HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA
Na temelju odredbi članka 6. stavka 11. Zakona o osiguranju (»Narodne novine« broj 30/15), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na sjednici Upravnog vijeća održanoj 29. srpnja donosi
I. UVODNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom u svrhu upravljanja rizicima za mala društva za osiguranje iz članka 6. Zakona o osiguranju (»Narodne novine« broj 30/15, dalje u tekstu: Zakon) propisuje:
– izračun kapitala koji uključuje osnovni kapital, dopunski kapital, stavke odbitka pri izračunu kapitala, jamstveni kapital, izračun granice solventnosti te adekvatnost kapitala
– upravljanje likvidnošću
– kvalitativni i kvantitativni kriteriji ulaganja imovine
– sadržaj poslovnog plana
– izvještavanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Agencija).
(2) U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
– »tehničke pričuve« su tehničke pričuve prema računovodstvenim propisima u skladu s poglavljem I. glave XII. Zakona
– »imovina za pokriće tehničkih pričuva« je imovina za pokriće tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima u skladu s poglavljem II. glave XII. Zakona.
II. ADEKVATNOST KAPITALA
II.1. Izračun kapitala i jamstvenog kapitala
Izračun kapitala
Članak 2.
Pri izračunu kapitala malog društva za osiguranje uzimaju se u obzir stavke osnovnog kapitala iz članka 3. ovoga Pravilnika, stavke dopunskog kapitala iz članka 4. ovoga Pravilnika te stavke odbitka iz članka 9. ovoga Pravilnika.
Osnovni kapital
Članak 3.
(1) Pri izračunu osnovnog kapitala malog društva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedeće stavke:
1. temeljni kapital malog društva za osiguranje uplaćen na temelju redovnih dionica, odnosno uplaćeni temeljni kapital malog društva za uzajamno osiguranje i sredstva na računima članova malog društva za uzajamno osiguranje
2. rezerve kapitala koje se ne odnose na obveze iz osiguranja:
– zakonske rezerve propisane Zakonom o trgovačkim društvima
– statutarne rezerve odnosno rezerve koje malo društvo za osiguranje utvrdi statutom i
– ostale rezerve, propisane Zakonom o trgovačkim društvima
3. prenesena dobit iz prethodnih obračunskih razdoblja i posljednjeg obračunskog razdoblja za koje se raspoređuje dobit, a nakon donošenja odluke skupštine o raspodjeli dobiti.
(2) Pri izračunu osnovnog kapitala malog društva za osiguranje kao stavke odbitka uzimaju se u obzir sljedeće stavke:
1. otkupljene vlastite dionice stečene u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima
2. nematerijalna imovina koja uključuje izdatke za razvoj, goodwill, licencije, patente, zaštitne znakove, računalni softver, koncesije i ostala prava
3. preneseni gubitak iz prethodnih razdoblja i gubitak iz tekućeg obračunskog razdoblja
4. podaci o razlici nediskontiranih i diskontiranih tehničkih pričuva za štete, ako malo društvo za osiguranje primjenjuje navedeni obračun. U tom slučaju malo društvo za osiguranje dostavlja Izvješće u kojem za svaku vrstu osiguranja prikazuje iznos pričuva šteta prije i iznos pričuva šteta nakon diskontiranja potpisan od imenovanog ovlaštenog aktuara društva.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. točke 4. ovoga članka, razlika nediskontiranih i diskontiranih tehničkih pričuva ne predstavlja odbitnu stavku pri izračunu osnovnog kapitala za vrste osiguranja iz članka 7. stavka 2. točke 1. i 2. Zakona kao ni za pričuve za rente iz drugih vrsta osiguranja iz članka 7. stavka 2. Zakona.
Dopunski kapital
Članak 4.
(1) Pri izračunu dopunskog kapitala malog društva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedeće stavke:
1. temeljni kapital uplaćen na temelju kumulativnih povlaštenih dionica
2. podređeni financijski instrumenti pod uvjetom da postoje obvezujući sporazumi prema kojima su u slučaju stečaja ili likvidacije malog društva za osiguranje ovi podređeni financijski instrumenti rangirani iza potraživanja svih ostalih vjerovnika te se ne isplaćuju sve dok se ne podmire sve ostale nepodmirene obveze u tom trenutku
3. rezerve kapitala povezane s kumulativnim povlaštenim dionicama
4. druge stavke.
(2) Podređeni financijski instrumenti iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mogu biti s određenim rokom dospijeća ili s neodređenim rokom dospijeća.
(3) Iznos podređenih financijskih instrumenata iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne smije prelaziti 50% iznosa osnovnog kapitala, odnosno granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži, pri čemu podređeni financijski instrumenti s određenim rokom dospijeća ne smiju prelaziti 25% iznosa osnovnog kapitala odnosno granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži.
Podređeni financijski instrument
Članak 5.
(1) Malo društvo za osiguranje može podređeni financijski instrument uzeti u obzir kao stavku pri izračunu dopunskog kapitala, ako uz uvjet iz članka 4. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika ispunjava i sljedeće uvjete:
1. u cijelosti je uplaćen
2. ugovor između malog društva za osiguranje i podređenog vjerovnika ne sadržava odredbe koje bi vjerovniku omogućile otplatu prije ugovorenog roka dospijeća, osim u slučaju stečaja odnosno likvidacije malog društva za osiguranje
3. ugovor između malog društva za osiguranje i podređenog vjerovnika može se izmijeniti odnosno dopuniti samo uz prethodnu suglasnost Agencije.
(2) Malo društvo za osiguranje koje namjerava uključiti podređeni financijski instrument u dopunski kapital dužno je o tome prethodno obavijestiti Agenciju najmanje 30 dana prije namjeravanog uključenja.
(3) Uz obavijest iz stavka 2. ovoga članka malo društvo za osiguranje dužno je priložiti sljedeću dokumentaciju:
1. osnovnu dokumentaciju koja se odnosi na podređeni financijski instrument (ugovor, prospekt i sl.)
2. projekcije navedene u članku 34. stavku 2. točkama 1. i 2. na način naveden u članku 34. stavku 3. ovoga Pravilnika za sljedeće tri poslovne godine.
(4) Malo društvo za osiguranje dužno je podređeni financijski instrument koji prestane ispunjavati uvjete propisane ovim Pravilnikom isključiti iz izračuna dopunskog kapitala.
Podređeni financijski instrument s određenim rokom dospijeća
Članak 6.
(1) Podređeni financijski instrument s određenim rokom dospijeća mora osim uvjeta iz članka 5. ovoga Pravilnika, ispunjavati i sljedeće uvjete:
1. prvotno ugovoreni rok dospijeća mora biti najmanje pet godina
2. vrijednost mu se tijekom posljednjih pet godina prije dospijeća postupno umanjuje s 20%-tnim kumulativnim diskontom.
(2) Malo društvo za osiguranje može podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje suglasnosti za prijevremenu otplatu instrumenta iz stavka 1. ovoga članka pri čemu je uz zahtjev dužno priložiti projekcije iz članka 34. stavka 2. točaka 1. i 2. na način naveden u članku 34. stavku 3. ovoga Pravilnika za sljedeće tri poslovne godine. Agencija će dati suglasnost za prijevremenu otplatu samo ako je iz priloženog izračuna vidljivo da će malo društvo za osiguranje nakon otplate ispunjavati uvjete adekvatnosti kapitala propisane ovim Pravilnikom.
Podređeni financijski instrument s neodređenim rokom dospijeća
Članak 7.
(1) Iznimno od članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika, u slučaju da se podređeni financijski instrument odnosi na vrijednosni papir s neodređenim rokom dospijeća, malo društvo za osiguranje može takav vrijednosni papir uzeti u obzir kao stavku pri izračunu dopunskog kapitala ako ispunjava i sljedeće uvjete:
1. u cijelosti je uplaćen
2. ne može biti isplaćen na zahtjev imatelja bez prethodne suglasnosti Agencije
3. dokumentom o izdavanju mora malom društvu za osiguranje biti ostavljeno pravo odgode isplate kamata s osnove toga instrumenta
4. dokumentom o izdavanju mora biti predviđena mogućnost korištenja glavnice i neplaćenih kamata za pokriće gubitaka, istodobno omogućujući malom društvu za osiguranje da nastavi poslovanje.
