni DVP. Podatak se unosi u formatu GGGGMM.

Ukoliko se primjerice naknadno promijeni neki od podataka vezan uz konkretni DVP, dostavlja se novi slog, koji sadrži novi podatak o izmijenjenom obilježju i razdoblju od kojeg se podatak primjenjuje.

5. CFI oznaka (kod)

U ovo se obilježje upisuje CFI oznaka. CFI oznaka je šesteroslovna oznaka određena ISO/CD 10962 standardom koji klasificira vrijednosni papir odnosno financijski instrument. Prvo slovo označava osnovnu vrstu financijskog instrumenta, drugo slovo označava pobližu podvrstu financijskog instrumenta, a daljnja slova predstavljaju razne druge karakteristike financijskog instrumenta. CFI oznaku na emisionom tržištu dodjeljuje ovlaštena nacionalna agencija za dodjelu oznaka vrijednosnih papira.

6. Cijena izdanja

U ovo se obilježje upisuje cijena vrijednosnog papira kod izdanja. Upisuje se u kao postotak s 4 decimalna mjesta, ali bez oznake postotka; odnosno npr. za izdanje uz diskont od 0,081% upisuje se 99,9190 ili za izdanje uz premiju od 0,0545% upisuje se 100,0545. Ako nema ni diskonta, niti premije, upisuje se 100,0000.

7. Država depozitorija

U ovo se obilježje upisuje dvoslovna oznaka države u kojoj je depozitorij u kojemu se vodi dužnički vrijednosni papir prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne anke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.

8. Ugrađena izvedenica (derivat)

U ovo se obilježje upisuje modalitet obilježja koji označava postojanje ili nepostojanje ugrađenog derivata, odnosno izvedenice. Ugrađeni derivat je neodvojiva komponenta financijskog instrumenta, u skladu s MRS-om 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje.

Napomena: Izvedenica povezana s DVP koja se ugovorno može odvojiti od same vrijednosnice ili ima različitu ugovornu stranu nego ta vrijednosnica nije ugrađeni derivat, nego zaseban financijski instrument koji se u ovoj tablici prikazuje kao vezana izvedenica.

Mogući modaliteti ovog obilježja su:

01 DVP ima ugrađenu izvedenicu

02 DVP nema ugrađenu izvedenicu

9. Odnosna varijabla ugrađenog derivata

U ovo se obilježje upisuje odnosna (engl. underlying) varijabla ugrađene izvedenice. To je varijabla na osnovi čije se promjene vrijednosti mijenja vrijednost izvedenice ili financijskog instrumenta s ugrađenim derivatom. Ovim se obilježjem označavaju različite vrste izvedenih financijskih instrumenata.

Moguća obilježja i njihova značenja:

01 – kamatna stopa;

02 – tečaj;

03 – tečaj i kamatna stopa. Ovaj modalitet vrijednosti obilježja upisuje se kod valutno-kamatnih ugovora o razmjeni (engl. cross-currency interest rate swaps);

04 – cijena vlasničkih vrijednosnih papira;

05 – kredit;

06 – roba;

07 – indeks. Ovaj modalitet obuhvaća burzovne indekse ili fiksne košarice vlasničkih ili dužničkih instrumenata;

08 – kratkoročni dužnički vrijednosni papir (instrument novčanog tržišta). Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling;

09 – dugoročni dužnički vrijednosni papir. Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling;

10 – vlasnički vrijednosni papir. Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling;

99 – ostale odnosne varijable ili kombinacije varijabla.

10. Vezana izvedenica (derivat)

Upisuje se, odnosno Odabire se modalitet obilježja koji označava postojanje ili nepostojanje povezanog derivata, odnosno izvedenice. Povezana izvedenica je izvedenica povezana s DVP, ali koja se ugovorno može odvojiti od same vrijednosnice ili ima različitu ugovornu stranu nego ta vrijednosnica.

Mogući modaliteti su:

01 – DVP ima vezanu izvedenicu

02 – DVP nema vezanu izvedenicu

11. Odnosna varijabla vezanog derivata

U ovo se obilježje upisuje odnosna (engl. underlying) varijabla povezane izvedenice. To je varijabla na osnovi čije se promjene vrijednosti mijenja vrijednost izvedenice ili financijskog instrumenta s povezanim derivatom. Ovim se obilježjem označavaju različite vrste izvedenih financijskih instrumenata.

Moguća obilježja i njihova značenja:

01 – kamatna stopa;

02 – tečaj;

03 – tečaj i kamatna stopa. Ovaj modalitet vrijednosti obilježja upisuje se kod valutno-kamatnih ugovora o razmjeni (engl. cross-currency interest rate swaps);

04 – cijena vlasničkih vrijednosnih papira;

05 – kredit;

06 – roba;

07 – indeks. Ovaj modalitet obuhvaća burzovne indekse ili fiksne košarice vlasničkih ili dužničkih instrumenata;

08 – kratkoročni dužnički vrijednosni papir (instrument novčanog tržišta). Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling;

09 – dugoročni dužnički vrijednosni papir. Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling;

10 – vlasnički vrijednosni papir. Ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling;

99 – ostale odnosne varijable ili kombinacije varijabla.

Prilozi uz Glavu II Upute za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u elektroničkom obliku

Prilog 1. Definicije sektora nerezidenata

Definicije sektora nerezidenata temelje se Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa ESA 2010., kao i na njima sukladnim definicijama propisanim u Odluci o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora 2010. – SKIS 2010. koju je donio Hrvatski zavod za statistiku. (u daljem tekstu: SKIS 2010.)

01 Nefinancijska društva

Sektor nefinancijskih društava sastoji se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači te čija je glavna aktivnost proizvodnja dobara i nefinancijskih usluga. Sektor nefinancijskih društava također uključuje i nefinancijska kvazi-društva (Prema SKIS 2010, sve jedinice uključene u sektor 11).

02 Središnja banka

Podsektor središnja banka se sastoji od svih financijskih i kvazi-društava, čija je glavna funkcija emisija primarnog novca, održavanje unutarnje i vanjske valutne vrijednosti i držanje svih dijelova međunarodnih državnih rezervi (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 121).

03 Društva koja primaju depozite osim središnje banke

Podsektor društava koja primaju depozite osim središnje banke obuhvaća sva financijska i kvazi-društva, osim onih razvrstanih u podsektore središnje banke i novčanih fondova, koje prvenstveno obavljaju financijsko posredovanje i čije se poslovanje sastoji od primanja depozita i/ili sličnih nadomjestaka za depozite od institucionalnih jedinica, dakle ne samo od monetarnih financijskih institucija, te odobravanja zajmova i/ili ulaganja u vrijednosnice za vlastiti račun. (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 122).

23 Novčani fondovi

Podsektor novčanih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazi-društava, osim onih razvrstanih u podsektorima središnje banke i kreditnih ustanova, koje prvenstveno obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja udjela ili jedinica u investicijskim fondovima kao sličnih nadomjestaka za depozite od institucionalnih jedinica te, za vlastiti račun, ulaganje prvenstveno u udjele/jedinice novčanih fondova, kratkoročne dužničke instrumente i/ili depozite. (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 123).

04 Ostali financijski posrednici, osim društava za osiguranje i mirovinskih fondova

Podsektor ostalih financijskih posrednika osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazi-društva koji prvenstveno obavljaju financijsko posredovanje preuzimanjem obveza u oblicima koji nisu gotovina, depoziti ili udjeli u investicijskim fondovima ili u vezi sa sustavima osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardiziranih jamstava od institucionalnih jedinica. (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 125).

24 Nenovčani investicijski fondovi

Podsektor nenovčanih investicijskih fondova sastoji se od svih oblika kolektivnog ulaganja, osim onih razvrstanih u podsektor novčanih fondova, a koji prvenstveno obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja udjela ili jedinica u investicijskim fondovima koji nisu slični nadomjesci za depozite i, za vlastiti račun, ulaganja prvenstveno u financijsku aktivu osim kratkoročne financijske aktive i nefinancijske aktive (obično nekretnine). (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 124).

05 Financijske pomoćne institucije

Ova grupa sektora nerezidenata obuhvaća dva podsektora: pomoćne financijske institucije i društva koja se bave prijenosom financijskih sredstava.

Podsektor pomoćnih financijskih institucija sastoji se od svih financijskih i kvazi-društava koja prvenstveno obavljaju djelatnosti usko povezane s financijskim posredovanjem, ali koja sama po sebi nisu financijski posrednici.(Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 126).

Podsektor društava koja se bave prijenosom financijskih sredstava i zajmodavaca sastoji se od svih financijskih i kvazi-društava koji se ne bave niti financijskim posredovanjem niti pružanjem pomoćnih financijskih usluga te ako većina njihove aktive ili pasive nije predmet transakcija na otvorenim tržištima. (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 127).

06 Osiguravajuća društva

Podsektor osiguravajućih društava sastoji se od svih financijskih i kvazi-društava koji se prvenstveno bave financijskim posredovanjem kao posljedica udruživanja rizika uglavnom u obliku izravnog osiguranja ili reosiguranja.(Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 128).

16 Mirovinski fondovi

Podsektor mirovinskih fondova sastoji se od svih financijskih i kvazi-društava koja prvenstveno obavljaju poslove financijskog posredovanja kao rezultat udruživanja socijalnih rizika i potreba osiguranika (socijalno osiguranje). Mirovinski fondovi kao oblici socijalnog osiguranja osiguravaju dohodak u mirovini te često mirovine nakon smrti i invalidnosti. (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 129).

07 Središnja država

Ovaj podsektor uključuje sve državne upravne odjele i ostale središnje agencije čija se nadležnost obično prostire na cijelo ekonomsko područje, osim upravljanja fondovima socijalne sigurnosti. (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 1311).

08 Savezna država

Ovaj se podsektor sastoji od onih vrsta javne uprave koje predstavljaju zasebne institucionalne jedinice i izvršavaju određene upravne funkcije na nižoj razini od središnje države, a višoj od upravnih institucionalnih jedinica na lokalnoj razini, osim upravljanja fondovima socijalne sigurnosti. (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 1312).

09 Lokalna država

Ovaj podsektor uključuje one vrste javne uprave čija se nadležnost ograničava samo na lokalni dio ekonomskog područja, osim lokalnih agencija fondova socijalne sigurnosti. (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u podsektor 1313).

10 Fondovi socijalne sigurnosti

Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje središnje, savezne i lokalne institucionalne jedinice čija se glavna aktivnost sastoji od pružanja socijalnih naknada i koje zadovoljavaju sljedeća dva kriterija:

(a) po zakonu ili po propisima su određene skupine stanovništva obvezne sudjelovati u sustavu ili plaćati doprinose; i

(b) ukupna država je odgovorna za upravljanje institucijama u pogledu određivanja ili odobravanja doprinosa i naknada, neovisno o svojoj ulozi nadzornog tijela ili poslodavca.

Iznos doprinosa koji plaća određena osoba obično nije izravno povezan s rizikom kojem je ta osoba izložena.

Prema SKIS 2010, obuhvaća jedinice uključene u podsektor 1314.

11 Kućanstva

Sektor kućanstava sastoji se od pojedinaca ili grupa pojedinaca kao potrošača i poduzetnika koji proizvode tržišna dobra i nefinancijske i financijske usluge (tržišni proizvođači) pod uvjetom da dobra i usluge ne proizvode zasebni subjekti koji se tretiraju kao kvazi-društva. Ovaj sektor uključuje i pojedince ili grupe pojedinaca u ulozi proizvođača dobara i nefinancijskih usluga za isključivo vlastitu finalnu uporabu. (Prema SKIS 2010, jedinice uključene u sektor 14).

12 Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima

Sektor neprofitne ustanove koje služe kućanstvima sastoji se od neprofitnih ustanova koje su zasebni pravni subjekti, koje služe kućanstvima i koje su privatni netržišni proizvođači. Njihovi glavni izvori su dobrovoljni prilozi kućanstava u gotovini ili u naturi u njihovoj ulozi potrošača, uplate sredstava ukupne države i vlasnički dohodci.(Prema SKIS 2010, jedinice uključene u sektor 15).

13 Međunarodne institucije

Međunarodne institucije koje su osnovane od strane više država ili drugih međunarodnih institucija, te su subjekt međunarodnoga prava. Popis tih institucija raspoloživ je na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke, u dokumentu INOK-DEP-prilozi i popisi.

Prilog 2. Definicije instrumenata

01 Oročeni depozit

Oročeni depoziti u smislu ove Upute odnose se na novčana sredstva izvještajne institucije kod drugih monetarnih financijskih institucija, čije se upotrebe deponent/izvještajna institucija odriče na određeno ugovoreno vrijeme. Sredstva oročenih depozita ne mogu se koristiti za plaćanja. Oročenim depozitom smatra se i ugovor o depozitu na neodređeno vrijeme uz otkazni rok.

02 Kredit

Kredit predstavlja kreiranje financijske aktive na temelju ugovora sklopljenog između kreditora i dužnika kojim kreditor dužniku odobrava sredstava. Ovisno o namjeni korištenja odobrenih sredstava kredit može biti potrošački, stambeni, hipotekarni, kredit za refinanciranje i dr. U ovu kategoriju uključuju se i »hibridni i podređeni instrumenti« ili »ugovori o kapitalu«, tj. krediti odobreni od pravne osobe povezane na temelju izravnih ulaganja koji imaju određene karakteristike kapitala i knjigovodstveno čine kategoriju rezervi, međutim suštinski predstavljaju ugovor o kreditu s obvezom povrata glavnice i/ili kamata.

03 Revolving kreditna linija

Revolving kredit je sporazum po kojem davatelj kredita stavlja određeni iznos novčanih sredstava na raspolaganje klijentu s tim da ih korisnik kredita može koristiti u svakom trenutku u obliku kontinuiranih kratkoročnih kredita. Kredit se odobrava kao revolving iznos. Svako korištenje smanjuje raspoloživa sredstva, a vraćanje kredita obnavlja ih do prvotnog revolving iznosa.

04 Sindicirani kredit

Sindicirani krediti posebna su vrsta financijskih kredita u čijem odobravanju sudjeluju dva ili više davatelja kredita – sudionika sindikata. Svaki od sudionika sindiciranog kredita u iznosu kredita sudjeluje sa svojim udjelom. Jedan od sudionika kredita uobičajeno preuzima ulogu agenta iako postoje i slučajevi da agent sindiciranog kredita nije i sam sudionik sindikata kreditora. Agent je zadužen za koordinaciju međusobnih odnosa između korisnika kredita i svih sudionika u sindikatu.

05 Dugoročni trgovački kredit/avans

Ugovor o kupnji ili prodaji robe ili usluga sklopljen između kupca i prodavatelja robe ili usluga kojim je ugovoreno plaćanje robe ili usluge u roku dužem od jedne godine odnosno plaćanje unaprijed uz ugovoreni rok isporuke duži od jedne godine.

06 Robni kredit

Financiranje kupnje ili prodaje robe ili usluga ugovorene između kupca i prodavatelja od treće strane. Treća strana koja financira ugovorenu kupnju ili prodaju robe ili usluga pritom može biti banka ili bilo koje nefinancijsko trgovačko društvo. Izdvajanje ove vrste kredita kao posebne vrste kreditnih poslova omogućuje praćenje šireg koncepta »trade related credits«, tj. kreditnih poslova vezanih izravno ili posredno uz trgovinu robom. U ovu kategoriju kredita ubrajaju se i faktoring i forfajting.

07 Financijski najam (leasing)

Financijski najam (leasing) je ugovor kojim zakonski vlasnik trajnog dobra (»davatelj leasinga«) daje u najam predmetnu imovinu trećoj strani (»primatelj leasinga«) na rok koji čini gotovo cijeli, ako ne i cijeli životni ekonomski vijek imovine, u zamjenu za obroke plaćanja koji pokrivaju trošak dobra uvećan za uračunati kamatni trošak. Smatra se da primatelj leasinga u stvari prima sve koristi koje proizlaze iz korištenja navedenog dobra i da snosi troškove i rizike povezane s vlasništvom. U izvještajne svrhe financijski se najam smatra kreditom koji davatelj leasinga daje primatelju leasinga (i primatelju leasinga omogućava kupnju trajnog dobra). Imovina (trajno dobro) koja je dana primatelju leasinga ne knjiži se u bilanci davatelja leasinga.

08 Vrijednosni papir

Vrijednosni papir je kratkoročni ili dugoročni dužnički instrument (s izvornim rokom dospijeća do ili preko jedne godine) kojim se trguje na tržištu novca ili kapitala. Kupac izdanog vrijednosnog papira (obveznice, komercijalnog zapisa, certifikata o depozitu i sl.) posuđuje iznos na koji izdani papir glasi njegovu izdavatelju, a izdavatelj vrijednosnog papira jamči da će tijekom utvrđenog razdoblja imatelju tog papira plaćati utvrđeni iznos kamata te o dospijeću isplatiti iznos na koji izdani papir glasi (nominalnu vrijednost).

09 Repo ugovor

Krediti na osnovi repo poslova protustavka su novčanih sredstava primljenih u zamjenu za vrijednosne papire/zlato koje su izvještajne institucije prodale po određenoj cijeni uz čvrstu obvezu ponovne kupnje istih (ili sličnih) vrijednosnih papira/zlata po fiksnoj cijeni na određeni budući datum. Iznosi koje su primile izvještajne institucije u zamjenu za vrijednosne papire/zlato, a koji su preneseni nekoj trećoj strani (»privremeni stjecatelj«) klasificiraju se u okviru »ugovora o ponovnoj kupnji« kada postoji čvrsta obveza, a ne samo mogućnost, izvršenja obratne operacije. To podrazumijeva da izvještajne institucije zadržavaju efektivno (ekonomsko) vlasništvo nad osnovnim vrijednosnim papirima/zlatom tijekom operacije. U tom smislu, prijenos zakonskog vlasništva nije relevantna stavka za utvrđivanje postupanja s operacijama koje nalikuju repo operacijama.

10 Faktoring i forfajting

Faktoring je specifičan oblik kratkoročnog financiranja na temelju prodaje kratkoročne, obično neosigurane aktive (prvenstveno potraživanja od kupaca – bez sredstava osiguranja plaćanja) faktoru. Faktor otkupljuje potraživanja od kupaca i drugih dužnika po određenoj kamatnoj stopi koja je uvećana za manji iznos premije rizika kao i za proviziju za eventualne druge usluge faktora te snosi rizik naplate takvih potraživanja. Ukoliko ugovor o faktoringu uključuje samo financiranje, ali ne i odgovornost faktora za naplatu od dužnika (kupca robe ili usluga), tada se kao protustranka navodi prodavatelj potraživanja. Suprotno tome, ako ugovor o faktoringu pored financiranja uključuje i odgovornost faktora za naplatu tražbine od dužnika (kupca robe ili usluge), onda se kao protustranka navodi kupac robe ili usluge. Forfajting je kupnja potraživanja bez prava regresa prema prodavatelju u slučaju nemogućnosti naplate po dospijeću. Instrumenti forfajtinga jesu akceptirane i avalirane mjenice što su ih izdali kreditno sposobni kupci uz klauzulu »bez prava regresa«. U procesu forfajtinga rokovi dospijeća potraživanja duži su od godinu dana.

11 Cash pooling

Cash pooling je specifičan financijski proizvod koji omogućuje da se pozitivna i negativna salda na bankovnim računima različitih poslovnih subjekata ujedinjavaju (promatraju kao zbirni saldo). Uobičajeno se na ovaj način prelijevaju dnevni viškovi i manjkovi po računima tvrtki unutar iste grupe. Ukoliko se viškovi /manjkovi prelijevaju od rezidenta nerezidentnim članicama grupe, transakcije je potrebno pratiti kao potraživanje od ili dug prema inozemstvu.

Zaključno, ako se radi o koncentraciji novčanih sredstva na glavni račun poola – odnosno o »Zero Balance« ili »Target Balance« modelu cash poolinga (sa stvarnim transferom sredstava od rezidenta nerezidentu/nerezidentima ili u suprotnom smjeru) izvještajno se takav posao smatra kreditnim poslom s inozemstvom (zaduženja i/ili odobrenja) i potrebno ga je specificirati kao instrument 11-Cash pooling.

Ako se radi o obračunskom objedinjavanju sredstava između rezidenta i nerezidenata (Notional/virtual cash pooling) bez stvarnog transfera sredstava, pri čemu rezident u svakom trenutku u potpunosti i neograničeno raspolaže sredstvima na računu otvorenom u inozemnoj financijskoj instituciji uključenom u obračunsko objedinjavanje (»notional« cash pooling) ovakav se tip posla u izvještajnom smislu smatra depozitnim poslom i prati se kao instrument 13-sredstva na transakcijskim računima.

12. Sekuritizacija

Sekuritizaciju (engl. securitization) čine nove tehnike financiranja u kojima se klasični oblici potraživanja preobražavaju u nove odnose izdavanjem vrijednosnih papira. Tehnikom sekuritizacije nelikvidna ili »zaleđena« potraživanja (dijelovi aktive) transformiraju se u utržive instrumente financijskog tržišta. U procesu sekuritizacije na osnovi skupa potraživanja jedne institucije ili korporacije emitiraju se udjelni papiri na taj skup potraživanja ili obveznice kojima se kupcima novoemitiranih vrijednosnih papira obećavaju priljevi po otplatama standardnog sekuritiziranog potraživanja i prinosi (kamate) koji će se na temelju prihoda od standardnog potraživanja tijekom vremena ostvarivati. Ako je u posao sekuritizacije potraživanja uključena i treća osoba (specijalizirana financijska institucija ili trust), ona za svoje usluge zaračunava provizije. Kod sekuritizacije potraživanja jedna se vrsta potraživanja pretvara u obvezu koja će biti ispunjavana u iznosima, dospijećima, dinamici isplata glavnice i prinosa i sa svim drugim karakteristikama koje vrijede za sekuritizirano potraživanje. Emitirane obveze utemeljene su, a njihovo ispunjavanje osigurano dijelom aktive korporacije ili financijskim plasmanima sličnih karakteristika u aktivi financijskih organizacija (asset-backed securities – vrijednosni papiri utemeljeni na aktivi). U okviru inozemnog duga potrebno je pratiti slučajeve prijenosa dijela aktive na nerezidentnu specijaliziranu financijsku instituciju osnovanu za provođenje sekuritizacije ili izdavanje vrijednosnog papira na nerezidentnom tržištu od strane rezidenta inicijatora sekuritizacije, odnosno rezidentne specijalizirane financijske institucije osnovane za provođenje sekuritizacije.

13. Sredstva na transakcijskim računima i depoziti po viđenju (a vista)

Transakcijski računi, u smislu ove Upute, jesu svi računi preko kojih se vrši određeno plaćanje ili na koje se primaju uplate. Depoziti po viđenju (a vista), u smislu ove Upute, svi su ugovori o depozitu kod kojih nije ugovoren rok oročenja, nego su raspoloživi po viđenju, bez najave i kaznenih uvjeta. U skladu s navedenim, kod ovog se instrumenta izvještava o novčanim sredstvima izvještajne institucije na transakcijskim računima kod nerezidentnih financijskih institucija ili o novčanim sredstvima depozita po viđenju (a vista) položenih kod nerezidentnih financijskih institucija.

Prilog 3. Algoritmi za izračun plana

U ovom ćemo prilogu na nekoliko primjera prikazati na koji će način i primjenom kojih algoritama Hrvatska narodna banka izračunavati planove otplate glavnice i kamata u slučaju da obveznik izvješćivanja u obilježju način izračuna plana odabere jedan od ponuđenih modaliteta izračuna plana. U svim modelima izračune će Hrvatska narodna banka obavljati primjenom njemačke metode za broj dana obračuna, tj. 30 dana za mjesec i 360 dana za godinu.

Način izračuna plana otplate = 02 – jednokratno

Primjena ovog algoritma podrazumijeva jednokratno dospijeće glavnice na ugovoreni datum, dok se za izračun plana otplate kamata primjenjuju parametri koje obveznik izvješćivanja odabere u obilježjima Tablice 2.

Primjer u nastavku prikazuje izračun plana otplate za kreditni posao ugovoren u lipnju 2007. godine u iznosu od 100.000,00 EUR s jednokratnim dospijećem glavnice u lipnju 2010. godine. Ugovorena je primjena fiksne kamatne stope u iznosu od 5,5%, pri čemu se kamate plaćaju polugodišnjom dinamikom u 6 rata sve do konačne otplate glavnice.

Obilježja sloga Tablice 2. Instrumenti za opisani slučaj bit će popunjena kako slijedi:

 

 

 

 

 

Glavnica dospijeva u cijelom iznosu na dogovoreni datum, dok se za izračun plana otplate kamata primjenjuje sljedeći algoritam:

Ik2 = C0 * p/100 * dk2/gk2

 

 

Izračun:

 

 

Način izračuna plana otplate = 03 – anuitet s konstantnom otplatnom kvotom

Primjena ovog algoritma podrazumijeva plan otplate glavnice u jednakim ratama prema ugovorenoj dinamici plaćanja, dok se plan otplate kamata izračunava na padajući dug u skladu s obavljenim otplatama glavnice i dogovorenom dinamikom plaćanja kamata.

Primjer: anuitet s konstantnom otplatnom kvotom i jednakim intervalima plaćanja glavnice i kamata

Primjer u nastavku prikazuje izračun plana otplate za kreditni posao ugovoren u lipnju 2007. godine u iznosu od 500.000,00 EUR. Ugovorena je otplata glavnice u šest jednakih polugodišnjih rata i otplata kamata jednakom dinamikom, tj. u šest polugodišnjih rata uz primjenu ugovorene kamatne stope 6-mjesečnog EURIBOR-a uvećan za iznos fiksne marže od 1,1%.

Obilježja sloga Tablice 2. Instrumenti za opisani slučaj bit će popunjena kako slijedi:

Tablica 2. Instrumenti

Primjer izračun plana model 03 – anuitet s konstantnom otplatnom kvotom

 

 

 

 

Otplata glavnice se temelji na ukupnom iznosu kredita.

 

 

Izračun:

glavnice R = C0 / n1

kamata Ik2i = ((C0 (k1i -1)*R)*(p/100)*(dk2/g) k1i = 1,2,...6

k2i = 1,2,…6

Pri izračunu svi se iznosi zaokružuju na dva decimalna mjesta, dok se usklađenje razlike obavlja na posljednjoj rati.

 

 

Primjer 2: anuitet s konstantnom otplatnom kvotom i različitim intervalima plaćanja glavnice i kamata

U prosincu 2006. ugovoren je kredit u iznosu od 5.000.000,00 EUR. Otplata je ugovorena uz 2 godine počeka za glavnicu i zatim otplatu u 4 jednake polugodišnje rate. Ugovoreno je također plaćanje kamata tromjesečnom dinamikom uz primjenu fiksne kamatne stope od 8,22%.

Obilježja sloga Tablice 2. Instrumenti za opisani slučaj bit će popunjena kako slijedi:

Tablica 2. Instrumenti

Primjer izračun plana model 03 – anuitet s konstantnom otplatnom kvotom

 

 

 

 

Otplata glavnice temelji se na ukupnom iznosu kredita.

 

 

Izračun:

glavnice R = C0 / n1

kamata Ik2i = ((C0 (k1i -1)*R)*(p/100)*(dk2/g) k1i = 1,2,...4

k2i = 1,2,…20

Pri izračunu svi se iznosi zaokružuju na dva decimalna mjesta, dok se usklađenje razlike obavlja na posljednjoj rati.

04 Način izračuna plana otplate = anuitet s varijabilnom otplatnom kvotom

Primjena ovog algoritma podrazumijeva plan otplate u jednakim anuitetima, pri čemu se udio glavnice i kamata u anuitetu mijenja tijekom vremena. Kao i u prethodnom slučaju moguće je da pri izračunu anuiteta dinamika plaćanja glavnice i kamata bude različita.

Primjer 1: anuitet s varijabilnom otplatnom kvotom i jednakim intervalima plaćanja glavnice i kamata

U prosincu 2006. ugovoren je kredit u iznosu od 5.000.000,00 EUR. Otplata je ugovorena u 20 jednakih tromjesečnih anuiteta s varijabilnom otplatnom kvotom. Ugovoren je također obračun kamata primjenom fiksne kamatne stope od 8,22% u jednakim vremenskim intervalima kao i glavnica.

Obilježja sloga Tablice 2. Instrumenti za opisani slučaj bit će popunjena kako slijedi:

Tablica 2. Instrumenti

Primjer izračun plana model 04 – anuitet s varijabilnom otplatnom kvotom

 

 

 

 

Otplata glavnice temelji se na ukupnom iznosu kredita.

 

 

Izračun:

anuiteta a = C0*(1+ p/100 *d/g)n *(1+ p/100 *d/g -1)/((1+ p/100 *d/g)n -1)

glavnice Rki = a /(1+ p/100 *d/g)(1+n-ki), ki = 1,2,…,20

kamata Iki = Cki-1*(p/100)*(d/g), ki = 1,2,…,20

Izmjene parametara plana otplate i izvornog roka dospijeća instrumenta

U slučaju da je za dužnički instrument evidentiran izvješćem INOK-DEP došlo do ugovorne promjene uvjeta otplate, nove je uvjete otplate potrebno prijaviti izmjenom parametara u T2. Izmijenjeni parametri za izračun plana otplate vrijede od datuma sklapanja aneksa ugovora kojim su definirani, i primjenjuju se na zatečeno stanje glavnice. Pretpostavimo da je izvorno ugovoren kreditni posao u iznosu od 2.000.000,00 EUR s rokom otplate od 4 godine u jednakim polugodišnjim ratama. Nakon isteka prve godine zatečeno stanje glavnice iznosi 1.500.000,00 EUR. Za preostalu glavnicu ugovoreno je prolongiranje otplate za još dvije godine. U T2 izvorno prijavljeni instrument prijavljen je na sljedeći način (navodimo samo obilježja bitna za izračun plana otplate glavnice):

 

 

 

 

Nakon isteka prve godine otplaćen je iznos glavnice od 500.000,00 EUR i prikazano stanje glavnice u T3 od 1.500.000,00 EUR. Zaključeni aneks ugovora potrebno je u T2 prikazati kako slijedi:

 

 

 

 

 

 

Prijavljena izmjena odnosi se na isti dužnički instrument, ali izmjena se primjenjuje od siječnja 2008. godine. Prolongiranim rokom otplate mijenja se ukupno izvorno dospijeće instrumenta i ono nakon izmjene iznosi ukupno 72 mjeseca odnosno 6 godina. Uvjeti otplate koje je potrebno prikazati u T2 odnose se isključivo na buduće razdoblje i zatečeno stanje glavnice. Dakle, otplata glavnice (1.500.000,00 EUR) za 5 preostalih godina trajanja kredita (1 je već prošla i otplaćeno je 500.000,00 EUR) dogovorena je i nadalje u jednakim polugodišnjim ratama glavnice, pri čemu prva rata dospijeva u lipnju 2008. godine, a zadnja u prosincu 2012. godine, što iznosi ukupno 10 polugodišnjih rata glavnice u iznosu od 150.000,00 EUR.

Prilog 4. Excel tablice za dostavu podataka

Tablica 1. Osobe za kontakt

 

 

Tablica 2. Instrumenti

– 1. dio

 

 

Tablica 2. Instrumenti

– 2. dio-

 

 

Tablica 2. Instrumenti

– 3. dio

 

 

Tablica 3. Stanja i transakcije

 

 

Tablica 4. Planovi otplate

 

 

Tablica 5. Podaci o nerezidentu

 

 

Tablica 6. Dužnički vrijednosni papiri

 

 

Prilog 5. Procedure ispravaka dostavljenih podataka i dostavljanja novih podataka po već prijavljenim instrumentima

Sustav razlikuje dvije procedure kojima se postojeći podaci o instrumentima evidentiranima u bazi podataka Hrvatske narodne banke mogu mijenjati.

1. Ukoliko je konstatirana pogreška u prijavljenim podacima, bilo od strane Hrvatske narodne banke provođenjem logičkih kontrola bilo od strane samog obveznika izvješćivanja konstatiranjem da je neko obilježje pogrešno popunjeno, pristupa se storniranju postojećeg sloga i prijavi novog sloga za isto razdoblje važenja podataka.

2. Ako je zbog aneksa ugovora došlo do promjene nekog od obilježja već postojećeg instrumenta, prijavljuje se izmjena podataka u bazi dostavljanjem novog podatka.

1. Primjeri za ispravak pogrešnih podataka

Ukoliko je obveznik izvješćivanja dostavio u Hrvatskoj narodnoj banci podatke za određeni instrument za koji je konstatirano pogrešno popunjeno obilježje, primjerice Ime i prezime u Tablici 1. Osobe za kontakt. Kako bi se pogrešno popunjeni slog ispravio, obveznik će u Hrvatsku narodnu banku dostaviti novu datoteku (Excel tablicu) koja će u svom nazivu sadržavati oznaku rednog broja uvećanu za 1 u odnosu na prethodno dostavljenu datoteku.

Primjerice prva dostavljena datoteka nosi oznaku: 01234567-200701-01-100. Obveznik je konstatirao da je pogrešno upisan podatak o imenu i prezimenu u slogu Tablice 1. i dostavlja novu datoteku koja sadrži samo dva sloga. Nova datoteka nosi naziv: 01234567-200701-02-2. Nova datoteka mora za svaki slog za koji se ispravlja podatak sadržavati po dva sloga. Prvi slog sadrži u svim obilježjima podatke identične već dostavljenom slogu u inicijalnoj datoteci osim u obilježju »Vrsta sloga«, koji mora imati vrijednost 02 – storno.

Na taj će se način postojeći slog u bazi sa svim dostavljenim podacima proglasiti nevažećim. Nakon što je storniranje provedeno, moguće je u bazu podataka prihvatiti novi slog koji se odnosi na isto razdoblje primjene, s ispravljenim podatkom koji se odnosi na ime i prezime osobe za kontakt. Izgled slogova za opisani slučaj bio bi kako slijedi:

Inicijalno dostavljeni slog u datoteci: 01234567-200701-01-100

 

 

 

 

Dostavljeni slogovi u datoteci koja sadrži ispravljene podatke: 01234567-200701-02-2.

 

 

 

 

 

 

 

 

Dakle, kako bi se pogrešno popunjeno obilježje u slogu izmijenilo, potrebno je ponoviti dostavu identičnog sloga uz oznaku vrste sloga 02 – storno te istovremeno dostaviti novi redovan slog koji sadrži ispravne podatke. Bitno je pritom u istoj datoteci dostaviti storno slog i novi slog s ispravljenim podatkom.

2. Primjeri dostave novih podataka o instrumentu

Ukoliko je u naknadnomm ugovaranju između rezidenta i nerezidenta došlo do izmjene nekog od obilježja instrumenta, nastalu promjenu potrebno je evidentirati i u bazi podataka Hrvatske narodne banke. Budući da se ovdje radi o promjeni koja stupa na snagu kako je ugovorom određeno, potrebno je i u bazi podataka evidentirati putem obilježja »Razdoblje« upravo tu činjenicu, tj. promjenu na instrumentu koja se primjenjuje od vremena kada je ugovorena.

Primjer 1. Povećanje iznosa kredita zbog kapitalizacije kamata

Ako je primjerice ugovoren iznos kredita od 100.000,00 EUR u siječnju 2006., a aneksom ugovora u siječnju 2007. iznos kredita povećan za 50.000 EUR, što uključuje kapitalizaciju kamata za proteklu godinu u iznosu od 6.000,00 EUR i novu glavnicu koja se dužniku stavlja na raspolaganje.

