Objavljeno u NN 152/14 od 22.12.2014.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLOVIDBI I LUKAMA UNUTARNJIH VODA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 12. prosinca 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/183

Urbroj: 71-05-03/1-14-2

Zagreb, 17. prosinca 2014.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLOVIDBI I LUKAMA UNUTARNJIH VODA

Članak 1.

U Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07. i 51A/13.) u članku 1.a iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»(2) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

– Direktiva Vijeća 91/672/EEZ od 16. prosinca 1991. o uzajamnom priznavanju nacionalnih svjedodžbi zapovjednika za prijevoz putnika i robe unutarnjim vodnim putovima,

– Direktiva Vijeća 96/50/EZ od 23. srpnja 1996. o usklađivanju uvjeta za dobivanje nacionalnih svjedodžbi zapovjednika za prijevoz robe i putnika unutarnjim vodnim putovima u Zajednici,

– Direktiva Vijeća 96/75/EZ od 19. studenoga 1996. o sustavima iznajmljivanja plovila i određivanja cijena u domaćem i međunarodnom prijevozu unutarnjim vodnim putovima u Zajednici,

– Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici,

– Direktiva 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 82/714/EEZ; Direktiva Komisije 2013/49/EU оd 11. listopada 2013. o izmjeni Priloga II. Direktivi 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe te

– Direktiva 2009/100/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o uzajamnom priznavanju svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu plovila unutarnje plovidbe.«.

Članak 2.

Članak 4. mijenja se i glasi:

»Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona znače:

1. unutarnje vode su rijeke, kanali i jezera, osim rijeka jadranskog sliva u dijelu toka kojim se obavlja pomorska plovidba,

2. unutarnja plovidba je plovidba koja se obavlja na unutarnjim vodama,

3. vodni put je dio unutarnjih voda na kojem se obavlja plovidba i otvoren je za plovidbu,

4. plovni put je dio vodnog puta propisane dubine, širine i drugih mjera koji je uređen, obilježen i siguran za plovidbu,

5. plovilo je svaki objekt unutarnje plovidbe namijenjen za plovidbu, uključujući brodove, čamce, skele i plutajuća postrojenja,

6. brod je plovilo namijenjeno isključivo ili pretežno za plovidbu unutarnjim plovnim putovima, duljine (L) 20 metara ili više; plovilo čiji je umnožak duljine (L), širine (B) i gaza (T) zapremina od 100 m3 ili više; plovilo namijenjeno za prijevoz više od 12 putnika; tegljač; potiskivač; plovilo namijenjeno za pokretanje bočnog sastava koji se ne sastoji isključivo od čamaca bez obzira na njihovu duljinu, širinu i zapremninu,

7. plutajuće postrojenje je plutajuća konstrukcija koja nosi radni uređaj za obavljanje radova na unutarnjim vodama kao što su dizalica, elevator, oprema za jaružanje, stroj za zabijanje stupova (pilona, talpi i sl.),

8. vojno plovilo je plovilo koje je pod zapovjedništvom oružanih snaga i čija je posada podvrgnuta vojnoj disciplini,

9. javno plovilo je plovilo namijenjeno za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo od države ovlašteno tijelo i koje služi isključivo u negospodarske svrhe, (npr. plovila policije, lučke kapetanije, carine, lučke uprave, Agencije za vodne putove i sl.) osim vojnog plovila,

10. motorno plovilo je plovilo na vlastiti motorni pogon, osim onih plovila čiji se motori koriste samo zbog obavljanja manjih premještanja (u lukama ili na mjestima utovara ili istovara) ili zbog povećanja mogućnosti manevriranja plovila ako ih se tegli ili potiskuje,

11. nuklearno plovilo je plovilo opremljeno uređajem na nuklearni pogon,

12. putnički brod je izletnički brod ili brod s kabinama, izgrađen i opremljen za prijevoz više od 12 putnika,

13. brzi brod je motorno plovilo, izuzevši čamac, koje može postići brzinu preko 40 km/h u odnosu na vodu,

14. teretno plovilo je plovilo namijenjeno za prijevoz tereta,

15. plutajući objekt je svaka plutajuća konstrukcija koja, u pravilu, nije namijenjena za pomicanje, kao što je pristan, gat, bazen, kućica na vodi, stambena lađa, pontonski most, pontonska marina, plutajući ugostiteljski objekt, plutajući dok i sl.,

16. plutajuće tijelo je splav ili druga konstrukcija sposobna za plovidbu, a koja nije plovilo ili plutajući objekt,

17. čamac je plovilo namijenjeno za plovidbu unutarnjim vodama, koje nije brod, plutajuće postrojenje ili skela, a čija je duljina veća od 2,5 metara ili ukupne snage porivnih strojeva veće od 5 kW,

18. skelski prijelaz je dio unutarnjih voda s na suprotnim obalama izgrađenim i uređenim prilaznim putovima opremljen za sigurno prilaženje, ukrcaj i iskrcaj osoba, životinja i stvari koje se prevoze skelom,

19. skela je plovilo namijenjeno prijevozu osoba i stvari s jedne na drugu obalu unutarnjih voda i koja je kao takva klasificirana od strane nadležnog tijela. Plovila koja obavljaju takav prijevoz i koja ne plove slobodno moraju se u svakom slučaju klasificirati kao skele,

20. tegljač je brod posebno konstruiran i opremljen za pokretanje tegljenog sastava,

21. potiskivač je brod posebno konstruiran i opremljen za pokretanje potiskivanog sastava,

22. potiskivani sastav je čvrsto povezana skupina sastavljena od plovila, plutajućih tijela ili plutajućih objekata od kojih je najmanje jedno postavljeno ispred motornog plovila koje pokreće sastav, a koje se naziva potiskivač. Sastav formiran od potiskivača i potiskivanih objekata čiji spoj omogućava kontrolirani i djelomični otklon (zakret) objekata od smjera kretanja potiskivača, također se smatra čvrstim,

23. tegljeni sastav je svaka skupina sastavljena od jednog ili više plovila, plutajućih objekata ili plutajućih tijela koje tegli jedno ili više motornih plovila, pri čemu motorna plovila čine dio sastava i nazivaju se tegljačima,

24. bočni sastav je skupina plovila izvezanih bokom uz bok od kojih se nijedno ne nalazi ispred motornog plovila koje pokreće sastav,

25. sastav je potiskivani, tegljeni ili bočni sastav,

26. domaće plovilo je plovilo koje ima hrvatsku državnu pripadnost i upisano je u jedan od hrvatskih upisnika plovila,

27. strano plovilo je plovilo koje ima državnu pripadnost države koja nije država članica Europske unije i namjenu prema propisima dotične države,

28. EU plovilo je plovilo koje ima državnu pripadnost jedne od država članica Europske unije i namjenu prema propisima dotične države,

29. plovilo u gradnji je plovilo koje se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, do trenutka upisa u upisnik plovila,

30. rasprema je privremeno povlačenje plovila iz eksploatacije i njegov smještaj na određenom dijelu unutarnjih voda,

31. priznato klasifikacijsko društvo je klasifikacijsko društvo koje je priznato u skladu s procedurama i kriterijima prema posebnom propisu,

32. vlasnik plovila je osoba koja je kao vlasnik upisana u odgovarajući upisnik, odnosno očevidnik plovila,

33. brodar je svaka osoba koja je kao posjednik plovila nositelj plovidbenog pothvata, s tim da se pretpostavlja dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u odgovarajući upisnik upisana kao vlasnik plovila,

34. prijevoznik je brodar koji obavlja prijevoz na temelju ugovora o prijevozu koji je zaključio s naručiteljem,

35. domaći prijevoznik je prijevoznik registriran u Republici Hrvatskoj za obavljanje djelatnosti prijevoza unutarnjim vodnim putovima,

36. strani prijevoznik je prijevoznik registriran za obavljanje djelatnosti prijevoza unutarnjim vodnim putovima u državi koja nije država članica Europske unije,

37. putnik je svaka osoba na plovilu osim djece mlađe od jedne godine života i posade plovila,

38. brodarski agent je pravna osoba koja je registrirana za obavljanje agencijskih djelatnosti u brodarstvu i koja u ime i za račun nalogodavatelja obavlja agencijske poslove u brodarstvu,

39. stanje opijenosti je stanje osobe kod koje je utvrđena prisutnost alkohola u organizmu više od 0,5 g/kg mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka, analizom krvi ili urina, liječničkim pregledom i drugim metodama i aparatima. Jednako tako, smatrat će se da je u stanju opijenosti osoba kod koje je utvrđena prisutnost u organizmu opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti odgovarajućim sredstvima ili uređajima, liječničkim pregledom ili analizom krvi i/ili urina,

40. međunarodni vodni put je vodni put na kojem je dozvoljena plovidba plovilima svih zastava,

41. međudržavni vodni put je vodni put na kojem je dozvoljena plovidba plovila pod zastavom Republike Hrvatske i granične države na tom vodnom putu,

42. državni vodni put je vodni put na kojem je bez posebnog odobrenja dozvoljena plovidba samo plovilima pod zastavom Republike Hrvatske,

43. luka je dio vodnog puta i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, ukrcaj, iskrcaj i skladištenje robe ili ukrcaj i iskrcaj putnika, u kojoj se obavljaju različite komplementarne djelatnosti koje su s robom ili s plovilom u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj i tehnološkoj vezi,

44. pristanište je dio vodnog puta i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila,

45. tovarište je dio vodnog puta i s njim neposredno povezani kopneni prostor izvan područja luke ili pristaništa koji je namijenjen privremenom obavljanju prekrcajnih operacija za vlastite potrebe korisnika,

