Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Sudska praksa i pravna mišljenja 
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu
RASKID UGOVORA 

Članak 361. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08 i 125/11) Članak 362. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08 i 125/11) Članak 368. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08 i 125/11) 

Sentenca Kada je ugovor raskinut vjerovnik ne može tražiti ispunjenje glavne obveze, niti može zahtijevati isplatu ugovorne kazne koja je ugovorena za slučaj zakašnjenja s ispunjenjem. 

Kratki tekst odluke Pobijanom presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 754.664,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa od po 716,00 kn, počevši od 1. studenoga 2008. do isplate, sve u roku 15 dana. Pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 34.767,42 kn, u roku 15 dana. Županijski sud u Zagrebu preinačuje pobijanu presudu suda prvog stupnja na način da odbija tužbeni zahtjev tužitelja.   „ Odredbom čl. 361. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08 i 125/11 – dalje: ZOO) propisano je kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora, pa dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. 

Sukladno odredbi čl. 362. st. 1. ZOO kad ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, dužnik zadržava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje. Ako dužnik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u slučaju kad je rok bitan sastojak ugovora (čl. 362. st. 3. ZOO). 

U konkretnom slučaju je u čl. 2. ugovora od 3. rujna 2008. bio određen rok od 30 dana od dana potpisivanja ugovora za izvođenje radova izmjene krovišta na obiteljskoj kući tužiteljice, što znači da je ugovoren rok za ispunjenje obveze do 3. listopada 2008. Aneksom ugovora sklopljenim dana 20. listopada 2008. tužiteljica je tuženiku ostavila naknadni rok za za dovršetak ugovorenih radova do 1. studenoga 2008. 

Budući da tuženik nije izvršio ugovorene radove niti u naknadnom roku za ispunjenje, ugovor je temeljem odredaba čl. 361. st. 1. i 362. st. 3. ZOO raskinut po samom zakonu. 

Odredbom čl. 368. st. 1. ZOO propisano je da su raskidom ugovora obje strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete. 

S obzirom da je ugovor raskinut po samom zakonu, tuženik je oslobođen svojih obveza na izvršenje radova na izmjeni krovišta na obiteljskoj kući, pa slijedom toga i na plaćanje ugovorne kazne (penala) za kašnjenje sa završetkom radova. Naime, raskidom ugovora prestala je svrha u koju je ugovorna kazna bila ugovorena (sredstvo osiguranja ispunjenja obveze iz ugovora). Budući da u situaciji kada je ugovor raskinut vjerovnik ne može tražiti ispunjenje glavne obveze, to ne može niti zahtijevati isplatu ugovorne kazne koja je ugovorena za slučaj zakašnjenja s ispunjenjem, a o takvom slučaju je riječ u ovom sporu.  

Sukladno odredbama čl. 368. st. 1. i 2. ZOO tužiteljica bi imala pravo potraživati naknadu eventualne štete te vraćanje danog, ali takav zahtjev nije postavila, dok je zahtjev za isplatom iznosa od 754.664,00 kn na ime ugovorne kazne, odnosno deseterostruko većeg iznosa od ugovorene cijene za izvođenje radova na izmjeni krovišta na obiteljskoj kući, neosnovan. 

Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev. “ 

Županijski sud u Zagrebu, poslovni broj Gžn-1327/14-2 od 28. travnja 2015.   

Copyright © Ante Borić