(2) Podređeni financijski instrument s neodređenim rokom dospijeća, osim vrijednosnih papira s neodređenim rokom dospijeća iz stavka 1. ovoga članka, može se otplatiti ako je predviđen petogodišnji otkazni rok, osim ako se taj instrument više ne smatra sastavnim dijelom dopunskog kapitala ili ako je za prijevremenu otplatu dobivena prethodna suglasnost Agencije.
(3) O namjeri prijevremene otplate iz stavka 2. ovoga članka malo društvo za osiguranje mora obavijestiti Agenciju najmanje šest mjeseci prije datuma namjeravane otplate i pritom priložiti izračun adekvatnosti kapitala prije i nakon otplate. Agencija će dati suglasnost za otplatu samo ako je iz priloženog izračuna vidljivo da će malo društvo za osiguranje nakon otplate ispunjavati uvjete adekvatnosti kapitala propisane ovim Pravilnikom.
Druge stavke dopunskog kapitala
Članak 8.
(1) Druge stavke iz članka 4. stavka 1. točke 4. ovoga članka su:
1. vrijednost matematičke pričuve koja u izračunu ne uzima u obzir stvarni trošak odnosno dio stvarnog troška pribave osiguranja umanjena za vrijednost matematičke pričuve koja u izračunu uzima u obzir stvarni trošak pribave osiguranja. Stvarni troškovi pribave osiguranja u izračunu matematičke pričuve ne smiju prelaziti 3,5% od osigurane svote. Negativne vrijednosti u izračunu matematiče pričuve se postavljaju na nulu
2. pričuve s naslova vrednovanja imovine koje nisu izvanrednog karaktera pod uvjetom da ne predstavljaju pričuve s naslova vrednovanja imovine za pokriće tehničkih pričuva.
(2) Malo društvo za osiguranje može druge stavke iz ovoga članka uključiti u izračun dopunskog kapitala kao stavke kojima se uvećava iznos dopunskog kapitala samo na osnovu suglasnosti Agencije, na temelju prethodno dostavljene odgovarajuće dokumentacije.
Stavke odbitka pri izračunu kapitala
Članak 9.
(1) Pri izračunu kapitala malog društva za osiguranje zbroj osnovnog i dopunskog kapitala umanjuje se za sljedeće stavke:
1. sudjelovanje u smislu članka 3. točke 29. Zakona u drugim društvima za osiguranje, kreditnim institucijama, investicijskim društvima, društvima za upravljanje i drugim financijskim institucijama, ako adekvatnost kapitala izračunavaju na temelju sličnih propisa
2. ulaganja u podređene dužničke instrumente i druga ulaganja u osobe iz točke 1. ovoga stavka koja se radi poštivanja adekvatnosti kapitala tih osoba uzimaju u obzir pri izračunu njihovog kapitala i u kojima malo društvo za osiguranje sudjeluje u smislu članka 3. stavka 29. Zakona
3. nelikvidnu imovinu odnosno imovinu koju nije moguće trenutno unovčiti radi pravodobnog podmirenja dospjelih obveza malog društva za osiguranje, kao što su dionice koje nisu uvrštene na uređeno tržište i poslovni udjeli u nefinancijskim institucijama.
Jamstveni kapital
Članak 10.
(1) Jamstveni kapital predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz članka 3. ovoga Pravilnika i stavke dopunskog kapitala iz članka 4. ovoga Pravilnika uz propisane uvjete o izračunu jamstvenog kapitala.
(2) Jamstveni kapital ne smije biti manji od jedne trećine granice solventnosti iz članka 12. odnosno 13. ovoga Pravilnika.
(3) Jamstveni kapital ne smije biti manji od iznosa apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. Zakona.
Oblik i sadržaj izvještaja o izračunu kapitala i jamstvenog kapitala
Članak 11.
(1) Malo društvo za osiguranje dužno je ovisno o vrsti poslova koje obavlja sastavljati sljedeće izvještaje:
1. Izvještaj o izračunu kapitala i jamstvenog kapitala (životna osiguranja) (Obrazac: IK – ŽO)
2. Izvještaj o izračunu kapitala i jamstvenog kapitala (neživotna osiguranja) (Obrazac: IK – NO)
(2) Oblik i sadržaj izvještaja iz stavka 1. ovoga članka propisani su obrascima iz Priloga koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Malo društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja izračun kapitala i jamstvenog kapitala iskazuje koristeći obrazac IK – ŽO.
(4) Malo društvo za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja izračun kapitala i jamstvenog kapitala iskazuje koristeći obrazac IK – NO.
(5) Malo kompozitno društvo kapital odnosno jamstveni kapital izračunava i iskazuje odvojeno za životna osiguranja i neživotna osiguranja.
II.2. Izračun granice solventnosti
Granica solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja
Članak 12.
(1) Kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja mora biti najmanje jednak granici solventnosti koja se izračunava na način određen ovim člankom.
(2) Granica solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz članka 7. stavka 3. točke 1. podtočaka a) i b) Zakona izračunava se kao zbroj prvog i drugog rezultata.
1. Prvi rezultat izračunava se na sljedeći način:
a) Bruto iznos matematičkih pričuva obračunatih na zadnji dan prethodne poslovne godine množi se sa 0,04.
b) Umnožak iz točke 1. podtočke a) ovoga stavka množi se s omjerom između:
– bruto iznosa matematičkih pričuva na zadnji dan prethodne poslovne godine, umanjenog za udio matematičke pričuve predan u reosiguranje i
– bruto iznosa matematičke pričuve obračunate na zadnji dan prethodne poslovne godine, a najmanje sa 0,85.
2. Drugi rezultat izračunava se samo za osiguranja kod kojih rizični kapital nije negativan, i to na sljedeći način:
a) Iznos rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne godine, uključujući rizični kapital za osiguranja koja pokriva reosiguranje množi se sa 0,003.
b) Umnožak iz točke 2. podtočke a) ovoga stavka množi se s omjerom između:
– ukupnog iznosa rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne poslovne godine, umanjenog za iznos rizičnog kapitala pokrivenog reosiguranjem te
– ukupnog iznosa rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne poslovne godine, uključujući rizični kapital pokriven reosiguranjem, a najmanje sa 0,5.
c) Iznimno od odredbe točke 2. podtočke a) ovoga stavka, ukupni iznos rizičnog kapitala za osiguranja za slučaj smrti s određenim trajanjem množi se sa 0.001 ako je osiguranje sklopljeno na najviše tri godine, odnosno sa 0.0015 ako je osiguranje sklopljeno na više od tri i manje od pet godina.
3. Iznimno od točke 2. podtočke a) ovoga stavka, ukupni iznos rizičnog kapitala za osiguranja za slučaj smrti s određenim trajanjem množi se sa 0.001 ako je osiguranje sklopljeno na najviše tri godine, odnosno sa 0.0015 ako je osiguranje sklopljeno na više od tri i manje od pet godina.
(3) Rizični kapital iz stavka 2. točke 2. ovoga članka razlika je između osigurane svote za slučaj smrti i obračunate matematičke pričuve.
(4) Granica solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz članka 7. stavka 3. točke 3. Zakona izračunava se na sljedeći način:
1. ako malo društvo za osiguranje snosi rizik ulaganja, 4% posebne pričuve osiguranja množi se s umnoškom iz stavka 2. točke 1. podtočke b) ovoga članka
2. ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja, ali su troškovi upravljanja određeni i nepromjenjivi za razdoblje dulje od 5 godina, 1% posebne pričuve osiguranja množi se s umnoškom iz stavka 2. točke 1. podtočke b) ovoga članka
3. ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja, i troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenjivi, 25% neto administrativnih troškova prethodne poslovne godine povezani s tim poslovima
4. ako malo društvo za osiguranje snosi rizik smrti osiguranika, 0,3% rizičnog kapitala množi se s umnoškom iz stavka 2. točke 2. podtočke b) ovoga članka.