46. zimovnik je objekt sigurnosti plovidbe namijenjen i uređen za zaštitu plovila od leda i drugih opasnosti,

47. lučko područje je područje luke kojim upravlja upravitelj luke, a koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, i na kojem vrijedi poseban režim kontrole dolaska i odlaska plovila te ulaska i izlaska vozila i osoba,

48. pristanišno područje je područje pristaništa kojim upravlja upravitelj pristaništa, a koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti i na kojem vrijedi poseban režim kontrole dolaska i odlaska plovila te ulaska i izlaska vozila i osoba,

49. lučki akvatorij je dio vodnog puta u sklopu lučkog područja, u naravi prostor neposredno uz obalu te izdvojena sidrišta,

50. lučke građevine su operativne obale, lukobrani i drugi hidrograđevinski infrastrukturni objekti u luci, lučke cestovne i željezničke prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska mreža, objekti sigurnosti plovidbe u luci, upravne zgrade, skladišta, silosi i rezervoari,

51. sidrište je uređeni i obilježeni prostor na vodnom putu namijenjen za sidrenje plovila,

52. upravitelj luke je lučka uprava, odnosno svaka osoba koja upravlja lukom ili pristaništem,

53. upravitelj pristaništa je lučka uprava, odnosno svaka osoba koja upravlja pristaništem,

54. lučke usluge su usluge komercijalne prirode koje se obavljaju u lukama uz naknadu prema objavljenoj tarifi,

55. lučki operater je svaka osoba koja pruža jednu ili više lučkih usluga,

56. lučki korisnik je lučki operater, odnosno bilo koja osoba koja obavlja lučku djelatnost u luci ili pristaništu,

57. boksaža je vrsta lučke usluge kojom se obavlja manevriranje plovilima u luci,

58. prekrcaj za vlastite potrebe je situacija gdje lučki korisnik obavlja za vlastite potrebe jednu ili više lučkih usluga gdje ne zaključuje ugovor s trećom stranom za obavljanje takvih usluga,

59. Riječni informacijski servisi (RIS) su usklađeni informacijski i komunikacijski sustavi za podršku upravljanja prometom i prijevozom u unutarnjoj plovidbi te njihovu vezu prema ostalim vidovima prometa,

60. komercijalni prijevoz je svaki prijevoz plovilima koji se obavlja na temelju ugovora o prijevozu,

61. prijevoz za vlastite potrebe je prijevoz plovilima koji se obavlja za vlastite potrebe svake osobe kao pomoćna djelatnost uz osnovnu djelatnost,

62. međunarodni prijevoz je prijevoz plovilima iz bilo koje luke na području Republike Hrvatske u luku izvan područja Republike Hrvatske i obrnuto,

63. domaći prijevoz (kabotaža) je prijevoz plovilima između luka na području Republike Hrvatske,

64. ozbiljan poremećaj tržišta je pojava na transportnom tržištu u unutarnjoj plovidbi koja može uzrokovati ozbiljan i potencijalno trajan višak ponude nad potražnjom te predstavlja ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti i opstanku velikog broja prijevoznika u unutarnjoj plovidbi, osim ako kratkoročne i srednjoročne prognoze tržišta pokazuju značajna i trajna poboljšanja,

65. osobnom ispravom smatraju se brodarska knjižica, svjedodžba o stručnoj osposobljenosti i uvjerenje za osposobljenosti za voditelja čamca,

66. javnopravno tijelo je tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu službu (pružatelj javnih usluga),

67. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za unutarnju plovidbu,

68. ministar je čelnik Ministarstva.«.

Članak 3.

U članku 6. stavku 3. riječi: »vodnim putovima« zamjenjuju se riječima: »unutarnjim vodama«.

Članak 4.

Članak 12. mijenja se i glasi:

»(1) Zabranjeno je s plovila odbacivati, izbacivati, izlijevati ili ispuštati otpad, predmete ili tvari koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe, živote i zdravlje ljudi ili onečistiti okoliš.

(2) Posebno je zabranjeno odbacivati, izbacivati, izlijevati ili ispuštati bilo koji oblik naftnog otpada ili smjesu takvog otpada s vodom.

(3) U slučaju nenamjernog odbacivanja tvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili bilo kakve opasnosti od takvog izbacivanja, zapovjednik mora odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju s točnim opisom vrste tvari i mjesta izbacivanja.

(4) Postupci propisani stavkom 1. ovoga članka ne uključuju potapanje otpada propisano posebnim propisima koji uređuju održivo gospodarenje otpadom i odlaganje otpada.«.

Članak 5.

U članku 13. stavku 1. iza riječi: »oštećena« stavlja se zarez i dodaje riječ: »nasukana«.

Članak 6.

U članku 16. stavku 1. iza riječi: »obala« dodaju se riječi: »na najkraćoj mogućoj trasi«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Na zahtjev investitora rješenje o otvaranju skelskog prijelaza donosi Ministarstvo.«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Na zahtjev korisnika skelskog prijelaza rješenje o zatvaranju donosi Ministrastvo.«.

Članak 7.

U članku 18. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Ispunjava li plovilo uvjete iz članka 17. ovoga Zakona, odnosno posjeduje li valjanu svjedodžbu iz stavka 1. ovoga članka, provjerava se inspekcijskim nadzorom.«.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Za tehničke preglede plovila plaća se naknada čiju će visinu naredbom propisati ministar na prijedlog Tehničkog nadzornog tijela.«.

Članak 8.

U članku 19. stavku 1. riječ: »učestalog« zamjenjuje se riječju: »učestalost«.

Članak 9.

Članak 30. mijenja se i glasi:

»(1) Isprave plovila su upisni list, privremeni upisni list i dozvola za plovidbu čamca.

(2) Knjige plovila su brodski dnevnik, popis posade i radio dnevnik. Knjige plovila izdaju lučke kapetanije.

(3) Isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(4) Ministar će naredbom propisati visinu cijene obrazaca svih isprava i knjiga propisanih ovim Zakonom koje izdaje Ministarstvo, odnosno lučke kapetanije.«.

Članak 10.

U članku 34. stavku 3. riječi: »godinu dana« zamjenjuju se riječima: »tri mjeseca«, a iza riječi: »prestaje« dodaju se riječi: »i prije«.

U stavku 4. iza riječi: »izdaje« dodaju se riječi: »lučka kapetanija koja će upisati plovilo ili«.

Članak 11.

U članku 35. riječi: »upisnog lista, privremenog upisnog lista ili dozvole za plovidbu čamca« zamjenjuju se riječima: »isprava i knjiga iz članka 30. stavka 1. i 2. ovoga Zakona«.

Članak 12.

Članak 38. mijenja se i glasi:

»(1) Plutajući objekt je sposoban za uporabu na određenoj lokaciji i za određenu namjenu pod uvjetom da:

1. udovoljava uvjetima propisanim Tehničkim pravilima,

2. ima ukrcan propisani broj stručno osposobljenih članova posade,

3. je smještaj i broj posade i drugih osoba na objektu u skladu s važećim propisima kojima se uređuju uvjeti boravka osoba na objektu,

4. je teret na objektu pravilno ukrcan, složen i osiguran u skladu s propisima,

5. je na odgovarajućem mjestu sigurno privezan ili usidren.

(2) Na utvrđivanje sposobnosti za uporabu, baždarenje, tehnički nadzor i pregled plutajućeg objekta na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 17. do 28. ovoga Zakona koje se odnose na plovilo.

(3) Na isprave i knjige plutajućih objekata na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 29. do 37. ovoga Zakona.

(4) Ministar će donijeti pravilnik kojim se određuje način utvrđivanja sposobnosti za uporabu, pregled i nadzor, najmanji broj i stručna osposobljenost brodaraca na plutajućim objektima, isprave i knjige te oznake plutajućeg objekta.

(5) Ispunjava li plutajući objekt uvjete iz stavka 1. ovoga članka, odnosno posjeduje li propisane isprave i knjige iz stavka 3. ovoga članka, provjerava se inspekcijskim nadzorom.«.

Članak 13.

Članak 39. mijenja se i glasi:

»(1) Plutajući objekti upisuju se u očevidnik plutajućih objekata koji vodi lučka kapetanija za objekte koji se nalaze na području njezine mjesne nadležnosti.

(2) Na upis plutajućeg objekta na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o upisu plovila. Pored isprava iz članka 101. ovoga Zakona uz prijavu za prvi upis prilaže se lokacijska dozvola te akti propisani posebnim propisom o vodama.

(3) Na unutarnjim vodama zabranjeno je privezati ili usidriti plutajući objekt koji nije upisan u očevidnik plutajućih objekata nadležne kapetanije. Zabranjeno je promijeniti mjesto priveza ili sidrenja upisanoga plutajućeg objekta bez odobrenja nadležne lučke kapetanije.

(4) Vlasnik upisanog plutajućeg objekta dužan je prije privezivanja ili sidrenja plutajućeg objekta ishoditi odobrenje od nadležne lučke kapetanije, u kojem će odrediti nautičko tehničke uvjete za privez ili sidrenje plutajućeg objekta.

(5) Lokacijska dozvola te akti propisani posebnim propisom o vodama prilažu se uz zahtjev za izdavanje odobrenja u slučaju svake promjene mjesta priveza ili sidrenja.«.

Članak 14.

Iza članka 39. dodaje se članak 39.a koji glasi:

»Članak 39.a

Ova glava Zakona ne primjenjuje se na plutajuće objekte istisnine do jedne tone, jednostavne konstrukcije i bez nadgradnje.»

