DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA
Na temelju članka 14. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 16/07, 152/08, 124/10 i 56/13), ravnatelj Državne geodetske uprave donosi
DIO PRVI UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom uređuje način prikupljanja, obrađivanja i pohranjivanja podataka topografske izmjere, način vođenja i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka te način izrade službenih državnih karata odgovarajućih mjerila.
Članak 2.
(1) Poslove vezane uz topografsku izmjeru, topografske i kartografske baze podataka te izradu službenih državnih karata obavljaju fizičke i pravne osobe posebno ovlaštene za obavljanje stručnih geodetskih poslova u skladu s posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: izvoditelj).
(2) Državna geodetska uprava sukladno zakonu kojim se regulira obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina planira i provodi programe topografske izmjere, izrade i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka i službenih državnih karata, te osigurava nadzor i kontrolu nad izradom istih prilikom izvođenja radova.
Članak 3.
(1) Službene državne karte izrađuju se u službenim kartografskim projekcijama.
(2) Za mjerila 1:250 000 i krupnija upotrebljava se projekcijski koordinatni sustav poprečne Mercatorove projekcije (HTRS96/TM) s jednim koordinatnim sustavom, srednjim meridijanom 16°30’ istočno od Greenwicha i linearnim mjerilom 0,9999 duž srednjeg meridijana. Koordinate imaju oznake N (northing – sjeverno) i E (easting – istočno).
(3) Pregledne topografske karte u mjerilu 1:300 000 i sitnijim mjerilima izrađuju se u projekcijskom koordinatnom sustavu uspravne Lambertove konformne konusne projekcije (HTRS96/LCC) sa standardnim paralelama 43°05’ i 45°55’.
(4) Koordinatni sustavi navedenih kartografskih projekcija temelje se na elipsoidu GRS80 i Hrvatskom terestričkom referentnom sustavu (HTRS96).
(5) Visinski referentni sustav Republike Hrvatske naziva se Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971,5 (HVRS71). Visine su normalne ortometrijske visine.
Članak 4.
Pojmovi i kratice iz ovog Pravilnika imaju slijedeće značenje:
1. Aerofotogrametrijske snimke su zračne snimke snimljene mjernim (aerofotogrametrijskim) kamerama iz zrakoplova
2. Aerotriangulacija (blokaerotriangulacija) je metoda određivanja elemenata vanjske orijentacije snimki, orijentacijskih i stalnih geodetskih i međnih točaka iz fotogrametrijskih mjerenja
3. Digitalni model reljefa numerički je zapis položajno i visinski određenih točaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju reljef zemljišta
4. Digitalni model visina matematički je model površine Zemlje izračunat iz digitalnog modela reljefa
5. Kartografska baza podataka je baza podataka nastala na osnovi odgovarajuće topografske baze podataka metodama kartografske generalizacije
6. Mjerna kamera je specijalna kamera razvijena u fotogrametrijske svrhe s poznatom unutarnjom orijentacijom (elementi se određuju kalibriranjem)
7. Ortofoto je zračna snimka ili satelitska snimka u digitalnom obliku transformirana u ortogonalnu projekciju
8. Ortofotografija je zračna snimka jedinstvenog mjerila u ortografskoj projekciji dobivena preslikavanjem po dijelovima iz zračne snimke u centralnoj projekciji
9. Ortofotokarta je list karte sastavljen od jedne ili više ortofotografija jedinstvenog mjerila, s nanesenom pravokutnom koordinatnom mrežom
10. Satelitske snimke su zračne snimke snimljene iz satelita
11. Službena državna karta je topografska karta ili ortofotokarta izrađena sukladno specifikacijama proizvoda za topografske karte ili digitalne ortofotokarte, koju ovjerava Državna geodetska uprava
12. Specifikacije proizvoda i njihovi prilozi (tablice, obrasci i dokumenti) su službeni dokumenti / pravila koja definiraju i jednoznačno opisuju tehničke karakteristike proizvoda topografske izmjere i sadrže elemente i podelemente kvalitete s dopuštenim odstupanjima (tolerancijama)
13. Temeljna topografska baza podataka (TTB) osnovna je topografska baza podataka koju vodi Državna geodetska uprava
14. Topografska baza podataka je baza podataka koja sadrži podatke o topografskim objektima
15. Topografska izmjera je izmjera topografskih objekata, koji se mogu pridružiti nekoj objektnoj cjelini (naselja, prometnice, vode, vegetacija, reljef i područja), prostorno ih geometrijski jednoznačno odrediti, atributima kvantitativno i kvalitativno pobliže opisati i imenovati