(5) Za tontine iz članka 7. stavka 3. točke 4. Zakona granica solventnosti jednaka je iznosu 0,01 vrijednosti kapitalizirane imovine.
(6) Za osiguranja s kapitalizacijom isplate iz članka 7. stavka 3. točke 5. Zakona granica solventnosti jednaka je rezultatu u skladu sa stavkom 2. točkom 1. ovoga članka.
(7) Za dopunska osiguranja uz osiguranja života propisana člankom 7. stavkom 3. točkom 1. podtočkom c) Zakona, granica solventnosti izračunava se u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika.
Granica solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja
Članak 13.
(1) Kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja, mora biti najmanje jednak granici solventnosti izračunatoj na osnovi premija odnosno šteta, i to onoj koja je viša.
(2) Granica solventnosti na osnovi premija izračunava se na sljedeći način:
1. Zbroj premija osiguranja u zadnjoj poslovnoj godini množi se sa 0,18 pri čemu zbroj premija predstavlja iznos zaračunate ili iznos zarađene premije bez umanjenja za iznos predan u reosiguranje i suosiguranje, ovisno o tome koji je viši.
2. Iznos iz točke 1. ovoga stavka množi se s omjerom za prethodne tri poslovne godine između:
– ukupnih bruto izdataka za štete (likvidirane štete uvećane za promjenu pričuva za štete) umanjenih za iznos predan u reosiguranje i suosiguranje te
– ukupnih bruto izdataka za štete (likvidirane štete uvećane za promjenu pričuva za štete).
Ako je dobiven rezultat manji od 0,5, množi se s 0,5.
3. Iznos zaračunate odnosno zarađene premije koji ulazi u izračun zbroja premija osiguranja uvećava se za primljenu premiju reosiguranja i suosiguranja.
4. Od iznosa zaračunate odnosno zarađene premije oduzimaju se premije osiguranja otpisane tijekom prethodne poslovne godine.
(3) Granica solventnosti na osnovi šteta izračunava se na sljedeći način:
1. Prosječni godišnji iznos bruto izdataka za štete množi se s 0,26, pri čemu prosječni godišnji iznos bruto izdataka za štete predstavlja aritmetičku sredinu godišnjih iznosa bruto izdataka za štete za prethodne tri poslovne godine. Iznos bruto izdataka za štete je iznos likvidiranih šteta uvećanih za promjenu pričuva za štete bez umanjenja za iznos predan u reosiguranje i suosiguranje.
2. Iznos iz točke 1. ovoga stavka množi se s omjerom za prethodne tri poslovne godine između:
– ukupnih bruto izdataka za štete (likvidirane štete uvećane za promjenu pričuva štete) umanjenih za iznos predan u reosiguranje i suosiguranje
– ukupnih bruto izdataka za štete (likvidirane štete uvećane za promjenu pričuva štete). Ako je dobiven rezultat manji od 0,5 množi se s 0,5.
3. Pri izračunu godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete, iznos izdataka za štete uvećava se za izdatke za štete primljene u reosiguranje i suosiguranje.
(4) Pri izračunu prosječnog godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete iz stavka 3. točke 1. ovoga članka uzima se aritmetička sredina godišnjih iznosa bruto izdataka za štete prethodne tri poslovne godine.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, u slučaju da malo društvo za osiguranje isključivo, odnosno pretežno, u portfelju ima osiguranja koja pokrivaju rizike oluje, tuče ili mraza, pri izračunu prosječnog godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete uzima se aritmetička sredina prethodnih sedam poslovnih godina.
(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, granica solventnosti za zdravstvena osiguranja, za koja su tehničke osnove osiguranja slične tehničkim osnovama za životna osiguranja, jednaka je trećini granice solventnosti iz stavka 1. ovoga članka ako:
1. se premije osiguranja izračunavaju aktuarskim metodama na temelju tablica pobolijevanja
2. se u svezi s ovim osiguranjima oblikuje pričuva za povećanje dobi
3. premije osiguranja sadrže doplatak u cilju oblikovanja odgovarajućeg iznosa granice solventnosti
4. malo društvo za osiguranje može otkazati ugovor o osiguranju najkasnije prije isteka treće godine osiguranja
5. je ugovorom o osiguranju predviđena mogućnost povećanja ili smanjenja premije tijekom trajanja ugovora o osiguranju.
(7) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, granica solventnosti za prvu godinu poslovanja malog društva za osiguranje izračunava se u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(8) U slučaju kada je izračunata granica solventnosti za osiguranje tekuće godine manja od izračunate granice solventnosti malog društva za osiguranje prethodne godine, granica solventnosti mora biti najmanje jednaka granici solventnosti prethodne godine pomnoženoj s omjerom između pričuva šteta na kraju tekuće godine umanjenih za udio reosiguranja i pričuva šteta na kraju prethodne godine umanjenih za udio reosiguranja, s tim da omjer ne smije biti veći od 1.
Oblik i sadržaj izvještaja o granici solventnosti
Članak 14.
(1) Malo društvo za osiguranje dužno je ovisno o vrsti poslova koje obavlja sastavljati sljedeće izvještaje:
1. Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja (Obrazac: GS – ŽO)
2. Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove dopunskih osiguranja uz osiguranje života (Obrazac: GSDO):
– POM – GSDO Pomoćni izvještaj malog društva za osiguranje koje obavlja poslove dopunskih osiguranja uz osiguranje života za izračun izdataka za štete u posljednje tri godine
– GSP – GSDO Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove dopunskih osiguranja uz osiguranje života utvrđenoj na osnovi premija
– GSŠ – GSDO Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove dopunskih osiguranja uz osiguranje života utvrđenoj na osnovi šteta
3. Izvještaji za neživotna osiguranja:
– Pomoćni izvještaj malog društva za osiguranje za izračun izdataka za štete u posljednje tri godine (neživotna osiguranja) (Obrazac: POM)
– Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje utvrđenoj na osnovi premija (neživotna osiguranja) (Obrazac: GSP)
– Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje utvrđenoj na osnovi šteta (neživotna osiguranja) (Obrazac: GSŠ)
4. Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove zdravstvenog osiguranja (Obrazac: ZO):
– POM – ZO Pomoćni izvještaj malog društva za osiguranje koje obavlja poslove zdravstvenog osiguranja za izračun izdataka za štete u posljednje tri godine
– GSP – ZO Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove zdravstvenog osiguranja utvrđenoj na osnovi premija
– GSŠ – ZO Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove zdravstvenog osiguranja utvrđenoj na osnovi šteta
5. Izvještaj o granici solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja (Obrazac: GS – NO)
(2) Oblik i sadržaj izvještaja iz stavka 1. ovoga članka propisani su obrascima iz Priloga koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Obrazac GS – ŽO
Članak 15.
(1) Obrazac GS – ŽO služi za utvrđivanje granice solventnosti malog društva za osiguranja koje obavlja poslove životnih osiguranja, u skladu s odredbama članka 12. ovoga Pravilnika. U stupac I. unose se podaci za životno osiguranje, a u stupac II. za rentno osiguranje. U stupac III. unose se podaci za osiguranje života i rentno osiguranje kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja na sljedeći način:
– u stupac c unose se podaci ako malo društvo za osiguranje snosi rizik ulaganja
– u stupac d unose se podaci ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja, ali su troškovi upravljanja određeni i nepromjenjivi za razdoblje dulje od 5 godina
– u stupac e unose se podaci ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja i troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenjivi
– u stupac f unose se podaci ako malo društvo za osiguranje snosi rizik smrti osiguranika
– u stupac g unose se podaci za ukupan iznos granica solventnosti za osiguranje života i rentno osiguranje kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja.