Članak 15.

Članak 40. mijenja se i glasi:

»(1) Čamac može ploviti u određenim područjima plovidbe i za određenu namjenu ako:

1. udovoljava uvjetima propisanim Tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju čamaca unutarnje plovidbe,

2. čamcem upravlja osoba osposobljena za voditelja čamca odgovarajuće kategorije i ako je ukrcan propisani broj stručno osposobljenih članova posade,

3. je smještaj i broj osoba u čamcu u skladu s odredbama i uvjetima navedenim u ispravama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji čamca,

4. je teret na čamcu ukrcan, složen, raspoređen i osiguran u skladu s odredbama i uvjetima navedenim u ispravama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji čamca.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, čamcu se može utvrditi sposobnost za plovidbu morem ako udovoljava svim zahtjevima i uvjetima propisanim posebnim propisima za brodice.

(3) Osoba koja namjerava započeti gradnju ili preinaku čamca za javne namjene i gospodarske namjene za prijevoz putnika i stvari dužna je prije početka gradnje podnijeti prijavu gradnje Tehničkom nadzornom tijelu. Za sve ostale čamce prijavu gradnje potrebno je podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji.«.

Članak 16.

U članku 41. iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4., 5., 6. i 7. koji glase:

»(3) Za provođenje tehničkog pregleda iz stavka 1. ovog članka za čamce za javne namjene i gospodarske namjene za prijevoz putnika i stvari nadležno je Tehničko nadzorno tijelo.

(4) Za provođenje tehničkog pregleda iz stavka 1. ovog članka za čamce, izuzevši čamce iz stavka 3. ovoga članka, nadležna je Lučka kapetanija koja može ovlastiti priznato klasifikacijsko društvo za obavljanje tehničkog pregleda pojedinog čamca, osobito u slučaju rekonstrukcije ili prenamjene čamca.

(5) Za tehnički pregled čamaca iz stavka 3. ovoga članka plaća se naknada čiju će visinu naredbom propisati ministar na prijedlog Tehničkog nadzornog tijela.

(6) Za tehnički pregled čamaca iz stavka 4. ovoga članka plaća se naknada čiju će visinu naredbom propisati ministar.

(7) Sposobnost čamca za plovidbu provjerava se inspekcijskim nadzorom.«.

Članak 17.

Iza članka 41. dodaju se članci 41.a i 41.b koji glase:

»Članak 41.a

(1) Tehnički pregledi čamaca mogu biti: osnovni, redoviti i izvanredni.

(2) Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe čamac prije početka korištenja prigodom:

– upisa u upisnik čamaca,

– izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava čamca na koje se odnose odredbe Tehničkih pravila za statutarnu certifikaciju čamaca unutarnje plovidbe.

(3) Osnovnim pregledom neće se provjeravati konstrukcija, uređaji i oprema čamca obuhvaćena ispravom o tehničkom nadzoru za vrijeme gradnje izdanom od priznatog klasifikacijskog društva.

(4) Redoviti pregledi su obvezni pregledi kojima podliježe postojeći čamac u vremenskim razmacima propisanim Tehničkim pravilima.

(5) Izvanredni pregled jest obvezan pregled kojem podliježe postojeći čamac:

– nakon što pretrpi nesreću ili se utvrde nedostaci koji mogu utjecati na njegovu sposobnost za plovidbu,

– prilikom popravaka ili obnove dijelova čamca,

– prilikom promjene namjene ili područja plovidbe.

(6) Voditelj čamca koji je pretrpio plovidbenu nesreću dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana prijaviti plovidbenu nesreću lučkoj kapetaniji koja će o tome sastaviti zapisnik.

Članak 41.b

(1) Za postupak baždarenja čamaca za javne namjene i za gospodarske namjene za prijevoz putnika i stvari nadležno je Tehničko nadzorno tijelo.

(2) Za postupak baždarenja čamaca, izuzevši čamce iz stavka 1. ovoga članka, nadležna je Lučka kapetanija koja može ovlastiti priznato klasifikacijsko društvo za obavljanje postupka baždarenja u slučaju rekonstrukcije ili prenamjene čamca.

(3) Čamac se baždari prije upisa u upisnik čamaca.

(4) Ako se popravkom ili preinakom čamca mijenja njegova tonaža ili se posumnja u pravilnost prethodnog baždarenja, taj se čamac mora ponovo baždariti.

(5) Za baždarenje čamaca iz stavka 1. ovoga članka plaća se naknada čiju će visinu naredbom propisati ministar na prijedlog Tehničkog nadzornog tijela.

(6) Za baždarenje čamaca iz stavka 2. ovoga članka plaća se naknada čiju će visinu naredbom propisati ministar.«.

Članak 18.

Iza članka 43. dodaje se članak 43.a koji glasi:

»Članak 43.a

(1) Čamci se upisuju u upisnik čamaca koji vodi lučka kapetanija nadležna prema mjestu prebivališta vlasnika čamca.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, čamac se može upisati kod lučke kapetanije nadležne prema mjestu gdje čamac pretežito boravi.

(3) Na plutajuća tijela primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na čamce.«.

Članak 19.

U članku 44. stavku 1. riječ: »plovila« zamjenjuje se riječju: »čamca«.

Članak 20.

Iza članka 44. dodaje se članak 44.a koji glasi:

»Članak 44.a

(1) Isprave čamca i vlastite isprave zapovjednika čamca moraju se nalaziti na čamcu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.

(2) Isprava o sposobnosti za plovidbu čamca koju izdaje strana država priznaje se uz uvjet uzajamnosti.

(3) Ako čamac koji nije upisan na području Republike Hrvatske pripada stranom državljaninu koji nema boravište u Republici Hrvatskoj, a čamac nema isprave o sposobnosti za plovidbu, lučka kapetanija će zabraniti plovidbu čamcu dok se pregledom čamca ne utvrdi njegova sposobnost za plovidbu.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka primjenjuje se i na čamac čije osobine očito ne odgovaraju ispravi o njegovoj sposobnosti za plovidbu.«.

Članak 21.

U članku 45. podstavak 1. mijenja se i glasi:

»– čamce duljine 2,5 metra ili kraće, ukupne snage porivnih strojeva 5 kW ili manje,«.

U podstavku 2. iza riječi: »plovilima« stavlja se zarez i dodaju riječi: »u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova,«.

Članak 22.

U članku 54. stavku 1. zarez i riječi: »odnosno dozvolu za ukrcaj« brišu se.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Pravilnik o brodarskim knjižicama donijet će ministar.«.

Članak 23.

U članku 60. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Zapovjednik plovila zapovijeda plovilom, posadom i svim drugim osobama na plovilu.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Zapovjednik plovila ukrcava i iskrcava članove posade plovila.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 24.

U članku 81. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Osoba na koju je vlasnik čamca prenio svoje pravo vlasništva dužna je u roku od 30 dana od dana stjecanja podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji prijedlog za upis promjene podataka u upisniku čamaca.«.

Članak 25.

U članku 85. stavku 1. točki 2. crtica i brojka: »81.« brišu se.

Članak 26.

U članku 95. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»(1) Odredbe ove Glave na odgovarajući se način primjenjuju i na postupak upisa plutajućih objekata.«.

Dosadašnji stavci 1. do 5. postaju stavci 2. do 6.

Članak 27.

Iza članka 98. dodaju se članci 98.a, 98.b i 98.c koji glase:

»Članak 98.a

(1) Uknjižba se može dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je potpise osoba čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeravanje potpisa.

(2) Na temelju privatne isprave koju je izdao opunomoćenik uknjižba protiv vlastodavca može se dopustiti samo ako punomoć koju je on izdao glasi na određeni posao ili na određenu vrstu poslova, a od dana izdavanja punomoći do dana podnošenja zahtjeva za uknjižbu nije proteklo više od jedne godine.

(3) Ovjera potpisa na privatnoj ispravi nije potrebna ako se na ispravi nalazi odobrenje tijela nadležnog za zaštitu prava i interesa osobe čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu.

Članak 98.b

(1) Privatna isprava, na temelju koje se može dopustiti uknjižba, mora sadržavati još i:

1. točnu oznaku plovila ili prava glede kojega se uknjižba provodi,

2. izričitu izjavu osobe čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da dopušta uknjižbu.

(2) Odredba stavka 1. točke 2. ovoga članka ne odnosi se na isprave o stjecanju prava vlasništva na domaćem ili stranom plovilu ako se traži prvi upis plovila u hrvatski upisnik plovila.

(3) Javne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba jesu:

1. isprave o pravnim poslovima koje je sastavio sud u granicama svojih ovlaštenja,

2. isprave koje su u propisanom obliku izdali sudovi ili javnopravna tijela, u granicama svojih nadležnosti, kojima zakon priznaje svojstvo ovršne isprave ili na temelju kojih se prema posebnim propisima može obaviti upis u javne knjige.

(4) Uknjižbe na temelju odluke stranog suda mogu se obaviti ako je ta odluka priznata u posebnom za to propisanom postupku.

Članak 98.c

(1) Kad se pravo vlasništva i druga stvarna prava na plovnom objektu stječu na temelju pravnog posla, za valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik.

(2) Pravni posao koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

(3) Pravo vlasništva i druga stvarna prava na plovnom objektu mogu se steći, prenijeti, ograničiti i ukinuti jedino upisom u odgovarajući upisnik ili očevidnik.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne odnose se na sljedeće slučajeve:

1. prijelaz prava vlasništva plovila na osiguratelja prihvaćanjem izjave osiguranika o napuštanju plovila ili isplatom naknade iz osiguranja,

2. stjecanjem prava iz stavka 1. ovoga članka nasljeđivanjem, dosjelošću i javnom sudskom prodajom.