16. Topografska karta je karta s velikim brojem informacija o mjesnim prilikama prikazanog područja, koje se odnose na geografska imena, naselja, prometnice, vode, reljef, vegetaciju i niz drugih pojava potrebnih za opću orijentaciju, pri čemu su svi objekti prikazani s istom važnošću
17. True ortofoto je ortofoto na kojem su i objekti koji nisu definirani digitalnim modelom reljefa prevedeni u ortogonalnu projekciju
18. Zračne snimke su snimke Zemljine površine snimljene iz zraka
19. CROTIS – Croatian Topographic Information System (Hrvatski topografski informacijski sustav) je model topografskih podataka
20. DMR – digitalni model reljefa
21. DMV – digitalni model visina
22. DOF – digitalna ortofotokarta
23. DOF 2 – digitalni ortofotoplan u mjerilu 1:2000
24. DOF 5 – digitalna ortofotokarta u mjerilu 1:5000
25. DTK – detaljna topografska karta u mjerilima od 1:25 000 do 1:250 000 (DTK 25 – DTK 250)
26. GNSS – globalni navigacijski satelitski sustavi (GPS, GLONASS)
27. GSD – prostorna veličina slikovnog elementa na terenu (Ground Sampling Distance)
28. GRS80 – geodetski referentni sustav (1980) definiran globalnim referentnim elipsoidom i modelom gravitacijskog polja
29. HOK – Hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5000 ili 1:10 000 (HOK 5 ili HOK 10)
30. HTRS96 – Hrvatski terestrički referentni sustav za epohu 1995.55 je položajni referentni koordinatni sustav Republike Hrvatske
31. HTRS96/LCC – projekcijski koordinatni sustav uspravne Lambertove konformne konusne projekcije
32. HTRS96/TM – projekcijski koordinatni sustav poprečne Mercatorove projekcije
33. HVRS71 – Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5
34. KB – kartografska baza
35. PTK – pregledna topografska karta u mjerilu od 1:300 000 i sitnijem
36. TB – topografska baza i
37. TTB – Temeljna topografska baza.
DIO DRUGI TOPOGRAFSKA IZMJERA
Članak 5.
(1) Topografska izmjera obuhvaća pripremu, terensko određivanje geodetskih točaka, snimanje zemljišta, kartiranje i prikupljanje podataka o prirodnim i izgrađenim objektima i područjima.
(2) Podaci topografske izmjere osnova su za uspostavljanje, izradu i održavanje topografskih baza podataka.
(3) Topografska izmjera izvodi se geodetskim metodama (fotogrametrijom, ortogonalom, tahimetrijom, nivelmanom, trigonometrijskim mjerenjem visina, globalnim sustavima za satelitsko pozicioniranje i dr.).
GLAVA I. FOTOGRAMETRIJSKE METODE IZMJERE
Članak 6.
Fotogrametrijske metode osnovne su metode topografske izmjere, a za izmjeru se koriste aerofotogrametrijske snimke i drugi izvornici (satelitske snimke, radarska i laserska mjerenja).
POGLAVLJE I. AEROFOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE
Članak 7.
(1) Aerofotogrametrijsko snimanje je snimanje iz zraka koje se izvodi mjernom kamerom.
(2) Za potrebe aerofotogrametrijskog snimanja u svrhu izrade službenih državnih karata i ostalih proizvoda Državne geodetske uprave koristi se mjerna kamera koja zadovoljava uvjete navedene u specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske točke.
Članak 8.
Aerofotogrametrijsko snimanje teritorija Republike Hrvatske izvodi se sukladno programu Državne geodetske uprave iz članka 5. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 16/07, 152/08, 124/10 i 56/13, u daljnjem tekstu: Zakon) u mjerilu snimanja ne sitnijem od 1:15 000 ili prostornom veličinom slikovnog elementa na terenu do 30 cm (GSD ≤ 30 cm).
Članak 9.
(1) Aerofotogrametrijsko snimanje osnova je za izradu i održavanje Temeljne topografske baze, Hrvatske osnovne karte u mjerilu 1:5000, topografskih karata, izradu ortofotokarte u mjerilu 1:5000 i sitnijim mjerilima, izradu ortofotoplanova različitih mjerila i dr.
(2) Aerofotogrametrijsko snimanje izvodi se sukladno specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske točke odnosno tehničkim uputama definiranim u projektnom zadatku te propisima kojima je regulirano snimanje iz zraka u Republici Hrvatskoj.
POGLAVLJE II. PRIPREMNI RADOVI ZA SNIMANJE IZ ZRAKA
Članak 10.
(1) Prije početka snimanja iz zraka izrađuje se projekt snimanja.
(2) Projekt snimanja izrađuje izvoditelj u postupku prije izdavanja odobrenja za snimanje iz zraka.
(3) Projekt snimanja izrađuje se sukladno specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske točke te projektnom zadatku.
