Izmjene iz NN 120/12 od 31.10.2012.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 19. listopada 2012. godine.

Klasa: 011-01/12-01/136

Urbroj: 71-05-03/1-12-2

Zagreb, 25. listopada 2012

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Članak 1.

U Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (»Narodne novine«, br. 124/11.) članak 2. mijenja se i glasi:

»Socijalni rad je profesija koja se zasniva na suvremenim znanstvenim teorijama i činjenicama, principima i vrijednostima koje su koncipirane u najvažnijim međunarodnim dokumentima vezanim uz zaštitu i promicanje ljudskih prava i dokumentima Međunarodne federacije socijalnih radnika.

Djelatnost socijalnog rada obuhvaća primjenu profesionalnih metoda koje se pružaju u obliku preventivnog ili tretmanskog postupka. Temeljna djelatnost socijalnog rada odvija se s pojedincima, grupama i zajednicama, a može obuhvaćati i rad s organizacijama, aktivnosti usmjerene samoj profesiji te aktivnosti usmjerene utjecanju na šire nacionalne i međunarodne odnose u području socijalne politike.

Glavna metodska područja u profesionalnom obavljanju djelatnosti socijalnog rada su:

– socijalni rad s pojedincem,

– socijalni rad s grupom,

– socijalni rad u zajednici te s njima povezana područja,

– socijalno planiranje,

– istraživanja u socijalnom radu.

Ciljevi obavljanja djelatnosti socijalnog rada su: osnaživanje pojedinaca, grupa i zajednica i razvoj njihovih sposobnosti za samopomoć, poticanje socijalnih promjena, razvoj kvalitetnih i dostupnih socijalnih usluga, promicanje socijalne kohezije, zastupanje zapostavljenih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima te koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život.

Djelatnost socijalnog rada obuhvaća:

Informiranje – postupak pripremanja i pružanja relevantnih informacija iz područja socijalnog rada koje su od važnosti za korisnike, širu javnost i druge stručnjake s kojima socijalni radnici surađuju.

Istraživanje i procjenjivanje – sustavni procesi prikupljanja i obrade podataka o korisnicima ili nekoj pojavi koja je relevantna za njihov položaj, a koji se koriste za opis ili poboljšanje položaja korisnika ili opis i poboljšanje neke društveno relevantne pojave.

Savjetovanje – komunikacijski proces kojim socijalni radnik u direktnom kontaktu s korisnikom potiče razvoj novih mogućnosti sagledavanja uzroka i načina rješavanja problema.

Organiziranje i razvojne aktivnosti – procesi stvaranja organiziranih oblika suočavanja korisnika socijalnog rada s teškoćama, pri čemu socijalni radnici mogu imati ulogu pokretača, voditelja, supervizora i slično. Razvojne aktivnosti odnose se na procese poticanja, vođenja ili usmjeravanja aktivnosti u životima korisnika koji pridonose pojavi novih mogućnosti u svladavanju teškoća s kojima se korisnici suočavaju.

Zastupanje, zagovaranje i osnaživanje – procesi rada s korisnicima ili u njihovo ime kako bi dobili uslugu ili neki drugi oblik pomoći koja im bez toga ne bi bila omogućena. Isto tako, uključuje zalaganje za bolju socijalnu politiku i bolje socijalno zakonodavstvo.

Krizne intervencije – tehnike i vještine kojima socijalni radnici interveniraju u situacijama koje su obilježene neočekivanim događajima te koje izazivaju iznenadnu i značajnu opasnost za dobrobit korisnika. Cilj kriznih intervencija je ponovna uspostava korisnikovog zadovoljavajućeg funkcioniranja.

Upravljanje sukobima – proces planiranja izbjegavanja nastajanja sukoba kad je to moguće te rješavanje sukoba u početnoj fazi i što moguće uspješnije. Pri tome socijalni radnici koriste svoja znanja iz interpersonalne i drugih vrsta komunikacija, vještine individualnog savjetovanja, rada s grupama, organizacijama i zajednicama.

Stvaranje novih i mobiliziranje postojećih resursa – procesi kreiranja i korištenja psihosocijalnih i materijalnih mogućnosti kojima socijalni radnici omogućavaju svojim korisnicima svladavanje teškoća s kojima se susreću. Psihosocijalni resursi mogu biti različiti oblici usluga, kao što je savjetovanje, ili drugi oblici pružanja podrške, dok se materijalni resursi odnose na novčana i druga materijalna davanja koja se korisnicima mogu staviti na raspolaganje.

Umrežavanje, koordiniranje i suradnja – aktivnosti stvaranja veza i povezanosti između dionika koji su relevantni za provođenje socijalnog rada na različitim razinama.

