ODGOVORNOST ZA OPASNU STVAR   

 Odgovornost za štetu vlasnika motornog vozila  

(Čl. 1068. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima – NN 35/05 i 41/08) 

U slučaju nastanka štete od jednog vozila u pogonu zbog krivnje vozača, bez obzira što su vučno i priključno vozilo osigurani kod dva različita osiguratelja, za štetu odgovara osiguranik motornog vozila. 

„Tužitelj i tuženik se potpuno neosnovano u međusobnom razgraničenju odgovornosti pozivaju na odredbu iz čl. 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN. 151/05, 36/09 i 75/09; dalje: ZOOUP), s obzirom da isti regulira osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, konkretno st. 5. na način, ako je šteta nastala od vučnog ili priključnog vozila dok su oba vozila bila spojena i činila jednu cjelinu ili ako je šteta nastala tijekom vožnje nakon odvajanja priključnog vozila, za štetu trećim osobama solidarno odgovaraju vlasnici oba vozila pa oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev ili osiguratelju vučnog vozila ili osiguratelju priključnog vozila. No, prvostupanjski sud na potpuno utvrđeno činjenično stanje, primjenjuje pogrešnu odredbu Zakona o obveznim odnosima (NN. 35/05 i 41/08; dalje: ZOO) čl. 1072. ZOO-a jer tom odredbom su regulirani međusobni odštetni zahtjevi vlasnika motornih vozila, odnosno nastanak štete pogonom dvaju ili više motornih vozila, a u ovom predmetu nije sporno da se radi o pravnoj situaciji nastanka štete od jednog vozila u pogonu, ali u situaciji kada su vučno i priključno vozilo osigurani kod dva različita osiguravatelja je prouzročilo štetu trećoj osobi. Odnosno, pravilno je potrebno primijeniti odredbu čl. 1068. ZOO-a, koja regulira odgovornost za štete izazvane motornim vozilom u pogonu, gdje u smislu st. 2. istog se sastavnim dijelom motornog vozila smatra i s njime povezana prikolica, gdje je prikolica ili poluprikolica priključno vozilo. Bez obzira što u spisu ne postoji podatak o utvrđenoj prekršajnoj odgovornosti, postoji krivnja vozača za nastalu štetu, jer očito nije poduzeo sve mjere potrebne za sigurnu vožnju, to proizlazi i iz njegova iskaza, kako to primjećuje i sud prvog stupnja, jer sam navodi da je bio malo neoprezan. Osim svega navedenoga, šteta u konkretnom slučaju svakako potječe od opasne stvari, jer teretno vozilo s natovarenim priključnim vozilom, šlepom, u prometu, svakako je opasna stvar u smislu čl. 1063. ZOO-a, pa je i odgovornost u konkretnom predmetu, potrebno prosuđivati po kriteriju odgovornosti od opasne stvari, pa u situaciji kada nije sporno da šteta potječe upravo od motornog vozila, to za konkretnu štetu odgovara osiguranik vlasnika motornog vozila kako ga definira čl. 1068. st. 1. i 2. ZOO-a, odnosno tuženik.“  

 Županijski sud u Varaždinu, 4 Gž-3218/11-2 od 13. veljače 2012.