(4) Projekt snimanja mora zadovoljiti sljedeće uvjete:
1. planirane razlike u GSD-u uslijed visinskih razlika terena ne smiju biti veće od 15%, iznimno za područja manjeg gospodarskog značaja do 20%
2. mjerna kamera s kalibracijom ne starijom od dvije godine
3. uzdužni preklop mora osiguravati stereoskopsko prekrivanje snimanog područja (min. 55%) te povoljni bazisni omjer izražen omjerom baze i visine leta
4. poprečnim preklopom mora se osigurati stereoskopska veza između susjednih nizova (min. 15%)
5. planiranjem broja i položaja orijentacijskih točaka mora se osigurati stabilnost i homogenost modela bloka te zadovoljiti točnost aerotriangulacije i prostornih podataka i
6. snimanje treba planirati za doba godine kad je zemljište najmanje zakriveno raslinjem, kao i doba dana kad su sjene male te za mirna vremena.
(5) Projekt snimanja pregledava Državna geodetska uprava i jedan je od uvjeta za izdavanje odobrenja za snimanje iz zraka.
Članak 11.
(1) Prije početka snimanja iz zraka, a radi boljeg kontrasta i identifikacije točaka na snimci, izvoditelj je dužan signalizirati orijentacijske točke (osnovne zadane i kontrolne točke) i granične oznake granica katastarskih čestica (kod katastarske izmjere).
(2) Točka bez signala je prirodna orijentacijska točka.
(3) Ukoliko odabrana orijentacijska točka nije stabilizirana (stalna geodetska točka), izvoditelj će ju trajno ili privremeno stabilizirati kako bi se omogućila tražena točnost određivanja koordinata, te kako bi se iste mogle koristiti tijekom samog mjerenja, naknadnog dopunskog i kontrolnog mjerenja odnosno pregleda elaborata.
(4) Sve osnovne zadane i kontrolne orijentacijske točke moraju biti izmjerene geodetskim metodama mjerenja koje osiguravaju traženu točnost i pouzdanost.
(5) Određivanje orijentacijskih točaka provodi se sukladno specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske točke.
POGLAVLJE III. IZVEDENO SNIMANJE IZ ZRAKA
Članak 12.
(1) Radi postizanja propisane točnosti i kvalitete konačnih proizvoda ostvarenog snimanja iz zraka, snimanje iz zraka mora biti izvedeno sukladno sljedećim zahtjevima:
1. kalibracija kamere mora biti valjana tijekom izvođenja snimanja iz zraka
2. područje predviđeno za snimanje iz zraka mora biti bez snijega, visokih voda, zelene vegetacije ili drugih prirodnih čimbenika koji mogu zakriti dijelove tla
3. položajno odstupanje koje se iskazuje poprečnim odstupanjem izvedenih osi nizova od planiranih mora biti manje od +/- 15% planiranog poprečnog preklopa, a odstupanje uzdužnih preklopa manje od +/- 5%
4. odstupanje visine leta od planirane mora biti manje od 5%
5. nagib ne smije biti veći od 4° za bilo koju snimku te u prosjeku ne više od 2° za bilo kojih deset uzastopnih snimki, prosječno odstupanje nagiba u kompletnom zadatku ne smije biti veće od 1°
6. kut zakošenja mjeren u odnosu na prosječne linije leta ne smije prelaziti 5°, a razlika između bilo koje dvije uzastopne snimke ne smije prelaziti 5°
7. izvedeno snimanje iz zraka mora u potpunosti obuhvatiti ugovoreno područje te u najmanjoj mjeri prelaziti poligon područja 500 m u svim smjerovima
8. prostorna veličina slikovnog elementa (GSD) na terenu osnovni je faktor kojim se definira točnost snimanja iz zraka i
9. potrebno je osigurati jednoličnost digitalnih snimki, vertikalne snimke u centralnoj projekciji, traženi GSD, tonsku ujednačenost bez utjecaja refleksije sunca, zadovoljavajuću oštrinu snimki i vidljivost detalja terena, odsutnost dubokih sjena, oblaka, magle, snijega, ispravnost numeracije snimki, preslikane rubne markice i stereoskopsko prekrivanje područja.
(2) Ukoliko snimke izvedenog snimanja zbog konfiguracije terena, naseljenosti, vegetacije, mjerila ili drugih razloga ne odgovaraju traženim zahtjevima, snimanje se mora ponoviti.
POGLAVLJE IV. AEROTRIANGULACIJA
Članak 13.
(1) Radni proces aerotriangulacije izvodi se fotogrametrijskim postupcima koji rezultiraju izjednačenim koordinatama osnovnih zadanih i veznih točaka te elementima vanjske orijentacije za svaku pojedinu snimku na osnovi kojih se mogu formirati stereoparovi za fotogrametrijsku izmjeru ili izraditi ortofotokarte.