(2) Granica solventnosti za mala društva koja obavljaju poslove životnog i rentnog osiguranja izračunava se kao zbroj prvog i drugog rezultata, definiranih odredbama članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika, na sljedeći način:
1. Prvi rezultat izračunava se kako slijedi:
(a) Bruto iznos matematičkih pričuva obračunatih na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja množi se s 0,04. U obrascu GS – ŽO pod rednim brojem 2. (stupac a, b) iskazan je iznos bruto matematičkih pričuva obračunatih na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja, a pod rednim brojem 1. (stupac a, b) faktor umnoška. Umnožak tih dviju vrijednosti u obrascu GS – ŽO iskazuje se pod rednim brojem 4. (stupac a, b).
(b) Umnožak iz točke 1. podtočke a) ovoga stavka množi se s omjerom između:
– iznosa matematičke pričuve neto od reosiguranja na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja (u obrascu GS – ŽO iskazano pod rednim brojem 3. (stupac a, b)) i
– bruto iznosa matematičke pričuve obračunate na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja (u obrascu GS – ŽO iskazano pod rednim brojem 2. (stupac a, b)).
Rezultat izračunat u točki 1. podtočki a) ovoga članka (u obrascu GS – ŽO prikazan pod rednim brojem 4. (stupac a, b)) množi se omjerom dobivenim na prethodno opisani način (u obrascu GS – ŽO prikazano pod rednim brojem 5. (stupac a, b)), odnosno ako je tako dobiveni omjer manji od 0,85 množi se sa 0,85. Tako dobiveni rezultat naziva se prvi rezultat i u obrascu GS – ŽO je iskazan pod rednim brojem 6. (stupac a, b).
2. Drugi rezultat izračunava se samo za osiguranja kod kojih rizični kapital nije negativan, i to na sljedeći način:
a) Bruto rizični kapital na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja množi se s 0,003.
b) Umnožak iz točke 2. podtočke a) ovoga stavka množi se s omjerom između:
– ukupnog iznosa rizičnog kapitala po odbitku udjela reosiguranja na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja (u obrascu GS – ŽO iskazano pod rednim brojem 13. (stupac a, b)) i
– ukupnog bruto iznosa rizičnog kapitala na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja (u obrascu GS – ŽO iskazano pod odgovarajućim rednim brojevima obrazaca 9., 10. i 11. (stupac a, b)).
Iznos iz obrasca GS – ŽO pod rednim brojem 12. (stupac a, b) množi se omjerom dobivenim na prethodno opisani način na zadnji dan prethodnog poslovnog razdoblja, odnosno ako je tako dobiveni omjer manji od 0,5 množi se s 0,5 (u obrascu GS – ŽO prikazano pod rednim brojem 14. (stupac a, b)). Tako dobiveni rezultat naziva se drugi rezultat i u obrascu GS – ŽO je iskazan pod rednim brojem 15. (stupac a, b).
c) Iznimno od odredbe točke 2. podtočke a) ovoga stavka, ukupni iznos rizičnog kapitala za osiguranja za slučaj smrti s određenim trajanjem množi se s 0,001 ako je osiguranje sklopljeno na najviše tri godine, odnosno s 0,0015 ako je osiguranje sklopljeno na više od tri i manje od pet godina.
d) U obrascu GS – ŽO pod rednim brojem 9. (stupac a, b) upisuje se iznos rizičnog kapitala za osiguranje za slučaj smrti s trajanjem osiguranja manje od tri godine. Pod rednim brojem 10. (stupac a, b) upisuje se iznos rizičnog kapitala za osiguranje za slučaj smrti s trajanjem osiguranja od tri do pet godina i pod rednim brojem 11. (stupac a, b) upisuje se iznos rizičnog kapitala za preostala osiguranja za koja rizični kapital nije naveden pod rednim brojem 9. i 10.
Pod rednim brojem 12. (stupac a, b) iskazuje se zbroj umnožaka prethodno opisanih stavki sa njihovim faktorima umnoška.
Iznos matematičke pričuve neto od reosiguranja predstavlja iznos bruto matematičkih pričuva na promatrani datum, umanjen za udio matematičke pričuve predan u reosiguranje.
(3) Granica solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja života i rentno osiguranje kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja iz članka 7. stavka 3. točke 3. Zakona izračunava se na sljedeći način:
1. ako malo društvo za osiguranje snosi rizik ulaganja, 4% posebne pričuve osiguranja množi se s omjerom posebnih pričuva. Odredbe članka 12. stavka 2. točke 1. podtočke b) ovoga Pravilnika na odgovarajući način primjenjuju se na izračun omjera posebnih pričuva. Pri izračunu granice solventnosti primjenjuju se odredbe stavka 2. točke 1. ovoga članka, uz faktor umnoška iskazan pod rednim brojem 1. u stupcu c obrasca GS – ŽO
2. ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja, ali su troškovi upravljanja određeni i nepromjenjivi za razdoblje dulje od 5 godina, 1% posebne pričuve osiguranja množi se s omjerom posebnih pričuva. Odredbe članka 12. stavka 2. točke 1. podtočke b) ovoga Pravilnika na odgovarajući način primjenjuju se na izračun omjera posebnih pričuva. Pri izračunu granice solventnosti primjenjuju se odredbe stavka 2. točke 1. ovoga članka, uz faktor umnoška iskazan pod rednim brojem 1. u stupcu d obrasca GS – ŽO
3. ako malo društvo za osiguranje ne snosi rizik ulaganja i troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenjivi, 25% (faktor umnoška iskazan pod rednim brojem 1. u stupcu e obrasca GS – ŽO) neto administrativnih troškova prethodnog poslovnog razdoblja povezanih s tim poslovima, čine granicu solventnosti. Neto administrativni troškovi prethodnog poslovnog razdoblja povezani s tim poslovima iskazuju se pod rednim brojem 7. stupac e obrasca GS – ŽO, a pod rednim brojem 8. stupac e obrasca GS – ŽO prikazan je umnožak faktora umnoška i neto administrativnih troškova prethodnog poslovnog razdoblja povezanih s tim poslovima
4. ako malo društvo za osiguranje snosi rizik smrti osiguranika, 0,3% rizičnog kapitala množi se s umnoškom iz članka 12. stavka 2. točke 2. podtočke b) ovoga Pravilnika. Pri izračunu granice solventnosti primjenjuju se odredbe stavka 2. točke 2. ovoga članka, uz faktor umnoška iskazan pod rednim brojem 1. u stupcu f obrasca GS – ŽO. Matematičke pričuve ovih osiguranja pribrajaju se matematičkim pričuvama u stupcu I ili stupcu II.
(4) Za tontine osiguranja iz članka 7. stavka 3. točke 4. Zakona, granica solventnosti računa se na način da iznosi 1% vrijednosti kapitalizirane imovine. Vrijednost kapitalizirane imovine prikazuje se pod rednim brojem 18. obrasca GS – ŽO, a granica solventnosti prikazana je pod rednim brojem 19. Kapitalizirana imovina je zajednička imovina osiguranika koji su dogovorili da će zajednički kapitalizirati svoje doprinose i podijeliti tako kapitaliziranu imovinu između onih osiguranika koji dožive određenu starost odnosno između nasljednika umrlih osiguranika.
(5) Za osiguranja s kapitalizacijom isplate iz članka 7. stavka 3. točke 5. Zakona granica solventnosti jednaka je rezultatu izračunatom u skladu s člankom 12. stavkom 2. točkom 1. ovoga Pravilnika. Pri izračunu granice solventnosti primjenjuju se odredbe stavka 2. točke 1. ovoga članka, uz faktor umnoška iskazan pod rednim brojem 1. u stupcu h obrasca GS – ŽO.
Osiguranje s kapitalizacijom isplate temelji se na aktuarskim izračunima te predstavlja osiguranje kod kojeg osiguranik prima u zamjenu za jednokratno odnosno obročno uplaćivanje premija, isplate u određenoj visini kroz određeno razdoblje.
(6) Za dopunska osiguranja uz osiguranje života propisana člankom 7. stavka 3. točke 1. podtočke c. Zakona, granica solventnosti izračunava se u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika, kako je propisano člankom 16. ovoga Pravilnika, izračunava se prema obrascu GSDO, a rezultat se iskazuje u obrascu GS – ŽO pod rednim brojem 20.
(7) Pod rednim brojem 21. obrasca GS – ŽO iskazuje se ukupna vrijednost granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja.