U izvješću za siječanj 2006 u datoteci naziva 01234567-200702-01-100 obveznik je u Tablici 2. dostavio slog za ovaj instrument sljedećeg sadržaja:

 

 

 

 

 

 

 

 

U siječnju 2007. obveznik dostavlja sljedeći slog koji odražava ugovorene izmjene:

 

 

 

 

 

 

 

 

Dostavljeni slog za postojeći instrument evidentiran u bazi s identifikatorom P00055 pokazuje povećanje iznosa kredita na 150.000,00 EUR, koje se primjenjuje od siječnja 2007. Skrenimo ovdje pozornost na činjenicu da će u slučaju promjene iznosa kredita možda biti nužno izmijeniti i parametre za izračun plana otplate kao i da će kapitalizacija kamata zahtijevati prikaz otplate kamata u Tablici 3. i istovremenog korištenja u vrsti iznosa glavnica. Primjer ovakve izmjene podataka instrumenta bit će prikazan u nizu primjera koji ćemo priložiti ovoj Uputi.

Primjer 2. Izmjene podataka sindiciranih kredita.

U slučaju kada neki od sudionika sindikata proda svoj udio i prestaje biti kreditor, potrebno je dostavom dva nova sloga prikazati nastalu promjenu u strukturi kreditora. Naime za kreditora koji »izlazi« iz sindikata potrebno je dostaviti novi slog, koji će imati u obilježju »Razdoblje« naznačen mjesec od kojeg se izmjena primjenjuje te u obilježju »Udio« novi podatak, tj. udio kreditora koji iznosi 0%. Za novog kreditora dostavlja se slog koji će imati obilježje »Razdoblje« popunjeno istim razdobljem kao kreditor koji »izlazi« iz sindikata kreditora te obilježje »Udio« iznosom udjela koji je preuzeo od drugih kreditora. Suma svih udjela sudionika kredita u određenom razdoblju pritom naravno mora iznositi 100%.

Primjerice slogovi Tablice 5. Nerezidenti za instrument P00100 zaključen u siječnju 2007 dostavljeni su u sljedećem obliku.

 

 

U rujnu 2007. izmijenjena je struktura kreditora na način da kreditor BE1991003822 prodaje svoj udio, pri čemu se kao novi kreditor javlja GB0445, koji preuzima 15% udjela u kreditu dok preostalih 15% preuzima kreditor BEABERBE21. U podacima koje dostavlja za rujan 2007. obveznik dostavlja sljedeće slogove:

 

 

Slogovi dostavljeni u rujnu odnose se samo na kreditore kod kojih je došlo do promjene podataka, tj. nove kreditore koji se prvi put javljaju. Za kreditore kod kojih nije došlo do promjene u podacima, ne dostavljaju se slogovi niti bi mogli biti prihvaćeni u bazu podataka jer identični slogovi za njih već postoje u bazi podataka.

3. Primjer »storniranja« kredita – odustajanja od korištenja prijavljenog kreditnog posla

Kreditni je posao zaključen primjerice u prosincu 2006. godine. Dostavljen je slog u T2 Instrumenti u siječnju 2007. nakon isteka mjeseca zaključenja. U siječnju je također dostavljena i T3 Stanja i transakcije, koja sadrži slogove i za novi ugovor iz prosinca, pri čemu je samo podatak za stanje ugovorene neiskorištene glavnice > 0. T3 dostavljana je sukcesivno sve do rujna 2007. kada je odlučeno da se od korištenja kredita odustaje.

T3 svakog mjesečnog izvješća INOK-DEP za predmetni kredit sadrži slogove koji imaju stanja 0 osim sloga za stanje ugovorene neiskorištene glavnice.

U izvješću koje se dostavlja u listopadu nakon što je u rujnu donesena odluka o odustajanju od korištenja kredita potrebno je ponovno dostaviti slogove u kojima će i stanje ugovorene neiskorištene glavnice iznositi 0. Na taj će način kreditni posao u bazi udovoljiti uvjetima »zatvorenog« kredita koji sva stanja ima svedena na 0. Tako se u idućim izvještajnim razdobljima za ovaj kreditni posao neće očekivati podatak.

Prilog 6. Obilježja izvještajnih tablica i logičke kontrole

Tablica 1. Osobe za kontakt

 

 

Tablica 2. Instrumenti

 

 

 

Tablica 3. Stanja i transakcije

 

 

 

Tablica 4. Planovi otplate

 

 

Tablica 5 – Nerezidenti

 

 

 

Tablica 6 – Dužnički vrijednosni papiri

 

 

III. Upute za izradu i dostavljanje Mjesečnog izvješća o kratkoročnim komercijalnim kreditima (KD-ZO)

1. SVRHA

Ovom uputom se detaljno propisuje sadržaj izvještajnih slogova, izrada izvješća, ugrađivanje formalnih i logičkih kontrola sadržaja sloga te dostavljanje podataka o inozemnim kratkoročnim komercijalnim kreditima obveznicima dostavljanja izvješća KD-ZO.

Obveznici dostavljanja izvješća KD-ZO dužni su sastavljati mjesečna izvješća u skladu s Odlukom i ovim uputama te ih dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci na propisani način i u propisanim rokovima.

2. UVOD

Prema čl. 11 Zakona o deviznom poslovanju trgovački ili komercijalni krediti su odgode plaćanja, odnosno plaćanja unaprijed robe i usluga.

Trgovački krediti predstavljaju potraživanja i obveze koje nastaju direktnim odobravanjem kredita od strane kupaca i dobavljača za transakcije u robama i uslugama i/ili avansnim plaćanjima koja su povezana s takvim transakcijama.

Kratkoročni komercijalni krediti za potrebe izvještavanja obuhvaćaju odgode plaćanja s ugovorenim rokom plaćanja od 8 dana do 12 mjeseci (uključujući i 12 mjeseci), odnosno plaćanja unaprijed do 12 mjeseci (uključujući i 12 mjeseci), ugovorena izravno između kupca i dobavljača, za robe i usluge odnosno plaćanje investicijskih radova.

Uvoz/izvoz uz gotovinsko plaćanje, dugoročnu odgodu plaćanja (više od 12 mjeseci) kao ni dugoročni avansi nisu predmet izvještavanja u ovom izvješću, osim u dijelu izvještavanja ukupnog uvoza/izvoza izvještajnog mjeseca.

3. KONCEPT IZVJEŠĆIVANJA

Obveznici dostavljanja podataka izvješća »KD-ZO« su svi rezidenti odabrani sukladno odredbama Odluke. Ukoliko je rezident odabran u uzorak i pisanim putem obaviješten o obvezi izvješćivanja o kratkoročnim trgovačkim kreditima, obvezan je mjesečno izvješćivati.

Izvješćivanje o kratkoročnim trgovačkim kreditima s inozemstvom (odobrenja i zaduženja) obavlja se putem izvješća »KD-ZO«.

Izvješćivanje u okviru izvješća »KD-ZO« podrazumijeva mjesečno dostavljanje datoteke izvješća koja se kreira iz Excel tablice predloška putem internet aplikacije Hrvatske narodne banke na adresi https://www.hnb.hr/hnbapp/ext#, a sadrži tri izvještajne tablice:

Tablica 1 – Osobe za kontakt (u daljnjem tekstu T1)

Tablica 2 – Ukupni uvoz i ukupni izvoz (u daljnjem tekstu T2)

Tablica 3 – Stanja i transakcije (u daljnjem tekstu T3)

4. DEFINICIJA SLOGOVA I ULAZNIH IZVJEŠTAJNIH TABLICA

Tablica 1. OSOBE ZA KONTAKT

Tablica »Osobe za kontakt« sadrži podatke o odgovornoj osobi obveznika za izvješćivanje te o osobi odgovornoj za operativno sastavljanje, dostavljanje izvješća i suradnju s Hrvatskom narodnom bankom. Ova se tablica dostavlja obvezno prilikom prvog izvješća i svaki puta kad dođe do promjene neke od odgovornih osoba obveznika za izvješćivanje.

Slog u tablici čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka izvješća

Ovo obilježje popunjava se oznakom tablice koja se dostavlja – T1.

2. Oznaka sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja:

01 redovan

02 storno

3. Oznaka osobe – ovo obilježje popunjava se jednim od sljedećih modaliteta:

OS1 – Odgovorna osoba

OS2 – Osoba koja izrađuje i dostavlja izvješća

Odgovorna osoba (OS1) smatrat će se odgovornom za sprječavanje pristupa aplikaciji i dostavljenim podacima »KD-ZO« izvješća neovlaštenim osobama. U ovu svrhu nužno je da odgovorna osoba korištenje korisničkog imena i lozinke omogući isključivo ovlaštenim osobama.

4. Datum početka odgovornosti

Podaci dostavljeni u ovoj tablici koristit će se za automatsko dostavljanje e-mail poruka kojima rezultira proces prihvata podataka u Hrvatskoj narodnoj banci kao i u slučaju potrebe kontaktiranja od strane djelatnika Hrvatske narodne banke vezano za izvješće »KD-ZO«.

5. Ime i prezime

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom.

6. Telefon

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu Pozivni broj, broj telefona pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža) a preostale znamenke za broj telefona.

7. Telefaks

Ovo obilježje popunjava je u jednakom formatu kao i broj telefona.

8. E-mail adresa

Ovo se obilježje popunjava podatkom o e-mail adresi odgovorne osobe ili osobe koja operativno sastavlja izvješća.

Tablica u nastavku donosi definiciju izgleda sloga u tablici T1:

 

 

 

Izvještajni slog Tablice 1. Osobe za kontakt izgledao bi kako slijedi:

 

 

 

 

Tablica 2. UKUPNI UVOZ I UKUPNI IZVOZ

Tablica »Ukupni uvoz i ukupni izvoz« sadrži podatke o ukupnom uvozu i ukupnom izvozu u izvještajnom mjesecu. Ova se tablica obavezno dostavlja u svakom izvještajnom razdoblju.

Izvještajni slog Tablice 2. čine sljedeća obilježja:

1. Oznaka izvješća

Ovo obilježje popunjava se oznakom T2.

2. Oznaka sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja.

redovan

storno

3. Razdoblje

U ovo se polje unosi podatak o razdoblju za koje se dostavljanju podaci. Unosi se podatak u formatu GGGGMM godina i mjesec; npr. 201010.

4. Ukupan uvoz

Ovo obilježje popunjava se iznosom ukupno ostvarenog uvoza roba i usluga u izvještajnom razdoblju bez obzira na način plaćanja (gotovinsko plaćanje, dani kratkoročni avansi i odgode plaćanja, dugoročni avansi i odgode plaćanja, krediti).

Vrijednosti se iskazuju u kunskoj protuvrijednosti.

5. Ukupan izvoz

Ovo obilježje popunjava se iznosom ukupnog izvoza roba i usluga u izvještajnom razdoblju bez obzira na način plaćanja (gotovinsko plaćanje, primljeni kratkoročni avansi i odgode plaćanja, dugoročni avansi i odgode plaćanja, krediti).

Vrijednosti se iskazuju u kunskoj protuvrijednosti.

Tablica u nastavku donosi osnovne informatičke definicije obilježja sloga u tablici T2:

 

 

 

Primjer izgleda izvještajnog sloga tablice »Ukupan uvoz i ukupan izvoz«:

 

 

Tablica 3. STANJA I TRANSAKCIJE

Tablica »Stanja i transakcije« sadrži podatke o nerezidentu te stanjima i transakcijama izvještajnog mjeseca za svaki pojedini instrument uvoza i izvoza. Podaci u tablici su agregirani na razini države i sektora nerezidenta. Ova se tablica obavezno dostavlja u svakom izvještajnom razdoblju čak i ako nema promjena uvjetovanih korištenjem ili otplatom.

U nastavku navodimo obilježja koja čine slog Tablice 3. i modalitete kojima se popunjavaju obilježja sloga.

1. Oznaka izvješća

Ovo obilježje popunjava se oznakom izvješća – T3.

2. Vrsta sloga

Ovo obilježje popunjava se za svaki slog.

U ovo obilježje unosi se modalitet kojim se definira vrsta sloga koji se dostavlja.

redovan

storno

3. Razdoblje izvješća

U ovo se polje unosi podatak o razdoblju za koje se primjenjuju dostavljeni podaci. Unosi se podatak u formatu GGGGMM godina i mjesec; npr. 201010.

4. Oznaka segmenta izvještavanja

Ovo obilježje popunjava se obvezno izborom jednog od modaliteta:

01 uvoz

02 izvoz

5. Vrsta instrumenta

Unosi se dvoznamenkasta numerička oznaka koja označava vrstu instrumenta:

01 dani avansi za uvoz roba i usluga

02 uvoz robe i usluga s odgodom plaćanja 0-6 mjeseci

03 uvoz robe i usluga s odgodom plaćanja 6-12 mjeseci

04 primljeni avansi za izvoz roba i usluga

05 izvoz robe i usluga s odgodom naplate 0-6 mjeseci

06 izvoz robe i usluga s odgodom naplate 6-12 mjeseci

Ukoliko je izabran segment uvoza potrebno je odabrati instrument 01, 02 ili 03.

Ukoliko je pak odabran izvoz potrebno je odabrati između instrumenata 04, 05 ili 06.

6. Država nerezidenta

Za sastavljanje ovog izvješća potrebno je izvršiti geografsku identifikaciju nerezidenata prema određenim skupinama država.

Ovo obilježje popunjava se utvrđenom dvoslovnom oznakom u skladu s popisom u tablici T3. Stanja i transakcije i popisom u listu.

7. Sektor nerezidenta

Sastavljanje statistike inozemnog duga i platne bilance zahtijeva sektorsku identifikaciju protustrana sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u skladu sa standardima sektorizacije propisanim Sustavom nacionalnih računa SNA 2008 i Europskim sustavom nacionalnih računa ESA 2010, kao i priručnicima za sastavljanje platne bilance i statistike inozemnog duga.

Unosi se dvoznamenkasta brojčana oznaka koja označava sektor nerezidenta sukladno definicijama sektora iz ESA 2010:

• Nefinancijska društva

• Središnja banka (ovaj modalitet zahtjeva i popunjavanje obilježja šifra nerezidenta)

• Ostale monetarne financijske institucije (ovaj modalitet zahtjeva i popunjavanje obilježja šifra nerezidenta)

• Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova

• Financijske pomoćne institucije

• Društva za osiguranje i mirovinski fondovi

• Središnja država

• Federalna država

• Lokalna država

• Fondovi socijalnog osiguranja

• Stanovništvo

• Neprofitne institucije koje služe stanovništvu služe kućanstvima

8. Tip ulaganja

Sastavljanje statistike inozemnog duga i platne bilance zahtijeva identifikaciju vlasničke povezanosti između izvještajne institucije rezidenta i nerezidentne protustrane.

Unosi se dvoznamenkasta brojčana oznaka koja označava da li između izvještajne institucije i nerezidenta postoji izravna vlasnička povezanost (vlasnički udjel od 10% i više) ili nema izravne vlasničke povezanosti (ne postoji vlasnički udjel ili postoji vlasnički udjel manji od 10%):

01 Ostala ulaganja (ne postoji ulagačka povezanost kupaca/dobavljača – vlasnički udjel manji od 10%)

02 Izravna ulaganja (postoji ulagačka povezanost kupaca/dobavljača – vlasnički udjel jednak ili veći od 10%)

9. Završno stanje prethodnog mjeseca

Završno stanje prethodnog mjeseca se prati po pojedinom instrumentu, državi, sektoru nerezidenta i tipu ulaganja te predstavlja iznos zaduženja ili odobrenja za uvoz ili izvoz roba i usluga na zadnji datum mjeseca koji prethodi izvještajnom mjesecu. Na primjer kod izvještavanja za rujan 2010. završno stanje prethodnog mjeseca je stanje 31. kolovoza 2010.

Vrijednosti u inozemnoj valuti iskazuju se u kunskoj protuvrijednosti.

Za iskazivanje završnog stanja prethodnog mjeseca primjenjuje se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na zadnji dan prethodnog razdoblja.

10. Korištenja (nastanak obveze ili potraživanja)

Korištenje je svaki nastanak obveze ili potraživanja, a prati se po pojedinom instrumentu, sektoru nerezidenta i tipu ulaganja.

Iznos korištenja prikazuje iznos za koji se povećava stanje pojedine vrste instrumenta.

Korištenja mogu biti:

• primljeni avansi kod izvoza roba

• nastanak potraživanja po odgodama plaćanja kod izvoza roba

• nastanak obveze po odgodama plaćanja kod uvoza roba

• dani avansi kod uvoza roba

Za iskazivanje transakcija primjenjuje se tekući tečaj Hrvatske narodne banke na dan transakcije.

11. Otplata (prestanak obveze ili potraživanja)

Otplate predstavljaju iznos za koji se umanjuje stanje po nekom instrumentu tj. predstavljaju iznose podmirene obveze ili potraživanja u toku izvještajnog mjeseca, a prati se po pojedinom instrumentu, državi, sektoru nerezidenta i tipu ulaganja.

Otplate mogu biti:

• realizacija izvoza po primljenim avansima

• smanjenje potraživanja po odgodama plaćanja kod izvoza roba

• smanjenje obveze po odgodama plaćanja kod uvoza roba

• realizacija uvoza po danim avansima.

Za iskazivanje transakcija primjenjuje se tekući tečaj Hrvatske narodne banke na dan transakcije.

12. Prilagodba

Prilagodbe su netransakcijske promjene po stanjima obveza i/ili potraživanja, koje nisu nastale (gotovinskim ili obračunskim) plaćanjem ili naplatom računa/računa za predujmove, odnosno krorespondentnim uvozom i izvozom robe i usluga. Prilagodbe su promjene koje se, kao i sva ostala stanja i transakcije, prate za pojedini slog podataka, a koji za svako izvještajno razdoblje predstavlja jedinstvenu kombinaciju obilježja instrumenta, države, sektora nerezidenta i tipa ulaganja.

Podaci u ovom stupcu upisuju se u iznimnim slučajevima. Situacije koje zahtijevaju popunjavanje ovog stupca jesu:

• promjena instrumenta (npr. prvotno je ugovoreno plaćanje do 6 mjeseci, a naknado prolongirano na 9 mjeseci)

• promjena tipa ulaganja (npr. dobavljač postaje izravni ulagač u izvještajnu jedinicu)

• spajanje i pripajanje društava

• knjigovodstvena odobrenja i terećenja u iznosima koji nadmašuju trenutačno stanje pojedinačnog sloga.

Za iskazivanje prilagodbi primjenjuje se tekući tečaj Hrvatske narodne banke na dan promjene.

13. Završno stanje

Završno se stanje prati po pojedinom instrumentu, državi, sektoru nerezidenta i tipu ulaganja te predstavlja iznos zaduženja ili odobrenja za uvoz ili izvoz roba i usluga na završni datum izvještajnog razdoblja. Završni datum predstavlja posljednji dan izvještajnog mjeseca.

Vrijednosti u inozemnoj valuti iskazuju se u kunskoj protuvrijednosti.

Za iskazivanje završnih stanja instrumenta primjenjuje se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na zadnji dan izvještajnog razdoblja (npr. završno stanje u siječnju 2010. je stanje na dan 31. siječnja 2010. g.).

Tablica u nastavku donosi definiciju izgleda sloga u tablici T3:

 

 

 

Primjer izgleda izvještajnog sloga tablice »Stanja i transakcije«:

 

 

 

 

 

5. IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE I ROK DOSTAVE IZVJEŠĆA

Neovisno o broju nastalih promjena stanja ili transakcija obveznik izvješćivanja dužan je dostaviti izvješće »KD-ZO« mjesečno. Izvještajni mjesec pri tome obuhvaća kalendarski mjesec od prvog do posljednjeg dana uključujući prvi i posljednji dan. Dostava izvješća podrazumijeva obveznu dostavu Tablica 2 – »Ukupni uvoz i ukupni izvoz« i 3 – »Stanja i transakcije« te po potrebi Tablice 1 – »Osobe za kontakt«.

Rok za dostavu izvješća propisan je člankom 41. Odluke sukladno kojem je obveznik podatke za proteklo izvještajno razdoblje obvezan dostaviti najkasnije 20 (dvadeset) radnih dana po isteku izvještajnog razdoblja.

6. NAČIN DOSTAVLJANJA IZVJEŠĆA

Obveznici dostavljanja izvješće »KD-ZO« obvezni su izvješće dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci isključivo telekomunikacijskim putem. U ovu svrhu koristiti će se aplikacija na adresi https://www.hnb.hr/hnbapp/ext# putem koje obveznici korištenjem internet tehnologije i sigurne veze za prijenos podataka dostavljaju podatke putem datoteke u zadanom obliku.

U okviru aplikacije Hrvatska narodna banka će obveznicima izvješćivanja dodijeliti korisničko ime i lozinku koji su nužni za pristup aplikaciji.

Iznimno, u slučaju tehničkih poteškoća sa strane Hrvatske narodne banke, podaci se Hrvatskoj narodnoj banci moraju dostaviti i na nekom drugom mediju za digitalni prijenos podataka.

Podaci se dostavljaju u datoteci sljedećih standardnih karakteristika:

• format .xml

• kodna stranica CP1250 (LATIN2)

• slogovi prema tablicama 1, 2, i 3

• svako obilježje unutar sloga, uključujući i posljednje, bez obzira da li sadržaj postoji ili ne odjeljuje se delimiterom #

• svaki slog završava delimiterom CRLF (X’0D0A’)

Numerička polja (N), predviđena za unos vrijednosti, imaju definiranu maksimalnu duljinu od 15 znakova te ih nije potrebno popunjavati vodećim nulama već se unose stvarni brojevi.

Alfa numerička polja (AN) također imaju definirane maksimalne duljine, a popunjavaju se slijeva, bez vodećih praznina.

Hrvatska narodna banka će obveznicima izvješćivanja staviti na raspolaganje formatirani Excel dokument predloška čiji je format i ugrađene kontrole prikazan u točki 11. ove upute, a putem kojih će se vršiti unos i pretvaranje u zadani format datoteke za prijenos. Ove će tablice, kao i tekst ove Upute, biti dostupne na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke www.hnb.hr.

Naziv datoteke formira se korištenjem sljedećih elemenata:

• OIB (koji poduzeću dodjeljuje Porezna uprava)

• razdoblje u kojem se podaci dostavljaju godina i mjesec u formatu GGGGMM

• redni broj datoteke koja se dostavlja u izvještajnom mjesecu

Xml datoteka, kao i njen naziv formira se automatski pritiskom na akcijski gumb u listu »Kreiranje datoteke«, a npr. izgledat će ovako: KDZO-01234567890-201212-01. xml. U navedenom primjeru radi se o trgovačkom društvu čiji je OIB 01234567890 koje dostavlja podatke u prosincu 2012. godine prvi put.

Redni broj datoteke namijenjen je lakšem praćenju podataka koje dostavlja obveznik izvješćivanja. Tako će obveznik prvu dostavljenu datoteku označiti rednim brojem 1. Međutim, ukoliko dostavljena datoteka sadrži formalne pogreške smatra se kako obveznik izvješće nije niti dostavio budući se formalno pogrešne datoteke ne preuzimaju u bazu podataka Hrvatske narodne banke te će obveznik izvješćivanja pri ponovljenoj dostavi datoteke s otklonjenim formalnim pogreškama ponoviti naziv datoteke s rednim brojem 1.

Ukoliko je datoteka prihvaćena u bazu podataka Hrvatske narodne banke i nakon toga su konstatirane logičke pogreške pri ponovnoj dostavi datoteke s ispravljenim logičkim pogreškama obveznik izvješćivanja datoteku označava rednim brojem 2. Dakle, druga i svaka eventualna daljnja datoteka koja se dostavlja u izvještajnom mjesecu, a koja predstavlja ispravljanje logičkih pogrešaka ili ispravljanje pogrešnih podataka u slogu koje konstatira sam obveznik nosit će redni broj datoteke povećan za jedan u odnosu na prethodno dostavljenu.

Označavanjem rednog broja datoteke omogućit će se praćenje redoslijeda dostavljenih datoteka, lakše komuniciranje s obveznikom referiranjem na određenu datoteku koja sadrži pogrešku, te praćenje dinamike kojom obveznik popravlja pogrešno dostavljene podatke.

Ponovimo; svaka datoteka koja se dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci nosi oznaku rednog broja unutar izvještajnog mjeseca. Ukoliko je datoteka odbijena iz formalnih razloga, pri ponovnoj dostavi datoteke ponavlja se i redni broj datoteke jer se datoteka koja sadrži formalne pogreške uopće ne preuzima u bazu podataka Hrvatske narodne banke.

Obveznik izvješćivanja obvezan je u najranijem mogućem roku, a najkasnije istovremeno s dostavom podataka za novo izvještajno razdoblje dostaviti ispravljene podatke prethodnog razdoblja. Ukoliko pogrešno dostavljeni podaci prethodnih razdoblja nisu dopunjeni slogovima koji ih ispravljaju neće biti moguće niti preuzimanje podataka za novo izvještajno razdoblje te će se smatrati da isti nisu niti dostavljeni.

7. NAČIN GENERIRANJA LOZINKE ZA PRISTUP APLIKACIJI »KD-ZO«

Djelatnici Hrvatske narodne banke će, prije no što novi sustav izvješćivanja stupi na snagu, u kontaktima s odabranim uzorkom obveznika izvješćivanja prikupiti podatke o osobi za inicijalni kontakt. Temeljem prikupljenih podataka na dostavljenu e-mail adresu Hrvatska narodna banka će nominiranoj osobi dostaviti korisničko ime i lozinku za inicijalni pristup aplikaciji KD-ZO.

Lozinka se dodjeljuje za svakog obveznika izvješćivanja – pravnu osobu. Dakle istu lozinku mogu prilikom pristupa aplikaciji koristiti osobe čije će podatke obveznik izvješćivanja pri prvoj dostavi podataka putem novog sustava navesti u Tablici 1. – »Osobe za kontakt«.

Hrvatska narodna banka obveznicima izvješćivanja također putem posebne procedure omogućuje izmjenu lozinke.

Naime, s obzirom na fluktuaciju djelatnika, kako iz jedne pravne osobe u drugu, tako i s jednog radnog mjesta na drugo u okviru istog trgovačkog društva, očekujemo da će se pojaviti potreba izmjene lozinke, a možda i korisničkog imena.

Odluka o potrebi promjene korisničkog imena i lozinke odnosno e-mail adrese pri tome leži na obvezniku izvješćivanja. Naime, o promjeni odgovorne osobe ili osobe odgovorne za dostavu podataka obveznik izvješćivanja obavještava Hrvatsku narodnu banku dostavom novih podataka Tablice 1. Istovremeno, ukoliko smatra potrebnim, pristupom proceduri za izmjenu lozinke u aplikaciji za dostavu podataka, sukladno uputama procedure, mijenja lozinku. Isto tako ako smatra nužnim izvršiti i izmjenu korisničkog imena, treba uputiti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci.

Odgovornost je obveznika izvješćivanja da promjenom korisničkog imena i lozinke zapriječi pristup aplikaciji i podacima koje dostavlja neovlaštenim osobama.

8. PRAVILA POVJERLJIVOSTI

Zaprimljena izvješća »KD-ZO« prikupljena sukladno odredbama Odluke Hrvatska narodna banka koristi radi praćenja ostvarenja platne bilance Republike Hrvatske, stanja inozemnog duga Republike Hrvatske i stanja međunarodnih ulaganja Republike Hrvatske.

Zaprimljene podatke Hrvatska narodna banka čuva u skladu s Zakonom o službenoj statistici, te ih ne može dostavljati trećim osobama osim ukoliko zakonskim odredbama nije drugačije određeno.

Dostavljene podatke Hrvatska narodna banka može javnosti učiniti dostupnima samo u agregatnom obliku.

Obveznici izvješćivanja pristupaju aplikaciji za dostavu izvješća »KD-ZO« korištenjem korisničkog imena i lozinke. Lozinku za inicijalni pristup aplikaciji za svakog će obveznika izvješćivanja odrediti Hrvatska narodna banka. Nakon inicijalnog pristupa aplikaciji kroz proceduru izmjene lozinke svaki će obveznik izvješćivanja moći promijeniti dodijeljenu lozinku.

9. PRIHVAT PODATAKA U HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI

Po prihvatu podataka koje obveznici dostave Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatska narodna banka će provesti formalnu kontrolu ispravnosti dostavljenih podataka. Formalna kontrola pri tome podrazumijeva provjeru da li uneseni sadržaj obilježja instrumenata odgovara sadržaju »šifarnika« tj. mogućih vrijednosti za određena polja (npr. nepostojeći OIB u nazivu datoteke, nepostojeći modalitet unutar obilježja i sl....).

Ukoliko podaci ne udovoljavaju uvjetima formalne kontrole (minimalni uvjeti ispravnosti) neće se moći preuzeti u bazu podataka Hrvatske narodne banke i smatrat će se kao da podaci nisu niti dostavljeni. Istovremeno sustav generira ekransku poruku za obveznika izvješćivanja kojom ga obavještava da datoteka nije zaprimljena.

Ukoliko dostavljeni podaci udovolje uvjetima formalne kontrole preuzimaju se u bazu podataka Hrvatske narodne banke i u sljedećem koraku prolaze logičku kontrolu.

Logička kontrola podrazumijeva, prije svega, provjeru dostavljenih numeričkih podataka odnosno provjere dostavljenih podataka o stanjima i transakcijama kao i dodatne provjere polja sa šifarnicima i slično.

Nakon logičkih kontrola, ukoliko je potrebno, porukom se obveznik izvješćivanja upozorava da putem aplikacije preuzme datoteku koja će sadržavati poruke o greškama koje su ustanovljene formalnom i logičkom kontrolom dostavljenih podataka.

10. PRIMJER DOSTAVE PODATAKA u tablici T3

U siječnju 2016. poduzeće »Y«, od obrtnika »A« iz Mađarske, uvezlo je robe s odgodom plaćanja od 6 do 12 mjeseci u vrijednosti 300.000 kn. U istom razdoblju je od privatnih nepovezanih poduzeća »B« i »C« iz Mađarske uvezeno robe u vrijednosti 500.000 kn odnosno 400.000 kn s odgodom plaćanja od 6 do 12 mjeseci.

U veljači 2016. od obrtnika »A« uvezeno je još robe s odgodom plaćanja 6 – 12 mjeseci u vrijednosti 50.000 kn i otplaćeno je 30.000 kn. Od istog je dobavljača primljeno odobrenje u iznosu od 340.000,00 kn. U istom razdoblju poduzeću »B« otplaćeno je 25.000 kn, a poduzeću »C« 40.000 kn.

U siječnju 2016. poduzeće »Y« izvezlo je obrtniku »D« iz Švicarske robu s odgodom plaćanja od 6 do 12 mjeseci u vrijednosti od 250.000 kn. Također je privatnom poduzeću »E« iz Bosne i Hercegovine, u kojem ima vlasnički udio 25%, izvezlo robu s odgodom plaćanja do 6 mjeseci u vrijednosti 400.000 kn.

U veljači 2016. poduzeću »E« izvezlo je s odgodom plaćanja do 6 mjeseci robu u iznosu 75.000 kn. Tada je od istog poduzeća naplaćeno 45.000 kn. U veljači je još nepovezanim poduzećima »F«, »G« i »H« iz Bosne i Hercegovine, s odgodom plaćanja od 6 do 12 mjeseci, izvezena roba u vrijednosti 200.000 kn, 150.000 kn odnosno 300.000 kn. Tada je također od obrtnika »D« naplaćeno 25.000 kn.

 

 

 

 

11. OBILJEŽJA IZVJEŠTAJNIH TABLICA I LOGIČKE KONTROLE

IV. Uputa za izvještavanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom i posebnim transakcijama s inozemstvom (US-PB)

1. OPĆE NAPOMENE

Izvještajna jedinica je institucija u čije se ime izvještaj popunjava.

Sve transakcije koje su predmet ovog izvještaja moraju biti posljedica odnosa između izvještajnog subjekta i nerezidenta. Poslovni odnosi s rezidentima nisu predmet ovog izvještaja. Pojam rezidenta odnosno nerezidenta definiran je u članku 2. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja, čiji je ova Uputa sastavni dio. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, tretman inozemstva ostaje isti. Također, razmjena usluga i posebnih transakcija s nerezidentima koji u RH posluju pod hrvatskim PDV identifikacijskim brojem predmet je ovog istraživanja. Kako bi se njihove transakcije mogle izdvojiti, iznimno se u tom slučaju ne primjenjuje zemlja njihove rezidentnosti, već posebna oznaka na popisu zemalja XX – NEREZIDENTNI PDV BROJ.[2](PDV identifikacijski broj jest osobni identifikacijski broj (OIB) kojem se dodaje predznak »HR«, a rabi se u sustavu VIES, to jest u informatičkom sustavu za razmjenu podataka između zemalja članica Europske unije o prometu dobara i usluga oporezivom PDV-om.)

Izvještaj se sastoji od dva dijela:

1.1. Prihodi i rashodi od razmjene usluga s inozemstvom (Tablice 2. i 3.)

U ovaj dio izvještaja podaci se unose na obračunskom principu, odnosno evidentiraju se u trenutku nastanka prihoda/potraživanja odnosno obveze/rashoda, a ne u trenutku plaćanja odnosno naplate. Drugim riječima, prihodi i rashodi od usluga evidentiraju se u pravilu na temelju fakture prema inozemstvu, odnosno iz inozemstva ili obračunatih prihoda i rashoda s inozemstvom ukoliko faktura nije izdana. Podaci se prikazuju u izvještajnom razdoblju (mjesecu, tromjesečju) u kojem je usluga obavljena, odnosno faktura izdana/primljena.

Iznimno, u slučajevima kad je usluga obavljena, ali je ne prati faktura, već kao temelj za naplatu služi ugovor, obračun ili sličan dokument, prihodi ili rashodi evidentiraju se temeljem takvog dokumenta.

U izvještaju se transakcije uvijek evidentiraju na neto principu, odnosno evidentira se samo vrijednost usluge bez obračunatog PDV-a. PDV koji se na primljenu/pruženu uslugu obračunava, ne uključuje se u vrijednost usluge. U slučaju da je primatelj usluge fizička osoba nerezident, potrebno je iznos PDV-a koji se iskazuje na fakturi evidentirati u dijelu B. pod šifrom 6 Porezi.

Definicija rezidentnosti podružnicu inozemne matice u Republici Hrvatskoj smatra rezidentom dok podružnicu domaće matice u inozemstvu smatra nerezidentom. U tom smislu sve transakcije uslugama između matice i podružnice predmet su ovog istraživanja. Predmet su istraživanja i usluge koje domaća podružnica inozemne matice pruži nerezidentima, a fakturira ih matična institucija iz inozemstva, te usluge koje pruži inozemna podružnica domaće matice rezidentima, a fakturira ih matična institucija iz RH bez obzira na to što podružnica nije samostalno izdala fakturu niti će ju naplatiti. U tom je slučaju podloga za evidenciju iznos s fakture koju matično poduzeće izdaje trećoj osobi.

Obratno, ako inozemna podružnica domaće matice obavi uslugu trećoj osobi u inozemstvu, a uslugu fakturira i naplati domaće matično poduzeće ili ako domaća podružnica inozemne matice pruži uslugu rezidentu, a uslugu fakturira i naplati inozemna matica, takvu fakturu ne treba prikazivati kao prihod!

Sve navedene transakcije predmet su izvještavanja i u obrascu IU-IPP ili obrascu IU-P. Obrazac IU-IPP ili obrazac IU-P potrebno je popunjavati ako su ispunjeni uvjeti iz članaka 8. – 12. Odluke čiji je ova Uputa sastavni dio.

Transakcije se izražavaju u kunama, a pri preračunavanju iz originalnih valuta primjenjuje se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan fakture.