(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na plovila u gradnji koja se grade u hrvatskim brodogradilištima od dana njihova upisa u upisnik plovila u gradnji.«.

Članak 28.

U članku 103. stavku 1. iza riječi: »voda« dodaju se riječi: »te pristaništa«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Plan iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati elemente potrebne za izradu srednjoročnog (trogodišnjeg) plana davanja koncesija, sukladno propisu kojim se uređuju koncesije.«.

Članak 29.

U članku 105. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Međunarodni vodni putovi u Republici Hrvatskoj su:

– vodni put rijeke Dunav od rkm 1295+500 do rkm1433+100,

– vodni put rijeke Drave od rkm 0+000 do rkm 70+000,

– vodni put rijeke Save od rkm 210+800 do rkm 594+000,

– vodni put rijeke Kupe od rkm 0+000 do rkm 5+900,

– vodni put rijeke Une od rkm 0+000 do rkm 15+000.«.

Članak 30.

Članak 106. mijenja se i glasi:

»(1) Zabranjeno je ugrožavanje vodnog puta na bilo koji način.

(2) U postupku izrade tehničke dokumentacije za radove građenja, vađenja mineralnih sirovina i druge radove ili djelatnosti koji se obavljaju i utječu na vodni put, a za koje je prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji potrebno ishoditi građevinsku dozvolu prema posebnom zakonu, investitor ili projektant dužni su od Agencije za vodne putove ishoditi uvjete za projektiranje, a od lučke kapetanije nautičko tehničke uvjete za projektiranje.

(3) Ako je za izvođenje radova iz stavka 2. ovoga članka potrebno ishoditi propisani akt sukladno propisima iz područja zaštite okoliša i prirode, investitor je dužan isti ishoditi od nadležnog tijela prije ishođenja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske nije obvezno.

(4) Za radove iz stavka 2. ovoga članka investitor je dužan ishoditi potvrdu glavnog projekta od Agencije za vodne putove.

(5) Za radove uređenja vodnih putova, kao i za sve ostale radove za koje prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, investitor je dužan ishoditi suglasnost Agencije za vodne putove.

(6) Izdavanje suglasnosti iz stavka 5. ovoga članka je upravni postupak.

(7) Protiv odluka Agencije za vodne putove iz stavaka 5. ovoga članka nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu. O žalbi rješava Ministarstvo.

(8) Poslove iz stavka 5. ovoga članka Agencija za vodne putove obavlja kao javnu ovlast.«.

Članak 31.

Iza članka 106. dodaje se članak 106.a koji glasi:

»Članak 106.a

(1) Najkasnije osam dana prije početka radova iz članka 106. ovoga Zakona, izvoditelj radova dužan je ishoditi prometnu suglasnost nadležne lučke kapetanije kojom se propisuju nautičko tehnički uvjeti izvođenja radova te određuju mjere sigurnosti plovidbe (način veza, sidrenja, po potrebi dodatno označavanje plovila, način komuniciranja među plovilima, obilježavanje radne dionice i sl.). Uz zahtjev za izdavanje prometne suglasnosti obvezno se prilažu suglasnosti Agencije za vodne putove za radove iz članka 106. stavka 3. i 4. ovoga Zakona i izvod iz tehničke dokumentacije s tehničkim opisom i elementima nacrta iz kojih je vidljiva lokacija i položaj radova ili građevine u odnosu na projektirani plovni put ili luku. Zahtjev mora sadržavati: predviđeni datum početka i završetka radova, točnu lokaciju izvođenja radova te plovna i druga tehnička sredstva za izvođenje radova.

(2) Neposredno prije početka radova iz stavka 1. ovoga članka izvoditelj radova dužan je nadležnoj lučkoj kapetaniji prijaviti početak radova i ne može započeti s radovima prije nego mu to lučka kapetanija odobri. Svaki prekid, nastavak i završetak radova izvoditelj je dužan odmah prijaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji. Odobrenje lučke kapetanije potrebno je i u slučaju nastavka prekinutih radova.

(3) Izdavanje prometne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka je upravni postupak.

(4) Protiv prometne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.«.

Članak 32.

U članku 110. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Radi osiguranja točnih podataka o plovnom profilu, dubinama, vrsti dna, brzini toka, visini slobodnog prolaza te drugih podataka koji mogu utjecati na navigaciju, na vodnim putovima se obavlja geodetska izmjera vodnih putova. Izmjera se obavlja kombinacijom terestričko-satelitske metode i batimetrijske izmjere korita vodotoka.«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se službena izvješća o stanju plovnosti, podloge za izradu studijske i tehničke dokumentacije vodnih putova te službene navigacijske karte i druge nautičke publikacije.«.

Stavak 4. briše se.

Članak 33.

U članku 111. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»(1) Investitor ili vlasnik objekata ili sredstava izgrađenih ili postavljenih na obali ili na unutarnjim vodama Republike Hrvatske dužni su ih održavati u takvom stanju da ne predstavljaju opasnost za ljudske živote, sigurnost plovidbe i okoliš. Ako takvi objekti ili sredstva ugrožavaju ili mogu ugroziti ljudske živote i sigurnost plovidbe, lučka kapetanija će odrediti mjere koje se moraju poduzeti da se ti objekti ili sredstva dovedu u ispravno stanje ili će narediti njihovo uklanjanje.«.

Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 2.

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. na oba mjesta, brojka: »1.« zamjenjuje se brojkom: »2.«.

Članak 34.

U članku 117. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Luke se prema namjeni razvrstavaju na:

– javne luke – luke koje imaju obvezu pružanja javnih usluga, u koje može uploviti plovilo u domaćem ili međunarodnom prometu radi obavljanja prekrcajnih operacija, opskrbe zalihama, smjene posade ili nekoga drugog razloga sukladno odredbama ovoga Zakona,

– privatne luke – luke koje ne obavljaju javne usluge, već služe lučkom korisniku za obavljanje osnovne gospodarske aktivnosti.«.

Članak 35.

Članak 118. mijenja se i glasi:

»U javnoj luci moraju se osigurati, u granicama raspoloživih kapaciteta, jednaki uvjeti korištenja usluga svim plovilima i svim osobama bez diskriminacije.«.

Članak 36.

Članak 119. mijenja se i glasi:

»(1) Javne luke se prema značenju u lučkom sustavu razvrstavaju na:

– luke od državnog značaja,

– luke od županijskog značaja.

(2) Javnim lukama upravljaju lučke uprave prema odredbama ovog Zakona.

(3) Luka od državnog značaja je luka čiji je osnivač Republika Hrvatska i čiji je osnutak, razvoj i poslovanje od prometnog, gospodarskog i drugog interesa za Republiku Hrvatsku.

(4) Luka od županijskog značaja je luka čiji je osnivač županija i čiji je osnutak, razvoj i poslovanje od prometnog, gospodarskog i drugog interesa za županiju.

(5) U javnim lukama lučke uprave dužne su osigurati održivost poslovanja i financijska stabilnost uvažavajući ekonomske kriterije vrednovanja tržišta lučkih usluga.«.

Članak 37.

Članak 120. mijenja se i glasi:

»(1) Luka se otvara i razvrstava odlukom ministra.

(2) Luka može biti otvorena za domaći ili međunarodni promet ovisno o posebnim uvjetima opremljenosti, kapaciteta, prometne povezanosti i sigurnosti plovidbe kojima mora udovoljavati, te mjerilima za razvrstavanje.

(3) Smatra se da je luka koja je otvorena za međunarodni promet prema odredbama ovoga Zakona otvorena i za domaći promet.

(4) Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka mora biti utvrđeno lučko područje.

(5) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se nakon što se pregledom utvrdi da luka udovoljava uvjetima glede opremljenosti i sigurnosti, odredbama posebnih propisa o gradnji kojima se regulira uporaba građevina i drugim uvjetima prema posebnim propisima.

(6) Postupak za otvaranje luke pokrenut će se na zahtjev.

(7) Za promjenu razvrstaja postojeće luke ministar donosi odluku na temelju zahtjeva koji podnosi upravitelj luke.

(8) Odluke iz stavaka 1. i 7. ovoga članka su upravni akti.

(9) Protiv odluka iz stavaka 1. i 7. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.«.

Članak 38.

U članku 121. stavku 1. ispred riječi: »U svakoj luci« oznaka stavka (1) briše se, a riječ: »djelatnosti« zamjenjuje se riječju: »usluga«.

Stavci 2. i 3. brišu se.

Članak 39.

U članku 122. stavku 1. ispred riječi: »Uvjeti kojima« oznaka stavka (1) briše se.

Stavci 2., 3. i 4. brišu se.

Članak 40.

U članku 123. stavak 4. briše se.

Iza dosadašnjeg stavka 5. koji postaje stavak 4. dodaju se novi stavak 5. i stavak 6. koji glase:

»(5) U javnim lukama za zemljišne čestice u vlasništvu Republike Hrvatske upisat će se u listu »B« (vlastovnica) oznaka da njima upravlja nadležna lučka uprava.

(6) U listu »C« na svim zemljišnim česticama koje su u sastavu lučkog područja javnih luka, a nisu u vlasništvu Republike Hrvatske, uknjižit će se pravo prvokupa u korist Republike Hrvatske.«.

Članak 41.

U članku 124. stavku 1. ispred riječi: »Lučke građevine« oznaka stavka (1) briše se.

Stavci 2., 3. i 4. brišu se.

Članak 42.