Obrazac GSDO
Članak 16.
(1) Obrazac GSDO služi za utvrđivanje granice solventnosti za dopunska osiguranja uz osiguranje života propisana člankom 7. stavkom 3. točkom 1. podtočkom c. Zakona, u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika. Granica solventnosti računa se na osnovi premija odnosno šteta, a uzima se ona koja je viša.
(2) Granica solventnosti na osnovi premija odnosno šteta (tablice POM – GSDO, GSP – GSDO i GSŠ – GSDO) računa se na način propisan u članku 17., članku 18. stavcima 2., 4., 5., 6. i 8., članku 19. stavcima 2., 3., 4. i 6. te u članku 20. stavku 3. ovoga Pravilnika.
(3) Iznos izračunate granice solventnosti iz obrasca GSDO (prikazan pod rednim brojem 28. u tablici GSŠ – GSDO), unosi se u obrazac GS – ŽO pod rednim brojem 20., kako bi se mogao iskazati ukupan iznos granice solventnosti za životna osiguranja.
Obrazac POM
Članak 17.
(1) Obrazac POM služi kao pomoćni obrazac pri izračunu granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja.
(2) Iznos bruto izdataka za štete predstavlja iznos likvidiranih šteta uvećan za iznos promjene pričuva za štete u promatranom razdoblju s tim da su iznosi likvidiranih šteta i promjene pričuva su uvećane za iznose primljene u reosiguranje i suosiguranje. Iznos izdataka za štete neto od reosiguranja predstavlja iznos likvidiranih šteta uvećanih za promjenu pričuva za štete, umanjen za iznose predane u reosiguranje i suosiguranje.
(3) U obrazac POM pod rednim brojem 1. upisuje se podatak o iznosu bruto izdataka za štete za promatrano poslovno razdoblje (t), pod rednim brojem 2. za poslovno razdoblje prije promatranog (t-1), a pod rednim brojem 3. za dva poslovna razdoblja prije promatranog (t-2). Pod rednim brojem 4. upisuje se podatak o iznosu izdataka za štete neto od reosiguranja za promatrano poslovno razdoblje (t), pod rednim brojem 5.. za poslovno razdoblje prije promatranog (t-1), a pod rednim brojem 6. za dva poslovna razdoblja prije promatranog (t-2). U redak 7. upisuju se podaci o ukupnim bruto izdacima za štete u posljednje tri poslovne godine, a u redak 8. podaci o ukupnim izdacima za štete neto od reosiguranja u posljednje tri poslovne godine, dok redak 9. prikazuje omjer neto i bruto izdataka za štete u posljednje tri poslovne godine.
(4) Mala društva za osiguranje koja u svojem portfelju isključivo (100%), odnosno pretežno (više ili jednako 75%) pokrivaju rizike oluje, tuče ili mraza, podatke iz obrasca POM, u skladu s člankom 13. stavkom 5. ovoga Pravilnika trebaju računati za prethodnih sedam poslovnih godina.
Obrazac GSP
Članak 18.
(1) Obrazac GSP služi za utvrđivanje granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja, u skladu s odredbama članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(2) Granica solventnosti na osnovi premija računa se na sljedeći način:
1. Zbroj premija osiguranja u zadnjem poslovnom razdoblju množi se sa 0,18. U obrascu GSP pod rednim brojem 4. iskazan je iznos zbroja premija, a pod rednim brojem 5. iskazana je prva vrijednost koju predstavlja iznos zbroja premija pomnožen odgovarajućim korektivnim faktorom.
2. Prva vrijednost (u obrascu GSP prikazana pod rednim brojem 5.) množi se omjerom ukupnih izdataka za štete neto od reosiguranja (u obrascu GSP prikazano pod rednim brojem 7.) i ukupnih bruto izdataka za štete (u obrascu GSP prikazano pod rednim brojem 6.) odnosno ako je tako dobiveni omjer manji od 0,5 množi se s 0,5 (u obrascu GSP prikazano pod rednim brojem 8.).
Zbroj premija osiguranja u zadnjem poslovnom razdoblju predstavlja iznos zaračunate bruto premije odnosno zarađene premije bez umanjenja za iznos predan u reosiguranje i suosiguranje, ovisno o tome koji je viši (u obrascu GSP prikazano pod rednim brojem 4.). Zaračunate bruto premije neživotnih osiguranja uključuju sve iznose premija koje su ugovorene (policirane) u tekućem obračunskom razdoblju na period najduže do godinu dana, bez obzira da li se ti iznosi u cijelosti ili djelomično odnose na kasnije obračunsko razdoblje. Ograničenje perioda na godinu dana ne odnosi se na osiguranja koja su zbog same karakteristike rizika ugovorena na period dulji od godinu dana primjerice osiguranja građevinskih objekata u izgradnji, osiguranja objekata u montaži i sl. neovisno da li je premija u cijelosti naplaćena, kao niti na osiguranja koja su ugovorena na period dulji od godinu dana, a kod kojih je premija u cijelosti naplaćena odjednom na početku osiguranja. Zarađena bruto premija je zbroj zaračunate bruto premije bez umanjenja za premije predane u reosiguranje i promjene bruto pričuva prijenosnih premija (u obrascu GSP prikazano pod rednim brojem 3.). Iznos ukupnih bruto izdataka za štete, u smislu odredbi članka 18. stavak 2. ovoga Pravilnika, u obrascu GSP prikazan je pod rednim brojem 6. Iznos ukupnih izdataka za štete neto od reosiguranja, u smislu odredbi članka 18. stavak 2. ovoga Pravilnika, u obrascu GSP prikazan je pod rednim brojem 7.
(3) Iznos zaračunate odnosno zarađene premije koji ulazi u izračun zbroja premija osiguranja uvećava se za primljenu premiju reosiguranja i suosiguranja
(4) Od iznosa zaračunate odnosno zarađene premije oduzimaju se premije osiguranja otpisane tijekom prethodne poslovne godine.
(5) Izračun granica solventnosti za poslove zdravstvenog osiguranja iskazuje se u tablicama POM – ZO, GSP – ZO i GSŠ – ZO obrasca ZO i u obrascu GS – NO, u skladu s odredbama članaka 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika. Pritom je podatke za te poslove zdravstvenog osiguranja potrebno isključiti iz izračuna ukupnih vrijednosti u obrascima POM, GSP i GSŠ.
(6) Iznimno od članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika, granica solventnosti za prvu godinu poslovanja malog društva za osiguranje izračunava se samo na osnovi premija.
Obrazac GSŠ
Članak 19.
(1) Obrazac GSŠ služi za utvrđivanje granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja, u skladu s odredbama članka 13. stavaka 3. 4. i 5. ovoga Pravilnika.
(2) Granica solventnosti na osnovi šteta računa se na sljedeći način:
1. Prosječni godišnji iznos bruto izdataka za štete za prethodne tri poslovne godine množi se s 0,26. Prosječni godišnji iznos bruto izdataka za štete za prethodne tri poslovne godine iskazan je u obrascu GSŠ pod rednim brojem 1., a pod rednim brojem 4. iskazana je prva vrijednost koju predstavlja iznos prosječnog godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete pomnožen odgovarajućim korektivnim faktorom.
2. Prva vrijednost množi se s omjerom između ukupnih izdataka za štete neto od reosiguranja (u obrascu GSŠ prikazano pod rednim brojem 3.) i ukupnih bruto izdataka za štete (u obrascu GSŠ prikazano pod rednim brojem 2.). Ako je dobiveni rezultat manji od 0,50, množi se s 0,50.
Iznos ukupnih bruto izdataka za štete za prethodne tri poslovne godine, u smislu odredbi članka 17. stavka 2. ovoga Pravilnika, u obrascu GSŠ prikazan je pod rednim brojem 2. Iznos ukupnih izdataka za štete za prethodne tri poslovne godine neto od reosiguranja, u smislu odredbi članka 17. stavka 2. ovoga Pravilnika, u obrascu GSŠ prikazan je pod rednim brojem 3.