(2) Manualni postupak aerotriangulacije u slučaju digitalne snimke snimljene digitalnom fotogrametrijskom kamerom izvodi se na način da se orijentacijske točke (stalne geodetske i kontrolne točke) progušćuju s veznim točkama iz susjednih stereoparova i nizova osiguravajući zahtijevani raspored orijentacijskih točaka u svakom stereoparu. Vezne točke numeriraju se od 1 do 9999 i šifrom vrste unutar zadatka (bloka, katastarske općine i dr.). Za vezne točke biraju se prirodne točke ili detalji koje je moguće dobro identificirati i mjeriti.
(3) Kod digitalnih kamera unutarnja orijentacija definirana je kalibracijom kamere.
(4) Za relativnu orijentaciju treba mjeriti najmanje šest paralaktičkih točaka, a preostala paralaksa nakon izjednačenja ne smije biti veća od vrijednosti propisanih specifikacijom proizvoda za aerotriangulaciju.
(5) Slikovne ili modelne koordinate izjednačavaju se zajedno s osnovnim zadanim točkama bloka. Srednje pogreške izjednačenja bloka i odstupanja na zadanim i veznim točkama ne smiju biti veći od vrijednosti propisanih specifikacijom proizvoda za aerotriangulaciju.
(6) U slučaju poluautomatskog ili automatskog opažanja veznih točaka radovi se provode prema specifikaciji proizvoda za aerotriangulaciju.
(7) Aerotriangulacija i rezultati rada definirani su u specifikaciji proizvoda za aerotriangulaciju.
POGLAVLJE V. PRIKUPLJANJE PODATAKA
Članak 14.
(1) Topografski objekti kartiraju se iz orijentiranih stereoparova (stereomodela) na stereoinstrumentima, pridruživanjem objektnim cjelinama.
(2) Vektorski prikaz podataka kartiranja podrazumijeva trodimenzionalne (3D) podatke.
(3) Kartiraju se odvojeno podaci planimetrije i DMR-a s izravnim vektorskim zapisom u službenoj kartografskoj projekciji.
(4) Kod ažuriranja prethodno kartiranih topografskih objekata nužno je pridržavati se kataloga kartiranja iz specifikacije proizvoda za topografske podatke.
(5) Točnost topografskih podataka iskazuje se standardnim odstupanjem koje je definirano specifikacijom proizvoda za topografske podatke.
(6) Prikupljanje, obrada, prikazivanje i digitalni zapis izmjerenih topografskih podataka izvodi se prema specifikaciji proizvoda za topografske podatke i sukladno modelu podataka CROTIS.
Članak 15.
(1) Podaci digitalnog modela reljefa prikupljaju se primarno fotogrametrijskim kartiranjem sukladno specifikaciji proizvoda za digitalni model reljefa.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka koriste se za izradu ortofotokarata i visinske predstave topografskih karata. Za potrebe izrade visinske predstave za Hrvatsku osnovnu kartu, digitalni model reljefa treba dopuniti sukladno projektnom zadatku.
(3) Visinska izmjera stereomodela za digitalni model reljefa obuhvaća prikupljanje rastera visinskih točaka, prijelomnica, linija oblika, karakterističnih točaka terena, područja nepouzdanog DMR-a i podataka o uzdignutim izgrađenim objektima (mostovima, vijaduktima, kanalima i sl. neophodnim za izradu DOF-a).
(4) Točnost digitalnog modela reljefa ovisi o obliku (ravničarski, brežuljkast ili brdovit) i pokrivenosti terena raslinjem te se iskazuje standardnim odstupanjem interpoliranih visina od stvarnih propisanim odgovarajućom specifikacijom proizvoda za DMR.
(5) Za potrebe izrade DMR-a za izradu ortofotoplana u mjerilu 1:2000 podaci se prikupljaju sukladno odgovarajućoj specifikaciji proizvoda i projektnom zadatku.
Članak 16.
(1) Dijelovi zemljišta koji nisu vidljivi u stereomodelima (raslinje, duboke sjene, oblaci i dr.) dopunjuju se na temelju dopunskih snimanja ili ostalim geodetskim metodama izmjere.
(2) Provjera podataka kartiranja izvodi se terenskom usporedbom iscrtanog sadržaja topografske izmjere sa stanjem u stvarnosti, a istovremeno se dopunjuje sadržaj koji nije kartiran (vrste vodova i stupova, zgrade, ceste, toponimi i dr.).
GLAVA II. OSTALE GEODETSKE METODE IZMJERE
Članak 17.
(1) Ostale geodetske metode izmjere su: ortogonal, tahimetrija, trigonometrijsko određivanje visina, nivelman i globalni sustavi za satelitsko pozicioniranje (GNSS). Ove metode izmjere izvode se mjerenjem detalja odnosno objekata pojedinačnim točkama, nejednoliko raspoređenim točkama u profilima, karakterističnim linijama i točkama reljefa.