U izvještaj je potrebno unijeti sve usluge koje je izvještajna jedinica obavila za nerezidenta i za to mu izdala fakturu (prihodi) ili obrnuto (rashodi), osim usluga vezanih uz turizam. Detaljan opis usluga koje su vezane uz turizam, kao i detaljan opis svake pojedinačne usluge koju treba uključiti u izvješće, nalazi se u dijelu A. ove upute.

1.2. Posebne transakcije s inozemstvom (Tablice 4. i 5.)

U ovom dijelu prikazuju se transakcije s inozemstvom sljedećeg karaktera:

– kupoprodaja licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine

– transferi s osnove osiguranja

– renta (naknade za najam nepokretne imovine)

– novčani transferi – financiranje predstavništava u inozemstvu

– pokloni, pomoći, donacije i sl.

– porezi

– kazne i naknade

– realizirane činidbene garancije

– povrati po uvozu/ izvozu robe

– ostali transferi naknade zaposlenicima.

Ove se transakcije prikazuju u izvještajnom razdoblju (mjesecu ili tromjesečju) u kojem je transakcija obavljena. Transakcije se izražavaju u kunama, a pri preračunavanju iznosa iz originalnih valuta koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan transakcije.

Detaljan opis svih transakcija koje se prikazuju u ovom dijelu izvještaja nalazi se u dijelu B. ove upute.

Napomena: Transakcije evidentirane u dijelu B. ne mogu ujedno biti sadržane u dijelu A. ove upute. Drugim riječima, posebne transakcije nisu transakcije koje su vezane za plaćanje usluga iz dijela A.

2. UPUTE ZA POPUNJAVANJE IZVJEŠTAJNIH TABLICA

Izvještajne tablice (tablice USLUGE) nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke

http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom. Prije popunjavanja tablice USLUGE potrebno je snimiti lokalno na računalo.

Podaci o prihodima i rashodima unose se za svako izvještajno razdoblje zasebno, a ne kumulativno. Na primjer, kod mjesečnih obveznika podaci za 3. mjesec sadrže samo one fakture koje su primljene ili izdane u razdoblju od 1. ožujka do 31. ožujka.

Sva dodatna pitanja upućuju se na e-adresu: [email protected].

Tablica 1. Osoba za kontakt

Ova tablica sadrži podatke o osobama koje su odgovorne za dostavljanje podataka. U slučaju potrebe dodatnih pojašnjenja dostavljenih podataka, ispravka već dostavljenih podataka ili u slučaju da podaci uopće nisu dostavljeni, djelatnici Direkcije za opću ekonomsku statistiku i statistiku odnosa s inozemstvom Hrvatske narodne banke kontaktirat će osobe čiji su podaci navedeni u ovoj tablici.

Sva obilježja u Tablici 1 popunjavaju se za dvije osobe:

• osobu koja je popunila tablicu (OS1) i

• odgovornu osobu (OS2)

Slogovi u Tablici 1. sadrže sljedeća obilježja:

1. Oznaka osobe

U ovom polju se s padajuće liste odabire »OS1-izvještaj popunio/la« ili »OS2-odgovorna osoba« ovisno za koju osobu se podaci popunjavaju. Važno je napomenuti da su podaci za obje osobe obvezni. Ukoliko je osoba koja popunjava izvještaj ujedno i odgovorna osoba, podaci se moraju popuniti u dva retka. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

2. Ime i prezime

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom pri čemu se ime i prezime razdvaja jednim praznim mjestom. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

3. Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostalih 9 znamenaka za broj telefona. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

4. Broj telefaksa

Ovo obilježje popunjava se u jednakom formatu kao i broj telefona.

5. E-mail adresa

Ovo obilježje popunjava se podatkom o e-mail adresi osobe za kontakt. E-mail adresa unesena u ovom polju je adresa na koju će biti slane potvrde o primitku datoteke. Važno je provjeriti da li je adresa ispravno upisana jer u protivnome potvrda neće biti dostavljena. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Napomena: Promjene u kontakt podacima za odgovorne osobe ili za osobe koje izvještaj popunjavaju evidentirat će se tako da se u idućem izvještajnom razdoblju unesu podaci za nove osobe. Pritom nije potrebno mijenjati podatke o korisničkom računu (zaporka i korisničko ime koje je inicijalno dodijeljeno) jer su podaci o korisničkom računu vezani za OIB izvještajne institucije, a ne za osobu. Ukoliko se kontakt podaci ne mijenjaju, tablica 1 ostaje ista.

Tablica 2. Prihodi od razmjene usluga s inozemstvom

Ova tablica sadrži podatke o prihodima koje su rezidenti ostvarili od pružanja usluga nerezidentima.

Slog u Tablici 2. sadrži sljedeća obilježja:

1. Vrsta obavljene usluge – oznaka

Ovo obilježje popunjava se troznamenkastom oznakom usluge i njezinim nazivom s padajuće liste pružanjem koje su ostvareni prihodi u odnosima s inozemstvom. Detaljan opis svih usluga s padajuće liste nalazi se u dijelu A. ove upute.

2. Zemlja – oznaka

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom države i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim strancima Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna oznaka XK, a za transakcije ostvarene s nerezidentima koji imaju hrvatski PDV identifikacijski broj rabi se posebna oznaka XX – NEREZIDENTNI PDV BROJ.

3. Iznos HRK

U ovo se polje unosi iznos preračunat u kune na datum fakture po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke.

Tablica 3. Rashodi od razmjene usluga s inozemstvom

Ova tablica sadrži podatke o rashodima koje su rezidenti ostvarili primanjem usluga od nerezidenata.

Slog u Tablici 3. sadrži sljedeća obilježja:

1. Vrsta obavljene usluge – oznaka

Ovo obilježje popunjava se troznamenkastom oznakom usluge i njezinim nazivom s padajuće liste primanjem koje su ostvareni rashodi u odnosima s inozemstvom. Detaljan opis svih usluga s padajuće liste nalazi se u dijelu A. ove upute.

2. Zemlja – oznaka

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom države i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim strancima Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna oznaka XK, a za transakcije ostvarene s nerezidentima koji imaju hrvatski PDV identifikacijski broj rabi se posebna oznaka XX – NEREZIDENTNI PDV BROJ.

3. Iznos HRK

U ovo se polje unosi iznos preračunat u kune na datum fakture po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke.

Napomena: Svaki slog u tablici potrebno je popuniti. Ukoliko postoji više faktura koje imaju istu zemlju i istu vrstu usluge, mogu se zbrojiti i unijeti kao jedan slog.

Napomena: U polja Vrsta obavljene usluge – oznaka i Zemlja – oznaka predviđeno je upisivanje vrijednosti s pridruženih padajućih lista. Svojevoljno upisivanje nekih drugih vrijednosti u navedena polja rezultirat će nemogućnošću prihvaćanja izvještaja u bazu u Hrvatskoj narodnoj banci.

Tablica 4. Posebne transakcije s inozemstvom – priljevi

Ova tablica sadrži podatke o priljevima koje su rezidenti ostvarili isključivo po transakcijama koje su navedene i opisane u dijelu B. ove upute.

Slog u Tablici 4 sadrži sljedeća obilježja:

1. Vrsta priljeva

Ovo obilježje popunjava se brojčanom oznakom vrste priljeva i njegovim opisom s padajuće liste.

2. Zemlja – oznaka

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom države i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim strancima Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna oznaka XK, a za transakcije ostvarene s nerezidentima koji imaju hrvatski PDV identifikacijski broj rabi se posebna oznaka XX – NEREZIDENTNI PDV BROJ.

3. Iznos HRK

U ovo se polje unosi iznos preračunat u kune na dan transakcije po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke.

Tablica 5. Posebne transakcije s inozemstvom – odljevi

Ova tablica sadrži podatke o odljevima koje su rezidenti ostvarili po transakcijama koje su navedene i opisane u dijelu B. ove upute.

Slog u Tablici 5 sadrži sljedeća obilježja:

1. Vrsta odljeva

Ovo obilježje popunjava se brojčanom oznakom vrste odljeva i njegovim opisom s padajuće liste.

2. Zemlja – oznaka

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom države i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim strancima Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna oznaka XK, a za transakcije ostvarene s nerezidentima koji imaju hrvatski PDV identifikacijski broj rabi se posebna oznaka XX – NEREZIDENTNI PDV BROJ.

3. Iznos HRK

U ovo se polje unosi iznos preračunat u kune na dan transakcije po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke.

Napomena: U polja Vrsta priljeva, Vrsta odljeva i Zemlja-oznaka predviđeno je upisivanje vrijednosti s pridruženih padajućih lista. Svojevoljno upisivanje nekih drugih vrijednosti u navedena polja rezultirat će nemogućnošću prihvaćanja izvještaja u bazu u Hrvatskoj narodnoj banci.

Tablica 6. Kreiranje datoteke

U Tablici 6 potrebno je popuniti polja:

• zeleno polje – u ovo polje unosi se matični broj izvještajne institucije u formatu od 8 znamenaka (s vodećom nulom)

• narančasto polje – u ovo polje unosi se OIB izvještajne institucije u formatu od 11 znamenaka

• žuto polje – u ovo polje unosi se godina, a u polju pored s padajuće liste odabire se mjesec ili tromjesečje za koje se podaci dostavljaju (mjesečni obveznici odabiru mjesec, dok tromjesečni odabiru Q1, Q2, Q3 ili Q4)

• plavo polje – u ovo polje unosi se redni broj podnošenja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje. Ovo polje je bitno prilikom evidentiranja ispravaka.

Nakon što su podaci uneseni u tablice, potrebno je popunjenu Excel datoteku »tablice usluge« http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom pretvoriti u tekstnu datoteku. Pretvaranje se obavlja u radnom listu »Kreiranje datoteke« u kojem je opisan sam postupak (za pretvaranje u tekstnu datoteku potrebno je omogućiti makronaredbe). Tako kreirana tekstna datoteka automatski se sprema u istu mapu kao i prvotna Excel datoteka i spremna je za slanje u Hrvatsku narodnu banku putem web-aplikacije koja se nalazi na stranici https://www.hnb.hr/hnbapp/.

Detaljne Upute za rad s aplikacijom za dostavu datoteka s podacima o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom, kao i najčešća pitanja i odgovori nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom.

3. POSEBNE NAPOMENE

3.1. Ispravak poslanog izvještaja

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan (storno fakture, odobrenje i sl.), omogućeno je višestruko slanje datoteke. Dakle, ukoliko dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, Excel datoteku s ispravljenim podacima možete ponovno poslati s time da u »Tablici 6. Kreiranje datoteke« u plavo polje trebate upisati redni broj slanja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje.

Potrebno je naglasiti da se kao ispravak šalje kompletna datoteka, a ne datoteka koja sadrži samo ispravljeni podatak!

3.2. Slučaj da u izvještajnom razdoblju nije bilo prometa

Ukoliko u izvještajnom razdoblju nije bilo prometa, izvještaj svejedno treba poslati. U tom slučaju, Tablice 2, 3, 4 i 5 biti će prazne, dok se Tablice 1 i 6 trebaju popuniti te se takav izvještaj šalje po istom postupku.

3.3. Promjena kontakt osobe

Korisnički račun vezan je za OIB izvještajne institucije i služi samo za prijenos podataka. S obzirom na to, korisnički račun se izdaje samo jedan i može ga koristiti više osoba. Nova kontakt osoba svoje će podatke unijeti u izvještajnu tablicu te će novi podaci time biti preneseni u našu evidenciju. Pritom nije potrebno obavještavati HNB o promjenama kontakt osoba.

DIO A. IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA OD RAZMJENE USLUGA S INOZEMSTVOM – OPIS POJEDINAČNIH USLUGA

Predmet ovog dijela istraživanja su sve usluge za koje je izdana/primljena faktura u odnosima s nerezidentima, osim usluga vezanih uz turizam, a to su:

• usluge smještaja, organizaciju izleta, krstarenja, usluge prijevoza u turističke svrhe, usluge turističke animacije i sl., osim usluga smještaja na plovilima (uključiti u 272, Usluge najma, uključujući usluge operativnog leasinga)

• plaćanja povezana sa službenim putovanjima u inozemstvo osim kotizacija za seminare i kongrese te naknada za obrazovne programe i stručno osposobljavanje koji su opisani šifrom 895

Sve ostale usluge treba uključiti u izvješće i rasporediti prema opisima koji slijede.

102 Usluge popravaka i održavanja imovine

Odnosi se na popravke i održavanje (servisiranje) imovine, bez obzira na lokaciju na kojoj se usluga pruža. Pod vrijednošću usluge podrazumijeva se vrijednost obavljenog posla, a ne vrijednost imovine nakon obavljene usluge. U vrijednost usluge treba uključiti vrijednost materijala koji se eventualno ugrađuje.

Uključuje:

• remont ili dokiranje brodova (najam prostora za smještaj broda za obavljanje određenih završnih radova ili popravaka na brodu) te otklanjanje štete nastale na plovilu kao i bilo kakve druge popravke na brodovima i ostalim transportnim sredstvima

• redovne kontrole i održavanje zrakoplova i letjelica (nakon odgovarajućeg naleta) uključivši i tekuće popravke zrakoplova i letjelica

• popravak strojeva i pokretne robe (npr. automobila) u garantnom i izvangarantnom roku

• ostale popravke i održavanje bez razlike radi li se o manjim popravcima ili popravcima koji povećavaju efikasnost ili iskoristivost imovine odnosno produljuju njezin životni vijek.

Ne uključuje:

• popravke koje izvode građevinska i montažerska poduzeća (uključiti u 249a, Građevinske usluge u inozemstvu ili 249b, Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj)

• popravke računalne opreme (uključiti u 263, Računalne usluge)

• održavanje uređaja i opreme na terminalima (luke, zračne luke, kolodvori i sl.) (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

103 Usluge dorade robe u tuđem vlasništvu

Odnosi se na doradu, preradu i oplemenjivanje robe što uključuje rafiniranje nafte, preradu prirodnog plina, sastavljanje elektronike, šivanje, poslove dorade u brodogradnji, označavanje, pakiranje i sl. na robi u tuđem vlasništvu. Uključuje samo vrijednost usluge i korištenog materijala, a ne i vrijednost robe koja se dorađuje, prerađuje ili oplemenjuje.

Ne uključuje:

• montažu građevinskih elemenata (uključiti u 249a, Građevinske usluge u inozemstvu ili 249b, Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj) niti montažu strojeva koji nisu vezani uz građevinske projekte (uključiti u 280, Arhitektonske, inženjerske i ostale tehničke usluge)

205 Usluge prijevoza

Odnosi se na postupak prijevoza ljudi i tereta s jedne lokacije na drugu kao i na sve povezane pomoćne i prateće usluge. Obuhvaća:

Prijevoz tereta: prijevoz tereta u vlasništvu nerezidenta u međunarodnom prometu prijevoznim sredstvima rezidenta, prijevoz tereta u vlasništvu rezidenta prijevoznim sredstvima u vlasništvu nerezidenta, prijevoz tereta u vlasništvu rezidenta unutar Republike Hrvatske prijevoznim sredstvima nerezidenta. Uključuje i usluge utovara na prijevozno sredstvo te istovara, ako je ugovorom između vlasnika robe i prijevoznika dogovoreno da prijevoznik obavi tu uslugu, kao i iznajmljivanje prijevoznih sredstava s posadom u vlasništvu rezidenta nerezidentima za prijevoz tereta i obratno, usluga pri tranzitu struje, usluga prijevoza pošte u ime poštanskih ureda i kurirskih tvrtki.

Prijevoz putnika: prijevoz nerezidenata u međunarodnom prometu prijevoznim sredstvima u vlasništvu rezidenta, prijevoz rezidenata prijevoznim sredstvima nerezidenta, prijevoz putnika unutar Republike Hrvatske prijevoznim sredstvima u vlasništvu nerezidenta. Uključuju se prateći troškovi koji nastaju pri prijevozu putnika (npr. troškovi za višak prtljage, za hranu i piće u prijevoznim sredstvima – osobna potrošnja putnika).

Ostale prateće i pomoćne usluge: sve usluge povezane s uslugama prijevoza u lukama i zračnim lukama te na kolodvorima i na drugim terminalima. Ove usluge obuhvaćaju: utovarivanje, istovarivanje, pohranjivanje, skladištenje, parkiranje, održavanje i čišćenje prijevozne opreme, manevriranje, vuču i spašavanje prijevoznih sredstava, troškove priveza i iznajmljivanja veza (npr. godišnji vez), tegljenje u lukama, pilotažu, usluge otpremništva i ostale agentske usluge, marže i provizije, pristojbe za provoz i prelet te eksploatacijske troškove prijevoznika.

Ne uključuje:

• usluge financijskog leasinga prijevoznog sredstva (nije predmet ovog istraživanja)

• naknade za iznajmljivanje morskih plovila, zrakoplova, željezničkih kompozicija, cestovnih vozila i ostalih transportnih sredstava bez posade odnosno najam takvih sredstava (uključiti u 272, Usluge operativnog leasinga)

• naknade za iznajmljivanje nerezidentima prijevoznih sredstava s posadom koja su u vlasništvu rezidenata za prijevoz putnika u turističke svrhe (nije predmet ovog istraživanja)

• operativni najam (leasing) transportnih sredstava (uključiti u 272, Usluge operativnog leasinga)

• kurirske usluge koje pružaju kurirske tvrtke (uključiti u 959, Kurirske usluge)

• usluge prijevoza putnika koje rezidenti pružaju nerezidentima unutar svojeg teritorija (nije predmet ovog istraživanja)

• krstarenja unutar zemlje koja su dio kružnog putovanja (nije predmet ovog istraživanja)

• vrijednost isporučenog plina, nafte i električne energije (nije predmet ovog istraživanja)

• osiguranje tereta (uključiti u 253, Usluge osiguranja i mirovinskih fondova)

• robu koju prijevoznici nabavljaju u lukama (nije predmet ovog istraživanja)

• popravke željezničkih postrojenja, luka i uzletišnih postrojenja (uključiti u 249a, Građevinske usluge u inozemstvu ili 249b, Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj)

205a Usluge prijevoza koje se ne odnose na prijevoz robe prilikom uvoza

Ovdje treba izdvojiti prihode i rashode koji se odnose samo na usluge prijevoza robe koje nisu vezane uz prijevoz robe prilikom uvoza!

249a Građevinske usluge u inozemstvu

Odnosi se na prihode i rashode od građevinskih usluga u inozemstvu.

Prihodi uključuju:

Prihode od građevinskih usluga koje rezidentne tvrtke obavljaju u inozemstvu npr. priprema lokacije, građevinski radovi na visokogradnji ili niskogradnji kao i instalacija i montaža strojeva, opreme i postrojenja.

Uključuje:

• usluge iznajmljivanja građevinske opreme ili opreme za rušenje zajedno s rukovateljem

• radove vanjskog čišćenja građevina

• građevinske popravke

• pripremu lokacije

• građevinske radove u visokogradnji i niskogradnji

• instalaciju i montažu strojeva, opreme i postrojenja

Ne uključuje:

• pripremu lokacije za rudarstvo, vađenje nafte i plina (uključiti u 283, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; ostalo)

• uklanjanje kontaminiranoga gornjeg sloja tla (uključiti u 282, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; zbrinjavanje otpada i uklanjanje onečišćenja)

• izgradnju tornjeva na naftnim bušotinama (uključiti u 283, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; ostalo)

• građevinske radove koje podružnice hrvatskih tvrtki izvode u inozemstvu (nije predmet ovog istraživanja)

• vrijednost izvezene robe koja je predmet montaže

Rashodi uključuju:

Vrijednost robe i usluga koju rezidentnim poduzećima fakturiraju nerezidenti za uporabu na inozemnom gradilištu.

Uključuje:

• robu i usluge koje rezidentna poduzeća koriste na inozemnom gradilištu, a nabavljaju se od nerezidenata

• naknade zaposlenima i druge zavisne troškove koje nerezidenti fakturiraju rezidentima povezane uz građevinske radove u inozemstvu, uključujući i usluge smještaja radnika

249b Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj

Odnosi se na prihode i rashode od građevinskih usluga koje nerezidenti pružaju rezidentima u Republici Hrvatskoj.

Prihodi uključuju:

Vrijednost robe, usluga i plaća koje nerezidentna poduzeća plaćaju rezidentima pri izvođenju građevinskih radova na gradilištima u Republici Hrvatskoj.

Uključuje:

• fakturiranu robu i usluge kojima se nerezidentna poduzeća koriste na gradilištima u Republici Hrvatskoj, a nabavljaju se od rezidenata

• naknade zaposlenima i druge zavisne troškove koje nerezidenti plaćaju rezidentima, a povezani su s građevinskim radovima u Republici Hrvatskoj

Rashodi uključuju:

Građevinske usluge koje nerezidentna poduzeća pružaju rezidentima u Republici Hrvatskoj.

Uključuje:

• usluge iznajmljivanja građevinske opreme ili opreme za rušenje zajedno s rukovateljem

• radove vanjskog čišćenja građevina

• građevinske popravke

• pripremu lokacije

• građevinske radove u visokogradnji i niskogradnji

• instalaciju i montažu strojeva, opreme i postrojenja

Ne uključuje:

• pripremu lokacije za rudarstvo, vađenje nafte i plina (uključiti u 283, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; ostalo)

• uklanjanje kontaminiranoga gornjeg sloja tla (uključiti u 282, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; zbrinjavanje otpada i uklanjanje onečišćenja)

• izgradnju tornjeva na naftnim bušotinama (uključiti u 283, Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; ostalo)

• građevinske radove koje podružnice inozemnih tvrtki izvode u Republici Hrvatskoj (nije predmet ovog istraživanja)

• vrijednost uvezene robe koja je predmet montaže

253a Premije osiguranja i potraživanja iz osiguranja

Odnosi se na premije koje rezidentni vlasnici polica plaćaju nerezidentnim društvima za osiguranje i mirovinskim fondovima te na potraživanja iz osiguranja koja nerezidentna društva za osiguranje i mirovinski fondovi plaćaju rezidentu na temelju njegove police za pokriće osiguranog događaja.

Uključuje:

• životno osiguranje

• mirovinske fondove

• osiguranje prijevoza robe od krađe, štete ili potpunoga gubitka tereta

• osiguranje vozila koja se rabe za prijevoz robe

• osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i zdravstveno osiguranje

• osiguranje na svim prijevoznim sredstvima (brodovima, kamionima itd.)

• pomorsko, avionsko i ostalo transportno osiguranje

• osiguranje od požara i ostalih oštećenja imovine

• osiguranje od novčanih gubitaka

• osiguranje od opće odgovornosti

• ostale vrste osiguranja kao što je osiguranje od nezgoda na putovanju i osiguranje povezano s kreditima i kreditnim karticama

Ne uključuje:

• potraživanja iz osiguranja koje rezidentu isplaćuju rezidentna društva za osiguranje za štete koju je prouzrokovao nerezident

• naknade štete iz komercijalnih odnosa (nije predmet ovog istraživanja)

NAPOMENA: Hrvatska društva za osiguranje i reosiguranje kao i podružnice inozemnih društava za osiguranje ne izvještavaju po ovoj usluzi, s obzirom na to da su ona uključena u Statističko istraživanje o međunarodnim transakcijama povezanim s osiguranjem.

253b Pomoćne i prateće usluge u osiguranju

Odnosi se na pomoćne i prateće usluge u osiguranju.

Uključuje:

• provizije za posredovanje i zastupanje u osiguranju te agencijske usluge

• usluge obavljanja poslova pripreme i sklapanja ugovora o osiguranju

• konzultantske usluge u vezi s osiguranjem i mirovinskim osiguranjem

• usluge vrednovanja i usklađivanja

• aktuarske usluge

• usluge upravljanja spasilačkim operacijama

• pravne usluge i usluge nadzora u vezi s odštetama i povratom

Ne uključuje:

• iznose premija osiguranja i potraživanja iz osiguranja

NAPOMENA: Hrvatska društva za osiguranje i reosiguranje kao i podružnice inozemnih društava za osiguranje ne izvještavaju po ovoj usluzi, s obzirom na to da su ona uključena u Statističko istraživanje o međunarodnim transakcijama povezanim s osiguranjem.

247 Telekomunikacijske usluge

Odnose se na usluge prijenosa zvuka, slike, podataka i drugih informacija preko telefona, telefaksa, telegrama, radija, tv kabela i elektromagnetskih valova, satelita, elektroničke pošte, mobilnih telefona, internetom i sl.

Uključuje:

• usluge poslovnih mreža

• telekonferencije

• prateće usluge (npr. popravak i održavanje satelita, iznajmljivanje komunikacijskih linija)

• usluge on-line pristupa internetu

• iznajmljivanje veze prema satelitima

Ne uključuje:

• usluge instalacije telekomunikacijske opreme (uključiti u 249a, Građevinske usluge u inozemstvu ili 249b, Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj)

• usluge povezane s bazama podataka za pristup podacima i njihovu obradu koje osiguravaju serveri baza podataka (uključiti u 890, Informacijske usluge; ostalo)

• vrijednost informacija koje se prenose

958 Poštanske usluge

Odnose se na usluge preuzimanja, prijevoza i dostave pisama, novina, časopisa, brošura, ostalih tiskovina, omota i paketa.

Uključuje:

• poštanske šalterske usluge (kao što su prodaja poštanskih maraka, poštanskih uputnica i sl.)

• usluge iznajmljivanja poštanskih sandučića

• usluge povezane s neisporučenom poštom

Ne uključuje:

• financijske usluge koje pruža nacionalna poštanska uprava (uključiti u 260, Financijske usluge, osim usluga društava za osiguranje i mirovinskih fondova)

• usluge pripreme pošte (uključiti u 284, Ostale poslovne usluge)

• skladištenje robe i povezane usluge (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

• poslove koje su ugovorom o međunarodnom prijevozu pošte zaključili poštanski uredi ili kurirske tvrtke, a koje obavljaju transportna poduzeća (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

959 Kurirske usluge

Odnose se na usluge preuzimanja, prijevoza i dostave pisama, novina, časopisa, brošura, ostalih tiskovina, omota i paketa, ali za razliku od poštanskih usluga odnose se isključivo na usluge brze ili door-to-door dostave koje obavljaju kurirske tvrtke.

Ne uključuje:

poslove koje su ugovorom o međunarodnom prijevozu pošte zaključili poštanski uredi ili kurirske tvrtke, a koje obavljaju transportna poduzeća (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

260 Financijske usluge, osim usluga društava za osiguranje i mirovinskih fondova

Odnose se na sve usluge financijskog posredovanja i pomoćne usluge kao npr. provizije i naknade povezane s primanjem depozita i davanjem kredita, hipotekarnim i nehipotekarnim kreditiranjem, akreditivima, garancijama, bankovnim akceptima, kreditnim linijama i sličnim instrumentima, financijskim najmom (leasing), faktoringom, transakcijama s financijskim derivatima, pokroviteljstvom i plasiranjem izdanja, brokerskim uslugama, klirinškim plaćanjima i deviznim transakcijama. Također uključuje usluge financijskog savjetovanja, usluge skrbništva nad financijskom imovinom, usluge pohrane financijske imovine ili zlatnih poluga, usluge vezane uz spajanje i pripajanje, usluge povezane s platnim karticama, usluge upravljanja financijskom imovinom, burzovne usluge, otkup natječajne dokumentacije povezane s financijskim proizvodima, usluge određivanje kreditnog rejtinga, usluge procjene boniteta i sl.

Ne uključuje:

• operativni najam – leasing (uključiti u 272, Usluge najma, uključujući i usluge operativnog leasinga)

• nefinancijske savjetodavne usluge koje pružaju banke

• dobitke i gubitke ostvarene kupovinom ili prodajom vrijednosnih papira i financijskih derivata za vlastiti račun te kupoprodajom deviza koje banka obavlja u svoje ime i za svoj račun

263 Računalne usluge

Odnose se na usluge vezane za hardver i softver odnosno obradu podataka.

Uključuje:

• instalacija hardvera i softvera

• savjetovanje u vezi s korištenjem hardvera i softvera

• analizu, dizajn, programiranje i instalaciju sustava za neposrednu uporabu

• razvijanje, proizvodnju i isporuku softvera prilagođenog kupcu (po narudžbi)

• ostali softver kojeg je moguće skinuti s interneta odnosno pružanje dozvole korištenja takvog softvera na ograničeno vrijeme

• održavanje i popravak računala i prateće opreme

• usluge obrade podataka i virtualna podrška

• usluge izrade internetske stranice i ugošćavanja (hostinga odnosno nuđenja serverskog kapaciteta za ugošćavanje korisnikovih internetskih stranica)

• usluge upravljanja računalnim kapacitetima

Ne uključuje:

• isporuku softvera na mediju (CD, DVD i sl.) (nije predmet ovog upitnika)

• standardne tečajeve računalne izobrazbe (uključiti u 895, Ostale osobne usluge, kultura i razonoda; usluge obrazovanja)

• autorske i licenčne naknade za uporabu računalnih programa (uključiti u 892, Naknade za prava na korištenje intelektualnog vlasništva – patenti, licencije i ostalo)

889 Informacijske usluge; usluge novinskih agencija

Odnose se na usluge novinskih agencija kao što su npr. kupnja ili prodaja novosti, ekskluzivnih informacija, fotografija, članaka, prodaju novina i časopisa u inozemstvu u nematerijalnom obliku. Uključuje i prihode od novina i časopisa koji ne podliježu carinjenju.

Ne uključuje:

• prodaja novina i časopisa koji podliježu carinjenju

890 Informacijske usluge; ostalo

Odnose se na usluge vezane uz baze podataka kao što su koncipiranje, pohranjivanje i davanje podataka na raspolaganje on-line, na magnetskim, optičkim ili u tiskanim medijima. Uključuju i web-pretraživače te pretplate na novine, časopise i sl. kroz elektroničku dostavu (e-mail ili sl.), ostale on-line pristupe različitim sadržajima, arhivama, pretplate za usluge novinskih i burzovnih agencija.

891 Naknade za prava na korištenje intelektualnog vlasništva – franšize i slična prava

Odnosi se na naknade vezane uz korištenje franšiza koje uključuju i naknade za izobrazbu, pomoć, oglašavanje. Osim toga, uključuju i autorske naknade koje se plaćaju za uporabu registriranih robnih marki, tj. riječi, simbola, dizajna ili njihovih kombinacija, po kojima se proizvodi ili usluge njihova vlasnika razlikuju od proizvoda ili usluga drugih pružatelja.

Ne uključuje:

• kupnju i prodaju konkretne nematerijalne imovine, npr. franšiza, robnih marki i sl. (uključiti u dio B. ovog izvještaja, šifra 1 – kupoprodaja licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine)

892 Naknade za prava na korištenje intelektualnog vlasništva – patenti, licencije i ostalo

Odnosi se na naknade za uporabu nematerijalne, neproizvedene i nefinancijske imovine koja proizlazi iz procesa istraživanja i razvoja kao što su patenti, industrijski procesi, naknade za uporabu prema sporazumu o licenciranju, proizvedenih originala ili prototipova (npr. prava na korištenje rukopisa i sl.), televizijska prava prijenosa sportskih, koncertnih i drugih sličnih događanja, naknada za pravo na korištenje intelektualnog vlasništva, tantijemi, naknada za korištenje licencija u industriji i sl.

Ne uključuje:

• distributivna prava na audiovizualne proizvode u ograničenom razdoblju ili području (uključiti u 288, Audiovizualne usluge)

• kupnju i prodaju rezultata istraživanja i razvoja npr. patenata, autorskih prava, industrijskih procesa i sl. (uključiti u 279, Usluge istraživanja i razvoja)

• kupnju i prodaju nematerijalne imovine kao npr. licencije, koncesije, franšize, trgovačke marke (uključiti u dio B. ovog izvještaja, šifra 1 – kupoprodaja licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine)

270 Usluge povezane s trgovinom; preprodaja robe (merchanting)

Preprodaja robe ili merchanting postoji u slučajevima kad rezident kupi robu od nerezidenta s namjerom da je preproda drugom nerezidentu uz uvjet da roba nikad ne prijeđe granicu i uđe na teritorij rezidenta. Drugim riječima, fizičko posjedovanje robe u ovom slučaju je irelevantno, međutim trgovac mora robu posjedovati u pravnom smislu između trenutaka kupnje i prodaje.

Odnosi se na provizije za robu/usluge odnosno razliku u cijeni između prodaje i kupnje koju rezident ostvari. Po ovoj usluzi izvještavaju samo institucije koje ostvaruju prihode od usluga merchantinga. Rashodi po ovoj usluzi nisu predmet ovog istraživanja.

271 Usluge povezane s trgovinom; ostalo

Odnosi se na provizije agentima, zastupnicima i posrednicima, robnim brokerima, dilerima i komisionarima, provizije povezane s prodajom robe na aukcijama, usluge vještačenja vezane uz trgovinu, naknade posrednicima u punjenju turističkih kapaciteta i sl. Vrijedi samo za slučajeve kad osoba koja obavi uslugu ne posjeduje robu koja se prodaje.

Ne uključuje:

• brokerske usluge povezane s financijskim uslugama (uključiti u 260 Financijske usluge, osim društava za osiguranje i mirovinskih fondova)

• provizije povezane s prijevozom (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

• posredovanje u osiguranju (uključiti u 253b, Pomoćne i prateće usluge u osiguranju)

272 Usluge najma, uključujući i usluge operativnog leasinga

Odnosi se na naknade za iznajmljivanje prijevoznih sredstava bez posade i iznajmljivanje na temelju ugovora o operativnom najmu (leasingu) prijevoznih sredstava bez posade i opreme, kao što su brodovi, zrakoplovi, cestovna motorna vozila (uključujući i rent-a-car usluge), željeznički kontejnerski vagoni, platforme; najam platformi i zakup domena. Također uključuje iznajmljivanje smještajnih kapaciteta na plovilima bez posade i iznajmljivanje bilo koje druge vrste strojeva i opreme bez rukovatelja.

Ne uključuje:

• financijski najam – leasing (nije predmet ovog istraživanja)

• iznajmljivanje telekomunikacijskih linija ili kapaciteta (uključiti u 247, Telekomunikacijske usluge)

• iznajmljivanje prijevoznih sredstava s posadom (uključiti u 205, Usluge prijevoza)

• prodaju cestovnih motornih vozila na kredit (nije predmet ovog istraživanja)

• iznajmljivanje nekretnina npr. poslovnih prostora, zemljišta, naftnih terminala, stanova i sl. (uključiti u dio B. izvještaja pod 3. Naknade za najam nepokretne imovine (renta))

275 Pravne usluge

Odnose se na usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata kao što su:

• pravno savjetovanje i zastupanje u svim pravnim, sudskim i zakonskim postupcima

• izradu nacrta pravne dokumentacije i instrumenata

• usluge čuvanja pologa i namire

• usluge odvjetnika i javnog bilježnika uključujući odvjetničke ugovorne naknade

• usluge sudskih i sudsko/medicinskih vještačenja

Ne uključuje:

• plaćanja sudskih troškova i drugih pristojbi po sudskim rješenjima i nagodbama (uključiti u dio B. izvještaja pod šifrom 7. Kazne i naknade)

• vrijednosti pologa deponiranih kod odvjetnika ili javnih bilježnika (uključiti u dio B. izvještaja pod šifrom 7. Kazne i naknade)

276 Računovodstvene usluge, revizija, porezno savjetovanje

Odnose se na usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata kao što su:

• evidentiranje komercijalnih transakcija za tvrtke i ostale komitente

• provjeru računovodstvene evidencije i financijskih izvješća

• planiranje i konzultantske usluge u vezi s poreznim obvezama

• pripremu poreznih dokumenata

• usluge revizije, planiranja i kontrole organizacije, poslovne politike i strategije

277 Usluge savjetovanja i upravljanja, uključujući i usluge odnosa s javnošću

Odnose se na usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata kao što su:

• usluge povezane s poboljšanjem ugleda (imidža) klijenata i njihovim odnosima s javnošću

• savjetovanja za upravljanje i osnivanje tvrtke, upravljanje tržištem, ljudskim resursima i proizvodnjom

• konzultantske usluge povezane s upravljanjem projektima

• usluge povezane s izdavanjem potvrda (certifikata)

• usluge savjetovanja i posredovanja kod sklapanja poslova s inozemstvom

• priprema i pribavljanje dokumentacije za posao (npr. priprema pomoraca za ukrcaj na strane brodove)

• korporativni troškovi vezani za upravljanje

• usluge i autorski honorari za prevođenje, objave znanstvenih članaka u časopisima i održavanje stručnih predavanja

Ne uključuje:

• usluge oglašavanja (uključiti u 278, Usluge oglašavanja, istraživanje tržišta)

278 Usluge oglašavanja, istraživanje tržišta

Odnose se na usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata kao što su:

• dizajn, kreiranje i plasiranje oglasa na tržište, usluge plakatiranja, priprema i distribucija oglednih materijala

• medijsko plasiranje (uključuje kupnju i prodaju oglasnog prostora, promidžbenog vremena te sponzorstva)

• izložbene usluge koje pružaju trgovinski sajmovi

• promociju proizvoda (uključujući katalošku prodaju i organizaciju igara na sreću)

• marketing povezan s prodajom i distribucijom izvezene robe

• istraživanje tržišta, ispitivanje i anketiranje javnog mijenja

Ne uključuje:

• usluge odnosa s javnošću (uključiti u 277, Usluge savjetovanja, odnosi s javnošću)

279 Usluge istraživanja i razvoja

Usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata povezane s osnovnim istraživanjem, s primijenjenim istraživanjem ili s eksperimentalnim razvojem novih proizvoda i procesa. U načelu obuhvaća ovakve djelatnosti u prirodnim znanostima te u društvenim i humanističkim znanostima.

