NN 80/16 od 07.09.2016. Edukacijski program osnovnih edukacijskih vježbi za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine

 

HRVATSKI ZAVOD ZA HITNU MEDICINU

Na temelju članka 19. stavka 2. Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine (»Narodne novine«, broj 71/2016) Hrvatski zavod za hitnu medicinu utvrđuje

 

EDUKACIJSKI PROGRAM OSNOVNIH EDUKACIJSKIH VJEŽBI ZA RADNIKE KOJI PROVODE TRIJAŽU U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE

Članak 1.

Edukacijski program osnovnih edukacijskih vježbi za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine utvrđuje sadržaj edukacije za medicinske sestre – medicinske tehničare koji obavljaju poslove trijaže u objedinjenom hitnom bolničkom prijamu (u daljnjem tekstu: OHBP) te kompetencije (znanja i vještine) koje medicinske sestre – medicinski tehničari stječu uspješnim završetkom edukacijskog programa.

Članak 2.

Edukacijski program osnovnih edukacijskih vježbi za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine obuhvaća edukacijske vježbe te edukacijske vježbe obnove znanja i vještina koje omogućuju medicinskim sestrama – medicinskim tehničarima stjecanje i održavanje kompetencija potrebnih za provođenje trijaže odraslih i djece u OHBP-u, te način organizacije i provođenja edukacijskog programa.

Radnici koji provode trijažu u OHBP-u dužni su obnoviti stečena znanja i vještine prije isteka roka od tri godine od datuma izdavanja potvrdnice koju izdaje Hrvatski zavod za hitnu medicinu nakon uspješno završenog edukacijskog programa.

Članak 3.

Edukaciju provode nacionalni instruktori trijaže sa važećim certifikatom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Članak 4.

Organizatori edukacije dužni su prijaviti održavanje edukacije Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu skladno uputama u Prilogu 1. na obrascu za prijavu organizacije edukacije sukladno Prilogu 2.

Članak 5.

Trajanje edukacijskih vježbi je 15 školskih sati prema Planu i programu edukacijskih vježbi za medicinske sestre – medicinske tehničare u OHBP-u sukladno Prilogu 3. Trajanje edukacijskih vježbi obnove znanja i vještina je 10 školskih sati prema Planu i Programu obnove znanja i vještina trijaže za medicinske sestre – medicinske tehničare u OHBP-u sukladno Prilogu 4.

Članak 6.

Popis opreme potrebne za provođenje edukacijskog programa nalazi se u Prilogu 5. Oprema za provođenje edukacijskih vježbi za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine.

Članak 7.

Na završetku edukacijskih vježbi polaznik pristupa pismenoj i praktičnoj provjeri znanja, a po završetku edukacijskih vježbi obnove znanja i vještina polaznik pristupa praktičnoj provjeri znanja.

Članak 8.

Očekivani ishodi učenja po tematskim cjelinama su sljedeći:

1. TRIJAŽA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će razlikovati trijažne sustave koji se koriste u odjelima hitne medicine, te će shvatiti važnost primjene istih.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. definirati pojam trijaže

2. objasniti različite trijažne sustave

3. nabrojati zlatna pravila trijaže

4. opisati ulogu trijažne sestre

5. objasniti odgovornosti trijažne sestre

6. nabrojati sestrinske intervencije na trijaži.

2. ATS TRIJAŽNA LJESTVICA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će moći objasniti Australo-azijsku trijažnu (ATS) ljestvicu i njene očekivane ishode te raspraviti faktore koji utječu na ispravnost i pouzdanost ATS-a.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. opisati učinkovitost ATS ljestvice

2. definirati dosljednost ATS ljestvice

3. definirati vremenske okvire za svaku kategoriju trijaže

4. opisati primjerima stanja bolesnika za pojedinu kategoriju trijaže

5. objasniti faktore koji utječu na donošenje trijažnih odluka.

3. TRIJAŽNA SESTRA – KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će cijeniti značaj komunikacije tijekom trijaže, te znati prepoznati različite strategije za vođenje komunikacije unutar svog okruženja na trijaži.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. definirati komunikaciju

2. opisati značaj komunikacije

3. identificirati faktore koji mogu utjecati na proces komunikacije tijekom trijaže

4. objasniti kako kvaliteta komunikacije utječe na procjenu hitnosti kod korištenja ATS-a

5. opisati strategije za poboljšanjem procesa komunikacije unutar vlastitih okruženja trijaže

6. analizirati specifične strategije za snalaženje u teškim komunikacijskim situacijama tijekom trijaže.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. razlikovati faktore koji utječu na komunikaciju

2. izvoditi komunikaciju kroz 4 faze komunikacije

3. razlikovati probleme u komunikaciji

4. koristiti strategije za uspješnu komunikaciju.