(2) Mjerenje iz stavka 1. ovoga članka izvodi se neposrednim određivanjem koordinata točaka u prostoru (GNSS-om) ili sa stalnih geodetskih točaka i poligonske mreže točaka razvijene tako da se s njih može snimiti predviđeni teren.
(3) Točnost određivanja poligonske mreže i pojedinačnih točaka te njihova gustoća moraju zadovoljavati zahtjeve određene topografske karte.
(4) Kartiranje se izvodi prema specifikaciji proizvoda za topografske podatke i modelu podataka CROTIS.
(5) Na ostale metode izmjere primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 14., 15. i 16. ovoga Pravilnika.
Članak 18.
(1) U slučaju da ne postoji drugačija mogućnost i ukoliko topografski podaci zadovoljavaju propisanu točnost, isti se mogu prikupljati iz službenih planova i karata te digitalnih podataka samo uz prethodnu suglasnost Državne geodetske uprave. Podaci iz službenih planova i karata te digitalnih podataka Državne geodetske uprave usklađuju se prema specifikaciji proizvoda za topografske podatke i modelu podataka CROTIS.
(2) Prije upotrebe podataka iz stavka 1. ovoga članka izvoditelj je dužan obavijestiti Državnu geodetsku upravu ako prilikom internih postupaka kontrole kvalitete u skladu s člankom 34. ovoga Pravilnika na preuzetim podacima uoči nepravilnosti, osim ako ugovorom nije drugačije definirano. Kod preuzimanja podataka primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članaka 14., 15. i 16. ovoga Pravilnika.
DIO TREĆI TOPOGRAFSKE I KARTOGRAFSKE BAZE PODATAKA
Članak 19.
(1) Temeljna topografska baza (TTB) podataka osnovna je objektno-orijentirana baza podataka organizirana sukladno modelu podataka CROTIS, primarno nastala topološkom obradom podataka fotogrametrijske restitucije aerofotogrametrijskog snimanja.
(2) Način prikupljanja podataka TTB-a i procedure topološke obrade definirani su sukladno specifikaciji proizvoda za topografske podatke.
Članak 20.
Topografske baze podataka za određeno mjerilo (TB 25, TB 50, TB 100, TB 250 i dr.) uspostavljaju se iz TTB-a na način da se najprije uspostavi krupnije mjerilo i iz njega potom sitnije mjerilo metodama modelne generalizacije koje su definirane u odgovarajućim specifikacijama proizvoda za topografske i kartografske baze podataka.
Članak 21.
Kartografske baze podataka uspostavljaju se iz topografskih baza podataka za određeno mjerilo (KB 25, KB 50, KB 100, KB 250 i dr.) metodama kartografske generalizacije koje su definirane u odgovarajućim specifikacijama proizvoda za topografske i kartografske baze podataka.
DIO ČETVRTI SLUŽBENE DRŽAVNE KARTE
Članak 22.
(1) Službene državne karte su:
1. Hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5000, iznimno u mjerilu 1:10 000 za područja manjeg gospodarskog značaja (HOK 5 i HOK 10)
2. detaljna topografska karta u mjerilu od 1:25 000 (DTK 25) do 1:250 000 (DTK 250)
3. pregledna topografska karta (PTK) u mjerilu 1:300 000 i sitnijim
4. ortofotoplan u mjerilu 1:2000 (DOF 2) i
5. ortofotokarta u mjerilu 1:5000 (DOF 5).
(2) Službene državne karte iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se sukladno odgovarajućim specifikacijama proizvoda te ih pregledava i ovjerava Državna geodetska uprava.
(3) Službene tematske i druge karte izrađuju se po potrebi iz topografskih i kartografskih baza podataka za određeno mjerilo ili na temelju službenih državnih karata.
Članak 23.
(1) Sadržaj službenih državnih karata određen je specifikacijom proizvoda koja se odnosi na izradu karata za svako pojedino mjerilo karte, a koje donosi Državna geodetska uprava.
(2) Sadržaj topografskih karata ovisno o mjerilu i vrsti čine:
1. stalne geodetske točke
2. građevine i ostali objekti
3. vodovi i objekti vezani uz vodove
4. prometnice i objekti vezani uz promet
5. vegetacija i vrste zemljišta
6. vode i objekti vezani uz vode
7. visinska predstava i reljefni oblici
8. državna granica
9. okvir i vanjski opis karte s koordinatnom mrežom i
10. geografska imena.
(3) Državna geodetska uprava izrađuje zbirku kartografskih znakova za potrebe izrade službenih državnih karata.
Članak 24.
Podjela i slovnobrojčane oznake listova službenih državnih karata i katastarskih planova određuju se prema specifikaciji za računanje i podjelu na listove u projekcijskom sustavu HTRS96/TM i HTRS96/LCC, a koju donosi Državna geodetska uprava.