U članku 125. riječi: »u lukama od državnog ili županijskoj značaja« zamjenjuju se riječima: »u javnim lukama«.

Članak 43.

U članku 126. stavku 1. ispred riječi: »Svako ulaganje« oznaka stavka (1) briše se.

Stavak 2. briše se.

Članak 44.

U članku 127. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Prijedlog plana iz stavka 1. ovog članka mora obuhvatiti dijelove lučkih područja, lučke djelatnosti i lučke građevine za koje se planira dati koncesija, planirane prihode od koncesija i rashode za koncesije, ocjenu očekivane gospodarske koristi od planiranih koncesija te druge elemente prema propisu koji uređuje koncesije.«.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 45.

Članak 128. briše se.

Članak 46.

U članku 130. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

»5. redovito održavanje lučkih građevina, osim lučkih građevina čije održavanje je obveza koncesionara,«.

Iza točke 6. dodaje se točka 7. koja glasi:

»7. upravljanje javnim vodnim dobrom na lučkom području.«.

Članak 47.

Članak 131. mijenja se i glasi:

»(1) U vezi s obavljanjem poslova upravljanja lukom lučka uprava ima ovim Zakonom propisane javne ovlasti koje obuhvaćaju:

– upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje se nalaze u sastavu lučkih područja javnih luka,

– davanje prava najma, zakupa, osnivanja prava služnosti ili prava građenja na javnom vodnom dobru u lučkom području,

– naplatu lučkih pristojbi,

– davanje koncesija za javne usluge, za obavljanje lučkih usluga,

– davanje koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra na lučkom području,

– davanje koncesije za javne radove, za građenje lučkih građevina, prema propisima o javno-privatnom partnerstvu,

– sklapanje ugovora o koncesiji,

– ubiranje naknade za koncesiju,

– potvrđivanje i objavu lučkih tarifa,

– nadzor nad radom tovarišta,

– uvid u poslovnu i financijsku dokumentaciju lučkih korisnika.

(2) U okviru javnih ovlasti lučka uprava donosi upravne i druge akte te odlučuje o pitanjima od značaja za razvitak luka.

(3) Protiv upravnih akata iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu osim kada je to ovim ili drugim zakonom izričito isključeno.

(4) Za svako otuđenje ili opterećenje nekretnina iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka lučke su uprave dužne pribaviti prethodno mišljenje nadležnog središnjeg tijela za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.«.

Članak 48.

Članak 132. mijenja se i glasi:

»(1) Obavljanje javne službe financira se iz sredstava lučkih naknada.

(2) Za korištenje luka i pristaništa plaćaju se lučke naknade koje čine lučke pristojbe i naknada za koncesiju.

(3) Lučke pristojbe plaća brodar plovila koje koristi luku ili pristanište u svrhe definirane u članku 133. ovoga Zakona.

(4) Naknadu za koncesiju plaća lučki operater i/ili lučki korisnik sukladno ugovoru o koncesiji.

(5) Negativna razlika između prihoda i troškova obavljanja javne službe nadoknađuju se u državnom proračunu za luke od državnog značaja odnosno u županijskom proračunu te proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za luke županijskog značaja.

(6) Lučka uprava dužna je voditi odvojenu evidenciju prihoda i troškova za svaku pojedinu luku i pristanište na području svoje nadležnosti.«.

Članak 49.

Članak 133. mijenja se i glasi:

»(1) Vrste lučkih pristojbi su:

1. pristojba za uporabu obale ili pristana,

2. ležarina,

3. pristojba za vez.

(2) Pristojbu za uporabu obale ili pristana plaća plovilo koje koristi luku u svrhu ukrcaja ili iskrcaja tereta ili putnika.

(3) Ležarinu plaća plovilo koje koristi luku u bilo koju drugu svrhu različitu od one iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Pristojbu za vez plaća plovilo koje koristi luku.«.

Članak 50.

Članak 134. mijenja se i glasi:

»Strana i domaća plovila izjednačena su glede obveze plaćanja i visine lučkih pristojbi.«.

Članak 51.

Članak 135. mijenja se i glasi:

»Hrvatska javna i vojna plovila oslobođena su plaćanja lučkih pristojbi.«.

Članak 52.

U članku 136. riječ: »prethodnu« briše se, a ispred riječi: »propisuje« dodaje se riječ: »naredbom«.

Članak 53.

Iza članka 136. dodaju se članci 136.a i 136.b koji glase:

»Članak 136.a

(1) Naknada za koncesiju za obavljanje lučkih usluga u javnim lukama i javnim pristaništima sastoji se od stalnog i promjenjivog dijela.

(2) Stalni dio naknade iz stavka 1. ovoga članka plaća se s naslova korištenja lučkog područja, i to u jednokratnom godišnjem iznosu.

(3) Promjenjivi dio naknade iz stavka 1. ovoga članka plaća se u ovisnosti o ostvarenoj poslovnoj aktivnosti koncesionara u postotku od ostvarenog prihoda.

(4) Pravilnik kojim se određuju kriteriji za naknade za koncesiju iz stavka 1. ovoga članka te ostali kriteriji za dodjelu koncesija donosi ministar.

Članak 136.b

(1) Naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra na lučkom području privatnih luka i pristanišnom području privatnih pristaništa plaća se kao stalan dio jednak osnovici za obračun naknade za koncesiju.

(2) Temeljni kriterij za određivanje osnovica iz stavka 1. ovoga članka su troškovi upravljanja lukom ili pristaništem koje u okviru svojih nadležnosti ima lučka uprava.

(3) Pravilnik kojim se određuju kriteriji za naknade za koncesiju iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.«.

Članak 54.

Članak 138. mijenja se i glasi:

»Djelatnosti lučke uprave su:

1. organizacija i nadzor pristajanja i manevriranja plovila u luci,

2. kontrola lučkog prometa, ulazaka i izlazaka prijevoznih sredstava i tereta,

3. održavanje zajedničkih lučkih građevina na lučkom području,

4. održavanje reda u luci, visokog stupnja sigurnosti i zaštite okoliša u luci,

5. izgradnja i modernizacija lučkih građevina u ime Republike Hrvatske,

6. upravljanje slobodnom zonom na lučkom području koja je osnovana odlukom Vlade Republike Hrvatske sukladno propisima koji uređuju slobodne zone,

7. obavljanje stručnih poslova u svezi s davanjem koncesija,

8. nadzor nad radom koncesionara i izvršavanjem obveza iz ugovora o koncesiji,

9. marketing i promocija lučkog prometnog pravca na transportnom tržištu,

10. promoviranje ulaganja u luke temeljem modela javno-privatnog partnerstva,

11. osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugih gospodarskih subjekata,

12. izrada prijedloga planskih dokumenata za razvitak lučkog sustava na unutarnjim vodama,

13. tehnička pomoć tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave na području razvoja luka i pristaništa,

14. drugi poslovi određeni zakonom.«.

Članak 55.

Članak 139. briše se.

Članak 56.

Članak 140. mijenja se i glasi:

»(1) Djelatnost lučke uprave financira se iz prihoda koje čine:

1. lučke naknade,

2. sredstva iz državnog proračuna i županijskog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. prihodi iz članka 133. ovoga Zakona,

4. ostali prihodi.

(2) Sredstvima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka financira se građenje i modernizacija lučkih građevina sukladno planu iz članka 103. ovoga Zakona.«.

Članak 57.

U članku 141. stavku 2. točki 1. iza podtočke d) dodaje se podtočka e) koja glasi:

»e) prihvat otpada koji uobičajeno nastaje na plovilu, a koji uključuje i djelatnost sakupljanja otpada sukladno posebnom propisu koji uređuje održivo gospodarenje otpadom,«.

U stavku 3. iza riječi: »kapaciteta« dodaju se riječi: »i djelatnosti uporabe i zbrinjavanje otpada«.

Članak 58.

Članak 143. mijenja se i glasi:

»(1) Lučke djelatnosti u javnim lukama i javnim pristaništima smiju se obavljati na temelju koncesije, i to:

– koncesije za javne usluge, za obavljanje lučkih usluga,

– koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra iz članka 141. ovoga Zakona,

– koncesije za javne radove, za građenje lučkih građevina, prema propisima o javno-privatnom partnerstvu.

(2) Lučke usluge u privatnim lukama i privatnim pristaništima obavljaju se temeljem koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra.

(3) Koncesije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daju se temeljem propisa o koncesijama i propisa o javnoj nabavi, osim ako je ovim Zakonom izričito drugačije određeno.

(4) Koncesije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka daje lučka uprava, uz suglasnost Ministarstva.

(5) Pravna zaštita u postupku davanja svih koncesija uređenih ovim Zakonom provodi se u skladu s propisima kojima se uređuju koncesije i javna nabava.

(6) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, za obavljanje špediterske usluge i lučke agenture nije potrebna koncesija.

(7) Za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, osim propisanog stavkom 1. i 2. ovoga članka potrebno je ishoditi i dozvolu za gospodarenje otpadom u skladu s posebnim propisom koji uređuje održivo gospodarenje otpadom.«.

Članak 59.

Članak 144. mijenja se i glasi:

»(1) Rok na koji se daje koncesija u javnim lukama i javnim pristaništima određuje se vrstom koncesije i planskim dokumentima temeljem kojih se daje koncesija, a najduže:

1. Koncesije za javne usluge, za obavljanje lučkih usluga:

– za nautičke usluge do 5 godina,

– za transportne usluge do 15 godina.

2. Koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, za ostale gospodarske djelatnosti koje se obavljaju na lučkom području do 25 godina.