Osobno usmjereno planiranje – proces osnaživanja osoba s invaliditetom koji je usmjeren na njihove potrebe kroz omogućavanje da imaju glavnu riječ u određivanju vlastitog života. Time osobno usmjereno planiranje dovodi do veće uključenosti korisnika u život zajednice.

Socijalno mentorstvo – aktivnost kojom socijalni radnik, koristeći svoje stručno znanje, pomaže korisniku da dođe do neke usluge koju sam korisnik svojim znanjem i aktivnostima ne bi bio u stanju ostvariti.

Socijalni management – funkcija socijalnih radnika na poslovima upravljanja ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama, koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, kao i u privatnoj praksi i kada obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost. Pri tome socijalni radnici koriste vještine upravljanja i rukovođenja kako bi unaprijedili rad ustanova, udruga i drugih pravnih osoba kojima upravljaju koristeći se pri tome metodama timskog rada i organizacijskog upravljanja.

Socijalno dijagnosticiranje – kompleksni proces istraživanja socijalnih fenomena s ciljem utvrđivanja, detektiranja i proučavanja veza između uzroka i posljedica te odnosa koji obilježavaju neko stanje u kojem se korisnici usluga nalaze, te planiranje trendova budućeg razvoja.

Psihosocijalno i psihoterapijsko savjetovanje (i aktivnosti) – komunikacijski proces kojim socijalni radnici pomažu korisnicima u oblikovanju njihovog osobnog interpersonalnog funkcioniranja u različitim fazama života s fokusom na emocionalnim, socijalnim, obrazovnim, zdravstvenim, razvojnim, organizacijskim ili drugim aspektima života.

Superviziju i organizacijsko savjetovanje – proces kojim ovlašteni socijalni radnik, koristeći specifična znanja i iskustvo, radi s drugim stručnjacima kako bi zajedno unaprijedili određene organizacijske, profesionalne ili osobne aspekte funkcioniranja, što treba utjecati na povećanje kvalitete u pružanju usluga socijalnog rada.

Vještačenje i izradu stručnih mišljenja – korištenje stručnih znanja socijalnih radnika s ciljem izrade prijedloga, nalaza i mišljenja o tome koja je vrsta ili oblik usluge najprimjerenija za korisnika.

Vođenje i izradu dokumentacije – tehnički proces upravljanja i provođenja administrativnih aktivnosti u skladu s pozitivnim propisima i stručnim standardima u socijalnom radu.

Evaluacijske aktivnosti – procesi sistematskog prikupljanja i procjenjivanja informacija koje trebaju omogućiti korisnu povratnu informaciju o nekom aspektu rada socijalnih radnika.

Obiteljsku medijaciju – komunikacijski proces kojim socijalni radnik omogućava korisnicima u sporu ili sukobu da putem komunikacije i pregovora sagledaju mogućnosti dolaženja do zajedničkih odluka vezanih uz obiteljske odnose, primjerice razvod, odnose s djecom, financijska pitanja i drugo.

Suradnju s nadležnim ministarstvom na unapređivanju mjera socijalne politike – aktivnosti kojima se socijalni radnici uključuju u procese kreiranja socijalne politike kao vanjski suradnici nadležnog ministarstva, članovi radnih skupina ili kao neovisni inicijatori mjera i aktivnosti usmjerenih unapređivanju socijalne politike.

Socijalne akcije – procesi poticanja i organiziranja grupnih i kolektivnih aktivnosti s ciljem promjene socijalnih ili ekonomskih uvjeta u zajednici ili društvu.

Rad s javnošću – sustavna aktivnost prikupljanja, sistematiziranja i širenja informacija koje su od interesa za socijalni rad i korisnike socijalnog rada, s ciljem informiranja korisnika i građana ili motiviranja za suradnju na određenim zajedničkim poslovima u zajednici.

Razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima – procesi razvijanja profesionalne karijere socijalnih radnika i drugih stručnjaka s ciljem poboljšanja individualne, grupne i organizacijske efikasnosti.

Obrazovanje o socijalnim temama – aktivnosti kojima socijalni radnici prenose znanja o različitim socijalnim pitanjima prema korisnicima, drugim stručnjacima i široj javnosti.«.

Članak 2.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Djelatnost socijalnog rada obavlja se u djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i drugih tijela državne uprave, u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, u udrugama, vjerskim zajednicama, drugim pravnim osobama, u privatnoj praksi i kao samostalna profesionalna djelatnost.«.

Članak 3.

U članku 7. stavak 5. briše se.