(3) Pri izračunu godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete, iznos izdataka za štete računa se u skladu s odredbama članka 17. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(4) U skladu s člankom 13. stavkom 4. ovoga Pravilnika, pri izračunu prosječnog godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete uzima se aritmetička sredina godišnjih iznosa bruto izdataka za štete prethodne tri poslovne godine.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju da malo društvo za osiguranje isključivo (100%) odnosno pretežno (više ili jednako 75%) u portfelju ima osiguranja koja pokrivaju rizike oluje, tuče ili mraza, pri izračunu prosječnog godišnjeg iznosa bruto izdataka za štete uzima se aritmetička sredina prethodnih sedam poslovnih godina.
Obrazac GS – NO
Članak 20.
(1) Obrazac GS – NO služi za utvrđivanje granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika.
(2) U obrascu GS – NO utvrđuje se koja vrijednost izračunate granice solventnosti malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja je viša, na način da se uspoređuju iznosi pod rednim brojem 1., kojim se iskazuje iznos granice solventnosti izračunat na osnovi premija i pod rednim brojem 2., kojim se iskazuje iznos granice solventnosti izračunat na osnovi šteta. Veći od tako izračunatih iznosa granica solventnosti predstavlja iznos granice solventnosti za neživotna osiguranja (osim zdravstvenih osiguranja iz članka 13. stavak 6. ovoga Pravilnika), u obrascu GS – NO prikazano pod rednim brojem 3.
Za društva koja obavljaju i poslove zdravstvenog osiguranja iz članka 13. stavka 6. ovoga Pravilnika , u obrascu GS – NO pod rednim brojem 4. iskazuje se iznos granice solventnosti izračunat na osnovi premija, a pod rednim brojem 5., iskazuje se iznos granice solventnosti izračunat na osnovi šteta. Veći od tako izračunatih iznosa granica solventnosti predstavlja iznos granice solventnosti za zdravstvena osiguranja iz članka 13. stavka 6. ovoga Pravilnika (u obrascu GS – NO prikazano pod rednim brojem 6.). Pod rednim brojem 7. obrasca GS – NO iskazuje se granica solventnosti za neživotna osiguranja, uključujući i zdravstveno osiguranje iz članka 13. stavka 6. ovoga Pravilnika.
(3) U slučaju kada je izračunata granica solventnosti promatrane godine manja od izračunate granice solventnosti malog društva za osiguranje prethodne godine, granica solventnosti mora biti najmanje jednaka granici solventnosti prethodne godine pomnoženoj s omjerom između pričuva šteta na kraju promatrane godine umanjenih za udio reosiguranja i suosiguranja, te pričuva šteta na kraju prethodne godine umanjenih za udio reosiguranja i suosiguranja, s tim da omjer ne smije biti veći od 1.
II.3. Ispunjavanje uvjeta adekvatnosti kapitala
Ispunjavanje uvjeta adekvatnosti kapitala
Članak 21.
(1) Kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja mora biti najmanje jednak granici solventnosti koja se izračunava na način propisan člankom 12. ovoga Pravilnika.
(2) Kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja mora biti najmanje jednak granici solventnosti koja se izračunava na način propisan člankom 13. ovoga Pravilnika.
(3) Jamstveni kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnog osiguranja ne smije biti manji od jedne trećine granice solventnosti iz članka 12. ovoga Pravilnika.
(4) Jamstveni kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja ne smije biti manji od jedne trećine granice solventnosti iz članka 13. ovoga Pravilnika.
(5) Jamstveni kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja ne smije biti manji od iznosa apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. alineje 2. Zakona.
(6) Jamstveni kapital malog društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja ne smije biti manji od iznosa apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. alineje 1. odnosno alineje 3. Zakona.
(7) Malo društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja ispunjava uvjete adekvatnosti kapitala ako su ispunjeni svi uvjeti propisani stavcima 1., 3. i 5. ovoga članka.
(8) Malo društvo za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja odnosno poslove reosiguranja ispunjava uvjete adekvatnosti kapitala ako su ispunjeni svi uvjeti propisani stavcima 2., 4. i 6. ovoga članka.
(9) Malo kompozitno društvo utvrđuje i iskazuje posebno ispunjava li uvjete adekvatnosti kapitala za poslove životnih osiguranja na način propisan stavkom 7. ovoga članka i posebno ispunjava li uvjete adekvatnosti kapitala za poslove neživotnih osiguranja odnosno reosiguranja na način propisan stavkom 8. ovoga članka.
(10) U slučaju da malo kompozitno društvo za osiguranje koje obavlja poslove životnih odnosno neživotnih osiguranja ne ispunjava uvjete adekvatnosti kapitala iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka, malo kompozitno društvo za osiguranje može kapital, koji je u jednoj skupini osiguranja iznad zahtijevanog iznosa kapitala, prenijeti u drugu skupinu osiguranja, uz prethodnu suglasnost Agencije.
Oblik i sadržaj izvještaja o adekvatnosti kapitala
Članak 22.
(1) Malo društvo za osiguranje dužno je ovisno o vrsti poslova koje obavlja sastavljati sljedeće izvještaje:
1. Izvještaj o adekvatnosti kapitala (životna osiguranja) (Obrazac: AK – ŽO)
2. Izvještaj o adekvatnosti kapitala (neživotna osiguranja) (Obrazac: AK – NO).
(2) Oblik i sadržaj izvještaja iz stavka 1. ovoga članka propisani su obrascima iz Priloga koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Obrasci AK – ŽO i AK – NO
Članak 23.
(1) U obrazac AK – ŽO upisuju se podaci za izračun adekvatnosti kapitala malog društva koje obavlja poslove životnih osiguranja na sljedeći način:
u redak 1. iz obrasca GS – ŽO upisuje se podatak za granicu solventnosti za životna osiguranja izračunat u skladu s odredbama članka 12. ovoga Pravilnika. Pod rednim brojem 2. upisuje se iznos kapitala, a u retke pod rednim brojem 5. i 8. iznos jamstvenog kapitala iz obrasca IK – ŽO. Pod rednim brojem 4. prikazana je jedna trećina iznosa vrijednosti granice solventnosti. Pod rednim brojem 7. unosi se podatak o iznosu apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. Zakona.
(2) U obrazac AK – NO upisuju se podaci za izračun adekvatnosti kapitala malog društva koje obavlja poslove neživotnih osiguranja na sljedeći način:
u redak 1. iz obrasca GS – NO upisuje se podatak za granicu solventnosti za neživotna osiguranja izračunat u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika. Pod rednim brojem 2. upisuje se iznos kapitala, a u retke pod rednim brojem 5. i 8. iznos jamstvenog kapitala iz obrasca IK – NO. Pod rednim brojem 4. prikazana je jedna trećina iznosa vrijednosti granice solventnosti. Pod rednim brojem 7. unosi se podatak o iznosu apsolutnog praga minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. Zakona.
III. UPRAVLJANJE LIKVIDNOŠĆU
Upravljanje likvidnošću
Članak 24.
(1) Malo društvo za osiguranje dužno je izvorima sredstava i ulaganjima upravljati na način da je u svakom trenutku u stanju ispuniti dospjele obveze.
(2) Malo društvo za osiguranje dužno je u okviru sustava upravljanja rizicima propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne politike i postupke upravljanja rizikom likvidnosti koje obuhvaćaju:
1. mjere koje malo društvo za osiguranje poduzima kako bi uzelo u obzir kratkoročni i dugoročni rizik likvidnosti
2. primjerenost sastava imovine za pokriće tehničkih pričuva u pogledu njezine prirode, trajanja i likvidnosti radi ispunjenja obveza malog društva za osiguranje nakon njihova dospijeća
3. plan rješavanja promjena u očekivanom novčanom priljevu i odljevu.
IV. ULAGANJA
IV.1. Načela ulaganja imovine malog društva za osiguranje
Ulaganje imovine malog društva za osiguranje
Članak 25.