4. PROCES TRIJAŽE – ODRASLI

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će uspješno dodijeliti odgovarajuću ATS kategoriju kao odgovor na informaciju kliničke procjene.

Znanja:

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. definirati proces trijaže

2. opisati procjenu na trijaži

3. objasniti pokazatelje lošeg ishoda od drugih informacija prikupljenih tijekom trijaže

4. identificirati pacijente koji su u prošlosti djelovali ili sada djeluju kao da bi mogli imati fizioloških nestabilnosti

5. objasniti preporučen redoslijed radnji na trijaži

6. objasniti tehnike sigurne trijaže

7. definirati fiziološke razlike za dišni put, disanje, cirkulaciju, stanje svijesti i neurovaskularni status

8. opisati rizične faktore koji utječu na trijažnu kategoriju

9. objasniti trijažu hitnih stanja u oftalomogiji.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. izvoditi proces trijaže odraslih koristeći tehnike sigurne trijaže

2. izvoditi proces trijaže služeći se preporučenim redoslijedom radnji na trijaži

3. razlikovati fiziološke razlike za određivanje kategorije trijaže

4. demonstrirati proces trijaže odraslih prema scenarijima.

5. PROCES TRIJAŽE PSIHIČKOG ZDRAVLJA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će uspješno primjenjivati kliničke pokazatelje za procjenu psihičkog zdravlja i određivati odgovarajuću kategoriju trijaže.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. opisati kliničke pokazatelje za procjenu psihičkog zdravlja

2. raspraviti kliničke pokazatelje za svaku od 5 kategorija ATS-a za pacijente s akutnim poremećajem ponašanja

3. objasniti načela procjene psihičkog zdravlja

4. razmotriti strategije koje mogu poboljšati procjenu psihičkog zdravlja tijekom trijaže

5. objasniti abecedu procjene psihičkog zdravlja

6. opisati fiziološke razlike za procjenu psihičkog zdravlja.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. koristiti kliničke pokazatelje za procjenu psihičkog zdravlja

2. izvoditi trijažu procjenu i određivanje kategorije trijaže

3. demonstrirati postupak trijaže psihičkog zdravlja na temelju scenarija.

6. MEDICINSKO-PRAVNE OBVEZE, MEDICINSKA DOKUMENTACIJA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će shvatiti medicinsko-pravne odgovornosti medicinske sestre trijaže, te važnost primjene medicinske dokumentacije.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. opisati medicinsko pravne odgovornosti medicinske sestre trijaže

2. definirati elemente pristanka

3. objasniti važnost točnog i pravovremenog ispunjavanja medicinske dokumentacije.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. koristiti medicinsku dokumentaciju u svome radu

2. demonstrirati ispunjavanje medicinske dokumentacije.

7. TRIJAŽNI PROCES PEDIJATRIJA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će odrediti kliničku hitnost kod djece uz poznavanje fizioloških i psiholoških različitosti kod djece i odraslih.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. objasniti određivanje kliničke hitnosti kod djece

2. opisati fiziološke i psihološke različitosti kod djece i odraslih

3. objasniti specifičnosti u uzimanju anamneze

4. izračunati stupanj dehidracije

5. procijeniti kliničke pokazatelje i odrediti trijažnu kategoriju.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. izvoditi procjenu kliničkih pokazatelja za trijažu u djece

2. razlikovati stupnjeve dehidracije

3. razlikovati fiziološke i psihološke različitosti kod djece i odraslih

4. demonstrirati određivanje trijažne kategorije prema zadanom scenariju.

8. FIZIOLOŠKE RAZLIKE PEDIJATRIJSKE TRIJAŽE

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će odrediti fiziološke razlike pedijatrijske trijaže prema ABCDE pristupu.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. definirati ključne pojmove važne za ovu tematsku cjelinu

2. objasniti metode primarnog ABCDE pregleda

3. opisati fiziološke razlike za dišni put, disanje, cirkulaciju, neurološku procjenu, procjenu boli i neurovaskularnu procjenu

4. definirati rizične čimbenike za ozbiljne bolesti ili ozljede.