GLAVA I. IZRADA HRVATSKE OSNOVNE KARTE
Članak 25.
Hrvatska osnovna karta u mjerilima 1:5000 i 1:10 000 izrađuje se na osnovi neposredne izmjere zemljišta fotogrametrijskim metodama koja može biti dopunjena s podacima Temeljne topografske baze podataka.
Članak 26.
(1) Topografski podaci prikupljeni neposredno stereofotogrametrijskom izmjerom s prostornim digitalnim zapisom kartografski se obrađuju sukladno specifikaciji proizvoda za izradu Hrvatske osnovne karte i prema projektnom zadatku.
(2) Visinski prikaz izohipsama izrađuje se iz podataka DMR-a.
Članak 27.
Topografski podaci i izvršena kartografska obrada dopunjuju se podacima iz sekundarnih izvornika definiranim u specifikaciji proizvoda za izradu Hrvatske osnovne karte i terenski provjeravaju.
GLAVA II. IZRADA ORTOFOTOKARATA
Članak 28.
(1) Državna geodetska uprava izrađuje ortofotoplanove u mjerilu 1:2000 (DOF 2) i ortofotokarte u mjerilu 1:5000 (DOF 5), a u posebnim slučajevima može izrađivati ortofotoplanove i ortofotokarte u drugim mjerilima te »true« ortofoto.
(2) Ortofotokarte izrađuju se prevođenjem digitalne aerofotogrametrijske snimke (poznatih vrijednosti unutarnje i vanjske orijentacije) iz centralne u ortogonalnu projekciju uz upotrebu DMR-a odgovarajuće točnosti.
(3) Ortofotokarte mogu djelomično poslužiti i za održavanje topografskih baza podataka uz znatno smanjenu mogućnost interpretiranja u odnosu na stereofotogrametrijske postupke.
Članak 29.
(1) Ortofotokarte izrađuju se sukladno odgovarajućim specifikacijama proizvoda.
(2) Za izradu ortofota potrebni su:
1. aerofotogrametrijska snimka snimljena digitalnom kamerom ili satelitska snimka
2. elementi unutarnje i vanjske orijentacije snimke sukladno specifikaciji proizvoda za aerotriangulaciju
3. DMR/DMV sukladno specifikaciji proizvoda za DMR i
4. okvir lista s koordinatnom mrežom i vanjskim opisom lista sukladno projektnom zadatku.
(3) Satelitske snimke koje se koriste za izradu ortofotokarata moraju biti prethodno obrađene s parametrima koji osiguravaju zahtijevanu točnost, zadovoljavajuće rezolucije, geometrijske točnosti i trebaju se koristiti uz ažuran DMR prikupljen aerofotogrametrijskim postupcima.
(4) Položajna točnost ortofotokarata definirana je specifikacijama proizvoda za digitalne ortofotokarte.
(5) Ortofotokartama se u posebnim slučajevima mogu dodati geografska imena, izohipse, kote, prometnice, vode, naselja/objekti, vegetacija.
GLAVA III. IZRADA TOPOGRAFSKIH KARATA
Članak 30.
(1) Topografske karte u mjerilima od 1:25 000 do 1:250 000 spadaju u grupu detaljnih topografskih karata i izrađuju se na temelju podataka odgovarajućih kartografskih baza podataka sukladno specifikacijama proizvoda za pojedino mjerilo karte.
(2) Izrada detaljnih topografskih karata obuhvaća:
1. vizualizaciju podataka odgovarajuće kartografske baze podataka za određeno mjerilo sukladno specifikaciji proizvoda koja se odnose na izradu karata za svako pojedino mjerilo karte
2. tehničko izvješće
3. postupke kontrole kvalitete
4. pripremu za tisak
5. službenu ovjeru
6. prema potrebi tisak karata i
7. pohranu i održavanje karata u digitalnom i analognom obliku.
Članak 31.
Topografske karte u mjerilima sitnijima od 1:300 000 spadaju u grupu preglednih topografskih karata i izrađuju se iz odgovarajućih topografskih baza podataka i/ili drugih izvornika, sukladno specifikacijama proizvoda za pregledne topografske karte.
GLAVA IV. IZRADA SLUŽBENIH TEMATSKIH I DRUGIH KARATA
Članak 32.
Tematske karte za posebne potrebe izrađuje Državna geodetska uprava na temelju službenih državnih karata odnosno na osnovi topografskih, kartografskih i ostalih baza podataka Državne geodetske uprave.
DIO PETI PROCES IZRADE DRŽAVNIH KARATA
Članak 33.
(1) Tijekom izrade državnih karata Državna geodetska uprava prati radove sukladno vremenskom tijeku izvođenja radova i dostave podataka definiranom ugovorom o izradi državnih karata.