Osim toga, uključuje i vrijednost kupljene odnosno prodane nematerijalne imovine koja je nastala kao rezultat ovakvih djelatnosti (npr. patenti, autorska prava (copyright), industrijski procesi).

Uključuje također:

• laboratorijske i druge usluge, analize, dijagnostike, projekte, studije i elaborate

• kliničko ispitivanje lijekova u zdravstvenim institucijama,

• registracija lijekova i medicinskih proizvoda kod nadležnih zdravstvenih institucija odnosno agencija

Ne uključuje:

• tehničke usluge (uključiti u 280, Arhitektonske, inženjerske i ostale tehničke usluge)

280 Arhitektonske, inženjerske i ostale tehničke usluge

Usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata, a povezane s arhitektonskim dizajnom urbanih i ostalih razvojnih projekata, s planiranjem i dizajnom projekta, s nadgledanjem izgradnje brana, mostova, zračnih luka, projekata »ključ u ruke«, s mjerenjem (npr. geodetskim), kartografijom, testiranjem i certifikacijom proizvoda te tehničkom kontrolom (npr. kalibracija).

Uključuje također:

• savjetodavne i konzultantske građevinske studije: studije o tehničkoj izvedivosti, studije o učinku projekta, elaborate analize tehničkog stanja elemenata, ispitivanje materijala, tehnička asistencija u cestogradnji i brodogradnji i sl.

• usluge građevinskog projektiranja za mehaničke i električne instalacije u zgradama

• usluge građevinskog projektiranja za industrijski proces i proizvodnju: planiranje i specifikaciju za instalacije strojeva, projekte povezane s podzemnim vodama, naftne projekte, tvornička postrojenja, sustave instrumentacije

• usluge uređenja izložbenog prostora, grafičke usluge, usluge zavarivanja, atestiranja, otkupa natječajne i aukcijske dokumentacije, nadzora i sl.

• montaže strojeva i opreme koje nisu vezane uz građevinske projekte

• zaštitarska usluga robe i imovine

• ispitivanje instalirane opreme

• tjelesna i tehnička zaštita osoba i njihove imovine

Ne uključuje:

• rudarski inženjering (uključiti u 283, Poljoprivredne, rudarske usluge i ostale usluge prerad

• e na terenu, ostalo)

• usluge procjene štete (uključiti u 253b, Pomoćne i prateće usluge u osiguranju)

• usluge dizajna i montaže strojeva, opreme i postrojenja (uključiti u 249a, Građevinske usluge u inozemstvu ili 249b, Građevinske usluge u Republici Hrvatskoj)

282 Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; zbrinjavanje otpada i uklanjanje onečišćenja

Usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata kao što su obrada i zbrinjavanje radioaktivnog i ostalog otpada, recikliranje i uništavanje ambalaže, uklanjanje kontaminiranoga gornjeg sloja tla, razminiranje terena, čišćenje od zagađenja zbog izlijevanja nafte, obnova rudničkih lokacija, usluge dekontaminacije i sanacije i sve ostale usluge povezane s čišćenjem i obnovom okoliša.

283 Poljoprivredne i rudarske usluge i ostale usluge prerade na terenu; ostalo

Usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata, kao što su žetva, obrada usjeva, kontrola nametnika, usluge smještaja, skrbi, uzgoja i cijepljenja životinja, usluge povezane s lovom, šumarstvom, sječom drva te ribolovom, usluge proizvodnje nafte i plina, uključujući bušenje, izgradnju tornjeva, usluge popravaka, demontiranja i cementiranja izvora nafte i plina, usluge istraživanja povezane s mineralnim gorivima i rudarski inženjering i geološko mjerenje (npr. istraživanje tla).

Uključuje također:

• prerada na terenu ili rad na robi koja je uvezena bez promjene vlasništva i prerađena, ali ne i ponovno izvezena u zemlju iz koje je poslana (nego je prodana u zemlji u kojoj je prerađena ili u trećoj zemlji)

• prerada na terenu ili rad na robi koja je izvezena bez promjene vlasništva i prerađena, ali ne i ponovno uvezena u zemlju iz koje je poslana (nego je prodana u zemlji u kojoj je prerađena ili u trećoj zemlji)

284 Ostale poslovne usluge

Odnose se na razne poslovne usluge koje se obavljaju između rezidenata i nerezidenata, a koje nisu dovoljno precizno objašnjene pod drugim oznakama i koriste se samo u iznimnim slučajevima.

Ne uključuje:

• usluge povezane s turizmom,

• ulazne i izlazne fakture za izaslane radnike u zemlju različitu od zemlje u kojoj imaju ugovor o radu – evidentiraju se oznakom odgovarajuće usluge

• razne bonuse – evidentiraju se oznakom odgovarajuće usluge

• korporativne troškove – raspoređuju se na konkretne usluge

288 Audio-vizualne usluge

Usluge koje se odnose na proizvodnju filmova te radijskih i televizijskih programa i snimanje glazbe.

Uključuje:

• distributivna prava na audiovizualne proizvode (npr. filmske i televizijske programe) u ograničenom razdoblju ili na ograničenom području

• televizijska prava prijenosa sportskih, koncertnih i drugih sličnih događanja

• distributivna prava i naknade za videoigre koje se učitavaju preko televizijskih kanala

• pretplatničke usluge za kodirane televizijske kanale, kao što su kabelsko emitiranje, emitiranje zrakom ili besplatno emitiranje

• prava glazbenih kompozitora koja su povezana s prodajom ploča i koja se plaćaju preko naplatnih društava

• prava povezana s glazbenim predstavama ili kazališnim predstavama

• prava na izvođenje kazališnih djela u inozemstvu u izvedbi kazališnih družina

• naknade koje se plaćaju rezidentnim glumcima, producentima i dr. za produkcije u inozemstvu (ili koje se plaćaju nerezidentima za rad obavljen u Republici Hrvatskoj)

• prodaja filmskih prava

895 Ostale osobne usluge; usluge obrazovanja

Odnose se na usluge između rezidenata i nerezidenata povezane s obrazovanjem kao što su:

• kotizacije za seminare, kongrese, troškovi za organiziranje konferencija i stručno osposobljavanje u inozemstvu

• održavanje dopisnih i e-tečajeva (e-learning)

• emitiranje obrazovnih programa

• plaćanje nastavnika koji pružaju obrazovne usluge izravno u zemlji učenika

Ne uključuje:

• rashode putnika za obrazovanje (nije predmet ovog istraživanja)

896 Ostale osobne usluge; zdravstvene usluge

Odnose se na usluge između rezidenata i nerezidenata kao npr. usluge koje pružaju liječnici, veterinari, medicinske sestre, pomoćno medicinsko osoblje i sl. kao i laboratorijske i slične usluge, pružene na daljinu ili na mjestu nesretnog događaja.

Ne uključuje:

• rashode putnika za zdravlje (nije predmet ovog istraživanja)

897 Ostale osobne usluge; kultura i razonoda, ostalo

Odnosi se na usluge između rezidenata i nerezidenata povezane s muzejima, knjižnicama, arhivima i ostalim kulturnim, sportskim i rekreacijskim djelatnostima.

Uključuje:

• međunarodne transfere profesionalnih sportaša, naknade za razvoj i formiranje sportaša

• kotizacije i naknade sportskim institucijama za nastup na međunarodnim susretima

• organiziranje modnih revija, koncerata, sportskih susreta i sl.

• nagrade na filmskim i drugim festivalima

DIO B. POSEBNE TRANSAKCIJE S INOZEMSTVOM – UPUTE

1. Kupoprodaja licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine

Uključuje plaćanja koja rezultiraju iz kupoprodaje licencija, koncesija, franšiza, trgovačkih marki (trademarks) i druge nematerijalne imovine između rezidenata i nerezidenata.

Ne uključuje:

• naknade za korištenje licencija, koncesija, franšiza i druge nematerijalne imovine (šifre 891 i 892 dijela A. ove Upute)

• prodaju patenata, autorskih prava i druge imovine koja je nastala kao rezultat istraživanja i razvoja (uključiti u šifru 279-Usluge istraživanja i razvoja)

2. Transferi s osnove osiguranja

Uključuje isplate šteta koje rezidentima neposredno isplaćuju nerezidentna društva za osiguranje po policama drugih rezidenata i nerezidenata.

NAPOMENA: Hrvatska osiguravateljska i reosiguravateljska društva te podružnice inozemnih društava za osiguranje ne izvještavaju po ovoj stavci, s obzirom na to da su ona uključena u Statističko istraživanje o međunarodnim transakcijama povezanim s osiguranjem.

3. Naknade za najam nepokretne imovine (renta)

Uključuje naplate i plaćanja po osnovi iznajmljivanja svih vrsta nepokretne imovine između rezidenata i nerezidenata npr. zemljišta, kuća, stanova, poslovnih prostora, naftnih terminala, dalekovoda, dodjela prava na propusnost tj. usluga dodijele kapaciteta za prijenos električne energije i sl.

Naplate i plaćanja po ovoj osnovi ne moraju uvijek sadržavati fakturu. U slučaju da se radi o renti, a ne postoji faktura, transakciju je nužno unijeti u izvješće.

4. Novčani transferi – financiranje predstavništva u inozemstvu

Uključuje novčane transakcije od domaćih trgovačkih društava prema svojim predstavništvima u inozemstvu za potrebe pokrivanja operativnih troškova, plaća i sl.

NAPOMENA:

Fakture izdane od inozemnih pružatelja usluga predstavništvu, a nisu predmet ovog dijela Upute, evidentiraju se pod odgovarajućom oznakom usluge.

5. Pokloni, pomoći, donacije i sl.

Uključuje novčane i nenovčane transfere s karakterom poklona, pomoći, donacija, nasljedstva, alimentacija, sponzoriranja sportskih natjecanja, kulturnih i drugih priredaba, novčanih dobitaka od igara na sreću, članarine i doprinose za članstvo u vjerskim, humanitarnim, znanstvenim, gospodarskim, kulturnim i drugim organizacijama i udruženjima (uključujući međunarodne organizacije).

5.a. Uključuje priljeve prikazane u točki 5., a koji se odnose isključivo na sektor Neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima. Ovaj sektor uključuje neprofitne institucije koje služe stanovništvu i koje se uglavnom bave proizvodnjom netržišne robe i usluga namijenjenih određenim grupama stanovništva. Primjer: sindikati, vjerske organizacije, političke stranke, nevladine udruge i sl.

6. Porezi

Uključuje plaćanja raznih poreza na dohodak odnosno dobit, poreza na dodanu vrijednost ili poreza na imovinu koje rezidenti plaćaju tijelima stranih državnih uprava. Uključuje npr. poreze na kapitalnu dobit, porez na dividendu, porez na imovinu, nasljedstva i slično. Uključuje iznos PDV-a koji je iskazan na fakturama na kojima je primatelj usluge fizička osoba nerezident.

7. Kazne i naknade

Uključuju plaćanja raznih kazni ili naknada temeljem ugovora, sudskih ili izvansudskih nagodbi ili sudskih presuda te ostala plaćanja po sudskim presudama, sudskih depozita, jamčevina, troškove naknade za postupke arbitraže i sl. Uključuje također i zatezne kamate, penale i ostale kazne zbog nepravodobnog plaćanja.

8. Realizirane činidbene garancije

Uključuje naplatu i plaćanja po realiziranim činidbenim garancijama.

9. Povrati po uvozu/izvozu robe

Povrati sredstava na osnovi uvezene/izvezene robe kao bonus za uspješan plasman robe na tržištu.

10. Ostali transferi

Uključuje sve ostale priljeve i odljeve izvještajne jedinice iz ili u inozemstvo za koje ne postoji protučinidba (roba ili usluga), a koji nisu obuhvaćeni opisima navedenim u dijelu B ove Upute. To mogu biti npr. naknade za štete nanesene ljudima, imovini kao i druge naknade za štete koje nisu pokrivene policama osiguranja i sl.

11. Naknade zaposlenicima

Uključuju ukupan iznos plaća, dodataka na plaću i ostalih naknada na osnovi rada uključujući i doprinose u fondove socijalne sigurnosti. Odnosi se na naknade zaposlenicima koje isplaćuju hrvatske institucije radnicima na radu u inozemstvu duljem od godinu dana, nerezidentima koji rade u RH na temelju ugovora o radu, ugovora o djelu, članstava u nadzornim odborima i slično. Također, odnosi se na priljeve iz inozenstva na osnovi plaća koji se ne isplaćuju izravno na račun fizičkih osoba, već na račun pravnih osoba koje posluju u svojstvu posrednika, čime postaju obveznici izvještavanja.

Uključuje:

• plaće izaslanih radnika koji borave u inozemstvu dulje od godinu dana (postaju nerezidenti)

Ne uključuje:

• Naknade zaposlenicima na temelju ugovora dvaju poslovnih subjekata o pružanju usluge prema kojem su radnici izaslani na rad u inozemstvo, ali ostaju u radnom odnosu u svojoj matičnoj instituciji. Ovakve isplate treba uključiti u odgovarajuću šifru usluge koja se obavlja. Na primjer, ako je izvještajna institucija sklopila ugovor s inozemnim društvom o primanju računalne usluge te su u sklopu tog ugovora poslani radnici na rad na određeno vrijeme u izvještajnu instituciju, eventualne isplate radnicima nisu uključene u ovu transakciju, već ih treba uključiti u računalne usluge (rashod).

• Isplate plaća nerezidentima koji rade u predstavništvima u inozemstvu. Naime, plaćanja za troškove poslovanja predstavništva u inozemstvu već su obuhvaćena u USPB izvješću, u okviru posebnih transakcija (dio B., 4. Novčani transferi – financiranje predstavništva u inozemstvu).

V. Uputa za popunjavanje obrasca OS-HO (Transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s osiguranjem)

1. OPĆE NAPOMENE

Ovim se obrascem prikupljaju podaci o prihodima i rashodima po osnovi transakcija povezanih s osiguranjem hrvatskih društava za osiguranje i reosiguranje te podružnica inozemnih društava za osiguranje u poslovanju s nerezidentima. Podaci se prikupljaju tromjesečno, radi sastavljanja pozicije Osiguranje i drugih s njom povezanih pozicija u platnoj bilanci Republike Hrvatske kao i radi sastavljanja međunarodne investicijske pozicije Republike Hrvatske.

Podatke je potrebno iskazivati u trenutku izvršenja (fakturiranja) usluge, a ne u trenutku plaćanja i to posebno za svaki mjesec tromjesečja za koje se obrazac popunjava. Osim po mjesecima, podatke je potrebno iskazati i prema zemljama nerezidenata kojima je pružena usluga odnosno od kojih je usluga primljena. Razdvajanje po mjesecima važno je za sastavljanje platne bilance Republike Hrvatske na mjesečnoj razini, dok je razdvajanje prema zemljama potrebno kako bi se udovoljilo zahtjevima koje postavljaju Eurostat i Europska centralna banka.

Traženi podaci trebaju biti izraženi u kunama, pri čemu je iznose obračunate u stranoj valuti potrebno konvertirati u kune primjenjujući srednji tečaj Hrvatske narodne banke u trenutku fakturiranja.

Obrazac se sastoji od pet tablica koje je potrebno popuniti u skladu s uputama koje su navedene u nastavku.

2. UPUTE ZA POPUNJAVANJE IZVJEŠTAJNIH TABLICA

Izvještajne tablice (obrazac OS-HO – Transakcije rezidenata s nerezidentima povezanim s osiguranjem) nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom. Prije popunjavanja obrazac OS-HO potrebno je snimiti lokalno na računalo.

Podaci se unose za svako izvještajno razdoblje zasebno, a ne kumulativno.

Sva dodatna pitanja upućuju se na e-adresu [email protected].

Tablica P. Podaci o osobama za kontakt

Ova tablica sadrži podatke o osobama za kontakt: osobi odgovornoj za dostavljene podatke kao i osobi koja izvještaj popunjava. U slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima dostavljenih podataka ili ispravkom već dostavljenih podataka ili ako podaci uopće nisu dostavljeni, zaposlenici Odjela za statistiku platne bilance HNB-a obratit će se osobama čiji su podaci navedeni u ovoj tablici.

Slog u Tablici P. sadržava sljedeća obilježja:

1. Oznaka osobe

Unosi se šifra osobe s pridružene padajuće liste:

OS1 – Izvještaj popunio/-la

OS2 – Odgovorna osoba

Važno je napomenuti da su podaci za obje osobe obvezni. Ako je osoba koja popunjava izvještaj ujedno i odgovorna osoba, podaci se moraju upisati u dva retka. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

2. Ime i prezime

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe koja je popunila izvještaj i odgovorne osobe, pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

3. Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

4. E-adresa

Ovo obilježje popunjava se podatkom o e-adresi osobe za kontakt. E-adresa unesena u ovom polju adresa je na koju će biti poslane potvrde o primitku datoteke. Važno je provjeriti je li adresa ispravno upisana jer u protivnom potvrda neće biti dostavljena. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Tablica A. Ukupne usluge osiguranja

Ova tablica sadržava podatke o ukupnim zaračunatim bruto premijama i likvidiranim štetama u bruto iznosu za tri vrste osiguranja: osiguranje robe u prijevozu, neživotno osiguranje i životno osiguranje.

Slog u Tablici A. Ukupne usluge osiguranja:

1. Naziv stavke

Unosi se naziv stavke s pridružene padajuće liste:

A.1.1.- Zaračunate bruto premije za osiguranje robe u prijevozu – ukupne zaračunate bruto premije za osiguranje robe u prijevozu

A.1.2.- Likvidirane štete u bruto iznosu za osiguranje robe u prijevozu – ukupan bruto iznos likvidiranih šteta za osiguranje robe u prijevozu

A.2.1.- Zaračunate bruto premije za neživotno osiguranje – ukupne zaračunate bruto premije za ostala neživotna osiguranja

A.2.2.- Likvidirane štete u bruto iznosu za neživotno osiguranje – ukupan bruto iznos likvidiranih šteta za ostala neživotna osiguranja

A.3.1.- Zaračunate bruto premije za životno osiguranje – ukupne zaračunate bruto premije za životna osiguranja

A.3.2.- Likvidirane štete u bruto iznosu za životno osiguranje – ukupan bruto iznos likvidiranih šteta za životna osiguranja

2. Godina

Ovo obilježje popunjava se četveroznamenkastom oznakom godine s padajuće liste na koju se podaci odnose.

3. Mjesec

Ovo obilježje popunjava se oznakom mjeseca s padajuće liste na koji se podaci odnose.

4. Iznos (u kunama)

U ovo se polje unosi pripadajući iznos za pojedinu stavku u izvještajnom mjesecu. Iznosi se unose u kunama.

Tablica B. Transakcije s nerezidentima

U ovu se tablicu unose podaci o zaračunatim bruto premijama i likvidiranim štetama u bruto iznosu hrvatskih društava za osiguranje i reosiguranje i podružnica inozemnih društava za osiguranje nerezidentima prema navedenim vrstama osiguranja i prema zemljama nerezidenata te podaci o transakcijama po prijelaznim računima. (Npr.: nerezident prouzroči prometnu nezgodu u RH, a oštećeni rezident traži isplatu štete od domaćeg osiguravatelja. Domaći osiguravatelj isplaćuje štetu, ali refundira taj iznos, uvećan za proviziju, od inozemnog osiguravatelja s kojim ima korespodentni ugovor. Ukupni refundirani iznos upisuje se u poziciju 1.2. Priljev. Obratan je slučaj kada rezident prouzroči prometnu nezgodu nerezidentu. Oštećeni nerezident traži isplatu štete od svojeg nerezidentnog osiguravatelja. Nerezidentni osiguravatelj refundira iznos štete od rezidentnog osiguravatelja. Refundirani iznos upisuje se u poziciju 1.1. Odljev.)

Slog u Tablici B. Transakcije s nerezidentima sadržava sljedeća obilježja:

1. Naziv stavke

Unosi se naziv stavke s pridružene padajuće liste.

B.1.1. – Osiguranje robe u prijevozu – zaračunate bruto premije nerezidentima za osiguranje robe u prijevozu.

B.1.2.1. – Osiguranje robe u prijevozu – likvidirane štete u bruto iznosu-nerezidentu na temelju njegove police – likvidirane štete nerezidentima na temelju njihovih polica za osiguranje robe u prijevozu (npr. nerezident osigura robu u prijevozu kroz RH kod domaćeg osiguravatelja, pretrpi štetu i traži na temelju te police isplatu štete).

B.1.2.2. – Osiguranje robe u prijevozu – Likvidirane štete u bruto iznosu – nerezidentu na temelju police rezidenta – likvidirane štete nerezidentima na temelju polica rezidenata za osiguranje robe u prijevozu (npr. rezident osigura robu kod domaćeg osiguravatelja, proda robu strancu, a ta roba bude izgubljena ili oštećena; domaći osiguravatelj isplaćuje štetu stranom vlasniku robe na temelju police rezidenta).

B.2.1. – Neživotno osiguranje – zaračunate bruto premije nerezidentima po neživotnim osiguranjima isključujući osiguranje robe u prijevozu.

B.2.2.1. – Neživotno osiguranje – likvidirane štete u bruto iznosu – nerezidentu na temelju njegove police – likvidirane štete nerezidentima na temelju njihovih polica po neživotnim osiguranjima isključujući osiguranje robe u prijevozu (npr. nerezident osigura brodicu kod domaćeg osiguravatelja, pretrpi štetu i traži na temelju te police isplatu štete).

B.2.2.2. – Neživotno osiguranje – likvidirane štete u bruto iznosu – nerezidentu na temelju police rezidenta – likvidirane štete nerezidentima na temelju polica rezidenata po neživotnim osiguranjima isključujući osiguranje robe u prijevozu (npr. nerezident doživi prometnu nezgodu u RH, a krivac za nesreću je rezident koji ima policu kod domaćeg osiguravatelja; domaći osiguravatelj isplaćuje štetu nerezidentu na temelju police rezidenta).

B.3.1. – Životno osiguranje – zaračunate bruto premije za životno osiguranje.

B.3.2. – Životno osiguranje – likvidirane štete u bruto iznosu – bruto likvidirane štete za životno osiguranje.

B.3.3. – Dodatne osigurane svote – uključuje dohodak od investiranja matematičke pričuve osiguranja života koji pripada nerezidentima.

B.4.1. – Pružene pomoćne usluge – prihodi koji su domaći osiguravatelji i reosiguravatelji ostvarili od pružanja pomoćnih usluga nerezidentima. Ova pozicija obuhvaća i provizije koje su rezidentna društva za osiguranje i reosiguranje ostvarila od nerezidentnih društava za reosiguranje kao doprinos reosiguravatelja u troškovima cedenta.

B.4.2. – Primljene pomoćne usluge – odnosi se na iznose koje su zaračunali nerezidentni posrednici i zastupnici za pomoćne usluge pružene domaćim društvima za osiguranje i reosiguranje. Ova pozicija obuhvaća i provizije koje su nerezidentni posrednici, zastupnici, društva za osiguranje i reosiguranje zaračunali hrvatskim društvima za osiguranje i reosiguranje za pribavljanje usluga osiguranja i reosiguranja.

Napomena: Pomoćne usluge obuhvaćaju usluge posredovanja i zastupanja u osiguranju koje obavljaju posrednici i zastupnici te zastupničke usluge koje su pomoć kod osiguranja, kao što su konzultantske usluge, aktuarske usluge, procjena rizika i sl. U poziciju Pomoćne usluge ne treba uključiti provizije po prijelaznim računima.

B.5.1. – Premije predane u reosiguranje – premije koje su predane u reosiguranje inozemnom reosiguravatelju.

B.5.2. – Udio reosiguravatelja u likvidiranim štetama – udjeli inozemnog reosiguravatelja u likvidiranim štetama.

C.1.1. – Prijelazni račun – odljev – ukupne vrijednosti isplata nerezidentnim osiguravajućim društvima po prijelaznim računima, uvećane za eventualnu proviziju.

C.1.2. – Prijelazni račun – priljev – ukupne vrijednosti naplata od nerezidentnih osiguravajućih društava po prijelaznim računima, uvećane za naplaćenu proviziju.

2. Godina

Ovo obilježje popunjava se četveroznamenkastom oznakom godine s padajuće liste na koju se podaci odnose.

3. Mjesec

Ovo obilježje popunjava se oznakom mjeseca s padajuće liste na koji se podaci odnose.

4. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK.

5. Iznos (u kunama)

U ovo se polje unosi iznos za pojedinu stavku u izvještajnom mjesecu. Iznosi se unose u kunama.

Bitna napomena: Molimo da sve odljeve i priljeve po prijelaznim računima ne iskazujete ni u jednoj stavci osim u stavkama C.1.1. Prijelazni račun – odljev i C.1.2. Prijelazni račun – priljev koje su predviđene za transakcije po prijelaznim računima.

Tablica D. Stanje matematičke pričuve

U ovaj se dio obrasca unose podaci o stanju matematičke pričuve osiguranja života, i to onaj dio koji pripada nerezidentima.

Slog u Tablici D. Stanje mat. pričuve sadržava sljedeća obilježja:

1. Naziv stavke

Unosi se naziv stavke s pridružene padajuće liste:

D.1.1.- Stanje matematičke pričuve osiguranja života koja pripada nerezidentima

2. Godina

Ovo obilježje popunjava se četveroznamenkastom oznakom godine s padajuće liste na koju se podaci odnose.

3. Mjesec

Ovo obilježje popunjava se oznakom mjeseca s padajuće liste na koji se podaci odnose.

4. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK.

5. Stanje na kraju mjeseca (u kunama)

U ovo se polje unosi stanje matematičke pričuve osiguranja života koja pripada nerezidentima na kraju mjeseca. Iznosi se unose u kunama.

Važno!

Društva za reosiguranje u Tablicu A. Ukupne usluge osiguranja i u Tablicu B. Transakcije s nerezidentima od stavke B.1.1. do stavke B.3.3. upisuju transakcije aktivnih poslova reosiguranja, dok u Tablicu B. Transakcije s nerezidentima u stavke B.5.1. i B.5.2. upisuju transakcije pasivnih poslova reosiguranja (retrocesiju).

Napomena: U polja kojima je pridružena padajuća lista predviđeno je upisivanje vrijednosti s pridruženih padajućih lista. Svojevoljno upisivanje nekih drugih vrijednosti u navedena polja rezultirat će nemogućnošću prihvaćanja izvještaja u bazu u Hrvatskoj narodnoj banci.

Tablica E. Kreiranje datoteke

U Tablici E. Kreiranje datoteke potrebno je popuniti polja:

zeleno polje – u ovo polje unosi se matični broj izvještajne institucije u formatu od 8 znamenaka (s vodećom nulom)

narančasto polje – u ovo polje unosi se OIB izvještajne institucije u formatu od 11 znamenaka

žuto polje – u ovo polje unosi se godina, a u polju pokraj s padajuće liste odabire se tromjesečje za koje se podaci dostavljaju (Q1, Q2, Q3 ili Q4)

plavo polje – u ovo polje unosi se redni broj podnošenja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje. Ovo je polje bitno pri evidentiranju ispravaka.

Nakon što su podaci uneseni u tablice, potrebno je popunjenu Excel datoteku »Obrazac OS-HO« (http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom) pretvoriti u .xml datoteku. Pretvaranje se obavlja u radnom listu »Kreiranje datoteke« u kojem je opisan sam postupak (za pretvaranje u .xml datoteku potrebno je omogućiti izvođenje makronaredbi). Tako kreirana .xml datoteka automatski se sprema u istu mapu kao i prvotna Excel datoteka i spremna je za slanje u Hrvatsku narodnu banku putem web-aplikacije koja se nalazi na stranici https://www.hnb.hr/hnbapp/.

Detaljne Upute za rad s aplikacijom za dostavu datoteka o transakcijama hrvatskih rezidenata s nerezidentima povezanim s osiguranjem nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom.

3. Posebne napomene

3.1. Ispravak poslanog izvještaja

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan (naknadno pristigli podaci, storno police i sl.), omogućeno je višestruko slanje datoteke. Dakle, ako dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, Excel datoteku s ispravljenim podacima može se ponovno poslati s time da se u »Tablici E. Kreiranje datoteke« u plavo polje upisuje redni broj slanja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje.

Potrebno je naglasiti da se kao ispravak šalje kompletna datoteka, a ne datoteka koja sadrži samo ispravljeni podatak!

3.2. Slučaj da u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka koji su predmet ovog istraživanja

Ako u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka, izvještaj svejedno treba poslati. U tom slučaju tablice A., B. i D. bit će prazne, dok se tablice P. i E. trebaju popuniti te se takav izvještaj šalje po istom postupku.

3.3. Promjena osobe za kontakt

Korisnički račun vezan je za OIB izvještajne institucije i služi samo za prijenos podataka. S obzirom na to izdaje se samo jedan korisnički račun i njime se može koristiti više osoba. Nova osoba za kontakt svoje će podatke unijeti u izvještajnu tablicu te će novi podaci time biti preneseni u našu evidenciju. Pritom nije potrebno obavještavati HNB o promjenama osoba za kontakt. Ako se podaci za kontakt ne mijenjaju, Tablica P. ostaje ista.

VI. Uputa za popunjavanje obrasca TR-HT (prihodi i rashodi rezidentnih prijevoznika od pružanja transportnih usluga nerezidentima)

1. OPĆE NAPOMENE

Ovim obrascem prikupljaju se podaci o transportnim uslugama koje hrvatska transportna poduzeća pružaju nerezidentima. Ove informacije prikupljaju se tromjesečno, isključivo u svrhu kompilacije pozicije »Transport« i drugih s njom povezanih pozicija u platnoj bilanci Republike Hrvatske.

Pojam rezidenta definiran je člankom 2. stavkom 1. Odluke o prikupljanju podataka za

potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja čiji je ova Uputa sastavni dio.

Sve druge osobe koje nisu navedene u članku 2. stavku 1. Odluke smatraju se nerezidentima.

U ovaj obrazac informacije o prihodima i rashodima od pružanja transportnih usluga nerezidentima trebaju se iskazivati u trenutku njihova nastanka, a ne u trenutku plaćanja. Ove informacije trebaju biti izražene u kunama, pri čemu se iznosi plaćeni u stranoj valuti trebaju konvertirati u kune po tekućem tečaju (za nekonvertibilne valute treba primijeniti tržišni tečaj za američki dolar (USD), koji se potom konvertira u kune). Ukoliko precizni iznosi nastalih prihoda i/ili rashoda nisu poznati, dostatna je i pažljiva procjena njihova iznosa.

Informacije se trebaju unositi odvojeno za svaki mjesec tromjesečja za koje se obrazac popunjava. Osim po mjesecima, podatke je potrebno iskazati i prema zemljama nerezidenata kojima je pružena usluga odnosno od kojih je usluga primljena. Razdvajanje po mjesecima važno je za sastavljanje platne bilance Republike Hrvatske na mjesečnoj razini, dok je razdvajanje prema zemljama potrebno kako bi se udovoljilo zahtjevima koje postavljaju Eurostat i Europska centralna banka.

2. UPUTE ZA POPUNJAVANJE IZVJEŠTAJNIH TABLICA

Tablica P. Podaci o osobama za kontakt

Ova tablica sadrži podatke o osobama za kontakt: osobi odgovornoj za dostavljene podatke i osobi koja izvještaj popunjava. U slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima dostavljenih podataka ili ispravkom već dostavljenih podataka ili ako podaci uopće nisu dostavljeni, zaposlenici Odjela za statistiku platne bilance HNB-a obratit će se osobama čiji su podaci navedeni u ovoj tablici.

Sva dodatna pitanja upućuju se na e-adresu [email protected].

Slog u Tablici P. sadržava sljedeća obilježja:

1. Oznaka osobe

Unosi se šifra osobe s pridružene padajuće liste:

OS1 – Izvještaj popunio/-la

OS2 – Odgovorna osoba

Važno je napomenuti da su podaci za obje osobe obvezni. Ako je osoba koja popunjava izvještaj ujedno i odgovorna osoba, podaci se moraju upisati u dva retka. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

2. Osoba za kontakt

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe koja je popunila izvještaj i odgovorne osobe, pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

3. Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

4. E-adresa

Ovo obilježje popunjava se podatkom o e-adresi osobe za kontakt. E-adresa unesena u ovo polju adresa je na koju će se slati potvrde o primitku datoteke. Važno je provjeriti je li adresa ispravno upisana jer u protivnome potvrda neće biti dostavljena. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Tablica 1. Prihodi

Ova tablica sadržava podatke o prihodima koje su rezidenti iz TR-HT uzorka ostvarili od pružanja usluga nerezidentima. Ako poduzeće koje popunjava obrazac obavlja transportne usluge putem različitih vrsta prijevoza, potrebno je za svaku vrstu prijevoza zasebno popuniti vrste prihoda.

Slog u Tablici 1. Prihodi sadržava sljedeća obilježja:

1. Vrsta prijevoza

Unosi se šifra i naziv vrste prijevoza s pridružene padajuće liste:

1-cestovni

2-pomorski

3-riječni

4-zračni

5-željeznički

6-cjevovodni

7-prijenos električne energije

8-ostalo

2. Naziv stavke

U ovo se polje s pridružene padajuće liste odabire vrsta prihoda za koju se upisuju podaci:

A.1.- Prihodi od prodaje karata u inozemstvu

A.2.- Prihodi od prodaje karata nerezidentima u Republici Hrvatskoj

B.1.- Prihodi pri uvozu u Republiku Hrvatsku

B.2.- Prihodi pri izvozu iz Republike Hrvatske

B.3.- Ostali prijevoz robe za račun nerezidenta

C.1.- Trajno iznajmljivanje transportne opreme

C.2.1.1.- Iznajmljivanje transportne opreme s posadom za prijevoz putnika

C.2.1.2.- Iznajmljivanje transportne opreme s posadom za prijevoz robe

C.2.2.- Iznajmljivanje transportne opreme bez posade

C.3.- Agencijske usluge i usluge otpremništva

C.4.- Spasilačke operacije i tegljenje

C.5.- Ostali prihodi- specifikacija pozicije

U dijelu A. unose se podaci o prihodima od prodaje putničkih karata nerezidentima (uključujući i pristojbe za prtljagu i slične pristojbe te prihode od osobne potrošnje putnika tijekom putovanja).