3. Koncesije za javne radove, kada se koncesija daje za građenje lučkih građevina, prema modelu javno-privatnog partnerstva do 30 godina, a uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske do 50 godina.

(2) Rok za davanje koncesije za lučke usluge u privatnim lukama i privatnim pristaništima koje se obavljaju temeljem koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, određuje se prema trajanju gospodarske aktivnosti koja je osnova za davanje koncesije, a najduže do 50 godina.

(3) Na temelju odluke o davanju koncesije lučka uprava potpisuje ugovor o koncesiji s koncesionarom.«.

Članak 60.

Iza članka 144. dodaje se članak 144.a koji glasi:

»Članak 144.a

(1) Za obavljanje špediterskih usluga i agenture u brodarstvu na lučkom području potrebno je upisati se u popis pružatelja navedenih usluga koji vodi i javno objavljuje lučka uprava.

(2) Na upis iz stavka 1. ovoga članka ima pravo gospodarski subjekt koji:

– je registriran za obavljanje navedenih djelatnosti,

– ima odgovarajuća ovlaštenja po posebnim propisima,

– nema porezni dug i nije u postupku stečaja ili likvidacije,

– podnese izjavu kako će obavljati djelatnost sukladno pozitivnim zakonskim propisima, uzancama, običajima i pravilima struke.

(3) O upisu u popis iz stavka 1. ovoga članka odlučuje lučka uprava rješenjem koje je upravni akt i na koje se može podnijeti žalba Ministarstvu.

(4) Lučka uprava rješenjem će naložiti brisanje gospodarskog subjekta ako više ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka ili uvjete za obavljanje djelatnosti prema općim propisima.

(5) Lučka uprava može naložiti brisanje gospodarskog subjekta ako:

– kasni s plaćanjem obveza lučkoj upravi dulje od 30 dana,

– ne obavlja djelatnost iz popisa pružatelja navedenih usluga dulje od dvije godine.«.

Članak 61.

Članak 145. mijenja se i glasi:

»Uvjeti za davanje koncesija određuju se u skladu s ovim Zakonom, propisima o koncesijama i javnoj nabavi.«.

Članak 62.

Članak 146. mijenja se i glasi:

»(1) Koncesija se daje temeljem javnog nadmetanja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, koncesija za privatnu luku i privatno pristanište daje se neposredno na zahtjev gospodarskog subjekta ako postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi, neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu, te koncesija služi isključivo za obavljanje te gospodarske aktivnosti.

(3) U zahtjevu za koncesiju iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva uz druge uvjete sukladno propisima o koncesijama i ovoga Zakona mora dostaviti dokaze da ima riješene imovinskopravne odnose na području za koje traži koncesiju.

(4) Radi provedbe ugovora o koncesiji za obavljanje lučkih usluga, može se neposredno na zahtjev koncesionara dodijeliti koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra.

(5) Prilikom provođenja postupka davanja koncesija davatelji koncesija obvezni su, u odnosu na sve pravne i fizičke osobe, poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana, načelo slobode pružanja usluga, načelo učinkovitosti, kao i ostala temeljna načela iz Ustava Republike Hrvatske te Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao i načela navedena u općem propisu o koncesijama i javnoj nabavi.«.

Članak 63.

Članak 147. mijenja se i glasi:

»(1) Lučka uprava pokreće postupak davanja koncesije za lučke djelatnosti sukladno srednjoročnom (trogodišnjem) planu davanja koncesija i drugim planskim dokumentima.

(2) Ministarstvo može na temelju Strategije razvitka riječnog prometa Republike Hrvatske i srednjoročnog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda ograničiti broj koncesija koje se izdaju za privatne luke i pristaništa u slučaju da to može bitno narušiti poslovanje koncesionara u javnim lukama.«.

Članak 64.

Članak 148. mijenja se i glasi:

»Lučki operater smije obavljati prekrcaj za vlastite potrebe uz obvezu postupanja u skladu s odredbama članka 118. ovoga Zakona.«.

Članak 65.

Članak 149. briše se.

Članak 66.

Članak 150. mijenja se i glasi:

»Gospodarski subjekt koji podnosi zahtjev za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra u privatnim lukama i privatnim pristaništima radi obavljanja lučkih usluga, osim uvjeta sukladno općem propisu o koncesijama i javnoj nabavi, mora dostaviti sljedeću dokumentaciju:

1. dokaze da posjeduje odgovarajuće kadrove i financijsku sposobnost, sukladno obujmu i vrsti usluge za koje traži koncesiju,

2. rok na koji traži koncesiju sukladno rokovima iz članka 144. ovoga Zakona,

3. plan i program rada za razdoblje za koje se daje koncesija,

4. analizu gospodarske opravdanosti,

5. studiju ispunjavanja tehnoloških i sigurnosnih uvjeta za luku,

6. analizu utjecaja na okoliš,

7. predloženu naknadu za koncesiju čija visina ne smije biti manja od osnovice za obračun naknade za koncesiju iz članka 136.b ovoga Zakona.«.

Članak 67.

Članak 151. briše se.

Članak 68.

Članak 152. briše se.

Članak 69.

Članak 153. briše se.

Članak 70.

U članku 154. stavku 2. iza riječi: »lučka uprava« stavlja se točka, a riječi: »koja je dužna kontinuirano pratiti njihovo poštivanje« brišu se.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Lučke tarife sastavni su dio ugovora o koncesiji.«.

Članak 71.

U članku 155. stavku 1. ispred riječi: »Lučki korisnici« oznaka stavka (1) briše se, a riječi: »dano Odobrenje« zamjenjuju se riječima: »dana koncesija«.

Stavci 2. i 3. brišu se.

Članak 72.

Članak 156. mijenja se i glasi:

»(1) Kopiju izvješća o izvršavanju ugovora o koncesiji koja su propisana posebnim propisom o koncesijama i koja se dostavljaju ministarstvu nadležnom za financije lučka uprava dužna je dostavljati Ministarstvu.

(2) U svrhu praćenja i izvršavanja ugovora o koncesiji lučka uprava može zatražiti stručnu pomoć od stručno osposobljene osobe.«.

Članak 73.

U članku 157. riječ: »namjenu« se zamjenjuje riječju: »funkciju«.

Članak 74.

U članku 159. stavku 1. riječ: »namjenu« zamjenjuje se riječju: »funkciju«.

Točka 5. briše se.

Dosadašnje točke 6. do 9. postaju točke 5. do 8.

Točka 10. briše se.

Članak 75.

Iza članka 159. dodaju se članci 159.a i 159.b koji glase:

»Članak 159.a

(1) Pristanište se otvara i razvrstava prema funkciji odlukom ministra, osim pristaništa iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka određuje se upravitelj pristaništa i pristanišno područje.

(3) Pristanište za potrebe tijela državne uprave otvara se odlukom Vlade Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(4) Na odluku o otvaranju pristaništa odgovarajuće se primjenjuju i odredbe članka 120. ovoga Zakona.

Članak 159.b

Za obavljanje lučke djelatnosti u pristaništu potrebna je koncesija.«.

Članak 76.

U članku 168. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dozvoljeno je obavljati privremene prekrcajne operacije za vlastite potrebe u tovarištu ili izvan lučkog područja u svrhu spašavanja, odnosno razloga sigurnosti plovidbe.«.

Članak 77.

Iza članka 168. dodaje se članak 168.a koji glasi:

»Članak 168.a

(1) Za obavljanje privremenih prekrcajnih operacija za vlastite potrebe izvan lučkog područja na rok do godinu dana (npr. ukrcaj/iskrcaj pijeska, šljunka, građevnog materijala, drvne građe), a koje mogu uključivati i privremeno odlaganje materijala, pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik mogu zahtjevom nadležnoj lučkoj upravi zatražiti otvaranje tovarišta.

(2) Za obavljanje djelatnosti na tovarištu nije potrebna koncesija.

(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i odgovarajuće prethodno dobiveno odobrenje sukladno propisima o vodama.

(4) Lučka uprava temeljem zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenje u kojem se posebno navodi:

– odgovorna osoba tovarišta – podnositelj zahtjeva,

– namjena tovarišta,

– rok na koji se tovarište otvara,

– najveći opseg djelatnosti dozvoljene na tovarištu,

– naknada za nadzor rada tovarišta, a koja predstavlja prihod lučke uprave.

(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka je upravni akt na koji se može podnijeti žalba Ministarstvu.

(6) Pravilnik o uvjetima za otvaranje tovarišta donosi ministar.«.

Članak 78.

U članku 172. stavku 1. riječ: »Ministarstva« zamjenjuje se riječima: »Agencije za vodne putove«.

Članak 79.

Iza članka 181. dodaju se članci 181.a, 181.b i 181.c koji glase:

»Članak 181.a

Ugovorom o agentiranju u brodarstvu brodarski agent se obvezuje na temelju opće ili posebne punomoći, u ime i za račun nalogodavatelja, obavljati brodarske agencijske poslove te poslove pomaganja, posredovanja i zastupanja, a nalogodavatelj se obvezuje brodarskom agentu nadoknaditi troškove i platiti nagradu.

Članak 181.b

Poslovi agentiranja u brodarstvu posebice jesu:

– prihvaćanje i otpremanje plovila,

– posredovanje pri sklapanju ugovora o iskorištavanju plovila,

– opskrba zalihama,

– briga o posadi i putnicima.

Članak 181.c

Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti brodarskog agenta, pravima i obvezama brodarskog agenta donosi ministar.«.

Članak 80.

U članku 182. iza riječi: »plovilo« stavlja se zarez i dodaju riječi: »plutajući objekt i plutajuće tijelo«, a riječ: »njegovu« zamjenjuje se riječju: »njihovu«.