(2) U slučaju potrebe za dodatnim objašnjenjem specifikacija proizvoda i projektnog zadatka u odnosu na primjenu odredbi ovoga Pravilnika, izvoditelj upućuje pisani upit Državnoj geodetskoj upravi, na koji Državna geodetska uprava izdaje pisani odgovor.
GLAVA I. KONTROLA KVALITETE
Članak 34.
(1) Državna geodetska uprava obavlja kontrolu kvalitete i nadzor kakvoće prikupljenih prostornih podataka i proizvoda, pripadajućih metapodataka i dokumentacije proizašlih iz topografske izmjere.
(2) Po potrebi kontrolu kvalitete provode druge fizičke i pravne osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u tijeku topografske izmjere i izrade državnih karata.
(3) Državna geodetska uprava o obavljenim kontrolama vodi posebnu evidenciju.
(4) Na temelju rezultata kontrole kvalitete daje se ocjena uporabljivosti prostornih podataka i proizvoda za daljnju proizvodnju (ocjena kvalitete) i prijedlozi za stavljanje podataka i proizvoda u službenu upotrebu.
(5) Sustav kontrole kvalitete sastavnih dijelova elaborata topografske izmjere zasniva se na međunarodnim standardima koji definiraju sustav upravljanja kontrolom kvalitete, načela i procedure kontrole kvalitete, metapodatke i postupke uzimanja uzoraka.
(6) Postupak kontrole kvalitete provodi se izradom plana kontrole kvalitete, koji je sastavni dio ponude izvoditelja, te samom provedbom kontrole kvalitete.
(7) Kvaliteta se mjeri u odnosu na specifikacije proizvoda, a dozvoljena odstupanja su kriteriji kojima Državna geodetska uprava prihvaća ili odbija proizvod.
(8) Svaki proizvod definiran je elementima i podelementima kvalitete s dopuštenim odstupanjima (tolerancijama).
(9) Fizičke i pravne osobe posebno ovlaštene za obavljanje stručnih geodetskih poslova dužne su u okviru obavljanja poslova vezanih za topografsku izmjeru, izraditi plan kontrole kvalitete proizvoda, te uspostaviti interne mehanizme osiguranja kontrole kvalitete procesa prikupljanja, izrade i kontrole kvalitete proizvoda.
(10) Svi rezultati interne kontrole, iskazivanje točnosti i kvalitete iz stavka 9. ovoga članka, sastavni su dio isporuke proizvoda, a uočena odstupanja, razlike, utjecaji i posljedice moraju biti dokumentirani u izvješćima o izvršenim radovima.
(11) Izvješća o izvršenim radovima koja su na temelju ovoga Pravilnika, važećih specifikacija proizvoda ili projektnog zadatka izvoditelji dužni izraditi i dostaviti Državnoj geodetskoj upravi, moraju sadržavati pregled svih postupaka izvođenja radova s mogućnošću neovisnog ponavljanja radova, obrade podataka, analize, kontrole i korištenje podataka i naznačenu osobu koja ih je izradila, datum izrade, ime i potpis te pečat ovlaštenog inženjera geodezije zaposlenog kod izvoditelja.
(12) Državna geodetska uprava provodi završni postupak kontrole kvalitete temeljen na rezultatima interne kontrole kvalitete izvoditelja. Po izvršenom pregledu sačinjava se izvješće s nalazima kontrole kvalitete koje se dostavlja izvoditelju radova na ispravak uz određeni rok.
(13) Kontrola kvalitete sastavnih dijelova elaborata obavlja se u tri faze:
1. kontrolom kvalitete isporuke sastavnih dijelova elaborata utvrđuje se potpunost sastavnih dijelova prema specifikacijama proizvoda te njihova prihvatljivost za daljnju kontrolu
2. automatizirane kontrole obavljaju se koristeći uspostavljene automatizirane procese, za automatizirane kontrole dopušteno odstupanje jednako je nuli i
3. manualne kontrole za koje se koriste metode uzimanja uzoraka ili potpune kontrole.
(14) Druga faza kontrole kvalitete obavlja se ukoliko je rezultat kontrole kvalitete isporuke prihvatljiv, a obavljanje treće faze kontrole kvalitete ukoliko je prihvatljiv rezultat automatizirane kontrole kvalitete.
(15) Metoda postupaka i planova uzimanja uzoraka temelji se na općim međunarodnim standardima ISO 2859 i ISO 3951.
(16) Kontrolom položajne ili visinske točnosti rezultati se uspoređuju s »pravim vrijednostima« izračunatim ili izmjerenim s točnošću 1/3 standardnog odstupanja elemenata kvalitete koji se provjeravaju.
GLAVA II. TOČNOST PODATAKA I PROIZVODA TOPOGRAFSKE IZMJERE
Članak 35.