Budući da se pretpostavlja da rezidentnost putnika nije poznata, potrebno je popuniti samo poziciju A.1., u koju se unosi ukupan prihod od prodaje putničkih karata u inozemstvu.

Iznimno, ako je poduzeću poznata rezidentnost svakog putnika, popunjava se i pozicija A.2., u koju se unosi prihod od prodaje putničkih karata nerezidentima u RH (u tom slučaju i u poziciju A.1. upisuje se samo prihod od prodaje putničkih karata nerezidentima u inozemstvu).

U dijelu B. unose se podaci o prihodima od međunarodnog prijevoza robe. Izdvojeno se iskazuju prihodi vezani uz prijevoz robe koja se uvozi u RH, prijevoz robe koja se izvozi iz RH (bez obzira na to je li usluga obavljena za račun rezidenta ili za račun nerezidenta) te ostali prijevoz robe za račun nerezidenta (prijevoz robe između trećih zemalja, prijevoz robe u tranzitu kroz RH, prijevoz poštanskih pošiljaka inozemnih pošiljatelja i slično).

U dijelu C. unose se prihodi od pružanja ostalih usluga nerezidentima. U pozicije C.1., C.2.1.1., C.2.1.2. i C.2.2. upisuju se prihodi od iznajmljivanja transportne opreme nerezidentima. U poziciju C.1. unosi se trajno iznajmljivanje, pod čime se podrazumijeva iznajmljivanje opreme na vrlo dugi rok, koji približno odgovara ekonomskom vijeku te opreme. Kod iznajmljivanja opreme na kraći rok, razdvajaju se prihodi od iznajmljivanja opreme s posadom (pozicije C.2.1.1. i C.2.1.2., ovisno o namjeni opreme) od onog bez posade (pozicija C.2.2.). Pozicija C.3. uključuje prihode koje ostvaruju rezidenti od organizacije prijevoza, prodaje karata, usluge otpremništva i sl. Pozicija C.4. obuhvaća usluge tegljenja, pilotiranja, spasilačke peracije, usluge vučne službe i sl. U poziciju C.5. unose se ostali prihodi od pružanja usluga nerezidentima, pri čemu ova pozicija treba obuhvatiti samo one usluge koje su (izravno ili neizravno) vezane uz pružanje transportnih usluga. Za ovu poziciju potrebno je prikazati i specifikaciju po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upisuje se u polje Napomena.

3. Godina

Ovo obilježje popunjava se četveroznamenkastom oznakom godine s padajuće liste na koju se podaci odnose.

4. Mjesec

Ovo obilježje popunjava se oznakom mjeseca s padajuće liste na koji se podaci odnose.

5. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK.

6. Iznos (u kunama)

U ovo se polje unosi iznos prihoda za odabranu stavku i zemlju ostvaren u mjesecu za koji se izvještava od pružanja usluga nerezidentima. Iznosi se unose u kunama.

7. Napomena

U ovo polje unosi se dodatni opis pojedine stavke, a obvezan je za stavku C5.- Ostali prihodi – specifikacija pozicije.

Tablica 2. Rashodi

Ova tablica sadržava podatke o rashodima koje su rezidenti iz TR-HT uzorka ostvarili obavljanjem transportnih usluga, a koji su plaćeni ili će biti plaćeni nerezidentima. Ako poduzeće koje popunjava obrazac obavlja transportne usluge putem različitih vrsta prijevoza, potrebno je za svaku vrstu prijevoza zasebno popuniti vrste rashoda.

Slog u Tablici 2. Rashodi sadržava sljedeća obilježja:

1. Vrsta prijevoza

Unosi se šifra i naziv vrste prijevoza s pridružene padajuće liste:

1 – cestovni

2 – pomorski

3 – riječni

4 – zračni

5 – željeznički

6 – cjevovodni

7 – prijenos električne energije

8 – ostalo

2. Naziv stavke

U ovo se polje s pridružene padajuće liste odabire vrsta rashoda za koju se upisuju podaci:

D.1. – Trajno unajmljivanje transportne opreme

D.2.1.1. – Unajmljivanje transportne opreme s posadom za prijevoz putnika

D.2.1.2. – Unajmljivanje transportne opreme s posadom za prijevoz robe

D.2.2. – Unajmljivanje transportne opreme bez posade

D.3. – Manipulacija i kontrola robe

D.4. – Lučke, terminalske i druge pristojbe

D.5. – Održavanje transportne opreme i manji popravci u inozemstvu

D.6. – Spasilačke operacije i tegljenje

D.7. – Agencijske usluge i usluge otpremništva

D.8. – Gorivo i opskrba

D.9. – Nadnice inozemne posade

D.10. – Ostali troškovi – specifikacija pozicije

Pozicije D.1., D.2.1.1., D.2.1.2. i D.2.2. popunjavaju se analogno istovjetnim pozicijama u Tablici 1. Prihodi u dijelu C (molim vidjeti upute koje se odnose na taj dio).

Pozicija D.3. Manipulacija i kontrola robe uključuje usluge kao što su: ukrcavanje i iskrcavanje tereta, skladištenje, pakiranje i prepakiranje te slične usluge povezane s manipulacijom i kontrolom robe u prijevozu.

Pozicija D.4. Lučke, terminalske i druge pristojbe uključuje usluge povezane s lučkim uslugama, uslugama priveza i unajmljivanja veza, aerodromske usluge, pristojbe za prelet, navigacijske usluge, usluge na željezničkoj postaji, usluge autobusnih terminala i usluge korištenja garaža, usluge parkiranja, cestarine, tunelarine i mostarine i sl.

Pozicija D.5. Održavanje i manji popravci opreme uključuje usluge održavanja, čišćenja prijevoznih sredstva i opreme te manje popravke prijevoznih sredstava i opreme.

Pozicija D.6. Spasilačke operacije i tegljenje uključuje usluge tegljenja, usluge pilotiranja, spasilačke operacije, usluge vučne službe i sl.

Pozicija D.7. Agencijske usluge i usluge otpremništva uključuje rashode koje ostvaruju rezidenti pri organizaciji prijevoza, prodaji karata, otpremništva i sl.

Pozicija D.8. Gorivo i opskrba uključuje vrijednost goriva i ostale robe kupljene u inozemstvu kojom se opskrbljuju prijevozna sredstva.

Pozicija D.9. Nadnice inozemne posade uključuje iznose nadnica koje su plaćene posadi – nerezidentima.

Pozicija D.10. treba sadržavati sve ostale troškove plaćene nerezidentima, koji su vezani uz obavljanje transportnih usluga. Ovu poziciju potrebno je i specificirati po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upisuje se u polje Napomena.

3. Godina

Ovo obilježje popunjava se četveroznamenkastom oznakom godine s padajuće liste na koju se podaci odnose.

4. Mjesec

Ovo obilježje popunjava se oznakom mjeseca s padajuće liste na koji se podaci odnose.

5. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK.

6. Iznos (u kunama)

U ovo se polje unosi iznos rashoda za odabranu stavku i zemlju ostvaren u mjesecu za koji se izvještava od obavljanja transportnih usluga, a koji su plaćeni ili će biti plaćeni nerezidentima. Iznosi se unose u kunama.

7. Napomena

U ovo polje unosi se dodatni opis pojedine stavke, a obvezan je za stavku D10. Ostali troškovi – specifikacija pozicije.

Napomena: U polja kojima je pridružena padajuća lista predviđeno je upisivanje vrijednosti s pridruženih padajućih lista. Svojevoljno upisivanje nekih drugih vrijednosti u navedena polja rezultirat će nemogućnošću prihvaćanja izvještaja u bazu u Hrvatskoj narodnoj banci.

Tablica E. Kreiranje datoteke

U Tablici E. Kreiranje datoteke potrebno je popuniti polja:

zeleno polje – u ovo polje unosi se matični broj izvještajne institucije u formatu od 8 znamenaka (s vodećom nulom)

narančasto polje – u ovo polje unosi se OIB izvještajne institucije u formatu od 11 znamenaka

žuto polje – u ovo polje unosi se godina, a u polju pokraj s padajuće liste odabire se tromjesečje za koje se podaci dostavljaju (Q1, Q2, Q3 ili Q4)

plavo polje – u ovo polje unosi se redni broj podnošenja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje. Ovo polje je bitno pri evidentiranju ispravaka.

Nakon što su podaci uneseni u tablice, potrebno je popunjenu Excel datoteku »Obrazac TR-HT« (http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom) pretvoriti u .xml datoteku. Pretvaranje se obavlja u radnom listu »E. Kreiranje datoteke« u kojem je opisan sam postupak (za pretvaranje u .xml datoteku potrebno je omogućiti izvođenje makronaredbi). Tako kreirana .xml datoteka automatski se sprema u istu mapu kao i prvotna Excel datoteka i spremna je za slanje u Hrvatsku narodnu banku putem web-aplikacije koja se nalazi na stranici https://www.hnb.hr/hnbapp/.

Detaljne Upute za rad s aplikacijom za dostavu datoteka o transakcijama povezanim s međunarodnim prijevozom nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom.

3. POSEBNE NAPOMENE

3.1. Ispravak poslanog izvještaja

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan (naknadno pristigli podaci, storno računa i sl.), omogućeno je višestruko slanje datoteke. Dakle, ako dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, Excel datoteku s ispravljenim podacima može se ponovno poslati s time da u »Tablici E. Kreiranje datoteke« u plavo polje treba upisati redni broj slanja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje.

Potrebno je naglasiti da se kao ispravak šalje kompletna datoteka, a ne datoteka koja sadržava samo ispravljeni podatak!

3.2. Slučaj da u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka koji su predmet ovog istraživanja

Ako u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka, izvještaj svejedno treba poslati. U tom slučaju tablice 1. i 2. bit će prazne, dok se tablice P. i E. trebaju popuniti te se takav izvještaj šalje po istom postupku.

3.3. Promjena osobe za kontakt

Korisnički račun vezan je za OIB izvještajne institucije i služi samo za prijenos podataka. S obzirom na to izdaje se samo jedan korisnički račun i njime se može koristiti više osoba. Nova osoba za kontakt svoje će podatke unijeti u izvještajnu tablicu te će novi podaci time biti preneseni u našu evidenciju. Pritom nije potrebno obavještavati HNB o promjenama osoba za kontakt. Ako se podaci za kontakt ne mijenjaju, Tablica P. ostaje ista.

VII. Upita za popunjavanje obrasca TR-HO (prateće usluge u transportu nerezidentnim prijevoznicima i drugim nerezidentima)

1. OPĆE NAPOMENE

Ovim obrascem prikupljaju se podaci o pratećim uslugama koje hrvatska poduzeća pružaju inozemnim prijevoznicima i drugim nerezidentima. Ove informacije prikupljaju se tromjesečno, isključivo u svrhu kompilacije pozicije »Transport« i drugih s njom povezanih pozicija u platnoj bilanci Republike Hrvatske.

Pojam rezidenta definiran je člankom 2. stavkom 1. Odluke o prikupljanju podataka zapotrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja čiji je ova Uputa sastavni dio.

Sve druge osobe koje nisu navedene u članku 2. stavku 1. Odluke smatraju se nerezidentima.

U ovom obrascu informacije o prihodima i rashodima od pružanja usluga povezanih s transportom nerezidentima trebaju se iskazivati u trenutku njihova nastanka, a ne u trenutku plaćanja. Ove informacije trebaju biti izražene u kunama, pri čemu se iznosi plaćeni u stranoj valuti trebaju konvertirati u kune po tekućem tečaju (za nekonvertibilne valute treba koristiti tržišni tečaj za američki dolar (USD), koji se potom konvertira u kune). Ukoliko precizni iznosi nastalih prihoda i/ili rashoda nisu poznati, dostatna je i pažljiva procjena njihova iznosa.

Informacije se trebaju unositi odvojeno za svaki mjesec tromjesečja za koje se obrazac popunjava. Osim po mjesecima, podatke je potrebno iskazati i prema zemljama nerezidenata kojima je pružena usluga odnosno od kojih je usluga primljena. Razdvajanje po mjesecima važno je za sastavljanje platne bilance Republike Hrvatske na mjesečnoj razini, dok je razdvajanje prema zemljama potrebno kako bi se udovoljilo zahtjevima koje postavljaju Eurostat i Europska centralna banka.

2. UPUTE ZA POPUNJAVANJE IZVJEŠTAJNIH TABLICA

Tablica P. Podaci o osobama za kontakt

Ova tablica sadržava podatke o osobama za kontakt: osobi odgovornoj za dostavljene podatke i osobi koja izvještaj popunjava. U slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima dostavljenih podataka ili ispravkom već dostavljenih podataka ili ako podaci uopće nisu dostavljeni, zaposlenici Odjela za statistiku platne bilance HNB-a obratit će se osobama čiji su podaci navedeni u ovoj tablici.

Sva dodatna pitanja upućuju se na e-adresu: [email protected].

Slog u Tablici P. sadržava sljedeća obilježja:

1. Oznaka osobe

Unosi se šifra osobe s pridružene padajuće liste:

OS1 – Izvještaj popunio/-la

OS2 – Odgovorna osoba

Važno je napomenuti da su podaci za obje osobe obvezni. Ako je osoba koja popunjava izvještaj ujedno i odgovorna osoba, podaci se moraju upisati u dva retka. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

2. Osoba za kontakt

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe koja je popunila izvještaj i odgovorne osobe, pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

3. Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

4. E-adresa

Ovo obilježje popunjava se podatkom o e-adresi osobe za kontakt. E-adresa unesena u ovo polje adresa je na koju će se slati potvrde o primitku datoteke. Važno je provjeriti je li adresa ispravno upisana jer u protivnome potvrda neće biti dostavljena. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Tablica 1. Prihodi

Ova tablica sadržava podatke o prihodima koje su rezidenti iz TR-HO uzorka ostvarili od pružanja usluga nerezidentima. Ako poduzeće koje popunjava obrazac obavlja prateće usluge u transportu putem različitih vrsta prijevoza, potrebno je za svaku vrstu prijevoza zasebno popuniti vrste prihoda.

Slog u Tablici 1. Prihodi sadržava sljedeća obilježja:

1. Vrsta prijevoza

Unosi se šifra i naziv vrste prijevoza s pridružene padajuće liste:

1 – cestovni

2 – pomorski

3 – riječni

4 – zračni

5 – željeznički

6 – cjevovodni

7 – prijenos električne energije

8 – ostalo

2. Naziv stavke

U ovo se polje s pridružene padajuće liste odabire vrsta prihoda za koju se upisuju podaci:

A.1. – Manipulacija i kontrola robe

A.2. – Lučke, terminalske i druge pristojbe

A.3. – Održavanje i manji popravci opreme

A.4. – Spasilačke operacije i tegljenje

A.5. – Agencijske usluge i usluge otpremništva

A.6. – Gorivo i opskrba

A.7. – Ostali prihodi – specifikacija pozicije

Prihodi od pružanja pratećih usluga u transportu inozemnim prijevoznicima i drugim nerezidentima su:

A.1. Manipulacija i kontrola robe uključuje usluge kao što su: ukrcavanje i iskrcavanje tereta, skladištenje, pakiranje i prepakiranje te slične usluge povezane s manipulacijom i kontrolom robe u prijevozu.

A.2. Lučke, terminalske i druge pristojbe uključuje usluge povezane s lučkim uslugama, uslugama priveza i iznajmljivanja veza, aerodromske usluge, pristojbe za prelet, navigacijske usluge, usluge na željezničkoj postaji, usluge autobusnih terminala i usluge korištenja garaža, usluga parkiranja, cestarine, tunelarine i mostarine i sl.

A.3. Održavanje i manji popravci opreme uključuje usluge održavanja, čišćenja prijevoznih sredstva i opreme te manje popravke prijevoznih sredstava i opreme.

A.4. Spasilačke operacije i tegljenje uključuje usluge tegljenja, usluge pilotiranja, spasilačke operacije, usluge vučne službe i sl.

A.5. Agencijske usluge i usluge otpremništva uključuju provizije koje ostvaruju rezidenti kod organizacije prijevoza, prodaje karata i sl.

A.6. Gorivo i opskrba uključuje vrijednost goriva i ostale robe kojom se opskrbljuju nerezidentna prijevozna sredstva.

A.7. Ostali prihodi treba sadržavati sve ostale prihode naplaćene od inozemnih prijevoznika, a koji su vezani uz obavljanje transportnih usluga. Ovu uslugu potrebno je i specificirati po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upisuje se u polje Napomena.

3. Godina

Ovo obilježje popunjava se četveroznamenkastom oznakom godine s padajuće liste na koju se podaci odnose.

4. Mjesec

Ovo obilježje popunjava se oznakom mjeseca s padajuće liste na koji se podaci odnose.

5. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK.

6. Iznos (u kunama)

U ovo se polje unosi iznos prihoda za odabranu stavku i zemlju ostvaren u mjesecu za koji se izvještava od pružanja usluga nerezidentima. Iznosi se unose u kunama.

7. Napomena

U ovo polje unosi se dodatni opis pojedine stavke, a obvezan je za stavku A7. Ostali prihodi – specifikacija pozicije.

Tablica 2. Rashodi

U ovu tablicu upisuju se eventualni troškovi plaćeni inozemnim prijevoznicima, a koji su vezani uz obavljanje pratećih usluga u transportu nerezidentima. Ako poduzeće koje popunjava obrazac obavlja pomoćne transportne usluge putem različitih vrsta prijevoza, potrebno je za svaku vrstu prijevoza zasebno popuniti vrste rashoda.

Slog u Tablici 2. Rashodi sadržava sljedeća obilježja:

1. Vrsta prijevoza

Unosi se šifra i naziv vrste prijevoza s pridružene padajuće liste:

1 – cestovni

2 – pomorski

3 – riječni

4 – zračni

5 – željeznički

6 – cjevovodni

7 – prijenos električne energije

8 – ostalo

2. Naziv stavke

Unosi se šifra i naziv stavke s pridružene padajuće liste:

B1. Plaćanja inozemnim prijevoznicima – specifikacija pozicije

3. Godina

Ovo obilježje popunjava se četveroznamenkastom oznakom godine s padajuće liste na koju se podaci odnose.

4. Mjesec

Ovo obilježje popunjava se oznakom mjeseca s padajuće liste na koji se podaci odnose.

5. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK.

6. Iznos (u kunama)

U ovo se polje unosi iznos rashoda ostvaren u mjesecu za koji se izvještava, a koji su plaćeni ili će biti plaćeni nerezidentima i vezani su uz obavljanje pratećih usluga u transportu. Iznosi se unose u kunama.

7. Napomena

U ovo polje obavezno se unosi dodatni opis stavke B1. Plaćanja inozemnim prijevoznicima – specifikacija pozicije.

Napomena: U polja kojima je pridružena padajuća lista predviđeno je upisivanje vrijednosti s pridruženih padajućih lista. Svojevoljno upisivanje nekih drugih vrijednosti u navedena polja rezultirat će nemogućnošću prihvaćanja izvještaja u bazu u Hrvatskoj narodnoj banci.

Tablica E. Kreiranje datoteke

U Tablici E. Kreiranje datoteke potrebno je popuniti polja:

zeleno polje – u ovo polje unosi se matični broj izvještajne institucije u formatu od 8 znamenaka (s vodećom nulom)

narančasto polje – u ovo polje unosi se OIB izvještajne institucije u formatu od 11 znamenaka

žuto polje – u ovo polje unosi se godina, a u polju pokraj s padajuće liste odabire se tromjesečje za koje se podaci dostavljaju (Q1, Q2, Q3 ili Q4)

plavo polje – u ovo polje unosi se redni broj podnošenja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje. Ovo polje je bitno pri evidentiranju ispravaka.

Nakon što su podaci uneseni u tablice, potrebno je popunjenu Excel datoteku »Obrazac TR-HO« (http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom) pretvoriti u .xml datoteku. Pretvaranje se obavlja u radnom listu »Kreiranje datoteke« u kojem je opisan sam postupak (za pretvaranje u .xml datoteku potrebno je omogućiti izvođenje makronaredbi). Tako kreirana .xml datoteka automatski se sprema u istu mapu kao i prvotna Excel datoteka i spremna je za slanje u Hrvatsku narodnu banku putem web-aplikacije koja se nalazi na stranici https://www.hnb.hr/hnbapp/.

Detaljne Upute za rad s aplikacijom za dostavu datoteka o transakcijama povezanim s međunarodnim prijevozom nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom.

3. POSEBNE NAPOMENE

3.1. Ispravak poslanog izvještaja

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan (naknadno pristigli podaci, storno računa i sl.), omogućeno je višestruko slanje datoteke. Dakle, ako dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, Excel datoteku s ispravljenim podacima možete ponovno poslati s time da u »Tablici E. Kreiranje datoteke« u plavo polje trebate upisati redni broj slanja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje.

Potrebno je naglasiti da se kao ispravak šalje kompletna datoteka, a ne datoteka koja sadržava samo ispravljeni podatak!

3.2. Slučaj da u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka koji su predmet ovog istraživanja

Ako u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka, izvještaj svejedno treba poslati. U tom slučaju tablice 1. i 2. bit će prazne dok se tablice P. i E. trebaju popuniti te se takav izvještaj šalje po istom postupku.

3.3. Promjena osobe za kontakt

Korisnički račun vezan je za OIB izvještajne institucije i služi samo za prijenos podataka. S obzirom na to izdaje se samo jedan korisnički račun i njime se može koristiti više osoba. Nova osoba za kontakt svoje će podatke unijeti u izvještajnu tablicu te će novi podaci time biti preneseni u našu evidenciju. Pritom nije potrebno obavještavati HNB o promjenama osoba za kontakt. Ako se podaci za kontakt ne mijenjaju, Tablica P. ostaje ista.

VIII. Uputa za popunjavanje obrasca TR-IT (usluge nerezidentnih prijevoznika rezidentima)

1. OPĆE NAPOMENE

Ovim obrascem prikupljaju se informacije o transportnim uslugama koje nerezidentne pravne osobe koje pružaju transportne usluge pružaju rezidentima. Ove informacije prikupljaju se tromjesečno, isključivo u svrhu kompilacije pozicije »Transport« i drugih s njom povezanih pozicija u platnoj bilanci Republike Hrvatske.

Pojam rezidenta definiran je člankom 2. stavkom 1. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja čiji je ova Uputa sastavni dio.

Sve druge osobe koje nisu navedene u članku 2. stavku 1. Odluke smatraju se nerezidentima.

U ovom obrascu informacije o prihodima i rashodima koji su predmet ovog izvještaja trebaju se iskazivati u trenutku njihova nastanka, a ne u trenutku plaćanja. Ove informacije trebaju biti izražene u kunama, pri čemu se iznosi plaćeni u stranoj valuti trebaju konvertirati u kune po tekućem tečaju (za nekonvertibilne valute treba koristiti tržišni tečaj za američki dolar (USD), koji se potom konvertira u kune). Ukoliko precizni iznosi nastalih prihoda i/ili rashoda nisu poznati, dostatna je i pažljiva procjena njihova iznosa.

Informacije se trebaju unositi odvojeno za svaki mjesec tromjesečja za koje se obrazac popunjava. Osim po mjesecima, podatke je potrebno iskazati i prema zemljama nerezidenata kojima je pružena usluga odnosno od kojih je usluga primljena. Razdvajanje po mjesecima važno je za sastavljanje platne bilance Republike Hrvatske na mjesečnoj razini, dok je razdvajanje prema zemljama potrebno kako bi se udovoljilo zahtjevima koje postavljaju Eurostat i Europska centralna banka.

UPUTE ZA Popunjavanje IZVJEŠTAJNIH tablicA

Tablica P. Podaci o osobama za kontakt

Ova tablica sadržava podatke o osobama za kontakt: osobi odgovornoj za dostavljene podatke i osobi koja izvještaj popunjava. U slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima dostavljenih podataka ili ispravkom već dostavljenih podataka ili ako podaci uopće nisu dostavljeni, zaposlenici Odjela za statistiku platne bilance HNB-a obratit će se osobama čiji su podaci navedeni u ovoj tablici.

Sva dodatna pitanja upućuju se na e-adresu [email protected].

Slog u Tablici P. sadržava sljedeća obilježja:

1. Oznaka osobe

Unosi se šifra osobe s pridružene padajuće liste:

OS1 – Izvještaj popunio/-la

OS2 – Odgovorna osoba

Važno je napomenuti da su podaci za obje osobe obvezni. Ako je osoba koja popunjava izvještaj ujedno i odgovorna osoba, podaci se moraju upisati u dva retka. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

2. Osoba za kontakt

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe koja je popunila izvještaj i odgovorne osobe, pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

3. Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

4. E-adresa

Ovo obilježje popunjava se podatkom o e-adresi osobe za kontakt. E-adresa unesena u ovo polje adresa je na koju će se slati potvrde o primitku datoteke. Važno je provjeriti je li adresa ispravno upisana jer u protivnome potvrda neće biti dostavljena. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Tablica 1. Prihodi

Ova tablica sadržava podatke o prihodima koje su nerezidenti ostvarili od pružanja usluga rezidentima.

Ako poduzeće koje popunjava upitnik izvještava o različitim vrstama prijevoza, potrebno je za svaku vrstu prijevoza zasebno popuniti vrste prihoda.

Slog u Tablici 1. Prihodi sadržava sljedeća obilježja:

1. Vrsta prijevoza

Unosi se šifra i naziv vrste prijevoza s pridružene padajuće liste:

1 – cestovni

2 – pomorski

3 – riječni

4 – zračni

5 – željeznički

6 – cjevovodni

7 – prijenos električne energije

8 – ostalo

2. Naziv stavke

U ovo se polje s pridružene padajuće liste odabire vrsta prihoda za koju se popunjavaju podaci:

A.1. – Prodaja karata u Republici Hrvatskoj

A.2. – Prodaja karata hrvatskim rezidentima u inozemstvu

B.1. – Prijevoz robe hrvatskih poduzeća unutar RH ili u tranzitu kroz druge zemlje

B.2. – Prijevoz poštanskih pošiljki iz RH

C.1. – Ostali prihodi inozemnih prijevoznika – specifikacija pozicije

U dio A. unose se podaci o prihodima nerezidentnih prijevoznika od prodaje putničkih karata rezidentima (uključujući i pristojbe za prtljagu i slične pristojbe, te prihode od osobne potrošnje putnika tijekom putovanja). Obzirom da se pretpostavlja da rezidentnost putnika nije poznata, potrebno je popuniti samo poziciju A.1., u koju se unosi ukupan prihod od prodaje putničkih karata u Republici Hrvatskoj.

Iznimno, ako je poduzeću poznata rezidentnost svakog putnika, popunjava se i pozicija A.2., u koju se unosi prihod od prodaje putničkih karata hrvatskim rezidentima u inozemstvu (u tom slučaju, i u poziciju A.1. upisuje se samo prihod od prodaje putničkih karata rezidentima u Republici Hrvatskoj).

Dio B. odnosi se na o prihode nerezidentnih prijevoznika od prijevoza robe rezidenata. U poziciju B.1. unose se prihodi od prijevoza robe rezidenata unutar Republike Hrvatske i u tranzitu kroz druge zemlje. VAŽNO: U ovu poziciju ne unose se prihodi od prijevoza robe pri uvozu u Republiku Hrvatsku niti pri izvozu iz Republike Hrvatske.

U poziciju B.2. unose se prihodi od prijevoza poštanskih pošiljki iz Republike Hrvatske u inozemstvo ili unutar Republike Hrvatske (ali ne i prihodi od prijevoza poštanskih pošiljki iz inozemstva u Republiku Hrvatsku).

U dio C. unose se eventualni prihodi nerezidentnih prijevoznika od pružanja ostalih usluga rezidentima, a koje su vezane uz pružanje transportnih usluga. Za ovu poziciju potrebno je prikazati i specifikaciju po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upišite u kolonu Napomena.

3. Godina

Ovo obilježje popunjava se četveroznamenkastom oznakom godine s padajuće liste na koju se podaci odnose.

4. Mjesec

Ovo obilježje popunjava se oznakom mjeseca s padajuće liste na koji se podaci odnose.

5. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK.

6. Iznos (u kunama)

U ovo se polje unosi iznos prihoda nerezidenata za odabranu stavku i zemlju ostvaren u mjesecu za koji se izvještava od pružanja usluga rezidentima. Iznosi se unose u kunama.

7. Napomena

U ovo polje unosi se dodatni opis pojedine stavke, a obvezan je za stavku C.1. Ostali prihodi inozemnih prijevoznika – specifikacija pozicije.

Tablica 2. Rashodi

Ova tablica sadržava podatke o rashodima koje su nerezidenti ostvarili od pružanja usluga rezidentima.

Ako poduzeće koje popunjava upitnik izvještava o različitim vrstama prijevoza, potrebno je za svaku vrstu prijevoza zasebno popuniti vrste rashoda.

Slog u Tablici 2. Rashodi sadržava sljedeća obilježja:

1. Vrsta prijevoza

Unosi se šifra i naziv vrste prijevoza s pridružene padajuće liste:

1 – cestovni

2 – pomorski

3 – riječni

4 – zračni

5 – željeznički

6 – cjevovodni

7 – prijenos električne energije

8 – ostalo

2. Naziv stavke

U ovo se polje s pridružene padajuće liste odabire vrsta rashoda za koju se upisuju podaci:

D.1. Agencijske provizije

D.2. Ostali rashodi inozemnih prijevoznika – specifikacija pozicije

U dijelu D. iskazuju se troškovi nerezidentnih prijevoznika pri obavljanju transportnih usluga, a koji su plaćeni (ili će biti plaćeni) rezidentima.

U poziciju D.1. unose se agencijske provizije koje rezidentne agencije naplaćuju nerezidentnim prijevoznicima za prodaju njihovih usluga u Republici Hrvatskoj.

Pozicija D.2. treba sadržavati sve ostale troškove nerezidentnih prijevoznika plaćene rezidentima, koji su vezani uz obavljanje transportnih usluga. Ovu poziciju potrebno je i specificirati po elementima od kojih se sastoji. Naziv specifikacije upisuje se u polje Napomena.

3. Godina

Ovo obilježje popunjava se četveroznamenkastom oznakom godine s padajuće liste na koju se podaci odnose.

4. Mjesec

Ovo obilježje popunjava se oznakom mjeseca s padajuće liste na koji se podaci odnose.

5. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK.

6. Iznos (u kunama)

U ovo se polje unosi iznos rashoda nerezidentnih prijevoznika ostvaren u mjesecu za koji se izvještava, a koji su plaćeni rezidentima. Iznosi se unose u kunama.

7. Napomena

U ovo polje unosi se dodatni opis pojedine stavke, a obvezan je za stavku D.2. Ostali rashodi inozemnih prijevoznika – specifikacija pozicije.

Napomena: U polja kojima je pridružena padajuća lista predviđeno je upisivanje vrijednosti s pridruženih padajućih lista. Svojevoljno upisivanje nekih drugih vrijednosti u navedena polja rezultirat će nemogućnošću prihvaćanja izvještaja u bazu u Hrvatskoj narodnoj banci.

Tablica E. Kreiranje datoteke

U Tablici E. Kreiranje datoteke potrebno je popuniti polja:

• zeleno polje – u ovo polje unosi se matični broj izvještajne institucije u formatu od 8 znamenaka (s vodećom nulom)

• narančasto polje – u ovo polje unosi se OIB izvještajne institucije u formatu od 11 znamenaka

• žuto polje – u ovo polje unosi se godina, a u polju pokraj s padajuće liste odabire se tromjesečje za koje se podaci dostavljaju (Q1, Q2, Q3 ili Q4)

• plavo polje – u ovo polje unosi se redni broj podnošenja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje. Ovo polje je bitno prilikom evidentiranja ispravaka.

Nakon što su podaci uneseni u tablice, potrebno je popunjenu Excel datoteku »Obrazac TR-IT« (http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom) pretvoriti u .xml datoteku. Pretvaranje se obavlja u radnom listu »Kreiranje datoteke« u kojem je opisan sam postupak (za pretvaranje u .xml datoteku potrebno je omogućiti izvođenje makronaredbi). Tako kreirana .xml datoteka automatski se sprema u istu mapu kao i prvotna Excel datoteka i spremna je za slanje u Hrvatsku narodnu banku putem web-aplikacije koja se nalazi na stranici https://www.hnb.hr/hnbapp/.

Detaljne Upute za rad s aplikacijom za dostavu datoteka o transakcijama povezanim s međunarodnim prijevozom nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom.

3. POSEBNE NAPOMENE

3.1. Ispravak poslanog izvještaja

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan (naknadno pristigli podaci, storno računa i sl.), omogućeno je višestruko slanje datoteke. Dakle, ako dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, Excel datoteku s ispravljenim podacima možete ponovno poslati s time da u »Tablici E. Kreiranje datoteke« u plavo polje trebate upisati redni broj slanja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje.

Potrebno je naglasiti da se kao ispravak šalje kompletna datoteka, a ne datoteka koja sadrži samo ispravljeni podatak!

3.2. Slučaj da u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka koji su predmet ovog istraživanja

Ako u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka, izvještaj svejedno treba poslati. U tom slučaju tablice 1. i 2. bit će prazne, dok se tablice P. i E. trebaju popuniti te se takav izvještaj šalje po istom postupku.

3.3. Promjena osobe za kontakt

Korisnički račun vezan je za OIB izvještajne institucije i služi samo za prijenos podataka. S obzirom na to izdaje se samo jedan korisnički račun i njime se može koristiti više osoba. Nova osoba za kontakt svoje će podatke unijeti u izvještajnu tablicu te će novi podaci time biti preneseni u našu evidenciju. Pritom nije potrebno obavještavati HNB o promjenama osoba za kontakt. Ako se podaci za kontakt ne mijenjaju, Tablica P. ostaje ista.

IX. Uputa za popunjavanje obrasca OPL-M (upitnik o poslovima oplemenjivanja s inozemstvom)

1. OPĆE NAPOMENE

Ovim se obrascem prikupljaju podaci o uslugama oplemenjivanja koje rezidenti pružaju nerezidentima i obratno te o tokovima robe povezanima s uslugama oplemenjivanja. Pod uslugama oplemenjivanja smatraju se operacije transformacije, dogradnje, sastavljanja, obnavljanja, poboljšanja i sl., s ciljem proizvodnje nove ili značajno poboljšane robe. To nužno ne uključuje promjenu u klasifikaciji proizvoda. Iznosi se iskazuju u kunama, pri čemu se iznosi obračunati u stranoj valuti trebaju konvertirati u kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan transakcije.

Pojam nerezidenta definiran je člankom 2. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja čiji je ova Uputa sastavni dio.

2. UPUTE ZA POPUNJAVANJE IZVJEŠTAJNIH TABLICA

Tablica P. Podaci o osobama za kontakt

Ova tablica sadržava podatke o osobama za kontakt: osobi odgovornoj za dostavljene podatke i osobi koja izvještaj popunjava. U slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima dostavljenih podataka ili ispravkom već dostavljenih podataka ili ako podaci uopće nisu dostavljeni, zaposlenici Odjela za statistiku platne bilance HNB-a obratit će se osobama čiji su podaci navedeni u ovoj tablici. Sva dodatna pitanja upućuju se na e-adresu [email protected].