(1) Malo društvo za osiguranje dužno je ulagati imovinu u skladu sa Zakonom, ovim Pravilnikom, pravilima struke te načelima urednog i savjesnog gospodarstvenika, posebice uvažavajući načela sigurnosti, isplativosti i utrživosti ulaganja te smanjenja rizika raspršenošću ulaganja.
(2) Malo društvo za osiguranje dužno je imovinu za pokriće tehničkih pričuva ulagati na način koji je primjeren prirodi i trajanju obveza osiguranja i obveza reosiguranja i u najboljem interesu ugovaratelja osiguranja, osiguranika i korisnika osiguranja.
(3) Vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića odnosno visini tehničkih pričuva namijenjenih pokriću obveza iz ugovora o osiguranju za koje je malo društvo za osiguranje dužno oblikovati tehničke pričuve osim matematičke pričuve (dalje u tekstu: traženo pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve).
(4) Vrijednost imovine za pokriće matematičke pričuve mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića odnosno visini tehničkih pričuva namijenjenih pokriću obveza iz ugovora o životnom osiguranju i ostalih ugovora o osiguranju za koja se primjenjuju slične tablice vjerojatnosti i izračuni kao i za životna osiguranja za koje je malo društvo za osiguranje dužno oblikovati matematičke pričuve (dalje u tekstu: traženo pokriće matematičke pričuve).
Sigurnost ulaganja
Članak 26.
(1) Ulaganje imovine malog društva za osiguranje mora kontinuirano ispunjavati ekonomski i pravni aspekt sigurnosti.
(2) Ekonomski aspekt sigurnosti podrazumijeva očuvanje vrijednosti uložene imovine gdje se za ocjenu sigurnosti, uz uvažavanje načela raspršenosti, isplativosti i utrživosti ulaganja, uzimaju u obzir sljedeći kriteriji:
– trajanje obveza s osnove ugovora o osiguranju
– rizičnost ulaganja
– očekivani prinos
– trgovanje na uređenom tržištu ili na drugim mjestima trgovanja u smislu propisa koji uređuju tržište kapitala te
– kreditni rejting izdavatelja financijskih instrumenata.
(3) Pravni aspekt sigurnosti podrazumijeva neograničenu mogućnost korištenja i raspolaganja imovinom odnosno pravima koja iz nje proizlaze.
Isplativost ulaganja
Članak 27.
Malo društvo za osiguranje prilikom ulaganja imovine dužno je rukovoditi se načelom isplativosti ulaganja, uz uvažavanje načela sigurnosti, raspršenosti i utrživosti ulaganja. Ulaganje imovine isplativo je ako je moguće uz realne pretpostavke dokazati da je očekivani prinos na takvo ulaganje u skladu s očekivanim tržišnim prinosom imovine sa sličnom razinom rizika.
Utrživost ulaganja
Članak 28.
Malo društvo za osiguranje prilikom ulaganja imovine dužno je rukovoditi se načelom utrživosti ulaganja, uz uvažavanje načela sigurnosti, raspršenosti i isplativosti ulaganja. Imovina je utrživa ako se brzo može prodati odnosno unovčiti u kratkom roku, u skladu s prirodom i trajanjem obveza iz ugovora o mirovini.
Raspršenost ulaganja
Članak 29.
(1) Malo društvo za osiguranje prilikom ulaganja imovine dužno je rukovoditi se načelom raspršenosti ulaganja imovine kojemu je cilj očuvanje vrijednosti imovine te ograničenje rizika gubitaka od ulaganja.
(2) Malo društvo za osiguranje prilikom ulaganja imovine uz uvažavanje načela sigurnosti, isplativosti i utrživosti ulaganja, uzima u obzir sljedeće kriterije:
– ulaganje u različite izdavatelje financijskih instrumenata, različita zemljopisna područja u kojima izdavatelji imaju svoja sjedišta i/ili različite djelatnosti i područja poslovanja u kojima izdavatelji posluju
– specifične vrste rizika i profil izdavatelja, odnosno rizik gubitka i umanjenja vrijednosti pojedine vrste imovine
– očekivani prinos
– vremenski horizont ulaganja te
– korelaciju između različitih vrsta ulaganja.
IV.2. Dozvoljena ulaganja i ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva
Dozvoljena ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva
Članak 30.
(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva može se ulagati u:
1. prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a
2. prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a
3. prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
4. prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
5. prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
6. udjele UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom
7. udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koje uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima
8. zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz točaka 1. do 3. ovoga stavka
9. vlasništvo nekretnine i drugih stvarnih prava na nekretnini (pravo građenja i pravo služnosti) pod sljedećim uvjetima:
– vlasništvo ili drugo stvarno pravo na nekretnini upisano je u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
– od njih se ostvaruje prinos
– kupovna cijena bila je određena procjenom ovlaštenog sudskog vještaka
– oslobođene su svih tereta
10. depozite kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija
11. novac na poslovnom računu malog društva za osiguranje kod kreditnih institucija iz točke 10. ovoga stavka
12. izvedene financijske instrumente kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:
a) izvedeni financijski instrumenti pridonose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem
b) temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 5. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje malo društvo za osiguranje može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
c) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje može dodatno propisati Agencija, i
d) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev društva
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz stavka 1. točaka 1. do 4 ovoga članka i prenosivi vlasnički vrijednosni papiri iz stavka 1. točke 5. ovoga članka ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja ako ispunjavaju sljedeće uvjete:
– uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište,
– uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja.
U protivnom će se navedeni prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca smatrati neuvrštenima.
(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina za pokriće tehničke pričuve osim matematičke pričuve može se ulagati u:
1. prenosive dužničke vrijednosne papire koji nisu uvršteni na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
2. prenosive vlasničke vrijednosne papire koji nisu uvršteni na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
3. poslovne udjele trgovačkih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a
4. zajmove s kolateralom u obliku nekretnina ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a.
(4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina za pokriće matematičke pričuve može se ulagati u zajmove s policama osiguranja kao kolateralom.
Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
Članak 31.
(1) Ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:
1. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 35% traženog pokrića tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
2. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ne smiju prelaziti 25% traženog pokrića tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
3. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 40% traženog pokrića tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
4. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 8. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 20% traženog pokrića tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
5. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 9. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 30% traženog pokrića tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
6. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 10. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 30% traženog pokrića tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
7. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 11. ovoga Pravilnika zajedno ne smiju prelaziti 5% traženog pokrića tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
8. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 3. točke 1. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 5% traženog pokrića tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
9. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 5% traženog pokrića tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
10. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 3. točke 4. ovoga Pravilnika dozvoljena su ako vrijednost zajma nije veća od 60% tržišne vrijednosti nekretnine procijenjene od ovlaštenog sudskog procjenitelja. U slučaju da je na nekretnini već upisano jedno ili više založnih prava, vrijednost zajma ne smije biti veća od 60% tržišne vrijednosti nekretnine umanjene za vrijednost već upisanih založnih prava. Navedena ulaganja ne smiju prelaziti 20% traženog pokrića tehničkih pričuva osim matematičke pričuve
(2) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve podliježe i sljedećim ograničenjima:
1. najviše 5% imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca, udjele ili dionice investicijskih fondova i poslovne udjele jednog izdavatelja, a najviše 10% u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca, udjele ili dionice investicijskih fondova i poslovne udjele više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe
2. najviše 5% imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve može biti uloženo u depozit kod jedne kreditne institucije, a najviše 10% u depozit kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe
3. najviše 5% imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve može biti uloženo u zajmove jednog zajmoprimca, a najviše 10% u zajmove više zajmoprimaca koji su međusobno povezane osobe
4. najviše 10% imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve može biti uloženo u jednu nekretninu, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane
5. izloženost imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve, odnosno 10% imovine za pokriće tehničkih pričuva osim matematičke pričuve ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.
(3) Ograničenja iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 30. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
Ograničenja ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve
Članak 32.