(1) Iskazivanje točnosti podataka i proizvoda topografske izmjere potrebno je provesti u skladu s državnim normama za iskazivanje kvalitete prostornih podataka: HRN EN ISO 19157:2014, HRN EN ISO 19115-1:2014 i HRS ISO/TS 19138:2008.
(2) Elementi kvalitete prostornih podataka koji se propisuju ovim Pravilnikom su: potpunost, logička dosljednost, položajna točnost, vremenska točnost i tematska točnost.
(3) Svaki od elemenata kvalitete detaljnije je definiran odgovarajućom specifikacijom proizvoda.
(4) Za iskazivanje kvalitete podataka i proizvoda topografske izmjere definiraju se odgovarajući kriteriji točnosti.
GLAVA III. SLUŽBENA OVJERA DRŽAVNIH KARATA
Članak 36.
(1) Državne karte službeno se ovjeravaju nakon obavljene završne kontrole kvalitete.
(2) Službena ovjera državnih karata isključivo je u nadležnosti Državne geodetske uprave.
GLAVA IV. TISAK
Članak 37.
Tisak pojedinih listova državnih karata izvodi se jednostrano ili obostrano prema specifikaciji proizvoda za odgovarajuću službenu državnu kartu odnosno prema projektnom zadatku.
GLAVA V. ODRŽAVANJE SLUŽBENIH DRŽAVNIH KARATA, TOPOGRAFSKIH I KARTOGRAFSKIH BAZA PODATAKA
Članak 38.
(1) Državna geodetska uprava osigurava tehničke uvjete za stalno ažuriranje topografskih i kartografskih baza podataka te službenih državnih karata.
(2) Potpuna obnova topografskih podataka provodi se u razdoblju definiranom programom Državne geodetske uprave iz članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika, a po potrebi i češće.
(3) Državna geodetska uprava izrađuje i provodi program povremene provjere potpunosti topografskih podataka i obnove službenih državnih karata.
(4) U slučaju obnove državnih karata nakon službene ovjere prethodna verzija službene državne karte stavlja se van službene uporabe i postaje arhivska građa Državne geodetske uprave.
Članak 39.
(1) Promjene službenih podataka topografske izmjere provodi Državna geodetska uprava.
(2) Digitalni podaci topografske izmjere, kartografske obrade i službene državne karte mogu se u slučaju potrebe ispravljati.
(3) Tehničko izvješće o održavanju baze mora osigurati mogućnost rekonstrukcije svih provedenih promjena.
Članak 40.
Državna geodetska uprava brine o razvoju, održavanju i ažuriranju podataka topografske izmjere u svrhu izrade službenih državnih karata, topografskih i kartografskih baza podataka.
DIO ŠESTI ČUVANJE I KORIŠTENJE PODATAKA
Članak 41.
(1) Svi sudionici izrade i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka i državnih karata obavezni su osigurati zaštitu podataka prema pisanim pravilima poštujući specifičnosti primijenjene tehnologije.
(2) Na čuvanje i zaštitu podataka iz članka 1. ovoga Pravilnika primjenjuju se odredbe pravilnika kojim se propisuje način čuvanja dokumentacije i podataka državne izmjere i katastra nekretnina.
(3) Podaci iz članka 1. ovoga Pravilnika izdaju se uz naplatu naknade koja je propisana pravilnikom kojim se određuju stvarni troškovi uporabe podataka.
DIO SEDMI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 42.
Izvoditelji pri obavljanju poslova vezanih uz topografsku izmjeru, topografske i kartografske baze podataka te izradu službenih državnih karata koriste specifikacije proizvoda navedene u ovom Pravilniku, a ukoliko za pojedini proizvod specifikacija nije donijeta, koriste se upute definirane projektnim zadatkom.
Članak 43.
Ukoliko topografske i kartografske baze podataka različitih mjerila nisu formirane, do njihova formiranja izrada službenih državnih karata obuhvaća:
1. topološku obradu podataka izvorne fotogrametrijske restitucije sukladno specifikaciji proizvoda za topografske podatke
2. modelnu i kartografsku generalizaciju podataka Temeljne topografske baze sukladno projektnom zadatku
3. tehničko izvješće
4. postupke kontrole kvalitete
5. pripremu za tisak
6. službenu ovjeru karata
7. prema potrebi tisak karata i
8. pohranu i održavanje karata u digitalnom i analognom obliku.
Članak 44.
Upute i objašnjenja za primjenu ovoga Pravilnika daje Središnji ured Državne geodetske uprave.
Članak 45.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradbi državnih karata (»Narodne novine«, broj 109/08).
Članak 46.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 930-01/14-01/10
Urbroj: 541-02-02/1-16-27
Zagreb, 5. srpnja 2016.
Ravnatelj dr. sc. Danko Markovinović, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_07_65_1618.html