Objavljeno u NN 44/17 od 05.05.2017.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. travnja 2017.

Klasa: 011-01/17-01/15 Urbroj: 71-06-01/1-17-2 Zagreb, 27. travnja 2017.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Članak 1.

U Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99., 151/03., 157/03., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14. i 98/15.) članak 1.a mijenja se i glasi:

»Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

– Uredba Vijeća (EZ) br. 116/2009 od 18. prosinca 2008. o izvozu kulturnih dobara (Kodificirana verzija) (SL L 39, 10. 2. 2009.),

– Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1081/2012 od 9. studenoga 2012. za potrebe Uredbe Vijeća (EZ) br. 116/2009 o izvozu kulturnih dobara (SL L 324, 22. 11. 2012.),

– Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ (»Uredba IMI«), Tekst značajan za EGP (SL L 316, 14. 11. 2012.).

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (preinaka) (SL L 159, 28. 5. 2014.) kako je izmijenjena Ispravkom Direktive 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 147, 12. 6. 2015.).«.

Članak 2.

U članku 10. stavak 3. mijenja se i glasi:

»Rok na koji se određuje preventivna zaštita računa se do donošenja rješenja iz članka 12. ovoga Zakona, ali ne može biti dulji od četiri godine u neprekinutom trajanju, osim za arheološka i podvodna arheološka nalazišta u slučaju kojih ne može biti dulji od šest godina u neprekinutom trajanju od dana donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti.«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»Trajanje preventivne zaštite ne može se produljiti nakon isteka rokova propisanih stavkom 3. ovoga članka.«.

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 5., 6. i 7.

Članak 3.

U članku 31. stavak 6. mijenja se i glasi:

»Za osiguranje naplate troškova skrbništva koji su podmireni iz proračuna Grada Zagreba, gradskog odnosno općinskog proračuna, osniva se zakonsko založno pravo u korist Grada Zagreba, grada ili općine koji su podmirili troškove.«.

Članak 4.

Članak 40. mijenja se i glasi:

»Ako vlasnik prodaje kulturno dobro u roku od pet godina računajući od dana ulaganja sredstava iz državnog proračuna u zaštitu, očuvanje i obnovu kulturnog dobra, dužan je prije prodaje vratiti iznos uloženih sredstava uplatom u korist državnog proračuna.«.

Članak 5.

Naslov iznad članka 42. briše se.

Članak 42. briše se.

Članak 6.

U članku 43. stavak 6. briše se.

Članak 7.

Članak 101. mijenja se i glasi:

»Restauratorsko-konzervatorske poslove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u javnim ustanovama za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara i drugim specijaliziranim pravnim osobama kojima su osnivači Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, gradovi i općine obavljaju zaposlenici koji imaju odgovarajuća stručna zvanja.

Stručna zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara mogu stjecati i druge fizičke osobe u skladu s pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka.

Stručna zvanja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara iz stavka 1. ovoga članka te uvjete i način njihova stjecanja propisat će pravilnikom ministar kulture.«.

Članak 8.

Članak 114. mijenja se i glasi:

»Fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, obveznici su spomeničke rente.

Fizičke i pravne osobe koje u svom sastavu imaju poslovne jedinice (svako stalno mjesto obavljanja gospodarske djelatnosti) koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, obveznici su spomeničke rente za svaku poslovnu jedinicu.

Osnovica spomeničke rente je korisna površina poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline.

Spomenička renta plaća se mjesečno od 1,00 do 4,00 kune po četvornome metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno- -povijesne cjeline.

Visinu spomeničke rente propisuje svojom odlukom Grad Zagreb, grad ili općina.

Obveznici spomeničke rente moraju nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje spomenička renta, dostaviti podatke o korisnoj površini poslovnih prostora koji se nalaze u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline.

Spomenička renta plaća se u godišnjem iznosu prema rješenju o utvrđivanju spomeničke rente koje donosi upravno tijelo jedinica lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju spomeničke rente.

Ako u tijeku kalendarske godine fizička ili pravna osoba počinje ili prestaje obavljati djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline, plaća godišnju spomeničku rentu za dio godine u kojoj je obavljala djelatnost.

Korisnik koncesije na kulturnom dobru te fizičke i pravne osobe koje obavljaju prerađivačku ili proizvodnu djelatnost kao pretežitu djelatnost oslobođeni su plaćanja spomeničke rente propisane ovim člankom.

