Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Sudska praksa i pravna mišljenja 
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu
PROUZROČENJE ŠTETE – ŠTETA NASTALA U OBAVLJANJU OPĆEKORISNE DJELATNOSTI – PREKOMJERNA ŠTETA

Umanjenje vrijednosti nekretnine zbog izgradnje cestovne zaobilaznice 

(čl.1047. Zakona o obveznim odnosima – "Narodne novine" br. 35/05, 41/08 i 125/11) 

Umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine (kuća sa dvorištem i okućnicom) za 20 % zbog ograničene i otežane mogućnosti njenog redovnog korištenja – kao posljedica izgradnje cestovne zaobilaznice (općekorisna djelatnost), može se smatrati prekomjernom štetom na koju vlasnik nekretnine ima pravo neovisno od toga što u izgradnji zaobilaznice  nema propusta (protupravnosti), jer se za tu štetu odgovara bez obzira na krivnju. 

„Prema odredbi čl. 1047. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br: 35/05 i 41/08 – dalje: ZOO), kojim je normiran zahtjev da se ukloni opasnost štete propisano je: ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta). Odgovornost za prekomjernu štetu je objektivna odgovornost pa zato tuženik neosnovano ističe prigovor nepostojanja odgovornosti odnosno nedostatka protupravnosti. 

Pravilno je prvostupanjski sud utvrđivao odlučnu činjenicu – da li je zbog izgradnje predmetne cestovne zaobilaznice (skica list 32) na strani tužitelja kao vlasnika došlo do prekomjerne štete u obliku smanjenja vrijednosti njihovih nekretnina, koje u naravi predstavljaju stambeni objekt – kuću i dvorište, te je u tu svrhu izveden dokaz građevinskim vještačenjem (nalaz i mišljenje list 28 – 44, dopunski nalaz i mišljenje list 48-49 i usmeno saslušanje vještaka list 51). Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je u konkretnom slučaju riječ upravo o prekomjernoj šteti te tužitelji imaju pravo na novčanu naknadu zbog te pretrpljene štete nastale izgradnjom cestovne zaobilaznice, a ta se šteta očituje u smanjenju vrijednosti njihovih nekretnina – stambenog objekta i dvorišta. 

Visina štete pravilno je utvrđena građevinskim vještačenjem,  jer je vrijednost nekretnina prije izgradnje cestovne zaobilaznice bila 399.267,15 kn, a smanjena vrijednost nekretnine da iznosi 20% tj. 79.853,43 kn. Naime, nakon izgradnje cestovne zaobilaznice u dvorište tužitelja nije moguće propisno ući u vozilu koje se kreće iz kružnog toka prema sjeveru niti je moguće iz istog dvorišta izaći i kretati se prema sjeveru bez kršenja prometnih propisa. Dakle u dvorište se može ući samo iz jednog smjera (list 39 i 51). Ta činjenica ograničava korištenje dvorišta i predmetne nekretnine tužitelja, a samim tim i smanjuje tržišnu vrijednost nekretnine, jer se ograničava njeno korištenje u odnosu na korištenje susjednih dvorišta i okućnice. Osim toga, nije napravljena ograda koja bi nekretnine tužitelja i vizualno odvojila od izgrađene cestovne obilaznice te i ta činjenica zajedno sa ograničenim ulaskom i izlaskom iz dvorišta u vozilu utječe na smanjenje vrijednosti nekretnine ukupno 20% (nalaz i mišljenje i usmeni iskaz vještaka – list 39 i 51).“ 

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-96/13-2, od 21. XI. 2013.       

Copyright © Ante Borić