(1) Ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve ne smiju prelaziti sljedeća ograničenja:
1. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 35% traženog pokrića matematičke pričuve
2. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ne smiju prelaziti 25% traženog pokrića matematičke pričuve
3. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 40% traženog pokrića matematičke pričuve
4. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 8. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 20% traženog pokrića matematičke pričuve
5. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 9. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 10%, a zajedno ne smiju prelaziti 30% traženog pokrića matematičke pričuve
6. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 10. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 30% traženog pokrića matematičke pričuve
7. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 1. točke 11. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 5% traženog pokrića matematičke pričuve
8. ulaganja u imovinu iz članka 30. stavka 4. ovoga Pravilnika ne smiju prelaziti 30% traženog pokrića matematičke pričuve
(2) Ulaganje imovine za pokriće matematičke pričuve podliježe i sljedećim ograničenjima:
1. najviše 5% imovine za pokriće matematičke pričuve može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele ili dionice investicijskih fondova jednog izdavatelja, a najviše 10% u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele ili dionice investicijskih fondova više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe
2. najviše 5% imovine za pokriće matematičke pričuve može biti uloženo u depozit kod jedne kreditne institucije, a najviše 10% u depozit kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe
3. najviše 5% imovine za pokriće matematičke pričuve može biti uloženo u zajmove jednog zajmoprimca, a najviše 10% u zajmove više zajmoprimaca koji su međusobno povezane osobe
4. najviše 10% imovine za pokriće matematičke pričuve može biti uloženo u jednu nekretninu, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane
5. izloženost imovine za pokriće matematičke pričuve riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% imovine za pokriće matematičke pričuve, odnosno 10% imovine za pokriće matematičke pričuve ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.
(3) Ograničenja iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 30. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
Oblik i sadržaj izvještaja o ulaganjima
Članak 33.
(1) Malo društvo za osiguranje dužno je o ulaganjima izvještavati Agenciju na sljedećem obrascu:
1. Posebni izvještaj o pregledu ulaganja (Obrazac: PIPU).
(2) Oblik i sadržaj izvještaja iz stavka 1. ovoga članka propisani su obrascem iz Priloga koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
V. SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA
Poslovni plan
Članak 34.
(1) Malo društvo za osiguranje dužno je uz zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja odnosno poslova reosiguranje priložiti poslovni plan koji mora sadržavati najmanje:
1. temeljne poslovne politike
2. prirodu rizika koje malo društvo za osiguranje namjerava pokriti
3. nabrojene pojedine vrste osiguranja unutar kojih će malo društvo za osiguranje obavljati poslove osiguranja
4. program predviđenog reosiguranja s tablicama maksimalnog pokrića za sve vrste osiguranja s vodećim načelima reosiguranja
5. podatke o vrsti ugovora o reosiguranju koje malo društvo za osiguranje koje obavlja poslove reosiguranja namjerava sklopiti s društvima cedentima s vodećim načelima retrocesije
6. stavke osnovnog kapitala koje čine apsolutni prag minimalnog potrebnog kapitala iz članka 158. stavka 1. točke 4. Zakona
7. predviđenu visinu troškova osnivanja, organizacijskih troškova i troškova poslovanja te izvore financiranja ovih troškova.
(2) Osim zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, poslovni plan za prve tri poslovne godine mora sadržavati i sljedeće:
1. projekcije izvještaja o financijskom položaju i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti
2. projekcije izračuna kapitala iz članka 2. ovoga Pravilnika i jamstvenog kapitala iz članka 10. ovoga Pravilnika, izračuna granice solventnosti iz članaka 12. i 13. ovoga Pravilnika i adekvatnosti kapitala iz članka 21. ovoga Pravilnika, kao i metodu izračuna koja je upotrijebljena za dobivanje tih projekcija
3. procjenu predviđenog stanja likvidnosti i financijska sredstva koja će biti na raspolaganju za pokriće osigurateljnih obveza i osiguravanja adekvatnosti kapitala
4. elaborat o očekivanim poslovnim rezultatima, osobito o očekivanim premijskim prihodima, očekivanim naknadama za štete, očekivanim troškovima za provizije i drugim troškovima.
(3) Projekcije iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka trebaju biti izrađene na propisanim obrascima u skladu s ovim Pravilnikom i Pravilnikom o obliku i sadržaju financijskih i dodatnih izvještaja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje (»Narodne novine« broj 37/16), potpisane od osoba koje su ih sastavile i odgovornih osoba (obrasci izračuna adekvatnosti kapitala moraju biti potpisani od imenovanog ovlaštenog aktuara malog društva za osiguranje) i dostavljene Agenciji u pisanom i elektroničkom obliku na odgovarajućem trajnom mediju.
(4) Ako malo društvo za osiguranje namjerava obavljati poslove osiguranja u vrsti osiguranja iz članka 7. stavka 2. točke 18. Zakona, poslovni plan mora sadržavati i opis sredstava koja su potrebna za ispunjavanje obveza iz ove vrste osiguranja.
VI. IZVJEŠTAVANJE AGENCIJE
Rokovi dostave izvještaja
Članak 35.
(1) Malo društvo za osiguranje dužno je osim financijskih i dodatnih izvještaja u skladu s Pravilnikom o obliku i sadržaju financijskih i dodatnih izvještaja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje, sastavljati i izvještaje iz članka 11. stavka 1., članka 14. stavka 1., članka 22. stavka 1. i članka 33. stavka 1. ovoga Pravilnika za razdoblje poslovne godine i za tromjesečna izvještajna razdoblja tijekom poslovne godine (31. 3., 30. 6., 30. 9., 31. 12.).
(2) Malo društvo za osiguranje dužno je dostaviti Agenciji tromjesečne izvještaje iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od mjesec dana po proteku izvještajnog razdoblja.
(3) Malo društvo za osiguranje dužno je dostaviti Agenciji godišnje izvještaje iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.
Način dostave izvještaja
Članak 36.
(1) Izvještaje iz članka 11. stavka 1., članka 14. stavka 1., članka 22. stavka 1. i članka 33. stavka 1. ovoga Pravilnika malo društvo za osiguranje dužno je dostaviti Agenciji u elektroničkom obliku s naprednim elektroničkim potpisom u skladu s tehničkom uputom Agencije.
(2) Smatra se da je malo društvo za osiguranje dostavilo izvještaje iz stavka 1. ovoga članka u trenutku kada je izvještaj prihvaćen na poslužitelju Agencije za primanje izvještaja.
(3) U opravdanim slučajevima nemogućnosti dostave na način propisan stavkom 1. ovoga članka, malo društvo za osiguranje dužno je u propisanom roku dostaviti izvještaje iz članka 11. stavka 1., članka 14. stavka 1., članka 22. stavka 1. i članka 33. stavka 1. ovoga Pravilnika u pisanom obliku, neposredno ili poštom u svrhu pravodobnog izvještavanja. Malo društvo za osiguranje dužno je dostaviti izvještaje na način propisan stavkom 1. ovoga članka čim prestanu razlozi nemogućnosti dostave, a najkasnije u roku od 8 dana od isteka roka za dostavu izvještaja.
Izvještavanje Agencije u slučaju neispunjenja uvjeta adekvatnosti kapitala
Članak 37.
(1) U smislu članka 201. stavka 3. točke 2. Zakona, uprava malog društva za osiguranje dužna je bez odgađanja izvijestiti Agenciju kada utvrdi da malo društvo za osiguranje više nije usklađeno s uvjetima adekvatnosti kapitala ili kada postoji rizik da se ta neusklađenost pojavi u sljedeća tri mjeseca.
(2) U slučaju neispunjavanja uvjeta adekvatnosti kapitala, uprava malog društva za osiguranje dužna je neodgodivo poduzeti mjere radi dostizanja potrebne visine kapitala te izvijestiti Agenciju u roku od 8 dana od njihova donošenja.
(3) Uprava malog društva za osiguranje dužna je uz izvješće iz stavka 2. ovoga članka Agenciji dostaviti projekcije navedene u članku 34. stavku 2. točki 2. na način naveden u članku 34. stavku 3. ovoga Pravilnika za sljedeće tri poslovne godine.
VII. PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 38.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/16-04/29 Urbroj: 326-01-660-16-01 Zagreb, 29. srpnja 2016.
Predsjednik Upravnog vijeća Petar-Pierre Matek, v. r.
Prilog
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_72_1719.html