Slog u Tablici P. sadržava sljedeća obilježja:

1. Oznaka osobe

Unosi se šifra osobe s pridružene padajuće liste:

OS1 – Izvještaj popunio/-la

OS2 – Odgovorna osoba

Važno je napomenuti da su podaci za obje osobe obvezni. Ako je osoba koja popunjava izvještaj ujedno i odgovorna osoba, podaci se moraju upisati u dva retka. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

2. Osoba za kontakt

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe koja je popunila izvještaj i odgovorne osobe, pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

3. Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

4. E-adresa

Ovo obilježje popunjava se podatkom o e-adresi osobe za kontakt. E-adresa unesena u ovo polje adresa je na koju će se slati potvrde o primitku datoteke. Važno je provjeriti je li adresa ispravno upisana jer u protivnome potvrda neće biti dostavljena. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Oplemenjivanje u Republici Hrvatskoj

Tablica A.1. Vrijednost robe koja se uvozi na oplemenjivanje i izvozi nakon oplemenjivanja

Poslovni subjekti koji nisu obveznici Intrastata za jedan ili oba toka robe ne popunjavaju tablicu A.1. za te tokove, ali popunjavaju tablicu A.2. U mjesecu u kojem postanu obveznici Intrastata počinju popunjavati i tablicu A.1.

Slog u Tablici A.1. sadržava sljedeća obilježja:

1. Vrsta transakcije

Unosi se jedna ili više oznaka koje označavaju odgovarajuću vrstu transakcije robom s pridružene padajuće liste:

1 – roba uvezena na oplemenjivanje bez promjene vlasništva – za koju se očekuje da će se, nakon završetka procesa oplemenjivanja, vratiti u inozemstvo vlasniku robe ili nekoj trećoj osobi; u tom slučaju u polje Iznos unosi se vrijednost uvezene robe na oplemenjivanje iz dokumenata koji je prate (statistička vrijednost robe iz Intrastat obrasca ili carinske deklaracije)

2 – roba izvezena nakon oplemenjivanja u inozemstvo vlasniku robe ili trećoj osobi – koju odredi vlasnik robe; u tom slučaju u polje Iznos unosi se bruto vrijednost robe koja sadržava vrijednost robe prije oplemenjivanja uvećanu za dodanu vrijednost materijala i usluge pružene od strane izvještajne institucije (statistička vrijednost robe iz Intrastat obrasca ili carinske deklaracije)

3 – roba uvezena na oplemenjivanje koja ostaje u Republici Hrvatskoj – odnosi se na robu koja se uveze na oplemenjivanje, a nakon oplemenjivanja se ne vraća u inozemstvo, već ostaje u vlasništvu izvještajne institucije ili se prosljeđuje drugom kupcu unutar RH. U polje Iznos unosi se vrijednost uvezene robe na oplemenjivanje iz dokumenata koji je prate (statistička vrijednost robe iz Intrastat obrasca ili carinske deklaracije).

2. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK. Predstavlja zemlju namjene/isporuke iz Intrastat obrasca ili namjene/podrijetla iz carinske deklaracije.

3. Iznos

Unosi se vrijednost robe uvezene na oplemenjivanje ili vrijednost robe izvezene nakon oplemenjivanja. Treba prikazati ukupnu vrijednost robe, što znači da vrijednost robe nakon oplemenjivanja uključuje vrijednost uvezene robe (materijala) na oplemenjivanje uvećanu za vrijednost ugrađenog materijala i vrijednost domaće usluge (statistička vrijednost robe koja je prikazana u Intrastat obrascu ili carinskoj deklaraciji pri uvozu/izvozu robe). Iznos se iskazuje u kunama.

Tablica A.2. Prihod od pružene usluge oplemenjivanja

Slog u Tablici A.2. sadržava sljedeća obilježja:

1. Vrsta transakcije

Ovo obilježje popunjava se oznakom vrste transakcije s pridružene padajuće liste:

1a – prihod od usluge oplemenjivanja za robu koja se nakon oplemenjivanja vraća u inozemstvo

1b – prihod od usluge oplemenjivanja za robu koja nakon oplemenjivanja ostaje u Republici Hrvatskoj.

2. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK. Predstavlja zemlju namjene/isporuke iz Intrastat obrasca ili namjene/podrijetla iz carinske deklaracije.

3. Iznos

Unosi se iznos koji je naveden u fakturi ispostavljenoj vlasniku robe za obavljenu uslugu oplemenjivanja, a u koji obvezno treba biti uključena i vrijednost eventualno ugrađenoga vlastitog materijala. Iznos se iskazuje u kunama.

Oplemenjivanje u inozemstvu

Tablica B.1. Vrijednost robe koja se izvozi na oplemenjivanje i izvozi nakon oplemenjivanja

Slog u Tablici B.1. sadržava sljedeća obilježja:

1. Vrsta transakcije

Unosi se jedna ili više oznaka koje označavaju odgovarajuću vrstu transakcije robom s pridružene padajuće liste:

1 – roba izvezena na oplemenjivanje u inozemstvo bez promjene vlasništva – za koju se očekuje da će se, nakon završetka procesa oplemenjivanja, vratiti izvještajnoj instituciji; u tom slučaju u polje Iznos unosi se vrijednost izvezene robe iz dokumenata koji ju prate (statistička vrijednost robe iz Intrastat obrasca ili carinske deklaracije)

2 – roba uvezena nakon oplemenjivanja u inozemstvu, vlasniku robe u Republici Hrvatskoj – u tom slučaju u polje Iznos unosi se bruto vrijednost robe koja uključuje vrijednost robe prije oplemenjivanja uvećanu za dodanu vrijednost materijala i usluge pružene od strane oplemenjivača u inozemstvu (statistička vrijednost robe iz Intrastat obrasca ili carinske deklaracije)

2a–roba kupljena u inozemstvu, oplemenjena u inozemstvu te nakon oplemenjivanja vraćena u Republiku Hrvatsku (šifra vrste posla 52) – u polje Iznos unosi se vrijednost kupljene robe uvećana za vrijednost usluge oplemenjivanja obavljene u inozemstvu (statistička vrijednost robe iz Intrastat obrasca ili carinske deklaracije).

3–roba izvezena na oplemenjivanje koja ostaje u inozemstvu – u polje Iznos unosi se vrijednost robe koja je izvezena na oplemenjivanje te se nakon oplemenjivanja ne vraća u Republiku Hrvatsku, već je izvještajna institucija (vlasnik robe) prodaje oplemenjivaču ili nekom drugom kupcu u inozemstvu. To je vrijednost izvezene robe iz dokumenata koji ju prate (statistička vrijednost robe iz Intrastat obrasca ili carinske deklaracije).

2. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK. Predstavlja zemlju namjene/isporuke iz Intrastat obrasca ili namjene/podrijetla iz carinske deklaracije.

3. Iznos

Unosi se vrijednost robe uvezene na oplemenjivanje ili vrijednost robe izvezene nakon oplemenjivanja. Treba prikazati ukupnu vrijednost robe, što znači da roba uvezena nakon oplemenjivanja uključuje vrijednost izvezene robe (materijala) na oplemenjivanje, vrijednost ugrađenog materijala i vrijednost inozemne usluge oplemenjivanja (statistička vrijednost robe koja je prikazana u Intrastat obrascu ili carinskoj deklaraciji pri izvozu/uvozu robe).

Tablica B.2. Rashod za primljenu uslugu oplemenjivanja

Slog u Tablici B.2. sadržava sljedeća obilježja:

Vrsta transakcije

Unosi se jedna od ponuđenih oznaka za vrstu transakcije s pridružene padajuće liste:

1a – rashod za primljenu uslugu oplemenjivanja na robi koja se vraća u Republiku Hrvatsku

1b – rashod za primljenu uslugu oplemenjivanja na robi koja nakon oplemenjivanja ostaje u inozemstvu.

2. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK. Predstavlja zemlju namjene/isporuke iz Intrastat obrasca ili namjene/podrijetla iz carinske deklaracije.

3. Iznos

Unosi se iznos koji je naveden u fakturi primljenoj od inozemnog pružatelja usluge oplemenjivanja.

Napomena: U polja kojima je pridružena padajuća lista predviđeno je upisivanje vrijednosti s pridruženih padajućih lista. Svojevoljno upisivanje nekih drugih vrijednosti u navedena polja rezultirat će nemogućnošću prihvaćanja izvještaja u bazu u Hrvatskoj narodnoj banci.

Tablica E. Kreiranje datoteke

U Tablici E. Kreiranje datoteke potrebno je popuniti polja:

zeleno polje – u ovo polje unosi se matični broj izvještajne institucije u formatu od 8 znamenaka (s vodećom nulom)

narančasto polje – u ovo polje unosi se OIB izvještajne institucije u formatu od 11 znamenaka

žuto polje – u ovo polje unosi se godina, a u polju pokraj s padajuće liste odabire se mjesec za koji se podaci dostavljaju (01, 02, ...,12)

plavo polje – u ovo polje unosi se redni broj podnošenja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje. Ovo polje je bitno pri evidentiranju ispravaka.

Nakon što su podaci uneseni u tablice, potrebno je popunjenu Excel datoteku »Obrazac OPL-M« (http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom) pretvoriti u .xml datoteku. Pretvaranje se obavlja u radnom listu »Kreiranje datoteke« u kojem je opisan sam postupak (za pretvaranje u .xml datoteku potrebno je omogućiti izvođenje makronaredbi). Tako kreirana .xml datoteka automatski se sprema u istu mapu kao i prvotna Excel datoteka i spremna je za slanje u Hrvatsku narodnu banku putem web-aplikacije koja se nalazi na stranici https://www.hnb.hr/hnbapp/.

Detaljne Upute za rad s aplikacijom za dostavu datoteka o transakcijama povezanim s uslugama oplemenjivanja nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom.

3. POSEBNE NAPOMENE

3.1. Ispravak poslanog izvještaja

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan (naknadno pristigli podaci, storno računa ili ako se naknadno utvrdi da je došlo do promjene vrste transakcije, zemlje ili iznosa, npr. ako se u nekom mjesecu prijavi izvoz robe na oplemenjivanje bez promjene vlasništva, a naknadno se ispostavi da će roba ostati u inozemstvu i promijeniti vlasnika), omogućeno je višestruko slanje datoteke. Dakle, ako dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, Excel datoteku s ispravljenim podacima možete ponovno poslati s time da u »Tablici E. Kreiranje datoteke« u plavo polje trebate upisati redni broj slanja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje.

Potrebno je naglasiti da se kao ispravak šalje kompletna datoteka, a ne datoteka koja sadržava samo ispravljeni podatak!

3.2. Slučaj da u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka koji su predmet ovog istraživanja

Ako u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka, izvještaj svejedno treba poslati. U tom slučaju tablice A.1., A.2., B.1. i B.2. bit će prazne, dok se tablice P. i E. trebaju popuniti te se takav izvještaj šalje po istom postupku.

3.3. Promjena osobe za kontakt

Korisnički račun vezan je za OIB izvještajne institucije i služi samo za prijenos podataka. S obzirom na to izdaje se samo jedan korisnički račun i njime se može koristiti više osoba. Nova osoba za kontakt svoje će podatke unijeti u izvještajnu tablicu te će novi podaci time biti preneseni u našu evidenciju. Pritom nije potrebno obavještavati HNB o promjenama osoba za kontakt. Ako se podaci za kontakt ne mijenjaju, Tablica P. ostaje ista.

X. Upute za popunjavanje obrasca GRAĐ-USL (transakcije rezidenata s nerezidentima povezane s građevinskim uslugama)

1. OPĆE NAPOMENE

Ovim se obrascem prikupljaju podaci o građevinskim uslugama u inozemstvu.

Ovaj obrazac popunjava se u slučajevima:

• ako rezidentno trgovačko društvo nema osnovanu podružnicu u inozemstvu, već pruža građevinske usluge putem nekoga drugog organizacijskog oblika (ureda, pogona...)– ako podružnica nerezidentnoga trgovačkog društva u RH pruža građevinsku uslugu nepovezanom nerezidentnom društvu

• ako rezidentno/nerezidentno trgovačko društvo (matica) ima osnovanu podružnicu u inozemstvu/RH i prima/ispostavlja fakturu za građevinsku uslugu između matice i podružnice. U tom slučaju rezidentno društvo (matica ili podružnica) dužno je popunjavati i redovno dostavljati HNB-u i propisane obrasce o vlasničkim ulaganjima (IU-P ili IU-IPP) ako zadovoljava uvjete navedene u člancima 8. – 12. Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja. U Obrazac GRAĐ-USL tada se unose samo one vrijednosti transakcija koje su u obrascima IU-P ili IU-IPP prikazane kao usluge (oblik prijenosa imovine 10), a odnose se samo na građevinske usluge obavljene između matice i podružnice.

Iznosi se iskazuju u kunama, pri čemu se iznosi obračunati u stranoj valuti trebaju konvertirati u kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan transakcije.

2. UPUTE ZA POPUNJAVANJE IZVJEŠTAJNIH TABLICA

Tablica P. Podaci o osobama za kontakt

Ova tablica sadrži podatke o osobama za kontakt: osobi odgovornoj za dostavljene podatke i osobi koja izvještaj popunjava. U slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima dostavljenih podataka ili ispravkom već dostavljenih podataka ili ako da podaci uopće nisu dostavljeni, zaposlenici Odjela za statistiku platne bilance HNB-a obratit će se osobama čiji su podaci navedeni u ovoj tablici.

Sva dodatna pitanja upućuju se na e-adresu: [email protected].

Slog u Tablici P. sadržava sljedeća obilježja:

1. Oznaka osobe

Unosi se šifra osobe s pridružene padajuće liste:

OS1 – Izvještaj popunio/-la

OS2 – Odgovorna osoba

Važno je napomenuti da su podaci za obje osobe obvezni. Ako je osoba koja popunjava izvještaj ujedno i odgovorna osoba, podaci se moraju upisati u dva retka. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

2. Osoba za kontakt

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe koja je popunila izvještaj i odgovorne osobe, pri čemu se ime i prezime razdvajaju jednim praznim mjestom. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

3. Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

4. E-adresa

Ovo obilježje popunjava se podatkom o e-adresi osobe za kontakt. E-adresa unesena u ovo polje adresa je na koju će se slati potvrde o primitku datoteke. Važno je provjeriti je li adresa ispravno upisana jer u protivnome potvrda neće biti dostavljena. Ovo polje je polje obveznog unosa te ako ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Tablica A. Građevinske usluge u inozemstvu

Unosi se jedna od ponuđenih oznaka za vrstu transakcije s pridružene padajuće liste:

1. – Vrijednost pruženih (fakturiranih) građevinskih usluga u inozemstvu – prihod – upisuje se vrijednost realizacije po zemljama i mjesecima u izvještajnom razdoblju

1.1. – Plaće, tj. rad inozemnih kooperanata i ostale plaće obračunate nerezidentima – rashod – ukupna vrijednost obračunatih plaća nerezidentima uključujući i nerezidentne kooperante

1.2. – Materijal izvezen iz RH i korišten pri radovima – dio prihoda – vrijednost materijala izvezenog iz RH i upotrijebljenog pri izvođenju radova u inozemstvu

1.3. – Materijal kupljen u inozemstvu i korišten pri radovima u inozemstvu (materijal kooperanata i ostali materijal) – rashod – ukupna vrijednost materijala kupljenog u inozemstvu i upotrijebljenog pri izvođenju radova

1.4. – Obračunati porez u inozemstvu – rashod – vrijednost obračunatog poreza u inozemstvu

1.5. – Ostali troškovi domaćeg izvođača povezani s izvođenjem radova u inozemstvu – rashod – uključuje sve ostale troškove povezane s obavljanjem građevinskih radova u inozemstvu, npr. najam opreme, smještaj radnika, pripremu terena za izvođenje radova, instaliranje strojeva i sl. (ne uključuje amortizaciju strojeva).

2. Zemlja

Ovo obilježje popunjava se dvoslovnom oznakom zemlje i njezinim imenom s padajuće liste prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. Popis je također raspoloživ na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se rabi posebna šifra XK. Predstavlja zemlju namjene/isporuke iz Intrastat obrasca ili namjene/podrijetla iz carinske deklaracije.

3. Iznos

Unosi se iznos za odabranu stavku, mjesec i zemlju u kunama.

Tablica E. Kreiranje datoteke

U Tablici E. Kreiranje datoteke potrebno je popuniti polja:

• zeleno polje – u ovo polje unosi se matični broj izvještajne institucije u formatu od 8 znamenaka (s vodećom nulom)

• narančasto polje – u ovo polje unosi se OIB izvještajne institucije u formatu od 11 znamenaka

• žuto polje – u ovo polje unosi se godina, a u polju pokraj s padajuće liste odabire se tromjesečje za koje se podaci dostavljaju (Q1, Q2, Q3 ili Q4)

• plavo polje – u ovo polje unosi se redni broj podnošenja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje. Ovo polje je bitno pri evidentiranju ispravaka.

Nakon što su podaci uneseni u tablice, potrebno je popunjenu Excel datoteku »Obrazac GRAĐ-USL« (http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom) pretvoriti u .xml datoteku. Pretvaranje se obavlja u radnom listu »Kreiranje datoteke« u kojem je opisan sam postupak (za pretvaranje u .xml datoteku potrebno je omogućiti izvođenje makronaredbi). Tako kreirana .xml datoteka automatski se sprema u istu mapu kao i prvotna Excel datoteka i spremna je za slanje u Hrvatsku narodnu banku putem web-aplikacije koja se nalazi na stranici https://www.hnb.hr/hnbapp/.

Detaljne Upute za rad s aplikacijom za dostavu datoteka o transakcijama povezanim s građevinskim uslugama nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/statistika/informacije-za-obveznike-izvjestavanja/statistika-odnosa-s-inozemstvom.

3. POSEBNE NAPOMENE

3.1. Ispravak poslanog izvještaja

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan (naknadno pristigli podaci, storno računa ili ako se naknadno utvrdi da je došlo do promjene vrste transakcije, zemlje ili iznosa), omogućeno je višestruko slanje datoteke. Dakle, ako dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, Excel datoteku s ispravljenim podacima možete ponovno poslati s time da u »Tablici E. Kreiranje datoteke« u plavo polje trebate upisati redni broj slanja izvještaja za predmetno izvještajno razdoblje.

Potrebno je naglasiti da se kao ispravak šalje kompletna datoteka, a ne datoteka koja sadržava samo ispravljeni podatak!

3.2. Slučaj da u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka koji su predmet ovog istraživanja

Ako u izvještajnom razdoblju nije bilo podataka, izvještaj svejedno treba poslati. U tom slučaju Tablica A. bit će prazna, dok se tablice P. i E. trebaju popuniti te se takav izvještaj šalje po istom postupku.

3.3. Promjena osobe za kontakt

Korisnički račun vezan je za OIB izvještajne institucije i služi samo za prijenos podataka. S obzirom na to izdaje se samo jedan korisnički račun i njime se može koristiti više osoba. Nova osoba za kontakt svoje će podatke unijeti u izvještajnu tablicu te će novi podaci time biti preneseni u našu evidenciju. Pritom nije potrebno obavještavati HNB o promjenama osoba za kontakt. Ako se podaci za kontakt ne mijenjaju, Tablica P. ostaje ista.

XI. Upute za popunjavanje obrasca IU-T2 (upitnik o inozemnim vlasničkim ulaganjima – stanja i transakcije)

1. OPĆE NAPOMENE

Izvještajne tablice (tablice IU-T2) nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke

http://www.hnb.hr/propisi/odluke-platna-bilanca/h-odluke-platne-bilance.htm.

Prije popunjavanja tablicu IU-T2 potrebno je snimiti lokalno na računalo.

Podaci se unose se za svako izvještajno razdoblje zasebno, a ne kumulativno (osim podataka u tablici A2!) Na primjer, u izvještaju za 2. tromjesečje 2017., unose se isključivo podaci koji se odnose na transakcije ili događaje koji su se dogodili u 2. tromjesečju 2017., odnosno stanja koja se odnose na kraj 2. tromjesečja 2017.

U svim tablicama na pozicijama gdje je ponuđena padajuća lista, podatak se odabire s padajuće liste, a ne upisuje se ručno.

Svi brojčani podaci upisuju se u tisućama kuna.

Podaci koji ne postoje za izvještajno razdoblje ne upisuju se u tablice kao vrijednost nula (0), već se pozicije u tablici ostavljaju prazne.

1.1. Tablica 1: Osoba za kontakt

 

 

Ova tablica sadrži podatke o odgovornoj osobi za dostavljene podatke. U slučaju potrebe dodatnih pojašnjenja dostavljenih podataka, ispravka već dostavljenih podataka ili u slučaju da podaci uopće nisu dostavljeni, djelatnici Direkcije za opću ekonomsku statistiku i statistiku odnosa s inozemstvom Hrvatske narodne banke kontaktirati će osobe čiji su podaci navedeni u ovoj tablici.

Oznaka osobe

Ovo obilježje popunjava se podatkom iz padajuće liste, ovisno o tome radi li se o osobi za kontakte, odnosno o odgovornoj osobi. Važno je napomenuti da su oba podatka o osobama obvezna. Ukoliko je osoba koja popunjava izvještaj ujedno i odgovorna osoba, podaci se moraju popuniti u dva retka. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Ime i prezime

Ovo obilježje popunjava se imenom i prezimenom osobe za kontakt pri čemu se ime i prezime razdvaja jednim praznim mjestom. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Broj telefona

Ovo obilježje popunjava se u zadanom formatu: pozivni broj, broj telefona, pri čemu su tri znamenke rezervirane za pozivni broj (grad ili mobilna mreža), a preostale znamenke za broj telefona.

Broj telefaksa

Ovo obilježje popunjava se u jednakom formatu kao i broj telefona. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

E-mail adresa

Ovo obilježje popunjava se podatkom o E-mail adresi osobe za kontakt. E-mail adresa unesena u ovom polju je adresa na koju će biti slane potvrde o primitku datoteke. Važno je provjeriti da li je adresa ispravno upisana jer u protivnome potvrda neće biti dostavljena. Ovo polje je polje obveznog unosa te ukoliko ostane prazno, datoteku neće biti moguće dostaviti.

Promjene u kontakt podacima za odgovorne osobe ili za osobe koje izvještaj popunjavaju evidentirati će se tako da se samo u idućem izvještajnom razdoblju unesu nove osobe. Pritom nije potrebno mijenjati podatke o korisničkom računu (zaporka i korisničko ime koje je inicijalno dodijeljeno). Ukoliko se kontakt podaci ne mijenjaju, tablica 1 ostaje ista.

Šifrarnik A. Inozemni ulagači u izvještajni subjekt

 

 

Ova tablica sadrži podatke o svim inozemnim vlasnicima (nerezidentima) koji na kraju izvještajnog tromjesečja imaju udjele u vlasništvu izvještajnog subjekta

Iznimno se u šifrarnik upisuje i inozemni ulagač koji izlazi iz vlasništva izvještajnog subjekta u izvještajnom razdoblju, te se u rubriku »postotak udjela u kapitalu« upisuje nula (0). U sljedećem izvještajnom razdoblju ovog se ulagača više ne prijavljuje!

Jednom dodijeljena šifra inozemnom vlasniku, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugog inozemnog vlasnika, već se za svako novog inozemnog vlasnika mora koristiti nova šifra

Inozemna vlasnička ulaganja se prema iznosu udjela u temeljnom kapitalu, dijele na izravna i portfeljna vlasnička ulaganja. Izravnim vlasničkim ulaganjem smatra se svako ulaganje kojim ulagač stječe 10 ili više posto u temeljnom kapitalu izvještajnog subjekta.

U izravna vlasnička ulaganja, osim toga, ulaze i ulaganja horizontalno povezanih poduzeća, te »obrnuta ulaganja«.

Izravna vlasnička ulaganja, horizontalna povezanost (fellow enterprises). Ovakav specifičan oblik izravnih vlasničkih ulaganja podrazumijeva ulaganja kod kojih ulagač posjeduje manje od 10% udjela u kapitalu, ako je ulagač dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt. U ovom smislu grupu poduzeća čine pravne osobe nad kojima izravno ili neizravno upravljanje obavlja jedinstvena pravna ili fizička osoba.

Ukoliko je inozemni ulagač pravna osoba navedena u šifrarniku B, (inozemna pravna osoba u kojoj izvještajni subjekt ima više od 10%), a čije ulaganja iznosi manje od 10% u izvještajni subjekt, radi se o »obrnutom ulaganju«, te ga se upisuje sa šifrom B iz Šifrarnika A u tablicu A1.

Portfeljna vlasnička ulaganja se odnose na ulaganja kojima nerezident ostvaruje manje od 10 posto udjela u vlasništvu trgovačkog društva, a da istovremeno nije horizontalno povezano s izvještajnim subjektom. Ovdje se odvojeno prikazuju portfeljna vlasnička ulaganja u vrijednosne papire (dionice) i portfeljna vlasnička ulaganja u vlasničke udjele.

Za portfeljna vlasnička ulaganja popunjavaju se samo rubrike označene zvjezdicom (*).

Šifra inozemnog ulagača

Ova se šifra sastavlja iz dvije rubrike: vrsta inozemnog ulaganja i broj inozemnog ulagača, a odgovara prethodno dostavljenim šiframa u IUT2 i/ili IU-IP obrascu.

Vrsta inozemnog ulaganja

S padajuće liste odabire se odgovarajuća vrsta inozemnog ulaganja:

A – izravno vlasničko ulaganje iz inozemstva

B – obrnuto ulaganje, izravni ulagač iz inozemstva posjeduje manje od 10% udjela izvještajnog subjekta, a naveden je u Šifrarniku B jer je u većinskom vlasništvu izvještajnog subjekta

FA – horizontalno povezano poduzeće, sa zajedničkim »konačnim vlasnikom« nerezidentom

Ukoliko inozemni ulagač posjeduje manje od 10% vlasničkog udjela u izvještajnom subjektu i dio je iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt, te imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« nerezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FA (eng. »fellow enterprise«)!

FB – horizontalno povezano poduzeće, sa zajedničkim »konačnim vlasnikom« rezidentom

Ukoliko inozemni ulagač posjeduje manje od 10% vlasničkog udjela u izvještajnom subjektu i dio je grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« rezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FB (eng. »fellow enterprise«).

C – portfeljno vlasničko ulaganje u vrijednosne papire (dionice)

O – portfeljno vlasničko ulaganje u vlasničke udjele, koji nisu dionice

Broj inozemnog ulagača

Odabire se broj s padajuće liste, a koji mora odgovarati broju u šifri inozemnog ulagača koja je bila dostavljena na IU-IP obrascu, ili za prethodna izvještajna razdoblja na IU-T2 obrascu.

Kad je šifra jednom dodijeljena jednom poduzeću, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugo inozemno poduzeće, već se za svako novo poduzeće mora koristiti nova šifra!

Portfeljni inozemni vlasnici se ne prijavljuju pojedinačno, već agregirano na nivou pojedine zemlje, tako da se ovo polje ne popunjava za portfeljne ulagače.

Zemlja inozemnog ulagača

Unosi se dvoslovna oznaka zemlje u kojoj inozemni ulagač ima sjedište, prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna oznaka XK.

Postotak udjela u vlasništvu

Unosi se postotak udjela na dvije decimale, koji ima inozemni ulagač na kraju izvještajnog tromjesečja.

Za portfeljne ulagače se unosi udio u kapitalu (na dvije decimale) za zemlje iz kojih svaki od ulagača sudjeluje s manje od 10% u kapitalu (primjerice, ako imamo tri ulagača iz Njemačke koji imaju redom 2%, 3% i 6%, u ovu se rubriku upisuje 11%).

Naziv i sjedište inozemnog vlasnika

Unose se točan naziv i sjedište inozemnog ulagača, ne koristeći specijalne znakove (poput &)

Djelatnost inozemnog vlasnika

Unosi se NACE Rev.2 (National Classification of Economic Activities), šifra djelatnosti inozemnog ulagača od četiri znamenke. Šifra djelatnosti NACE Rev.2 odgovara šifri djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007) koja se upotrebljava u Republici Hrvatskoj.

Način ulaska u vlasničku strukturu

Unosi se jedan od modaliteta ulaska inozemnog ulagača u vlasničku strukturu izvještajnog subjekta prema sljedećem šifrarniku:

1 – osnivanjem pravne osobe (samostalno ili zajedno s drugim inozemnim ili domaćim ulagačem/ulagačima)

3 – preuzimanjem udjela u kapitalu u procesu privatizacije

4 – preuzimanjem udjela u kapitalu od drugih domaćih ili inozemnih pravnih ili fizičkih osoba

Šifrarnik D. Domaća poduzeća u kojima izvještajni subjekt ima 50% ili više udjela u vlasništvu

 

 

U ovu tablicu upisuju se podaci o svim domaćim pravnim osobama u čijem kapitalu izvještajni subjekt ima 50% ili više. Pravne osobe se upisuju redom, tako da se u stupac 1 upiše njihov OIB, a zatim naziv i postotak udjela u kapitalu koji izvještajni subjekt ima u domaćoj pravnoj osobi.

Tablica A.1. IZRAVNA VLASNIČKA ULAGANJA IZ INOZEMSTVA – novčane i nenovčane transakcije

Izravna vlasnička ulaganja odnose se na ulaganja u izvještajnom razdoblju putem kojih nerezident nakon ostvarene transakcije ima 10 ili više posto udjela u vlasništvu trgovačkog društva.

Izravnim ulaganjima iz inozemstva smatraju se i ulaganja inozemnog »horizontalno povezanog poduzeća« i »obrnuta ulaganja«.

Traženi podaci trebaju biti izraženi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00), pri čemu je iznose u stranoj valuti potrebno konvertirati u kune koristeći srednji tečaj Hrvatske narodne banke na datum transakcije.

 

 

Šifra inozemnog ulagača

Ovo obilježje popunjava se šifrom iz Šifrarnika A. (npr. A001, B001, FA001 ili FB001), kako je opisano u Šifrarniku A. Polje je podijeljeno na ista polja kao u šifrarniku te se sa padajućih lista odabiru šifre koje odgovaraju šiframa u Šifrarniku A.

Mjesec

U ovo polje upisuje se šesteroznamenkasta oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj. 2017. godine unosi se šifra 201701) na koji se transakcija odnosi. Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica ili udjela u kapitalu, a ne mjesec njegova ugovaranja ili upisa u registar Trgovačkog suda.

Tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu

Tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu (u tisućama kuna). U nedostatku informacija, može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću).

U ovo polje unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom. Podatak se unosi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00).

Ako su uplaćeni u novcu, unosi se uplaćeni iznos, bez obzira na to je li mu svrha osnivački ulog, dokapitalizacija ili je plaćen drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi (ili Hrvatskom fondu za privatizaciju) radi stjecanja dionica ili udjela u kapitalu.

Transakcije koje rezultiraju povećanjem kapitala, ali ne temeljnoga kapitala, već npr. pričuva pravne osobe, također se unose u ovaj stupac.

Za druge načine stjecanja dionica ili udjela u kapitalu (stvari, prava i licencije ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uložene imovine (u nedostatku informacija, može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću).

U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u udio u kapitalu), unosi se vrijednost duga koji se pretvara u temeljni kapital.

Neparticipirajuće povlaštene dionice treba izdvojiti od kupnje/prodaje običnih dionica/udjela u kapitalu i u stupac »način plaćanja« unijeti oznaku »P«.

Svaka prodaja udjela u kapitalu odnosno povlačenje inozemnoga kapitala unosi se s negativnim predznakom

Vrsta vlasničkog ulaganja

Unosi se šifra koja odgovara vrsti vlasničkog ulaganja:

1 – osnivački ulog

2a – povećanje temeljnoga kapitala

2b – povećanje pričuva pravne osobe

3 – privatizacija (otkup udjela u kapitalu od Hrvatskog fonda za privatizaciju)

4 – preuzimanje udjela u kapitalu od drugih pravnih ili fizičkih osoba / prodaja udjela drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi.

Način plaćanja

Unosi se šifra načina plaćanja dionica odnosno udjela u kapitalu prema sljedećem šifrarniku:

1 – uplata u novcu

3 – stvari

4 – prava i licencije

5 – zamjena dužničkog odnosa vlasničkim

7 – financijska potraživanja ili imovina (osim dionica / vlasničkih udjela)

7a – fin. imovina u obliku dionica / vlasničkih udjela rezidentnog društva

7b – fin. imovina u obliku dionica / vlasničkih udjela nerezidentnog društva

7c – vlasnički udjeli (dionice) stečeni kroz dividendu u dionicama

8 – pripajanja i spajanja

11 – prijenos nekretnine

12 – prijenos vlasništva bez naknade

P – neparticipirajuće povlaštene dionice

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja inozemnog ulagača prema izvještajnom subjektu s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7 – financijska potraživanja / imovina (osim dionica / vlasničkih udjela). Podrazumijeva npr.:

• stjecanje vl. udjela / dionica prijenosom potraživanja ili financijske imovine (a koja nisu dionice ili vl. udjeli); npr. kada nerezident za stečene udjele ustupi potraživanje koje ima prema nekom drugom nerezidentom društvu, stvarajući pritom potraživanje izvještajnog subjekta prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio;

• stjecanje/prodaju udjela, a koji će biti naknadno plaćeni (odjednom ili u tranšama); upisuje se ukupan iznos stečenih/prodanih udjela u trenutku knjigovodstvene evidencije stjecanja/prodaje; tako npr., ako je vrijednost stečenih udjela 4.500.000 kuna i dogovoreno je da će nerezident stečene vl. udjele platiti u budućnosti u tri tranše po 1.500.000,00 kuna, u mjesecu prijenosa vlasništva odnosno knjigovodstvene evidencije prijavljuje se svih 4.500.000 kuna; istodobno se za iznos koji nije uplaćen stvara potraživanje prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuju u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio;

• isplate temeljnoga kapitala ili pričuva s odgodom, a čime se u bilanci društva stvara obveza prema vlasniku vl. udjela/dionica; tako npr., ako je ugovorom donesena odluka o smanjenju temeljnoga kapitala za 4.500.000 kuna, no da će se isplata dogoditi u budućnosti, odmah se prijavljuje svih 4.500.000 kuna (s datumom donošenja odluke); istodobno se za iznos koji nije isplaćen prijavljuje i novonastali kredit zaduženja, tj. obveza prema nerezidentu u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio.

Modalitet 7a – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica / vlasničkih udjela rezidentnog društva.

Modalitet 7b – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica / vlasničkih udjela nerezidentnog društva.

Modalitet 11 – prijenos nekretnine. Ovdje se radi o unosu nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12 – prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjel bez naknade, ali obvezno u stupac »Tržišna vrijednost ulaganja« treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela!

Udio u temeljnom kapitalu ostvaren transakcijom

Unosi se postotak udjela u temeljnom kapitalu izvještajnog subjekta koji je inozemni ulagač (nerezident) stekao prikazanom transakcijom. Ukoliko se transakcijom postotak udjela nije promijenio, polje se ostavlja prazno. Ako je riječ o prodaji dionica odnosno udjela u kapitalu postotak se unosi s negativnim predznakom.

Napomena: Promjene pozicija kapitala u tablicama A.2. moraju biti koordinirane s podacima unesenima u Tablici A.1. Primjerice, transakcija upisana u Tablici A.1. u pravilu mora rezultirati promjenom neke pozicije kapitala u Tablici A.2. u odnosu na prethodno tromjesečje.

Tablica A.1. PORTFELJNA VLASNIČKA ULAGANJA IZ INOZEMSTVA – novčane i nenovčane transakcije

Portfelja vlasnička ulaganja se odnose na ulaganja kojima nerezident ostvaruje manje od 10 posto udjela u vlasništvu trgovačkog društva, a da istovremeno nije horizontalno povezano s izvještajnim subjektom ili da se ne radi o »obrnutom ulaganju«, a koje se prijavljuje u tablici »A1. Izravna vlasnička ulaganja iz inozemstva«.