Članak 4.

Naziv glave: »V. PRIPRAVNICI« i članci 10. i 11. brišu se.

Članak 5.

U članku 12. stavku 1. iza riječi: »odnosu« dodaju se riječi: »samostalnom profesionalnom djelatnošću«.

U stavku 2. na kraju teksta briše se točka i dodaju riječi: »i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.«.

U stavku 3. riječ: »grupnu« zamjenjuje se riječju: »zajedničku«.

U stavku 4. riječ: »grupne« zamjenjuje se riječju: »zajedničke«.

Članak 6.

U članku 19. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada se cijena usluge naplaćuje iz sredstava osiguranih u državnom proračunu, određuje se u skladu s pravilnikom ministra iz članka 233. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 33/12.).«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 7.

U članku 21. stavku 3. riječi: »Hrvatske komore socijalnih radnika« brišu se.

Članak 8.

U članku 24. stavku 1. riječi: »i javnim ovlastima« zamjenjuju se riječima: »koja ima javne ovlasti«.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»Komora se upisuje u sudski registar.«.

Članak 9.

U članku 25. stavku 1. iza podstavka 4. dodaju se podstavci 5., 6. i 7. koje glase:

»– propisuje uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalni rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,

– određuje najnižu cijenu rada magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu ili samostalnu profesionalnu djelatnost,

– odobrava pojedinačnu cijenu usluga socijalnog rada magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu ili samostalnu profesionalnu djelatnost.«.

Članak 10.

U članku 26. podstavak 3. briše se.

Članak 11.

Iza članka 27. dodaju se članci 27.a, 27.b, 27.c, 27.d i 27.e koji glase:

»Članak 27.a

Skupština Komore je najviše tijelo odlučivanja i čine je svi članovi Komore.

Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.

Skupština Komore većinom od ukupno nazočnih članova Komore donosi Statut Komore, program rada Komore, godišnji proračun, račun, odluku o visini članarine, opće akte kojima se uređuju javne ovlasti Komore i druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.

Članak 27.b

Predsjednika Komore iz reda svojih članova bira Skupština Komore.

Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i Statutom Komore.

Skupština Komore iz reda svojih članova bira i zamjenika predsjednika Skupštine koji zamjenjuje predsjednika Skupštine u slučaju njegove spriječenosti.

Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine.

Članak 27.c

Upravni odbor Komore je izvršno tijelo koje vodi poslovanje Komore, brine se za izvršenje programa rada Komore i izvršenje akata Skupštine, a ima i druga prava i obveze određene Statutom Komore.

Upravni odbor Komore čine predsjednik Komore i zamjenik predsjednika Komore te sedam članova koje izabere Skupština na vrijeme od četiri godine, s tim da mogu biti ponovno izabrani.

Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora Komore, saziva njegove sjednice, predsjeda im i potpisuje akte Upravnog odbora.

Članak 27.d

Nadzorni odbor Komore ima predsjednika i dva člana koje Skupština Komore bira na četiri godine.

Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi Upravnog odbora i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor.

Nadzorni odbor nadzire provođenje Statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.

Članak 27.e

Skupština Komore može razriješiti predsjednika, zamjenika predsjednika, člana Upravnog i Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:

– predsjednik i zamjenik Komore to osobno zatraže,

– krše propise i opće akte Komore,

– ne provode odluke tijela Komore,

– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroče Komori veću štetu.

Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti Statutom Komore.«.

Članak 12.

U članku 28. stavku 4. na kraju odredbe umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: »i odredbe kojima se pobliže razrađuju i druga pitanja važna za rad Komore.«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»Za donošenje Statuta i izbor tijela Komore potrebna je većina nazočnih članova na Skupštini Komore.«.

Članak 13.

Upravni odbor Hrvatske komore socijalnih radnika u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pripremit će prijedlog Statuta Hrvatske komore socijalnih radnika u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Statut iz stavka 1. ovoga članka donosi Skupština Komore.

Na Skupštini Komore iz stavka 2. ovoga članka mogu sudjelovati osobe koje su članovi Komore.

Hrvatska komora socijalnih radnika dužna je pribaviti suglasnost ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi na Statut.

Nakon pribavljanja suglasnosti ministra, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika u roku od 30 dana sazvat će Skupštinu Komore na kojoj će se izabrati tijela Hrvatske komore socijalnih radnika sukladno Statutu.

Članak 14.

Hrvatska komora socijalnih radnika će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti opće akte za donošenje kojih je ovlaštena ovim Zakonom.

Članak 15.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 550-03/12-01/01

Zagreb, 19. listopada 2012.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.