9. TRIJAŽNI PROCES – TRUDNICA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će opisati fiziološku prilagodbu koja se događa u trudnoći, te čimbenike koji utječu na dodjelu kategorije trijaže kod trudnice.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. objasniti fiziološke razlike kod trudnice

2. definirati čimbenike koji utječu na kategoriju trijaže

3. opisati primarnu procjenu

4. razlikovati stanja koja mogu ugroziti život trudnice do 20. tjedna i nakon 20. tjedna trudnoće

5. opisati potencijalne izravne prijetnje dobrobiti ploda.

10. PROCJENA BOLI U TRIJAŽNOM PROCESU

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će opisati čimbenike koji utječu na percepciju boli i odrediti jačinu boli prema ljestvicama procjene boli.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. opisati fiziološke faktore koji utječu na kategoriju trijaže

2. opisati faktore koji utječu na percepciju boli

3. objasniti načine procjene boli tijekom trijaže

4. definirati bol

5. razlikovati ljestvice za procjenu boli

6. objasniti PQRST metodu procjene boli

7. objasniti RICE postupak za umanjenje boli.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. koristiti ljestvice za procjenu boli

2. razlikovati ljestvice za procjenu boli

3. demonstrirati određivanje boli

4. demonstrirati procjenu boli i određivanje kategorije trijaže prema zadanom scenariju.

11. PISANI SCENARIJI – GLAVNA TEGOBA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će odrediti glavnu tegobu iz kratke anamneze na trijaži.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. pokazati način određivanja glavne tegobe iz kratke anamneze u scenariju

2. demonstrirati trijažnu procjenu.

12. PISANI SCENARIJI – MENTORSKE GRUPE

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će objasniti i demonstrirati proces sigurne trijaže uz određivanje kategorije trijaže.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. demonstrirati trijažni proces

2. pokazati metode procjene

3. pokazati način određivanja glavne tegobe

4. pokazati načine određivanja kliničke hitnosti prema fiziološkim razlikama

5. razlikovati trijažni proces kod odraslih, psihičkog zdravlja, trudnica i djece

6. pokazati način odabira odgovarajuće kategorije trijaže.

13. SCENARIJI – PRAKTIČNA VJEŽBA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će provoditi trijažnu procjenu i odrediti odgovarajuću kategoriju trijaže.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. demonstrirati trijažni proces

2. pokazati metode procjene

3. pokazati način određivanja glavne tegobe

4. pokazati načine određivanja kliničke hitnosti prema fiziološkim razlikama

5. razlikovati trijažni proces kod odraslih, psihičkog zdravlja, trudnica i djece

6. pokazati način odabira odgovarajuće kategorije trijaže

7. primijeniti različite pristupe u komunikaciji s pacijentom.

14. PISANI SCENARIJI – TRUDNICA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će objasniti i demonstrirati proces trijaže kod trudnica uz određivanje kategorije trijaže.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. demonstrirati trijažni proces kod trudnica

2. pokazati metode procjene trudnice

3. pokazati način određivanja glavne tegobe

4. pokazati načine određivanja kliničke hitnosti prema fiziološkim razlikama u trudnoći

5. pokazati način odabira odgovarajuće kategorije trijaže.

15. PISANI SCENARIJI – PEDIJATRIJA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će objasniti i demonstrirati proces trijaže kod djece uz određivanje kategorija trijaže.

Vještine

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. demonstrirati trijažni proces kod djece

2. pokazati metode procjene kod djece

3. pokazati način određivanja glavne tegobe kod djeteta

4. pokazati načine određivanja kliničke hitnosti prema fiziološkim razlikama djece

5. pokazati način odabira odgovarajuće kategorije trijaže kod djece.

16. TRIJAŽA U MASOVNIM NESREĆAMA

Završetkom ove tematske cjeline polaznik će objasniti i demonstrirati proces trijaže u masovnim nesrećama u bolničkim uvjetima.

Znanja

Na kraju ove cjeline polaznik će:

1. definirati masovnu nesreću

2. razlikovati specifičnosti trijaže masovnih nesreća u bolnici i na terenu

3. objasniti algoritam trijaže masovnih nesreća.

Vještine

Na kraju ovog dijela polaznik će:

1. demonstrirati trijažu masovnih nesreća prema scenariju

2. razlikovati specifičnosti trijaže masovnih nesreća u bolnici i na terenu

3. koristiti algoritam za masovne nesreće.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu provodi nadzor nad provođenjem edukacijskog programa osnovnih edukacijskih vježbi za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine.