Ovdje je bitno odvojeno prikazati portfeljna vlasnička ulaganja u vrijednosne papire (dionice) od vlasničkih ulaganja u vlasničke udjele.

Ova se tablica popunjava samo u izvještajnom razdoblju u kojem se dogodi transakcija kupnje/prodaje udjela!

Traženi podaci trebaju biti izraženi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00), pri čemu je iznose u stranoj valuti potrebno konvertirati u kune koristeći srednji tečaj Hrvatske narodne banke na datum transakcije.

 

 

Šifra inozemnog ulagača

Odabire se šifra s padajuće liste, a koja odgovara šifri iz Šifrarnika A, te ima oblik C-dvoslovna šifra zemlje za vlasnička ulaganja u vrijednosne papire (dionice) odnosno O-dvoslovna šifra zemlje za vlasnička ulaganja u udjele. Šifra se odabire s padajuće liste, a ne upisuje se ručno.

Mjesec

U ovo polje upisuje se šesteroznamenkasta oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj. 2017. godine unosi se šifra 201701) na koji se transakcija odnosi.

Tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu (u tisućama kuna).

Za portfeljne ulagače transakcije se iskazuju agregirano na razini zemlje i mjeseca.

U ovo polje unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom. Podatak se unosi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00).

Način plaćanja

Unosi se šifra načina plaćanja dionica odnosno udjela u kapitalu prema sljedećem šifrarniku:

1 – uplata u novcu

2 – maržni kredit (margin credit)

3 – stvari

4 – prava i licencije

5 – zamjena dužničkog odnosa vlasničkim

7 – financijska potraživanja ili imovina (osim dionica / vlasničkih udjela)

7a – fin. imovina u obliku dionica / vlasničkih udjela rezidentnog društva

7b – fin. imovina u obliku dionica / vlasničkih udjela nerezidentnog društva

7c – vlasnički udjeli (dionice) stečeni kroz dividendu u dionicama

8 – pripajanja i spajanja.

11 – prijenos nekretnine

12 – prijenos vlasništva bez naknade

P – neparticipirajuće povlaštene dionice

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja inozemnog ulagača prema izvještajnom subjektu s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7 – financijska potraživanja / imovina (osim dionica / vlasničkih udjela) Podrazumijeva npr.:

• stjecanje vl. udjela / dionica prijenosom potraživanja ili financijske imovine (a koja nisu dionice ili vl. udjeli); npr. kada nerezident za stečene udjele ustupi potraživanje koje ima prema nekom drugom nerezidentom društvu, stvarajući pritom potraživanje izvještajnog subjekta prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio;

• stjecanje/prodaju udjela, a koji će biti naknadno plaćeni (odjednom ili u tranšama); upisuje se ukupan iznos stečenih/prodanih udjela u trenutku knjigovodstvene evidencije stjecanja/prodaje; tako npr., ako je vrijednost stečenih udjela 4.500.000 kuna i dogovoreno je da će nerezident stečene vl. udjele platiti u budućnosti u tri tranše po 1.500.000,00 kuna, u mjesecu prijenosa vlasništva odnosno knjigovodstvene evidencije prijavljuje se svih 4.500.000 kuna; istodobno se za iznos koji nije uplaćen stvara potraživanje prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio;

• isplate temeljnoga kapitala ili pričuva s odgodom, a čime se u bilanci društva stvara obveza prema vlasniku vl. udjela / dionica; tako npr., ako je ugovorom donesena odluka o smanjenju temeljnoga kapitala za 4.500.000 kuna, no da će se isplata dogoditi u budućnosti, odmah se prijavljuje svih 4.500.000 kuna (s datumom donošenja Odluke); istovremeno se za iznos koji nije isplaćen prijavljuje i novonastali kredit zaduženja, tj. obveza prema nerezidentu u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio.

Modalitet 7a – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica / vlasničkih udjela rezidentnog društva.

Modalitet 7b – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica / vlasničkih udjela nerezidentnog društva.

Modalitet 11 – prijenos nekretnine. Ovdje se radi o unosu nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12 – prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjel bez naknade, ali obavezno u stupac »Tržišna vrijednost ulaganja« treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela.

Tablica A.2. Stanje pozicija kapitala na kraju tromjesečja

 

 

Ova tablica se popunjava za izvještajne subjekte koji imaju inozemnog vlasnika više od 10%!

U ovu se tablicu unose računovodstveni podaci poduzeća.

90) Upisani temeljni kapital (vlasnička glavnica) (u tisućama kuna)

U ovo se polje upisuje knjigovodstvena (nominalna) vrijednost bez premija na emitirane dionice.

901) Upisani temeljni kapital koji nije plaćen (u tisućama kuna)

U ovo se polje upisuje knjigovodstvena vrijednost potraživanja po upisanom, a neuplaćenom temeljnom kapitalu.

91) Premije na emitirane dionice (u tisućama kuna)

U ovo se polje upisuje razlika između nominalne i stvarne vrijednosti upisanoga temeljnog kapitala (ako su dionice/udjeli prodani stjecateljima po cijeni višoj/nižoj od nominalne)

92) Revalorizacijske pričuve (u tisućama kuna)

U ovo se polje unosi knjigovodstvena vrijednost na kraju izvještajnog tromjesečja.

93) Pričuve (u tisućama kuna)

Unosi se knjigovodstvena vrijednost svih pričuva koje nisu rezultat revalorizacije, na kraju izvještajnog tromjesečja. Za društva za osiguranje, ova pozicija NE uključuje tehničke pričuve.

94) Zadržani dobici ili preneseni gubitak (u tisućama kuna)

Ukupna zadržana dobit ili preneseni gubitak. Gubitak se unosi s negativnim predznakom.

95) Neto dobit (gubitak) tekuće poslovne godine (u tisućama kuna)

U ovo se polje unosi stanje dobiti ili gubitka tekuće poslovne godine, zaključno s posljednjim danom izvještajnog tromjesečja. Gubitak se unosi s negativnim predznakom.

95a) Dobit ili gubitak tekuće godine koji je posljedica vrijednosnih usklađivanja (u tisućama kuna)

Ovo polje uključuje sljedeće stanje zaključno s posljednjim danom izvještajnog tromjesečja slijedećih pozicije računovodstvenog plana:

Dobici/gubici od revalorizacija zaliha (npr. otpisi); Revalorizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine; Revalorizacija financijske imovine i obveza (npr. otpisi dugova); Realizirani i nerealizirani kapitalni dobici/gubici; Tečajne razlike

*Ostvarena neto dobit (gubitak) samo za izvještajno razdoblje

U ovo se polje unosi dobit ili gubitak tekućeg izvještajnog razdoblja. Izvještajna razdoblja u smislu ovog obrasca su: 1. siječnja do 31. ožujka, 1. travnja do 30. lipnja, 1. srpnja do 30. rujna, te 1. listopada do 31. prosinca.

9) Ukupni kapital (u tisućama kuna)

Ovo polje je zbroj pozicija od 90 do 95.

Neraspodijeljena dobit (preneseni gubitak) u domaćim pravnim osobama iz Šifrarnika D (u tisućama kuna)

Ovu rubriku popunjavaju samo subjekti koji imaju popunjen Šifrarnik D, tj. oni u čijem kapitalu najmanje jedan nerezident sudjeluje s 10% ili više (upisan u Šifrarnik A. obrasca) i ako imaju najmanje 50% udjela u kapitalu najmanje jedne domaće pravne osobe!

Osim toga, ne popunjavaju je oni subjekti koji svoje udjele u kapitalu vrednuju prema metodi udjela! Ako se koriste metodom troška ulaganja, obvezno trebaju popuniti ovu rubriku!

Unosi se neraspodijeljena dobit/preneseni gubitak pravne osobe, a koji se po osnovi udjela u kapitalu pripisuje izvještajnom subjektu. Primjerice, ako neraspodijeljena dobit pravne osobe A na kraju izvještajnog tromjesečja iznosi 100 kuna, a izvještajni subjekt ima 50% udjela u kapitalu, onda u ovu rubriku treba upisati 50 (100 x 50% = 50)

Neraspodijeljenu dobit/preneseni gubitak čine kumulirana dobit/gubitak prethodnih poslovnih godina, uvećana/umanjena za dobit/gubitak tekuće poslovne godine.

Tablica A.4. Raspored dobiti (gubitka) prethodne poslovne godine

 

 

Ova se tablica u pravilu popunjava jedanput godišnje, u tromjesečju u kojem se donese odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu ili je ustanovljen gubitak po završnom računu.

1. Mjesec donošenja odluke

Unosi se mjesec u kojem je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu ili je ustanovljen gubitak po završnom računu.

2. Dobit prije oporezivanja (u tisućama kuna)

Unosi se ukupan iznos ostvarene dobiti/gubitka prije oporezivanja za prethodnu poslovnu godinu.

2.a. Dobit prije oporezivanja posljedica vrijednosnih usklađivanja (u tisućama kuna)

Uključuje sljedeće pozicije: Dobici/gubici od revalorizacija zaliha (npr. otpisi); Revalorizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine; Revalorizacija financijske imovine i obveza (npr. otpisi dugova); Realizirani i nerealizirani kapitalni dobici/gubici; Tečajne razlike.

3. Dobit nakon oporezivanja (u tisućama kuna)

Unosi se dio dobiti/gubitka koji uvećava/umanjuje zadržanu dobit pravne osobe. Podaci se unose u tisućama kuna.

4. Za raspodijeliti svim vlasnicima (u tisućama kuna)

Odnosi se na iznos prihoda od kapitala (dividendi ili udjela u dobiti) koji se po odluci o raspodjeli dobiti isplaćuje svim (ne samo inozemnim) vlasnicima. Ovaj iznos treba uključivati i sve unaprijed isplaćene prihode od kapitala koji su vezani uz ovu raspodjelu dobiti. U ovaj redak NE unose se prihodi od kapitala koji se isplaćuju na teret zadržane dobiti prethodnih razdoblja (ili pričuva), tome služi Tablica A.5. Podaci se unose u tisućama kuna.

Tablica A.5. Isplate udjela u dobiti/dividendi i zadržane dobiti prethodnih razdoblja inozemnim ulagačima

 

 

Ova se tablica popunjava samo u izvještajnom razdoblju u kojem se dogodi isplata udjela u dobiti ili dividendi, te zadržane dobiti prethodnih razdoblja.

Šifra inozemnog vlasnika

Ručno se upisuje šifra iz Šifrarnika A (npr. A001, FA001, C-AT, O-DE). Za inozemne portfeljne vlasnike (nerezidentne) transakcije se iskazuju zbirno po zemljama – sa šiframa C- ili O- iz Šifrarnika A.

Mjesec

Unosi se mjesec jednog od događaja iz stupaca 3 ili 4.

Isplaćena dividenda/udio u dobiti (u tisućama kuna)

Unosi se iznos isplaćene dividende/udjela u dobiti iz zadnje zaključene poslovne godine (koji nije umanjen za porez na dividendu/udjel na dobit), a koji se odnosi na inozemnog ulagača/ulagače. Ovdje se unosi i avansno isplaćena dividenda/udjel u dobiti.

Isplaćena zadržana dobit prethodnih godina (u tisućama kuna)

Unosi se iznos (koji nije umanjen za porez na dividendu/udjel na dobit) koji se po odluci pravne osobe isplaćuje inozemnom ulagaču na teret zadržane dobiti prijašnjih godina (ne iz dobiti koja je ostvarena tijekom tekuće godine).

Isplaćene poslovne pričuve koje se prijavljuju u A1 tablici, ne prijavljuju se u ovoj tablici!

Tablica NAPOMENA

 

 

U rubrici Napomena treba objasniti eventualne neuobičajene pojave koje utječu na popunjavanje obrasca, a za koje izvještajni subjekt ocjeni da ih treba dodatno pojasniti.

Šifrarnik B. Inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima udjele u kapitalu.

 

 

Ova tablica sadrži podatke o svim inozemnim pravnim osobama u kojima izvještajni subjekt na kraju izvještajnog tromjesečja ima udjele u vlasništvu.

Iznimno se u šifrarnik upisuje i inozemna pravna osoba iz čijeg vlasništva izvještajni subjekt izlazi u izvještajnom razdoblju te se u rubriku »postotak udjela u kapitalu« upisuje nula (0). U sljedećem izvještajnom razdoblju ova se inozemna pravna osoba više ne prijavljuje.

Jednom dodijeljena šifra inozemnoj pravnoj osobi, nikad se više ne može ponovno upotrijebiti za drugu inozemnu pravnu osobu, već se za svaku novu pravnu osobu mora koristiti nova šifra.

Inozemna vlasnička ulaganja se prema iznosu udjela u temeljnom kapitalu, dijele na izravna i portfeljna vlasnička ulaganja. Izravnim vlasničkim ulaganjem smatra se svako ulaganje kojim izvještajni subjekt stječe 10 ili više posto u temeljnom kapitalu inozemne pravne osobe.

U izravna vlasnička ulaganja, osim toga, ulaze i ulaganja u horizontalno povezana poduzeća, te »obrnuta ulaganja«.

Izravna vlasnička ulaganja, horizontalna povezanost (fellow enterprises).

Ovakav specifičan oblik izravnih vlasničkih ulaganja podrazumijeva ulaganja kod kojih izvještajni subjekt posjeduje manje od 10% udjela u kapitalu inozemne pravne osobe, koja je dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt i imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« nerezidenta ili je ta inozemna pravna osoba dio grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« rezidenta. U ovom smislu grupu poduzeća čine pravne osobe nad kojima izravno ili neizravno upravljanje obavlja jedinstvena pravna ili fizička osoba.

Ukoliko je inozemna pravna osoba u koju izvještajni subjekt ulaže manje od 10% navedena u šifrarniku A (inozemna pravna osoba koja u izvještajnom subjektu ima više od 10% udjela) radi se o »obrnutom ulaganju« te ga se upisuje sa šifrom A iz Šifrarnika B u tablicu B1.

Portfeljna vlasnička ulaganja odnose se na ulaganja kojima izvještajni subjekt ostvaruje manje od 10% udjela u inozemnoj pravnoj osobi, a da istovremeno ta inozemna pravna osoba nije horizontalno povezana s izvještajnim subjektom. Ovdje se odvojeno prikazuju portfeljna vlasnička ulaganja u vrijednosne papire (dionice) i portfeljna vlasnička ulaganja u vlasničke udjele.

Za portfeljna vlasnička ulaganja popunjavaju se samo rubrike označene zvjezdicom (*).

Šifra inozemne pravne osobe

Ova se šifra sastavlja iz dvije rubrike: vrsta inozemnog ulaganja i broj inozemne pravne osobe, a odgovara prethodno dostavljenim šiframa u IU-T2 i/ili IU-IP obrascu.

Vrsta inozemnog ulaganja

S padajuće liste odabire se odgovarajuća vrsta inozemnog ulaganja.

B – inozemna pravna osoba u kojoj izvještajni subjekt ima 10% ili više udjela u kapitalu

A – obrnuto ulaganje, izvještajni subjekt posjeduje manje od 10% udjela u vlasništvu inozemne pravne osobe koja je navedena u šifrarniku A (inozemna pravna osoba koja u izvještajnom subjektu ima više od 10%)

FA – horizontalno povezano poduzeće, sa zajedničkim »konačnim vlasnikom« nerezidentom

Ukoliko je inozemno poduzeće, u kojem izvještajni subjekt posjeduje manje od 10% udjela u kapitalu, dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt i imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« nerezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FA (horizontalno povezano poduzeće, eng. »fellow enterprise«).

FB – horizontalno povezano poduzeće, sa zajedničkim »konačnim vlasnikom« rezidentom

Ukoliko je inozemno poduzeće, u kojem izvještajni subjekt posjeduje manje od 10% udjela u kapitalu, dio grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« rezidenta, dodjeljuje mu se oznaka koja počinje slovnom oznakom FB (horizontalno povezano poduzeće, eng. »fellow enterprise«).

C – portfeljno vlasničko ulaganje u vrijednosne papire (dionice)

O – portfeljno vlasničko ulaganje u vlasničke udjele, koji nisu dionice

Broj inozemne pravne osobe

Odabire se broj s padajuće liste, a koji mora odgovarati broju u šifri inozemne pravne osobe koja je bila dostavljena na IU-IP obrascu ili za prethodna izvještajna razdoblja na IU-T2 obrascu.

Kad je šifra jednom dodijeljena jednoj inozemnoj pravnoj osobi, nikad više se ne može ponovno upotrijebiti za drugu inozemnu pravnu osobu, već se za svaku novu inozemnu pravnu osobu mora koristiti nova šifra!

Portfeljna ulaganja u inozemne pravne osobe se ne prijavljuju pojedinačno, već agregirano na nivou pojedine zemlje, tako da se ovo polje ne popunjava za portfeljna ulaganja.

Zemlja inozemne pravne osobe

Unosi se dvoslovna oznaka zemlje u kojoj inozemna pravna osoba ima sjedište, prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna oznaka XK.

Postotak udjela u vlasništvu

Unosi se postotak udjela na dvije decimale, koji izvještajni subjekt ima u inozemnoj pravnoj osobi na kraju izvještajnog tromjesečja.

Za portfeljna ulaganja se unosi udio u kapitalu na razini zemlje u kojoj su inozemne pravne osobe (primjerice, ako imamo tri portfeljna ulaganja u pravne osobe iz Njemačke u kojima izvještajni subjekt ima redom 2%, 3% i 6%, u ovu se rubriku upisuje za šifru C – DE 11%).

Naziv i sjedište inozemne pravne osobe

Unosi se točan naziv i sjedište inozemne pravne osobe ne koristeći specijalne znakove (poput &).

Djelatnost inozemne pravne osobe

Unosi se NACE Rev.2 (National Classification of Economic Activities), šifra djelatnosti inozemne pravne osobe od četiri znamenke. Šifra djelatnosti NACE Rev.2 odgovara šifri djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007) koja se upotrebljava u Republici Hrvatskoj.

Šifrarnik B.B. Inozemne pravne osobe u kojima je posredno ostvaren udio u kapitalu

 

 

U ovu tablicu upisuju se podaci o svim inozemnim pravnim osobama u kojima izvještajni subjekt posredno ostvaruje udio u kapitalu. Ovakav odnos ostvaruje se preko inozemnih pravnih osoba u kojima je neposredno ostvaren udio u kapitalu veći od 10% (upisane u Šifrarnik B.), a koje u kapitalu neke druge pravne osobe sudjeluju s 50% ili više i tako dok god vrijedi da je zadovoljen odnos od minimalno 50% vlasništva u sljedećoj pravnoj osobi.

Šifra inozemne pravne osobe

Unosi se šifra inozemne pravne osobe iz Šifrarnika B (koja se sastoji od dvije oznake: vrste inozemnog ulaganja i broja inozemne pravne osobe), koja u kapitalu neke druge pravne osobe sudjeluje s 50% ili više.

Polja Razina1 – Razina5

Unosi se na način opisan u Primjeru 1.

Zemlja inozemne pravne osobe

Unosi se dvoslovna oznaka zemlje u kojoj inozemna pravna osoba ima sjedište, prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«.

Naziv i sjedište inozemne pravne osobe

Unosi se točan naziv i sjedište inozemne pravne osobe

Postotak udjela u kapitalu

Unosi se postotni udio koji inozemna pravna osoba iz Šifrarnika B. ostvaruje u svakoj pojedinoj pravnoj osobi iz Šifrarnika B.B. Primjerice, za pravne osobe šifrirane s B001-1, B001-2, B001-1-1 i B001-1-2 unose se udjeli u kapitalu koje je B001 ostvario u B001-1, B001-2, B001-1-1 i B001-1-2.

Primjer1

Izvještajni subjekt preko pravne osobe Alfa šifrirane s B001 u Šifrarniku B ostvaruje posredni udio u kapitalu u četiri inozemne pravne osobe.

Rezidentni subjekt u nerezidentu Alfi GmbH ima ulaganje u kapital veće od 10%. U ovom primjeru to je 20% udjela u kapitalu.

Pravna osoba Alfa GmbH ima 50% udjela u kapitalu austrijske pravne osobe Beta, 80% udjela u talijanskoj pravnoj osobi Gama i 35% u belgijskoj pravnoj osobi Delta (što se, budući da ne prelazi 50%, ne smatra posrednim ulaganjem pa se ne unosi u tablicu).

Pravna osoba Beta ima 100% udjela u kapitalu austrijske pravne osobe Ipsilon i 75% udjela u kapitalu njemačke pravne osobe Omega. Pravna osoba Alfa posredno ima u subjektu Ipsilon 50%, dok u subjektu Omega ima 37,5% udjela.

Talijanska pravna osoba Gama ima 25% udjela u talijanskoj pravnoj osobi Epsilon (što se, budući da ne prelazi 50%, ne smatra posrednim ulaganjem).

Sve dok je zadovoljeno pravilo da subjekt B001 ima posrednu kontrolu nad subjektom u lancu, subjekt se unosi u Šifrarnik B.B. U ovom primjeru Alfa ima upravljačku kontrolu nad Betom, a Beta ima nad Ipsilonom čime i posredno ima i Alfa kontrolu nad Ipsilonom.

U Šifrarnik B.B. upisuju se samo Beta, Gama, Ipsilon i Omega jer u njima Alfa GmbH ostvaruje posredno udio u kapitalu.

Grafički prikaz vlasničkih odnosa:

Šifrarnik B.B. izgleda ovako:

 

 

 

Tablica B.1. IZRAVNA VLASNIČKA ULAGANJA U INOZEMSTVO

Izravna vlasnička ulaganja odnose se na ulaganja kojima rezident ostvaruje 10% ili više udjela u vlasništvu inozemne pravne osobe. Izravnim ulaganjima u inozemstvo smatraju se i ulaganja u horizontalno povezana poduzeća manja od 10% i obrnuta ulaganja.

Traženi podaci trebaju biti izraženi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00), pri čemu je iznose u stranoj valuti potrebno konvertirati u kune koristeći srednji tečaj Hrvatske narodne banke na datum transakcije ili po tečaju na zadnji dan izvještajnog tromjesečja za iskazivanje stanja na kraju tromjesečja.

Svi podaci moraju biti prikazani konsolidirano. Pa tako podaci prikazani za poduzeće npr. B001 moraju sadržavati i podatke o subjektima u kojima izvještajni subjekt posredno ostvaruje udio u kapitalu.

Treba napomenuti da je tablica koncipirana na način da razlike konačnog i početnog stanja moraju biti objašnjene u ostalim stupcima u tablici, koja su smještena između stupaca konačnog i početnog stanja. Drugim riječima, sljedeća jednakost mora biti zadovoljena:

Novo stanje (11) = početno stanje (3) + transakcije (4) + novoostvarena dobit/gubitak (5) – potraživanja za izglasanu dividendu (6) – potraživanja za izglasanu isplatu zadržane dobiti (7) + tečajne prilagodbe (8) + cjenovne prilagodbe (9) + prilagodbe zbog reklasifikacija (10).

U zagradama su navedeni brojevi stupaca. Stupci 13 i 14 ne utječu na konačni rezultat.

 

 

Šifra inozemne pravne osobe

Ovo obilježje popunjava se šifrom iz Šifrarnika B. (npr. B – 001, A – 001, FA – 001 ili FB – 001), kako je opisano u Šifrarniku B. Polje je podijeljeno na ista polja u šifrarniku te se s padajućih lista odabiru šifre kao u Šifrarniku B.

ISIN oznaka

ISIN oznaka je jedinstvena međunarodna oznaka vrijednosnog papira. Unosi se samo ako je dionici dodijeljena ISIN oznaka.

Početno stanje

Unosi se vrijednost stanja ulaganja na početku tromjesečja. Ova vrijednost mora odgovarati konačnom stanju na kraju prethodnog kvartala! (stupac 11 prethodnog kvartala).

Transakcija

Unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom. Ako su uplaćeni u novcu, pod tržišnom vrijednošću podrazumijeva se uplaćeni iznos.

Transakcije koje rezultiraju povećanjem kapitala, a ne povećavaju temeljni kapital, već npr. pričuve pravne osobe, također se unose u ovaj stupac.

Za druge načine stjecanja dionica/udjela u kapitalu (stvari, prava i licencije ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uloženog sredstva. U nedostatku informacija kao tržišnom vrijednošću nefinancijskog sredstva može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću.

U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u udio u kapitalu), unosi se vrijednost duga koji se pretvara u temeljni kapital.

Svaka prodaja udjela u kapitalu odnosno povlačenje inozemnoga kapitala, unosi se s negativnim predznakom.

Novoostvarena dobit/gubitak koja na osnovi udjela u kapitalu pripada izvještajnom subjektu

Unosi se vrijednost novoostvarene, a neisplaćene dobiti/gubitka inozemnih pravnih osoba u tom u izvještajnom tromjesečju koja se na osnovi udjela u kapitalu odnosi na izvještajni subjekt. Drugim riječima, to je razlika stanja pozicija dobiti u odnosu na prethodno tromjesečje, od kojih, međutim, treba izdvojiti razlike koje su posljedica promjene tečaja. Drugim riječima, razliku stanja treba izračunati u originalnoj valuti zemlje sjedišta inozemne pravne osobe, a onda primijeniti srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja, kako bi se izolirale tečajne razlike.

Svi podaci moraju biti prikazani konsolidirano. Pa tako podaci prikazani za poduzeće npr. B001 moraju sadržavati i podatke o subjektima u kojima izvještajni subjekt posredno ostvaruje udio u kapitalu samim i time u novostavrenoj dobiti/gubitku.

Primjerice, stanje pozicija dobiti njemačke pravne osobe Alfa GmbH u kojoj izvještajni subjekt ima 80% udjela u 2017Q1 je 100.000 eura, a u 2017Q2 150.000 eura. Pozicija »novoostvarena dobit/gubitak« za 2017Q2 računa se na sljedeći način:

150.000 EUR – 100.000 EUR = 50.000 EUR x 80% = 40.000 EUR. Na ovaj se iznos primjenjuje srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja. Pretpostavimo da je tečaj 7,5 HRK/EUR – u tom slučaju iznos koji treba upisati je 300.000 kuna (40 x 7,5) odnosno 300. Ovdje podrazumijevamo da je stanje dobiti na 2017Q2 već umanjeno za eventualno nastala potraživanja za izglasane dividende/ isplate zadržane dobiti prethodnih razdoblja. Ako to okrenemo s druge strane, stanje dobiti/gubitka (stupac 11b) u izvještajnom tromjesečju trebalo bi, u stranoj valuti, odgovarati zbroju stanja dobiti/gubitka (stupac 11b) prethodnog kvartala i novoostvarene dobiti/gubitka (stupac 7) tekućeg kvartala, umanjeno za eventualno nastala potraživanja za izglasane dividende/ isplate zadržane dobiti prethodnih razdoblja. Na ovaj se iznos primjenjuje srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja.

Osim tečajnih razlika, ovaj iznos dobiti/gubitka trebao bi isključivati eventualne revalorizacije kao npr. revalorizacija zaliha (npr. otpisi), revalorizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, revalorizacija financijske imovine i obveza (npr. otpisi dugova), realizirane i nerealizirane kapitalne dobiti/gubici i sl. Eventualne revalorizacije trebalo bi uključiti u stupac 9 – Cjenovne prilagodbe!

Potraživanja za izglasanu dividendu

Unosi se iznos potraživanja za dividendu/udjel u dobiti iz posljednje zaključene poslovne godine koja će na temelju odluke o raspodjeli biti isplaćena izvještajnom subjektu. Npr. ako pravna osoba iz inozemstva izglasa dividende u iznosu od 100 EUR, a izvještajni subjekt sudjeluje u kapitalu s 50%, tada se na njega odnosi 50 EUR (1000 x 50/100=50). Na ovaj se iznos primjenjuje srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja.

Potraživanja za izglasanu isplatu zadržane dobiti prethodnih razdoblja

Unosi se iznos potraživanja za isplatu zadržane dobiti prethodnih razdoblja koja će na temelju odluke o raspodjeli biti isplaćena izvještajnom subjektu. Na ovaj se iznos primjenjuje srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja.

Tečajna prilagodba

Unosi se razlika konačnog i početnog stanja koja nije rezultat transakcija niti drugih prilagodbi već je posljedica promjene odnosa tečaja inozemne i domaće valute.

Primjer.

Prikazano je početno stanje od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR). Pretpostavimo da novih transakcija nije bilo, a tečaj je na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja 7,6 HRK/EUR. Sada je prikazano stanje ulaganja jednako 760 tis HRK. Iznos koji se upisuje u stupac 9 kao tečajna prilagodba računa se kao: 100 x (7,6 – 7,5) = 10, odnosno čini razliku stanja zbog promjene tečaja. U slučaju da je tečaj na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja 7,4 HRK/EUR: 100 x (7,4 – 7,5) = –10 odnosno tečajna prilagodba je jednaka –10.

Cjenovna prilagodba

Unosi se razlika u odnosu na početno stanje koja je posljedica promjene tržišne vrijednosti ulaganja. Primjenjuje se za ulaganja koja je moguće tržišno vrednovati, odnosno za koja postoji tržišna cijena. Za ulaganja koja se prikazuju temeljem knjigovodstvenog vrednovanja, cjenovna prilagodba može nastati zbog revalorizacije ulaganja! U tom slučaju, razlika dva stanja koja nije objašnjena transakcijama niti drugim prilagodbama prikazuje se kao cjenovna prilagodba.

Primjer.

Prikazano je početno stanje od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR). Pretpostavimo da novih transakcija nije bilo, ali je zbog određenih tržišnih kretanja došlo do promjene vrijednosti ulaganja odnosno cijene dionica/vlasničkih udjela. Uzmimo da su tržišna kretanja bila povoljna te je vrijednost ulaganja (cijena dionice/vlasničkog udjela) porasla za 10%. Drugim riječima:

100.000 EUR x 1,1 = 110.000 EUR

pa je cjenovna prilagodba jednaka:

110.000 EUR – 100.000 EUR = 10.000 EUR

Ovaj iznos u kunama se prikazuje uz primjenu tečaja na prvi dan izvještajnog tromjesečja (7,5):

10.000 EUR x 7,5 = 75.000 HRK

Međutim, ovdje zbog promjene tečaja imamo i tečajne prilagodbe koje se računaju:

(7,6-7,5) X 110.000 EUR = 11.000 HRK

Konačno stanje iznosi:

110.000 EUR x 7,6 = 836.000 HRK

Razlika u odnosu na početno stanje iznosi:

836.000 – 750.000 = 86.000 HRK

što predstavlja prilagodbe cijena i tečaja, od čega su prilagodbe cijena 75.000 HRK, a tečaja 11.000 HRK

Prilagodba zbog reklasifikacije

Unose se prilagodbe koje su rezultat promjene stanja ulaganja zbog reklasifikacije ulaganja iz portfeljnog u izravno ili obrnuto. Drugim riječima, ulaganje koje je u jednom tromjesečju donosilo manje od 10%, a u drugom više od 10% udjela u vlasništvu treba u prvom tromjesečju prikazivati kao portfeljno, a u drugom kao izravno. Neusklađenosti koje proizlaze iz razlike dva stanja u tom slučaju treba prikazivati kao prilagodbe zbog reklasifikacije.

Prilagodbe u ovom slučaju predstavljaju razliku između stanja na kraju izvještajnog i prethodnog tromjesečja, koja nije rezultat niti transakcija, niti tečajnih prilagodbi, niti promjene cijena dionica već isključivo reklasifikacije ulaganja.

Primjer.

Na kraju prethodnog tromjesečja inozemni investitor posjedovao je 20% udjela u temeljnom kapitalu inozemnog trgovačkog društva (izravni ulagač), jednake nominalne i tržišne vrijednosti 100 tis EUR. U tijeku izvještajnog tromjesečja prodao je 11% za 50 tis EUR pa je tako postao portfeljni ulagač s 9% udjela u temeljnom kapitalu. Pretpostavimo da je tržišna vrijednost tog udjela na kraju izvještajnog mjeseca 50 tis EUR.

U ovom slučaju, u tekućem tromjesečju prikazujemo početno stanje (stupac 3 u tablici B.1. IZRAVNA ULAGANJA) od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR), dok je u tablici B.1. PORTFELJNA ULAGANJA početno stanje (stupac 4) nula. Novom transakcijom prodaje udjela, ulaganje postaje portfeljno pa je na kraju tromjesečja stanje izravnih ulaganja nula (stupac 11 tablice B.1. IZRAVNA ULAGANJA), dok je stanje portfeljnih ulaganja (stupac 9 tablice B.1. PORTFELJNA ULAGANJA) 380 tis HRK (50 tis EUR na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,6 HRK/EUR). U tom slučaju razlika u odnosu na početno stanje iznosi + 50 tis EUR za portfeljna i – 50 tis EUR za izravna ulaganja što je posljedica reklasifikacije ulaganja iz izravnog u portfeljno pa je treba prikazati kao prilagodbu reklasifikacije. Ovaj iznos u kunama se prikazuje uz primjenu tečaja na prvi dan izvještajnog tromjesečja (7,5):

50.000 x 7,5 = 375.000 HRK

Prilagodbe tečaja računaju se na isti način kako je već prikazano.

Novo stanje

Unosi se stanje izravnih vlasničkih ulaganja u pravnu osobu iz stupca 1 na kraju izvještajnog tromjesečja. Konkretno, riječ je o ulaganjima u pravne osobe koje su navedene u Šifrarniku B/A. Treba unijeti tržišnu vrijednost dionica/udjela u kapitalu koje izvještajni subjekt posjeduje na kraju izvještajnog tromjesečja. Ako ne postoji tržišna vrijednost, treba unijeti zbroj pozicija 11.a. i 11.b. Na ovaj se iznos primjenjuje srednji tečaj HNB-a na posljednji dan izvještajnog tromjesečja.

Napomena. Mora biti zadovoljena sljedeća jednakost:

Novo stanje (11) = početno stanje (3) + transakcije (4) + novoostvarena dobit/gubitak (5) – potraživanja za izglasanu dividendu (6) – potraživanja za izglasanu isplatu zadržane dobiti (7) + tečajne prilagodbe (8) + cjenovne prilagodbe (9) + prilagodbe zbog reklasifikacija (10).

U zagradama su navedeni brojevi stupaca. Stupci 13 i 14 ne utječu na konačni rezultat.

Knjigovodstvena vrijednost dionica/udjela u kapitalu koji pripadaju izvještajnom subjektu

Unosi se knjigovodstvena vrijednost dionica/udjela u kapitalu pravnih osoba u kojima izvještajni subjekt ima najmanje 10% udjela u kapitalu [ili manje od 10%, a ukoliko je: a) navedena pravna osoba istovremeno izravni ulagač u izvještajni subjekt (posjeduje više od 10% udjela u vlasništvu izvještajnog subjekta, šifra iz Šifrarnika A); b) pravna osoba je član iste grupe kao i izvještajni subjekt i imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« nerezidenta (šifra FA); c) pravna osoba je član grupe poduzeća izvještajnog subjekta ili imaju zajedničkog »konačnog vlasnika« rezidenta. (šifra FB)].

Ako izvještajni subjekt ovakva ulaganja vrednuje prema metodi udjela, ova bi pozicija trebala uključivati i neraspodijeljenu dobit koja mu se pripisuje s osnove sudjelovanja u kapitalu, pa u tom slučaju NE SMIJE popunjavati poziciju 11.b. jer je ona već obuhvaćena u ovoj rubrici!

Ako izvještajni subjekt ovakva ulaganja vrednuje prema metodi troška ulaganja, ova pozicija uključuje samo ulaganja u kapital, bez neraspodijeljene dobiti koja bi mu se trebala pripisati s osnove sudjelovanja u vlasništvu. U tom slučaju OBVEZNO treba popuniti poziciju 11.b.