Na ovršni i žalbeni postupak primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje komunalno gospodarstvo, a na zastaru se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje opći porezni sustav.

Protiv rješenja jedinice lokalne samouprave iz stavka 7. ovoga članka žalba se može podnijeti upravnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja upravnog tijela Grada Zagreba žalba se može podnijeti Ministarstvu kulture.«.

Članak 9.

Članak 114.a mijenja se i glasi:

»Spomeničku rentu plaćaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju sljedeće djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti:

46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima,

46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom,

47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama,

61. Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa),

64.1 Novčarsko posredovanje,

66.1 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova,

92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja.

Spomenička renta plaća se po stopi od 0,05%. Osnovica za obračun spomeničke rente je ukupni prihod ostvaren obavljanjem navedenih djelatnosti.

Poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe spomeničke rente obavlja Porezna uprava. Troškovi evidencije nadzora, naplate i ovrhe spomeničke rente iz stavka 1. ovoga članka iznose 5% od naplaćene spomeničke rente.

Fizičke i pravne osobe dostavljaju podatke za obračun spomeničke rente na Obrascu SR, koji je sastavni dio ovoga Zakona.

Fizičke osobe obveznici plaćanja spomeničke rente podnose Obrazac SR nadležnoj ispostavi Porezne uprave, nadležnoj prema svom prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu, zajedno s Prijavom poreza na dohodak i to najkasnije do kraja veljače iduće godine, nakon godine za koju se sastavlja konačni obračun.

Pravne osobe obveznici plaćanja spomeničke rente podnose Obrazac SR nadležnoj ispostavi Porezne uprave, nadležnoj prema svom sjedištu, zajedno s Prijavom poreza na dobit i to najkasnije do kraja travnja iduće godine, nakon godine za koju se sastavlja konačni obračun.

Fizička i pravna osoba plaća mjesečni predujam spomeničke rente u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Za fizičku i pravnu osobu koja počinje obavljati djelatnost, utvrđivanje predujmova spomeničke rente do prvog podnošenja obračuna poslovnog rezultata utvrđuje Porezna uprava, na način na koji se utvrđuju predujmovi poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit.

Fizičke i pravne osobe obveznici spomeničke rente uplaćuju mjesečni iznos spomeničke rente, u rokovima za plaćanje predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dobit, dok razliku po Obrascu SR uplaćuju u propisanom roku za podnošenje Obrasca SR.

Nadzor nad obračunom i uplatom spomeničke rente obavlja Porezna uprava.«.

Članak 10.

U članku 116. stavku 1. točka 10. briše se.

Dosadašnja točka 11. postaje točka 10.

Članak 11.

U članku 118. stavku 1. točki 3. broj: »7« zamjenjuje se brojem: »6«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

Ministar kulture donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 101. stavka 3. koji je izmijenjen člankom 7. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se Pravilnik o stručnim zvanjima u konzervator- sko-restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja (»Narodne novine«, br. 59/09., 117/12. i 57/13.).

Članak 13.

Pogrešno ili više uplaćeni prihodi od spomeničke rente koja se plaća po stopi na ukupan prihod do stupanja na snagu ovoga Zakona vratit će se uplatiteljima na teret prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske od spomeničke rente odnosno općih prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske.

Članak 14.

Iznimno u 2017. godini, predujmovi spomeničke rente obračunavaju se i plaćaju tromjesečno.

Iznos tromjesečnog predujma iz stavka 1. ovoga članka obračunavat će se tako da se iznos mjesečnog predujma iskazanog u Obrascu SR za 2016. godinu (red. br. 7.) pomnoži brojem mjeseci poslovanja u tromjesečju.

Predujmovi za razdoblje od stupanja na snagu ovoga Zakona do 30. lipnja 2017. zadužuju se s datumom 30. lipnja 2017., za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2017. s datumom 2. listopada 2017., a predujmovi za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2017. s datumom 31. prosinca 2017.

Članak 15.

Obrazac SR objavljen u Ispravku Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 157/03.) koji se primjenjuje uz članak 9. ovoga Zakona ostaje na snazi.

Članak 16.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/17-01/48

Zagreb, 21. travnja 2017.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov, v. r.