Članak 10.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu vodi Registar radnika sa završenom edukacijom u djelatnosti hitne medicine u Republici Hrvatskoj.

Članak 11.

Ovaj edukacijski program stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 510-10/16-02/07

Urbroj: 386-01-16-07

Zagreb, 31. kolovoza 2016.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med., v. r.

PRILOG 1.

UPUTE ZA ORGANIZACIJU I ODRŽAVANJE OSNOVNIH EDUKACIJSKIH VJEŽBI ZA RADNIKE KOJI PROVODE TRIJAŽU U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE

1. Za provođenje edukacijskog programa potrebno je osigurati dva nacionalna instruktora za grupu do 10 polaznika. Za grupu veću od 10 polaznika potrebno je osigurati 2 nacionalna instruktora na prvih 10 polaznika i za svaku slijedeću grupu do 10 polaznika najmanje jednog nacionalnog instruktora.

2. Najkasnije trideset dana prije edukacije organizator je dužan Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu dostaviti zamolbu za izdavanje rješenja za provođenje edukacije sa popisom privitaka: uredno ispunjenim obrascem (Prilog 2.) i programom edukacije sa satnicom te rasporedom instruktora. Zamolbu potpisuje odgovorna osoba organizatora

3. Voditelj edukacije dužan je dostaviti pitanja za pismeni ispit (30 pitanja sa ponuđena 4 odgovora od koji je jedan točan) te tri scenarija za praktični ispit.

4. Hrvatski zavod za hitnu medicinu će po primitku zamolbe sa propisanim privicima i ispitnim materijalima izdati rješenje za provođenje edukacije, imenovati osobu za nadzor i dostaviti organizatoru anketne listiće, obrazac završnog izvješća i Etički kodeks. Organizator je dužan dostaviti voditelju edukacije anketne listiće, obrazac završnog izvješća i Etički kodeks.

5. O svakoj promjeni prije početka održavanja edukacije organizator je dužan obavijestiti Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

6. Prije početka edukacije instruktori su dužni upoznati polaznike s Etičkim kodeksom.

7. Za uspješan prolaz na pismenom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 70% točnih odgovora. Pismeni ispit traje 45 minuta. U praktičnom ispitu svaki polaznik odabire jedan od ponuđenih pitanja/scenarija, provodi trijažnu procjenu i određuje kategoriju trijaže. Pri tome ispunjava trijažni obrazac, te ga po završetku predaje ispitivaču. Potrebna znanja i vještine definirane su obrascem praktičnog dijela ispita, a odluku o uspješnosti na praktičnom ispitu donose ispitivači temeljem zadanih kriterija određenih na obrascu.

8. Po završetku edukacije voditelj edukacije dužan je ispuniti obrazac završnog izvješća i zajedno sa ispunjenim anketnim listićima dostaviti Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, najkasnije u roku 10 dana od dana završetka edukacije.

9. Hrvatski zavod za hitnu medicinu će po završnom izvješću voditelja edukacije izvršiti provjeru dostavljene dokumentacije i izdati potvrdnice polaznicima koji uspješno završe edukaciju, te ih upisati u Registar radnika sa završenom edukacijom u djelatnosti hitne medicine u Republici Hrvatskoj.

PRILOG 2.

OBRAZAC ZA PRIJAVU ORGANIZACIJE EDUKACIJE

Označiti:

☐ osigurana sva potrebna oprema za provođenje edukacijskih vježbi

Potpis ovlaštene osobe:

__________________

PRILOG 3.

PLAN I PROGRAM EDUKACIJSKIH VJEŽBI TRIJAŽE ZA MEDICINSKE SESTRE – MEDICINSKE TEHNIČARE U OBJEDINJENOM HITNOM BOLNIČKOM PRIJAMU

                                                                          *1 sat  = 1 školski sat (45 minuta)

PRILOG 4.

PLAN I PROGRAM EDUKACIJSKIH VJEŽBI OBNOVE ZNANJA I VJEŠTINA TRIJAŽE ZA MEDICINSKE SESTRE – MEDICINSKE TEHNIČARE U OBJEDINJENOM HITNOM BOLNIČKOM PRIJAMU

                                                                           *1 sat  = 1 školski sat (45 minuta)

PRILOG 5.

OPREMA ZA PROVOĐENJE EDUKACIJSKOG PROGRAMA ZA RADNIKE KOJI PROVODE TRIJAŽU U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_09_80_1818.html