Članak 81.

U članku 195. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Protiv rješenja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.»

Članak 82.

U članku 203. stavku 2. iza riječi: »čamaca za plovidbu« dodaju se riječi: »osim čamaca za javne namjene i za gospodarske namjene za prijevoz putnika i stvari«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

(4) Protiv odluka i drugih upravnih akata lučkih kapetanija nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor.

Članak 83.

U članku 210. stavku 1. točki 1. iza riječi: »plovidbu« dodaju se riječi: »ili uporabu«.

U točki 2. iza riječi: »pristaništima,« dodaje se riječ: »tovarištima,«.

Članak 84.

U članku 211. podstavku 3. iza brojke: »17.« stavlja se zarez i dodaju riječi: »38. i 40.«.

Članak 85.

U članku 214. stavku 1. iza riječi: »pristaništa,« dodaje se riječ: »tovarišta,«, a riječi: »odnosno Agencije« zamjenjuju se riječima: »Agenciji, odnosno korisniku tovarišta«.

Članak 86.

U članku 219. stavku 1. podstavak 2. briše se.

Članak 87.

Članak 220. mijenja se i glasi:

»Protiv odluka i drugih upravnih akata inspektora sigurnosti plovidbe i ovlaštenih djelatnika za obavljanje inspekcijskih poslova žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.«.

Članak 88.

U članku 222. stavku 2. iza riječi: »može« dodaju se riječi: »voditelju čamca,« dok se kosa crta i riječi: »dozvole za ukrcaj« brišu.

U stavku 3. iza riječi: »članka« dodaju se riječi: »voditelj čamca,«.

Članak 89.

Naslov iznad članka 227. mijenja se i glasi: »Prekršajne odredbe«.

Članak 227. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne postupa u skladu s naredbama i odlukama lučke kapetanije kojima se ograničava plovidba ili propisuju posebni uvjeti plovidbe (članak 6. stavak 3.),

2. s plovila odbaci, izbaci, izlije ili ispusti predmete i tvari koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe, živote i zdravlje ljudi ili onečistiti okoliš (članak 12. stavak 1.),

3. na unutarnjim vodama priveže ili usidri plutajući objekt koji nije upisan u očevidnik plutajućih objekata nadležne kapetanije, odnosno, ako promijeni mjesto priveza ili sidrenja upisanoga plutajućeg objekta bez odobrenja nadležne lučke kapetanije (članak 39. stavak 3.),

4. ne održava luku, odnosno pristanište na način da osigurava siguran privez plovila (članak 160. stavak 3.),

5. obavlja komercijalni prijevoz bez odobrenja Ministarstva (članak 178. stavak 1.),

6. vadi potonulu stvar bez odobrenja nadležne lučke kapetanije ili ako o početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova bez odgađanja ne obavijesti lučku kapetaniju koja je izdala odobrenje (članak 194. stavak 2. i 7.),

7. ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere ili ne obavi potrebne radove koje je naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članak 214. stavak 2. i članak 216. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Novčanom kaznom iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka kaznit će se strani prijevoznik ako obavlja domaći prijevoz bez prethodnog odobrenja Ministarstva (članak 179. stavak 2.).«.

Članak 90.

U članku 228. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. po nalogu nadležne lučke kapetanije ne ukloni s unutarnjih voda oštećeno, nasukano, potopljeno, neupisano, trajno povučeno iz plovidbe ili brisano plovilo (članak 13.),

2. uspostavi skelski prijelaz bez propisanog akta Ministarstva (članak 16. stavak 3.),

3. se utvrdi da plovilo nije sposobno za plovidbu (članak 17.),

4. poslije obavljenog nadzora nad gradnjom, odnosno preinakom plovila ili nakon obavljenog bilo kojeg pregleda plovila bez prethodne obavijesti Tehničkog nadzornog tijela obavi bilo kakve promjene ili preinake trupa plovila, njegovih strojeva uređaja i opreme koji podliježu Tehničkim pravilima (članak 21.),

5. ne podnese zahtjev za ponovno baždarenje plovila (članak 28.),

6. za obavljanje radova na vodnom putu nije ishodila prometnu suglasnost nadležne lučke kapetanije (članak 106.a stavak 1.),

7. ne prijavi nadležnoj lučkoj kapetaniji početak, prekid, nastavak i završetak radova (članak 106.a stavak 2.),

8. u roku koji mu je odredila nadležna lučka kapetanija ne postavi propisana svjetla i znakove ili ih ne održava u ispravnom stanju (članak 111. stavak 2.),

9. naknadu za pružanje lučkih usluga naplaćuje iznad iznosa utvrđenog lučkim tarifama (članak 154. stavak 1.),

10. u luci obavlja djelatnost koja ugrožava sigurnost ljudi ili plovila, onečišćuje okoliš, odnosno obavlja druge aktivnosti protivno propisanom redu u luci (članak 161. stavak 1.),

11. ne odredi područje u luci na kojem je dopušteno rukovanje opasnim tvarima (članak 166. stavak 1.),

12. ne pribavi propisane svjedodžbe iz članka 167. ovoga Zakona.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.«.

Članak 91.

Članak 229. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, vlasnik ili brodar ako:

1. plovilo boravi u raspremi bez odobrenja ili protivno odobrenju lučke kapetanije (članak 14.),

2. kao zapovjednika plovila ukrca osobu koja nema brodarsku knjižicu i/ili nema odgovarajuću svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti (članak 47. i članak 54.),

3. u zakonskom roku ne podnese zahtjev za brisanje plovila (članak 85. stavak 4.),

4. u zakonskom roku ne podnese prijedlog za upis promjene podataka u listu »B« uloška glavne knjige upisnika plovila (članak 93. stavak 4.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.«.

Članak 92.

Članak 230. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zapovjednik plovila ili član posade koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja nadzire plutajući objekt ako:

1. ne dojavi nadležnoj lučkoj kapetaniji svaku promjenu na vodnom putu i objektima sigurnosti plovidbe koja utječe na sigurnost plovidbe (članak 6. stavak 2.),

2. strano plovilo plovi vodnim putovima iz članka 105. stavka 3. ovoga Zakona bez odobrenja nadležne lučke kapetanije (članak 11. stavak 2.),

3. plovi bez važeće svjedodžbe o sposobnosti za plovidbu (članak 18. stavak 1.),

4. plovilo nema minimalni broj članova posade s određenom stručnom osposobljenošću (članak 46. stavak 2.),

5. upravlja plovilom ili se tijekom obavljanja dužnosti nalazi u stanju opijenosti ili mu je radna sposobnost umanjena radi umora ili bilo kojega drugog razloga (članak 49. stavak 1.),

6. ne brine se o opskrbi plovila, vođenju dokumentacije, održavanju i ispravnosti trupa, strojeva, uređaja i opreme, sigurnosti uređaja za ukrcaj i iskrcaj putnika, pravilnom ukrcaju, slaganju, prijevozu i iskrcaju tereta, pravilnom ukrcaju, smještaju i iskrcaju putnika te obavljanju svih ostalih poslova vezanih uz plovidbu (članak 62. stavak 1.),

7. za vrijeme plovidbe nije na plovilu ili ako osobno ne rukovodi plovilom kad god to zahtijeva sigurnost plovila (članak 62. stavak 2. i članak 63. stavak 2.),

8. u slučaju nastupa događaja koji plovilo ili osobe na njemu dovedu u opasnost ne poduzme sve mjere za spašavanje i otklanjanje opasnosti za spašavanje osoba, plovila i stvari na plovilu te za zaštitu okoliša (članak 64. stavak 1.),

9. o iznimnom događaju koji ugrožava sigurnost plovidbe, plovila, putnika i drugih osoba ili prijeti oštećenju stvari na plovilu, ili ako je primijetio onečišćenje uljem ili drugim opasnim tvarima, odmah radiovezom ili nakon dolaska u prvu luku ne obavijesti i ne podnese izvještaj lučkoj kapetaniji zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika (članak 66. stavak 1. i 2.),

10. ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere koje mu je rješenjem naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članak 212. stavak 4. i članak 217. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se član posade plovila za prekršaj iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se osoba koja upravlja čamcem za prekršaj iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. točke 7. ovoga članka osobi koja upravlja čamcem može se izreći zaštitna mjera oduzimanja uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca.

(5) Zaštitna mjera iz stavka 4. ovoga članka ne može se izreći u trajanju kraćem od jednog mjeseca ni duljem od jedne godine.«.

Članak 93.