Primjerice, ako izvještajni subjekt u nekoj inozemnoj pravnoj osobi iz Šifrarnika B. ima 50% udjela u kapitalu, a ova pravna osoba na kraju izvještajnog tromjesečja ima poziciju ostvarene dobiti (zadržane dobiti prethodnih razdoblja i tekuće dobiti) jednaku protuvrijednosti od 100.000 kuna, tada se u ovu rubriku upisuje 50. (100 x 50% = 50).

Ako inozemna pravna osoba iz Šifrarnika B. ima udio od 50% ili više u kapitalu drugih inozemnih pravnih osoba (iz Šifrarnika B.B.), od inozemne pravne osobe iz Šifrarnika B. očekuje se da sastavlja konsolidirana financijska izvješća koja bi uključivala dobit/gubitak za cijelu grupu. Prema tome, neraspodijeljena dobit/gubitak koja se upisuje u ovaj stupac mora se odnositi na neraspodijeljenu dobit/gubitak cijele grupe iz njihove konsolidirane bilance!

Knjigovodstveno stanje neraspodijeljene dobiti/gubitka koja na osnovi udjela u kapitalu pripada izvještajnom subjektu

Popunjavaju samo izvještajni subjekti koji ulaganja vrednuju prema metodi troška ulaganja!

Unosi se vrijednost neraspodijeljene dobiti/prenesenog gubitka koji se na osnovi udjela u kapitalu pripisuje izvještajnom subjektu. Primjerice, ako izvještajni subjekt u nekoj inozemnoj pravnoj osobi iz Šifrarnika B. ima 50% udjela u kapitalu, a ova pravna osoba na kraju izvještajnog tromjesečja ima poziciju ostvarene dobiti (zadržane dobiti prethodnih razdoblja i tekuće dobiti) jednaku protuvrijednosti od 100.000 kuna, tada se u ovu rubriku upisuje 50. (100 x 50% = 50).

Ako inozemna pravna osoba iz Šifrarnika B. ima udio od 50% ili više u kapitalu drugih inozemnih pravnih osoba (iz Šifrarnika B.B.), od inozemne pravne osobe iz Šifrarnika B. očekuje se da sastavlja konsolidirana financijska izvješća koja bi uključivala dobit/gubitak za cijelu grupu. Prema tome, neraspodijeljena dobit/gubitak koja se upisuje u ovaj stupac mora se odnositi na neraspodijeljenu dobit/gubitak cijele grupe iz njihove konsolidirane bilance! Također neraspodijeljena dobit/gubitak uključuje i dobit/gubitak tekuće godine koja još nije knjigovodstveno raspodijeljena.

Budući da se radi o neraspodijeljenoj dobiti, u trenutku izglasavanja dividendi ili zadržane dobiti, ovaj iznos se treba umanjiti za iznos izglasane dividende/izglasane isplate zadržane dobiti tj. za iznos naveden na poziciji Potraživanja za izglasanu dividendu (stupac 6) / Potraživanja za izglasanu isplatu zadržane dobiti (stupac 7).

Primjer

Izvještajni subjekt ima 80% udjela u kapitalu pravne osobe Alfa GmbH iz Njemačke (knjigovodstvena vrijednost ulaganja je 100.000 EUR).

Šifrarnik B. izgleda ovako:

 

 

Pravna osoba Alfa GmbH ima 50% udjela u kapitalu austrijske pravne osobe Beta, 80% udjela u talijanskoj pravnoj osobi Gama i 35% u belgijskoj pravnoj osobi Delta. U Šifrarnik B.B. upisuju se samo Beta i Gama jer u njima Alfa ima 50% ili više udjela u kapitalu!

Šifrarnik B.B. izgleda ovako:

 

 

Na kraju prvog tromjesečja 2015. pozicija zadržane dobiti za pravnu osobu Alfa GmbH iznosi 10.000 EUR, a pozicija dobiti tekuće godine 5000 EUR. Ovo su podaci iz konsolidirane bilance koja uključuje i pravne osobe Beta odnosno Gama (ne i Delta). Pretpostavimo da ne postoji tržišna vrijednost za udjele u kapitalu pravne osobe Alfa d.d. i da je srednji tečaj HNB-a za euro na posljednji dan izvještajnog tromjesečja 7,5 HRK/EUR.

Ako izvještajni subjekt svoje udjele vrednuje prema metodi troška ulaganja, tablica B.1. IZRAVNA ULAGANJA. bez svih stupaca treba izgledati ovako:

 

 

Stupac 11 u nedostatku tržišne vrijednosti zbraja pozicije stupaca 11.a. i 11.b. U stupac 11.a. unosi se knjigovodstvena vrijednost udjela u kapitalu, a to je 750.000 kuna (100.000 EUR). U stupac 11.b. unosi se knjigovodstvena vrijednost pozicija dobiti koji se u skladu s udjelom u kapitalu odnosi na izvještajni subjekt: 10.000 EUR zadržane dobiti plus 5.000 dobiti tekućeg razdoblja = 15.000 EUR x 80% = 12.000 EUR, što se odnosi na izvještajni subjekt. Pretvaranjem u kune po tečaju od 7,5 HRK/EUR to iznosi 90.000 kuna.

Ako izvještajni subjekt svoje udjele vrednuje prema metodi udjela, tablica B.1. IZRAVNA ULAGANJA, bez svih stupaca,. treba izgledati ovako:

 

 

Stanje udjela u vlasništvu (%)

Unosi se postotak udjela (na dvije decimale) izvještajnog subjekta u kapitalu inozemne pravne osobe nakon zadnje prijavljene transakcije.

Naplaćena dividenda

Unosi se stvarno primljeni iznos dividendi/udjela u dobiti posljednje zaključene poslovne godine koji je izvještajni subjekt primio od inozemne pravne osobe iz stupca 1.

Naplaćena zadržana dobit

Unosi se eventualna isplata zadržane dobiti prethodnih godina koju je izvještajnom subjektu isplatila inozemna pravna osoba iz stupca 1.

Tablica B.1. PORTFELJNA VLASNIČKA ULAGANJA U INOZEMSTVO

Portfeljna vlasnička ulaganja koja se unose u ovu tablicu odnose se na ulaganja kojima rezident nakon ostvarene transakcije posjeduje manje od 10% udjela u vlasništvu inozemnog trgovačkog društva koje istovremeno nije horizontalno povezano s izvještajnim subjektom ili da se ne radi o »obrnutom ulaganju«, a koje se prijavljuje u tablici »B1. Izravna ulaganja«.

Ovdje je bitno odvojeno prikazati vlasnička ulaganja u vrijednosne papire (dionice) od vlasničkih ulaganja u vlasničke udjele, sa šiframa iz Šifrarnika B.

Traženi podaci trebaju biti izraženi u tisućama kuna (npr. 12.000.000,00 kuna se upisuje kao 12.000,00), pri čemu je iznose u stranoj valuti potrebno konvertirati u kune koristeći srednji tečaj Hrvatske narodne banke na datum transakcije ili po tečaju na zadnji dan izvještajnog tromjesečja za iskazivanje stanja na kraju tromjesečja.

Treba napomenuti da je tablica koncipirana na način da razlike konačnog i početnog stanja moraju biti objašnjene u ostalim stupcima u tablici, koja su smještena između stupaca konačnog i početnog stanja. Drugim riječima, sljedeća jednakost mora biti zadovoljena:

Novo stanje (8) = početno stanje (3) + transakcije (4) + tečajne prilagodbe (5) + cjenovne prilagodbe (6) + prilagodbe zbog reklasifikacija (7).

U zagradama su navedeni brojevi stupaca. Stupac 9 ne utječe na konačni rezultat.

 

 

Šifra inozemne pravne osobe

Odabire se šifra s padajuće liste, a koja odgovara šifri iz Šifrarnika B, te ima oblik C-dvoslovna šifra zemlje za vlasnička ulaganja u vrijednosne papire (dionice) odnosno O-dvoslovna šifra zemlje za vlasnička ulaganja u udjele. Šifra se odabire s padajuće liste, a ne upisuje se ručno.

ISIN

ISIN oznaka je jedinstvena međunarodna oznaka vrijednosnog papira. Unosi se samo ako je dionici dodijeljena ISIN oznaka.

Početno stanje

Unosi se vrijednost stanja ulaganja na početku tromjesečja. Ova vrijednost mora odgovarati konačnom stanju na kraju prethodnog kvartala! (stupac 8 prethodnog kvartala).

Transakcija

Unosi se tržišna vrijednost dionica ili udjela u kapitalu koji su pribavljeni ovom transakcijom. Ako su uplaćeni u novcu, pod tržišnom vrijednošću podrazumijeva se uplaćeni iznos.

Transakcije koje rezultiraju povećanjem kapitala, a ne povećavaju temeljni kapital, već npr. pričuve pravne osobe, također se unose u ovaj stupac.

Za druge načine stjecanja dionica/udjela u kapitalu (stvari, prava i licencije ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uloženog sredstva. U nedostatku informacija kao tržišnom vrijednošću nefinancijskog sredstva može se koristiti knjigovodstvenom vrijednošću.

U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u udio u kapitalu), unosi se vrijednost duga koji se pretvara u temeljni kapital.

Svaka prodaja udjela u kapitalu odnosno povlačenje inozemnoga kapital, unosi se s negativnim predznakom. Napomena: Za inozemne pravne osobe u kojima izvještajni subjekt ima manje od 10% dionica ili udjela u kapitalu, a s kojima nije horizontalno povezan, nije potrebno prijavljivati svaku transakciju pojedinačno, već zbirno, na razini mjeseca i ISIN koda. Primjerice, ako je pravna osoba u jednom mjesecu kupila dionice ili udjele u kapitalu s istim ISIN kodom, može zbrojiti sve te transakcije i prikazati ih zbirno, za taj mjesec i taj ISIN kod.

Tečajna prilagodba

Unosi se razlika u odnosu na početno stanje koja je posljedica tečajne prilagodbe.

Primjer.

Prikazano je početno stanje od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR). Pretpostavimo da novih transakcija nije bilo, a tečaj je na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja 7,6 HRK/EUR. Sada je prikazano stanje ulaganja jednako 760 tis HRK. Iznos koji se upisuje u stupac 6 kao tečajna prilagodba računa se kao: 100 x (7,6 – 7,5) = 10, odnosno čini razliku stanja zbog promjene tečaja. U slučaju da je tečaj na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja 7,4 HRK/EUR: 100 x (7,4 – 7,5) = – 10 odnosno tečajna prilagodba je jednaka –10.

Cjenovna prilagodba

Unosi se razlika u odnosu na početno stanje koja je posljedica promjene tržišne vrijednosti ulaganja.

Primjer.

Prikazano je početno stanje od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR). Pretpostavimo da novih transakcija nije bilo, ali je zbog određenih tržišnih kretanja došlo do promjene vrijednosti ulaganja odnosno cijene dionica/vlasničkih udjela. Uzmimo da su tržišna kretanja bila povoljna te je vrijednost ulaganja (cijena dionice/vlasničkog udjela) porasla za 10%. Drugim riječima:

100.000 EUR x 1,1 = 110.000 EUR

pa je cjenovna prilagodba jednaka:

110.000 EUR – 100.000 EUR = 10.000 EUR

Ovaj iznos u kunama se prikazuje uz primjenu tečaja na prvi dan izvještajnog tromjesečja (7,5):

10.000 EUR x 7,5 = 75.000 HRK

Međutim, ovdje zbog promjene tečaja imamo i tečajne prilagodbe koje se računaju:

(7,6-7,5) X 110.000 EUR = 11.000 HRK

Konačno stanje iznosi:

110.000 EUR x 7,6 = 836.000 HRK

Razlika u odnosu na početno stanje iznosi:

836.000 – 750.000 = 86.000 HRK

što predstavlja prilagodbe cijena i tečaja, od čega su prilagodbe cijena 75.000 HRK, a tečaja 11.000 HRK

Prilagodba zbog reklasifikacije

Unose se prilagodbe koje su rezultat promjene stanja ulaganja zbog reklasifikacije ulaganja iz portfeljnog u izravno ili obrnuto. Drugim riječima, ulaganje koje je u jednom tromjesečju bilo ispod 10%, a u drugom iznad 10% udjela u vlasništvu treba u prvom tromjesečju prikazivati kao portfeljno, a u drugom kao izravno. Neusklađenosti koje proizlaze iz razlike dva stanja u tom slučaju treba prikazivati kao prilagodbe zbog reklasifikacije.

Prilagodbe u ovom slučaju predstavljaju razliku između stanja na kraju izvještajnog i prethodnog tromjesečja, koja nije rezultat niti transakcija nit promjene cijena dionica ili tečaja već isključivo reklasifikacije ulaganja.

Primjer.

Na kraju prethodnog tromjesečja inozemni investitor posjedovao je 20% udjela u temeljnom kapitalu inozemnog trgovačkog društva (izravni ulagač), jednake nominalne i tržišne vrijednosti 100 tis EUR. U tijeku izvještajnog tromjesečja prodao je 11% za 50 tis EUR pa je tako postao portfeljni ulagač s 9% udjela u temeljnom kapitalu. Pretpostavimo da je tržišna vrijednost tog udjela na kraju izvještajnog mjeseca 50 tis EUR.

U ovom slučaju, u tekućem tromjesečju prikazujemo početno stanje (stupac 3 u tablici B.1. IZRAVNA ULAGANJA) od 750 tis HRK (100 tis EUR, na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan prethodnog izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,5 HRK/EUR), dok je u tablici B.1. PORTFELJNA ULAGANJA početno stanje (stupac 3) nula. Novom transakcijom prodaje udjela, ulaganje postaje portfeljno pa je na kraju tromjesečja stanje izravnih ulaganja nula (stupac 11 tablice B.1. IZRAVNA ULAGANJA), dok je stanje portfeljnih ulaganja (stupac 8 tablice B.1. PORTFELJNA ULAGANJA) 380 tis HRK (50 tis EUR na što se primijenio srednji tečaj HNB-a na posljednji dan tekućeg izvještajnog tromjesečja za kojeg pretpostavljamo da je bio 7,6 HRK/EUR). U tom slučaju razlika u odnosu na početno stanje iznosi + 50 tis EUR za portfeljna i – 50 tis EUR za izravna ulaganja što je posljedica reklasifikacije ulaganja iz izravnog u portfeljno pa je treba prikazati kao prilagodbu reklasifikacije. Ovaj iznos u kunama se prikazuje uz primjenu tečaja na prvi dan izvještajnog tromjesečja (7,5):

50.000 x 7,5 = 375.000 HRK. Prilagodbe tečaja računaju se na isti način kako je već prikazano.

Novo stanje

Treba unijeti tržišnu vrijednost dionica/udjela u kapitalu koje izvještajni subjekt ima na kraju izvještajnog tromjesečja.

Treba napomenuti da je tablica koncipirana na način da razlike konačnog i početnog stanja moraju biti objašnjene u ostalim stupcima u tablici, koja su smještena između stupaca konačnog i početnog stanja. Drugim riječima, sljedeća jednakost mora biti zadovoljena:

Novo stanje (8) = početno stanje (3) + transakcije (4) + tečajne prilagodbe (5) + cjenovne prilagodbe (6) + prilagodbe zbog reklasifikacija (7).

U zagradama su navedeni brojevi stupaca. Stupac 9 ne utječe na konačni rezultat.

Naplaćena dividenda

Unosi se stvarno primljeni iznos dividendi/udjela u dobiti koji je izvještajni subjekt primio od inozemne pravne osobe iz stupca 1.

Kod domaćeg skrbnika DA/NE

DA – ako su stečene/otuđene dionice, odnosno udjeli u kapitalu (bile) u skrbništvu domaćih skrbnika.

NE – ako stečene/otuđene dionice, odnosno udjeli u kapitalu nisu (bile) u skrbništvu domaćih skrbnika.

Tablica B.2.1. Transakcije – izravna ulaganja

U ovu tablicu unose se transakcije iz stupca 4 – Transakcije tablice B.1. IZRAVNA ULAGANJA s prikazom mjeseca unutar izvještajnog tromjesečja u kojem se transakcija dogodila.

 

 

Šifra inozemne pravne osobe

Ovo obilježje popunjava se šifrom iz Šifrarnika B. (npr. B – 001, A – 001, FA – 001 ili FB – 001), kako je opisano u Šifrarniku B. Polje je podijeljeno na ista polja u šifrarniku te se s padajućih lista odabiru šifre kao u Šifrarniku B.

Mjesec

Unosi se šesteroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2017. godine unosi se šifra 201701) na koji se transakcija odnosi. Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica/udjela u kapitalu, a ne mjesec njegova ugovaranja.

Iznos

Unosi se iznos unesen u tablicu B.1. IZRAVNA ULAGANJA, stupac 4 – Transakcije, koji se odnosi na prikazani mjesec i pravnu osobu.

Način plaćanja

Unosi se šifra koja odgovara vrsti vlasničkog ulaganja:

1 – uplata u novcu

2 – maržni kredit brokera

3 – stvari

4 – prava i licencije

5 – zamjena dužničkog odnosa vlasničkim / pretvaranje inozemnog potraživanja u vlasnički ulog

7 – financijska potraživanja ili imovina (osim dionica / vlasničkih udjela)

7a – fin. imovina u obliku dionica / vlasničkih udjela rezidentnog društva

7b – fin. imovina u obliku dionica / vlasničkih udjela nerezidentnog društva

7c – vlasnički udjeli (dionice) stečeni kroz dividendu u dionicama

8 – pripajanja i spajanja

11 – prijenos nekretnine

12 – prijenos vlasništva bez naknade

P – neparticipirajuće povlaštene dionice

Napomena:

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja izvještajnog subjekta prema poduzeću primatelju izravnog ulaganja s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7 – financijska potraživanja / imovina (osim dionica / vlasničkih udjela) Podrazumijeva npr:

• stjecanje vl. udjela / dionica prijenosom potraživanja ili financijske imovine (a koja nisu dionice ili vl. udjeli); npr. kada nerezident za stečene udjele ustupi potraživanje koje ima prema nekom drugom nerezidentom društvu, stvarajući pritom potraživanje izvještajnog subjekta prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio;

• stjecanje/prodaju udjela, a koji će biti naknadno plaćeni (odjednom ili u tranšama); upisuje se ukupan iznos stečenih/prodanih udjela u trenutku knjigovodstvene evidencije stjecanja/prodaje; tako npr., ako je vrijednost stečenih udjela 4.500.000 kuna i dogovoreno je da će nerezident stečene vl. udjele platiti u budućnosti u tri tranše po 1.500.000,00 kuna, u mjesecu prijenosa vlasništva odnosno knjigovodstvene evidencije prijavljuje se svih 4.500.000 kuna; istodobno se za iznos koji nije uplaćen stvara potraživanje prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio;

• isplate temeljnoga kapitala ili pričuva s odgodom, a čime se u bilanci društva stvara obveza prema vlasniku vl. udjela / dionica; tako npr., ako je ugovorom donesena odluka o smanjenju temeljnoga kapitala za 4.500.000 kuna, no da će se isplata dogoditi u budućnosti, odmah se prijavljuje svih 4.500.000 kuna (s datumom donošenja odluke); istovremeno se za iznos koji nije isplaćen prijavljuje i novonastali kredit zaduženja, tj. obveza prema nerezidentu u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio.

Modalitet 7a – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica / vlasničkih udjela rezidentnog društva.

Modalitet 7b – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica / vlasničkih udjela nerezidentnog društva.

Modalitet 11 – prijenos nekretnine. Ovdje se radi o unosu nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12 – prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjela bez naknade, ali obavezno u stupac Iznos upisati 0 te u stupac 11 – Vrijednost ulaganja u udjele od 10% ili više, tablice B.1. IZRAVNA ULAGANJA, treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela (zbroj stupaca 11.a.i 11.b.)!

Ostvareni udio u vlasništvu

Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u temeljnom kapitalu inozemne pravne osobe koji je izvještajni subjekt stekao prikazanom transakcijom. Ako je riječ o prodaji dionica/udjela u kapitalu, postotak se unosi s negativnim predznakom. Napomena: Promjene pozicija kapitala u tablicama B.1. moraju biti koordinirane s podacima unesenima u Tablici B.2. Primjerice, transakcija upisana u Tablici B.2. u pravilu mora rezultirati promjenom neke pozicije kapitala u Tablici B.1. ili u odnosu na prethodno tromjesečje.

Tablica B.2.2. Transakcije – portfeljna ulaganja

U ovu tablicu unose se transakcije iz stupca 4 – Transakcije tablice B.1. PORTFELJNA ULAGANJA s prikazom mjeseca unutar izvještajnog tromjesečja u kojem se transakcija dogodila.

 

 

Šifra inozemne pravne osobe

Odabire se šifra s padajuće liste, a koja odgovara šifri iz Šifrarnika B, te ima oblik C-dvoslovna šifra zemlje za vlasnička ulaganja u dionice odnosno O-dvoslovna šifra zemlje za vlasnička ulaganja u udjele. Šifra se odabire s padajuće liste, a ne upisuje se ručno.

Mjesec

Unosi se šesteroznamenkasta oznaka godine i mjeseca (npr. za siječanj 2017. godine unosi se šifra 201701) na koji se transakcija odnosi. Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica/udjela u kapitalu, a ne mjesec njegova ugovaranja.

Način plaćanja

Unosi se šifra koja odgovara vrsti vlasničkog ulaganja:

1 – uplata u novcu

2 – maržni kredit brokera

3 – stvari

4 – prava i licencije

5 – zamjena dužničkog odnosa vlasničkim/pretvaranje inozemnog potraživanja u vlasnički ulog

7 – financijska potraživanja ili imovina (osim dionica / vlasničkih udjela)

7a – fin. imovina u obliku dionica / vlasničkih udjela rezidentnog društva

7b – fin. imovina u obliku dionica / vlasničkih udjela nerezidentnog društva

7c – vlasnički udjeli (dionice) stečeni kroz dividendu u dionicama

8 – pripajanja i spajanja

11 – prijenos nekretnine

12 – prijenos vlasništva bez naknade

P – neparticipirajuće povlaštene dionice

Napomena:

Prava koja proizlaze iz prava potraživanja izvještajnog subjekta prema poduzeću primatelju izravnog ulaganja s osnova pozajmica ne označavaju se šifrom 4, nego 5.

Modalitet 7 – financijska potraživanja / imovina (osim dionica / vlasničkih udjela)

Podrazumijeva npr:

• stjecanje vl. udjela / dionica prijenosom potraživanja ili financijske imovine (a koja nisu dionice ili vl. udjeli); npr. kada nerezident za stečene udjele ustupi potraživanje koje ima prema nekom drugom nerezidentom društvu, stvarajući pritom potraživanje izvještajnog subjekta prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio;

• stjecanje/prodaju udjela, a koji će biti naknadno plaćeni (odjednom ili u tranšama); upisuje se ukupan iznos stečenih/prodanih udjela u trenutku knjigovodstvene evidencije stjecanja/prodaje; tako npr., ako je vrijednost stečenih udjela 4.500.000 kuna i dogovoreno je da će nerezident stečene vl. udjele platiti u budućnosti u tri tranše po 1.500.000,00 kuna, u mjesecu prijenosa vlasništva odnosno knjigovodstvene evidencije prijavljuje se svih 4.500.000 kuna; istodobno se za iznos koji nije uplaćen stvara potraživanje prema nerezidentu (tzv. kredit odobrenja) koje se prijavljuje u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio;

• isplate temeljnoga kapitala ili pričuva s odgodom, a čime se u bilanci društva stvara obveza prema vlasniku vl. udjela / dionica; tako npr., ako je ugovorom donesena odluka o smanjenju temeljnoga kapitala za 4.500.000 kuna, no da će se isplata dogoditi u budućnosti, odmah se prijavljuje svih 4.500.000 kuna (s datumom donošenja odluke); istodobno se za iznos koji nije isplaćen prijavljuje i novonastali kredit zaduženja, tj. obveza prema nerezidentu u skladu s glavom IV. KREDITNI POSLOVI Odluke, čija je ova Uputa sastavni dio.

Modalitet 7a – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica / vlasničkih udjela rezidentnog društva.

Modalitet 7b – podrazumijeva stjecanje vlasničkog udjela prijenosom (ustupanjem) dionica / vlasničkih udjela nerezidentnog društva.

Modalitet 11 – prijenos nekretnine. Ovdje se radi o unosu nekretnine u kapital poduzeća.

Modalitet 12 – prijenos vlasništva bez naknade obuhvaća stjecanje vlasničkih udjela bez naknade, ali obavezno u stupac Iznos upisati 0 te u stupac 8 – Novo stanje, tablice B.1. PORTFELJNA ULAGANJA, treba upisati tržišnu vrijednost ili knjigovodstvenu vrijednost prenesenih udjela!

Ostvareni udio u vlasništvu

Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u temeljnom kapitalu inozemne pravne osobe koji je izvještajni subjekt stekao prikazanom transakcijom. Ako je riječ o prodaji dionica/udjela u kapitalu, postotak se unosi s negativnim predznakom.

Napomena: Promjene pozicija kapitala u tablicama B.1. moraju biti koordinirane s podacima unesenima u Tablici B.2. Primjerice, transakcija upisana u Tablici B.2. u pravilu mora rezultirati promjenom neke pozicije kapitala u Tablici B.1. ili u odnosu na prethodno tromjesečje.

Tablica Dodatak A. Podaci o aktivnostima inozemnih pravnih osoba u većinskom vlasništvu izvještajnog subjekta

 

 

Obveznici popunjavanja ove tablice su izvještajni subjekti koji imaju većinski udio u kapitalu pravnih osoba u inozemstvu, ali samo ako u izvještajnom subjektu inozemna osoba nema 50% ili više udjela u kapitalu. Drugim riječima, obveznici izvještavanja samo su one pravne osobe koje zadovoljavaju oba sljedeća uvjeta:

1. imaju većinski udio u kapitalu pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu,

2. u vlasničkoj strukturi nemaju dioničara/imatelja udjela iz inozemstva koji ima 50% ili više udjela u kapitalu. Drugim riječima, u Šifrarniku A nije navedena niti jedna pravna osoba.

Ova tablica popunjava se samo jednom godišnje, u izvještaju za prvo tromjesečje tekuće godine. Iznimno, ako podaci nisu spremni, mogu se dostaviti i u izvještaju za drugo tromjesečje. Ako nema nikakvih ispravaka prethodno upisanih podataka, tablicu u izvještajima za preostala tri/dva tromjesečja treba ostaviti praznu, odnosno ne treba ponavljati već upisane podatke.

Unose se podaci za sve pravne osobe u inozemstvu čijim poslovanjem izvještajni subjekt upravlja izravno ili neizravno preko druge pravne osobe. Osnovni kriterij je upravljanje pravnom osobom, što znači da osim pravnih osoba kojima izvještajni subjekt izravno upravlja preko većinskog udjela u kapitalu, treba uključiti i sve pravne osobe u kojima ne sudjeluje izravno u kapitalu, ali upravlja njima posredno, preko neke druge pravne osobe! Pravne osobe treba podijeliti posebno prema zemlji sjedišta odnosno djelatnosti. Rubrike se popunjavaju na sljedeći način:

Poslovna godina

Unosi se godina za koju se izvještaj podnosi (primjerice 2016.)

Zemlja inozemne pravne osobe

Unosi se dvoslovna oznaka zemlje u kojoj inozemna pravna osoba ima sjedište, prema abecednom popisu država i zemalja i njihovih oznaka objavljenom u Odluci o načinu otvaranja transakcijskih računa – Prilog 1. odnosno oznaka međunarodne institucije iz popisa međunarodnih institucija i njihovih oznaka koje objavljuje Eurostat. Popisi su također raspoloživi na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke u dokumentu »Odnosi s inozemstvom – prilozi i popisi«. Iznimno, za Kosovo se koristi posebna oznaka XK.

Djelatnost

Unosi se NACE Rev.2 (National Classification of Economic Activities), šifra djelatnosti inozemne pravne osobe od četiri znamenke. Šifra djelatnosti NACE Rev.2 odgovara šifri djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007) koja se upotrebljava u Republici Hrvatskoj.

Broj pravnih osoba

Treba upisati broj pravnih osoba u pojedinoj zemlji te određenoj djelatnosti kojima izvještajni subjekt upravlja izravno ili neizravno.

Broj zaposlenika

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnom broju zaposlenika na kraju izvještajne godine.

Prodaja (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnim prihodima od prodaje ostvarenima u izvještajnoj godini. Iznos se upisuje u tisućama kuna.

Troškovi zaposlenika (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnim troškovima zaposlenih u izvještajnoj godini. Iznos se upisuje u tisućama kuna.

Dodana vrijednost (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnoj ostvarenoj dodanoj vrijednosti u izvještajnoj godini. Iznos se upisuje u tisućama kuna. Dodana vrijednost treba se izračunati tako da se od prihoda od prodaje oduzmu troškovi prodanih proizvoda (usluga) ili, drugim riječima, da se od prihoda od prodaje oduzme intermedijarna potrošnja.

Bruto investicije u materijalnu imovinu (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnim bruto investicijama u materijalnu imovinu u izvještajnoj godini. Iznos se upisuje u tisućama kuna.

Izvoz proizvoda i usluga (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnom izvozu proizvoda i usluga u izvještajnoj godini. Ovo se odnosi na sav izvoz uključujući i izvoz prema izvještajnom subjektu ili drugim pravnim osobama s kojima je pravna osoba povezana vlasničkim odnosima. Iznos se upisuje u tisućama kuna.

Uvoz proizvoda i usluga (u tisućama kuna)

Za sve pravne osobe iz određene zemlje i djelatnosti treba navesti podatke o ukupnom izvozu proizvoda i usluga u izvještajnoj godini. Ovo se odnosi na sav uvoz uključujući i uvoz od izvještajnog subjekta ili drugih pravnih osoba s kojima je pravna osoba povezana vlasničkim odnosima. Iznos se upisuje u tisućama kuna.

Svi iznosi izraženi u stranim valutama pretvaraju se u kune po srednjem tečaju HNB-a na posljednji dan izvještajne godine.

Napomena.

Ova statistika (Dodatak A) isključuje poduzeća u većinskom vlasništvu izvještajnog subjekta u inozemstvu, koja su neaktivna tj. nemaju niti zaposlenih niti ostvaruju prihode od prodaje. Dakle, podaci bi trebali biti prikazani samo za aktivna poduzeća u inozemstvu tj. ona koja ostvaruju prihode ili imaju barem 1 zaposlenog.

U Dodatku A šalju se podaci o aktivnostima društava u inozemstvu koja su kontrolirana od strane društva koje je većinski u domaćem vlasništvu. Domaće društvo ima kontrolu nad inozemnim ukoliko izravno ili neizravno drži više od 50% udjela u kapitalu inozemnog društva. Dakle, inozemno društvo može biti izravno ili neizravno kontrolirano od strane domaćeg društva.

Primjer neizravne kontrole.

Društvo B ima izravnu kontrolu (više od 50%) nad društvom C, ali društvo B je pod izravnom kontrolom društva A pa je društvo C neizravno kontrolirano od strane društva A. Ovo je primjer neizravnog većinskog vlasništva, koje je glavni kriterij za određivanje kontrole nad određenim društvom.

Uzmimo da je društvo A u izvještajnoj ekonomiji. Podaci koje izvještava u Dodatku A trebali bi biti konsolidirani odnosno društvo B trebalo bi producirati konsolidirane podatke za sve subjekte u svom većinskom vlasništvu tj. za sva društva u drugom, trećem koljenu itd. Obveza konsolidacije podataka postoji dok god društva imaju više od 50% udjela u nekom drugom društvu odnosno dok god vrijedi da je zadovoljen uvjet više od 50% vlasništva u sljedećoj pravnoj osobi. Lanac se prekida čim se u eventualnom slijedećem poduzeću ostvaruje 50% ili manje udjela u vlasništvu.

Primjer.

Izvještajni subjekt preko pravne osobe Alfa šifrirane s B001 u Šifrarniku B (u kojoj izravno ostvaruje 100% udjela u kapitalu) ostvaruje neizravno udio u kapitalu u četiri inozemne pravne osobe.

Pravna osoba Alfa GmbH ima 60% udjela u kapitalu austrijske pravne osobe Beta, 80% udjela u talijanskoj pravnoj osobi Gama i 35% u belgijskoj pravnoj osobi Delta (što se, budući da ne prelazi 51%, ne treba obuhvatiti u sklopu ove tablice).

Pravna osoba Beta ima 100% udjela u kapitalu austrijske pravne osobe Ipsilon i 75% udjela u kapitalu njemačke pravne osobe Omega.

Talijanska pravna osoba Gama ima 25% udjela u talijanskoj pravnoj osobi Epsilon (što se, budući da ne prelazi 51%, ne treba obuhvatiti u sklopu ove tablice).

Grafički prikaz vlasničkih odnosa:

Podaci o aktivnostima poduzeća:

 

 

Tablica Dodatak A treba izgledati ovako:

 

 

Dakle, kroz društvo u kojem je izravno ostvaren većinski udio u kapitalu, konsolidirano se prikazuju podaci i o ostalim društvima u kojima je kontrola ostvarena neizravno.

Kreiranje datoteke

U tablici »Kreiranje datoteke« potrebno je popuniti polja:

☐ narančasto polje – polje u koje se unosi OIB izvještajne institucije u formatu od 11 znamenaka

☐ žuto polje – polje u koje se unosi godina te se pored odabire s padajuće liste kvartal za koji se podaci dostavljaju

☐ plavo polje – u plavo polje se unosi redni broj podnošenja izvještaja za kvartal upisan u žutom polju. Ovo polje je bitno prilikom evidentiranja ispravaka jer će ispravljeni podaci imati redni broj slanja 2, 3.... .

Nakon što su podaci uneseni u tablice, potrebno je popunjenu Excel datoteku »tablice IU-T2«

(http://www.hnb.hr/propisi/odluke-platna-bilanca/h-odluke-platne-bilance.htm) pretvoriti u XML datoteku. Pretvaranje se obavlja u radnom listu »Kreiranje datoteke« u kojem je opisan sam postupak (za pretvaranje u XML datoteku potrebno je omogućiti makronaredbe). Tako kreirana tekstna datoteka automatski se sprema u istu mapu kao i prvotna Excel datoteka i spremna je za slanje u Hrvatsku narodnu banku putem web-aplikacije koja se nalazi na stranici https://www.hnb.hr.

Detaljne Upute za rad s aplikacijom za dostavu datoteka s podacima o inozemnim vlasničkim ulaganjima nalaze se na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke http://www.hnb.hr/propisi/odluke-platna-bilanca/h-odluke-platne-bilance.htm.

Posebne napomene

Ispravak poslanog izvještaja

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, omogućen je višestruki unos datoteke. Dakle, ukoliko dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan, Excel datoteku s ispravljenim podacima možete poslati još jednom s time da u »Kreiranje datoteke« u plavom polju trebate odabrati koji put šaljete izvještaj (za jedan veći od izvještaja čije promjene šaljete. Na primjer, ukoliko šaljete ispravak podataka koje ste poslali po prvi put, u plavo polje se unosi broj 2). U ispravljenoj verziji obavezno se dostavljaju podaci koji su bili točni u prethodno dostavljenoj datoteci, a za koju se šalje ispravak.

U slučaju da dođe do promjene u izvještaju koji je već poslan za razdoblje 2012 Q1 – 2013 Q4, Excel datoteku s ispravljenim podacima trebate poslati u formi koja se primjenjivala u tom razdoblju IU-T2 2012-2013. Jednako, ako se dostavljaju ispravci podataka za 2015 godinu ispravljenu datoteku se šalje preko excel datoteke IU-T2 2015. Prethodne i nova forma, a koja se primjenjuje od 2015. godine, nalaze se na web-stranici HNB-a.

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_02_13_318.html