Članak 231. mijenja se i glasi:

»Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zapovjednik plovila ili član posade koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja nadzire plutajući objekt ako:

1. se u knjige plovila ne unose propisani podaci o važnijim događajima i obavljenim radnjama na plovilu te svi podaci u svezi s plovidbom, vodnim putom i plovilom (članak 29. stavak 2.),

2. na plovilu nema vlastite isprave, odnosno bilo koje isprave i knjige iz članka 35. ovoga Zakona i/ili ako se u knjige ne unose podaci propisani ovim Zakonom i propisom iz članka 36. ovoga Zakona (članak 31. stavak 1.),

3. ukrca na plovilo kao člana posade osobu koja nema brodarsku knjižicu ili ako rasporedi za obavljanje poslova na plovilu osobu koja nije stručno osposobljena za obavljanje dodijeljenih poslova (članak 47. stavak 1. i članak 54. stavak 1.),

4. o činjenici rođenja ili smrti te o primanju izjave posljednje volje ne sastavi zapisnik na propisani način i ne dostavi ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci, a u inozemstvu najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske (članak 66. stavak 3. i 4.),

5. o bilo kojoj izravnoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe, radiovezom ne pošalje obavijest (članak 67. stavak 1.),

6. o kaznenom djelu počinjenom na plovilu, dok se ono nalazi u inozemstvu, ne podnese izvješće diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u državi u čiju prvu luku plovilo uplovi ili ako s osumnjičenim za kazneno djelo ne postupi prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavništva (članak 71. stavak 3.),

7. o samovoljnom napuštanju člana posade plovila ne sastavi zapisnik i ne preda vlastite stvari i isprave tijelu unutarnjih poslova u prvoj domaćoj luci (članak 72. stavak 1. i 3.),

8. plovilo koje je steklo hrvatsku državnu pripadnost te pravo i obvezu vijanja zastave Republike Hrvatske to ne čini, odnosno ako to čini na nepropisan način (članak 76. stavak 1.),

9. plovilo nema ime ili oznaku, ne nosi ime luke upisa ili ako te oznake nosi neovlašteno (članak 77. stavak 1.),

10. plovilo prilikom dolaska, odnosno odlaska iz luke ne podnese nadležnoj lučkoj kapetaniji prijavu dolaska odnosno prijavu odlaska, izvadak iz popisa posade i popis putnika (članak 163. stavak 1.),

11. plovilo koje dolazi iz inozemstva stupi u vezu s drugim plovilima ili osobama na obali prije nego što obavi graničnu kontrolu i ishodi odobrenje za slobodan promet s obalom od nadležne lučke kapetanije (članak 163. stavak 3.),

12. plovilu s kojim se sudarilo plovilo kojim zapovijeda ne priopći, iako je to mogao, ime luke upisa, ime posljednje luke iz koje je isplovio ili ime luke u koju plovi (članak 189.).«.

Članak 94.

U članku 232. brojka: »10.000,00« zamjenjuje se brojkom: »5.000,00«.

Članak 95.

U članku 234. stavku 1. brojka: »50.000,00« zamjenjuje se brojkom: »30.000,00«, a riječi: »članku 10.« zamjenjuju se riječima: »propisu iz članka 10. stavka 3.«.

U stavku 2. brojka: »15.000,00« zamjenjuje se brojkom: »10.000,00«.

Članak 96.

Članak 235. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba vlasnik čamca ako:

1. čamac nije sposoban za plovidbu (članak 40. stavak 1.),

2. čamac ne podvrgne osnovnom, redovitom ili izvanrednom tehničkom pregledu (članak 41.a stavak 1., 2., 4. i 5.).

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba vlasnik čamca i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik vlasnik čamca.«.

Članak 97.

Iza članka 235. dodaju se članci 235.a i 235.b koji glase:

»Članak 235.a

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se osoba koja upravlja čamcem ako:

1. čamac nije sposoban za plovidbu (članak 40. stavak 1.),

2. nije stručno osposobljena za voditelja čamca (članak 44. stavak 1).

Članak 235.b

Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 kuna kaznit će se osoba koja upravlja čamcem ako:

1. ne prijavi plovidbenu nesreću čamca u propisanom roku (članak 41.a stavak 6.),

2. postupi protivno propisu iz članka 44. stavak 2. ovoga Zakona,

3. se na čamcu ne nalaze isprave čamca i vlastite isprave voditelja čamca (članak 44.a stavak 1.),

4. upisani čamac ne vije zastavu Republike Hrvatske na vodnim putovima iz članka 105. stavka 1. i 2. ovoga Zakona (članak 76. stavak 3.),

5. ne podnese u roku od 30 dana od dana stjecanja prijedlog za upis promjene podataka u upisniku čamaca (članak 81. stavak 3.).«.

Članak 98.

U članku 236. stavku 1. riječi: »najmanje 10.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »10.000,00 do 100.000,00 kuna«.

U stavku 2. riječi: »najmanje 5.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »5.000,00 do 20.000,00 kuna«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.«.

Članak 99.

U članku 237. stavku 1. brojka: »100.000,00« zamjenjuje se brojkom: »50.000,00«.

U stavku 2. brojka: »5.000,00« zamjenjuje se brojkom: »3.000,00«.

Članak 100.

Članak 238. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. u luci ili pristaništu obavlja lučke djelatnosti bez koncesije lučke uprave (članak 143. stavak 1.),

2. obavlja lučke djelatnosti izvan lučkog područja (članak 168.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.

(3) Novčanom kaznom i iznosu od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.«.

Članak 101.

Iza članka 238. dodaje se članak 238.a koji glasi:

»Članak 238.a

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba brodarski agent koji postupi protivno odredbama propisa iz članka 181.c ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba brodarski agent i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 102.

U članku 239. stavku 2. brojka: »15.000,00« zamjenjuje se brojkom: »5.000,00«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.«.

Članak 103.

U članku 240. stavku 1. riječi: »najmanje 3.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »3.000,00 do 10.000,00 kuna«.

U stavku 2. riječi: »najmanje 3.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »3.000,00 do 10.000,00 kuna«, riječ: »prema« briše se, a riječ: »primijenjena« zamjenjuje se riječi: »izrečena«.

Članak 104.

Članak 241. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik plovila ili član posade ili osoba koja upravlja čamcem ako odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina (članak 49. stavak 5.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu od 3.000,00 kuna do 10.000,00 kuna može se izreći zaštitna mjera iz članka 230. stavka 4. ovoga Zakona.«.

Članak 105.

U članku 256. stavku 4. brojka: »2.« zamjenjuje se brojkom: »3.«

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6., 7., 8., 9. i 10. koji glase:

»(6) Odobrenja izdana prema Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07. i 51A/13.) ostaju na snazi do isteka roka na koji su izdana.

(7) Odobrenja iz stavka 6. ovoga članka lučka uprava može ukinuti u sljedećim slučajevima:

1. lučki operater ne pridržava se tarifa,

2. lučki korisnik ne pridržava se odredbi o redu u luci,

3. lučki korisnik ne provodi plan i program rada,

4. lučki korisnik obavlja lučku djelatnost za koju nije dobio Odobrenje,

5. lučki korisnik nije započeo s obavljanjem lučke djelatnosti u roku određenom Odobrenjem.

(8) U slučajevima iz stavka 7. ovoga članka Lučka uprava će prije ukidanja Odobrenja upozoriti lučkog korisnika te ga pozvati da se u roku od osam dana izjasni o razlozima nepoštivanja odredbi Odobrenja.

(9) Odobrenja iz stavka 6. ovoga članka Lučka uprava je obvezna ukinuti u sljedećim slučajevima:

1. lučki operater primjenjuje diskriminacijske mjere prema korisnicima,

2. lučki korisnik je prestao obavljati djelatnost za koju je dobio Odobrenje,

3. lučki korisnik ne plaća ili neuredno plaća lučku pristojbu.

(10) Koncesije izdane prema Zakonu o lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 142/98. i 65/02.) i Odobrenja izdana prema Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07. i 51A/13.) mogu se izmijeniti u sljedećim slučajevima:

1. ako su nastupili poremećaji na tržištu koje korisnik koncesije u trenutku sklapanja ugovora nije mogao predvidjeti,

2. ako se u razdoblju od najmanje godinu dana promjene uvjeti plovnosti,

3. ako se zbog sigurnosnih ili razloga zaštite okoliša pojavi potreba za dodatnim ulaganjima od strane koncesionara.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 106.

Upravni postupci pokrenuti po odredbama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07. i 51A/13.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 107.

U cijelom tekstu Dijela sedmog Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07. i 51A/13.) iza riječi: »plovilo« u određenom broju i padežu stavlja se zarez i dodaju riječi: »plutajući objekt i plutajuće tijelo« u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 108.

Vlada Republike Hrvatske donijet će izmjene i dopune Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda te pristaništa iz članka 103. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07. i 51A/13.) u roku od osamnaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 109.

Ministar će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise o:

– uvjetima za otvaranje tovarišta iz članka 168.a stavka 6. koji je dodan člankom 77. ovoga Zakona

– kriterijima za određivanje koncesijskih naknada iz članka 136.a stavka 4. i članka 136.b stavka 3. koji je dodan člankom 53. ovoga Zakona

– visini cijene obrazaca svih isprava i knjiga koje izdaje Ministarstvo i lučke kapetanije iz članka 30. stavka 4. koji je dodan člankom 9. ovoga Zakona.

Članak 110.

Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propis:

– o uvjetima za obavljanje djelatnosti agenture u brodarstvu iz članka 181.c koji je dodan člankom 79. ovoga Zakona

– kojim se određuje način utvrđivanja sposobnosti za uporabu, pregled i nadzor, najmanji broj i stručna osposobljenost brodaraca na plutajućim objektima, isprave i knjige te oznake plutajućeg objekta iz članka 38. stavka 4. koji je dodan člankom 12. ovoga Zakona,

– o visini naknade koju za tehničke preglede i baždarenje čamaca naplaćuju lučke kapetanije iz članka 41. stavka 6. koji je dodan člankom 16. ovoga Zakona i iz članka 41.b stavka 6. koji je dodan člankom 17. ovoga Zakona

– o visini naknade koju za tehničke preglede i baždarenje plovila naplaćuje Tehničko nadzorno tijelo iz članka 18. stavka 6. koji je dodan člankom 7. ovoga Zakona i iz članka 41. stavka 5. koji je dodan člankom 16. ovoga Zakona i iz članka 41.b stavka 5. koji je dodan člankom 17. ovoga Zakona.

Članak 111.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-01/64

Zagreb, 12. prosinca 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.