Osnovni tekst iz NN 124/11 od 04.11.2011.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Proglašavam Zakon o djelatnosti socijalnog rada, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. listopada 2011. godine.

Klasa: 011-01/11-01/193

Urbroj: 71-05-03/1-11-2

Zagreb, 26. listopada 2011.

Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada te nad provođenjem djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na magistre socijalnog rada i magistre socijalne politike primjenjuju se i na diplomirane socijalne radnike i diplomirane inženjere socijalnog rada.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na sveučilišne prvostupnike socijalnog rada primjenjuju se i na socijalne radnike sa završenom višom školom za socijalne radnike.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 2.

Socijalni rad je profesija koja se zasniva na humanističkim idealima i ljudskim pravima kako su ona koncipirana u najvažnijim međunarodnim dokumentima. Socijalni rad je znanstvena disciplina koja proučava ljudsko ponašanje i međuljudske odnose s ciljem njihovog unapređivanja. Djelatnost socijalnog rada bavi se promocijom socijalnih promjena, rješavanjem problema u međuljudskim odnosima te osnaživanjem ljudi u svrhu promicanja njihove dobrobiti. Koristeći se teorijama ljudskog ponašanja i socijalnog sustava socijalni rad intervenira u međusobne interakcije ljudi s njihovim okruženjem.

Vodeći principi socijalnog rada su principi socijalne pravde i zaštite ljudskih prava.

Socijalni rad je zasnovan na profesionalnim vrijednostima koje proizlaze iz opće tradicije socijalnog rada, ali su također i odraz specifičnih obilježja društvene sredine u kojoj se socijalni rad odvija. Svojim vrijednosnim određenjem socijalni rad je posebno usmjeren na borbu protiv kršenja ljudskih prava, socijalne nepravde i nejednakosti kao i svih oblika diskriminacije te nastoji osigurati promjenu u društvu putem intervencija na različitim razinama (pojedinac, obitelj, grupa, zajednica).

Djelatnost socijalnog rada obuhvaća:

– procjenjivanje – proces prikupljanja i analize podataka o svim rizičnim i zaštitnim čimbenicima u životu pojedinca, obitelji i zajednice u svrhu identificiranja poteškoća i njihovih uzroka, mogućnosti njihova minimaliziranja ili uklanjanja i praćenja ostvarivanja promjena uzimajući u obzir i perspektivu korisnika, što je do njih dovelo i što se može poduzeti da bi se poteškoće minimalizirale i riješile,

– socijalno planiranje – proces inkluzije koji uključuje sve interesne skupine i ispituje potrebe i resurse, utvrđuje planove aktivnosti za rješavanje socijalnih problema, planira potrebe za socijalnim uslugama, potiče nove inicijative i uspostavlja mehanizme za mobiliziranje postojećih resursa, osigurava mrežu usluga te evaluira i preispituje dogovorene rezultate i ciljeve socijalnog planiranja,

– intervencije socijalnog rada – postupci koji obuhvaćaju prevenciju rizičnih čimbenika u životu pojedinaca, obitelji i zajednice i tretman s ciljem podrške i pomoći korisnicima u savladavanju teškoća i postizanja individualno i društveno poželjnih promjena,

– savjetovanje – sustavna stručna pomoć sa svrhom prevladavanja nedaća i poteškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu,

– socijalne akcije – organizirano djelovanje potaknuto od strane profesionalnih osoba u području socijalne skrbi i drugim područjima rada magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u cilju promicanja ljudskih prava, osobito prava djece, mladih i osoba s invaliditetom te promicanje obiteljskih vrijednosti i socijalne pravde, podizanja javne svijesti o socijalnim problemima i mobiliziranje raspoloživih socijalnih resursa za društvene promjene u cilju rješavanja socijalnih poteškoća, ispravljanja nepravdi i podizanja kvalitete ljudskog života,

– edukacijske aktivnosti – izobrazba socijalnih radnika u ovladavanju općim i specifičnim znanjima i vještinama radi poboljšanja osobne i profesionalne djelotvornosti i izobrazba skupina korisnika u stjecanju socijalnih vještina s ciljem povećanja osobne i obiteljske dobrobiti i poboljšanja kvalitete života u zajednici,

– istraživačke aktivnosti – socijalnih i psihosocijalnih procesa i stanja pojedinaca, skupina i zajednica u cilju produbljivanja spoznaja o zakonitostima socijalnog i psihosocijalnog djelovanja te procjeni društvenih potreba i posljedica ekonomskih i društvenih inicijativa,

– superviziju – proces specifičnog profesionalnog i osobnog učenja i razvoja stručnjaka, metoda podrške koja uključuje proces reflektiranja i učenja iz osobnog iskustva, čiji je cilj razvoj profesionalne kompetentnosti,

– evaluaciju – skup postupaka kojima se nastoje ispitati učinci tretmana i/ili programa koje provode socijalni radnici i ostali stručnjaci u svrhu provjere stupnja ostvarenja zadanih ciljeva.

Članak 3.

Opći cilj socijalnog rada je pomoć i podrška pojedincima, grupama i zajednici aktiviranjem njihovih snaga i mogućnosti i osiguravanjem zaštite i skrbi u svrhu podizanja kvalitete života.

Djelatnost socijalnog rada provodi se u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, civilnog društva, vjerskih i humanitarnih zajednica, u drugim djelatnostima te kao samostalna profesionalna djelatnost.

II. UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Članak 4.

Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada imaju magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji su upisani u Imenik Hrvatske komore socijalnih radnika te imaju odobrenje za samostalan rad (licencija).

Sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može samostalno obavljati osnovne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada, osim najsloženijih poslova vođenja skrbi, organiziranja, upravljanja, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičkih poslova, poslova socijalnog planiranja i koordinacije.

Magistar socijalnog rada može samostalno obavljati sve stručne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada posebice najsloženije poslove vođenja skrbi, organiziranja, upravljanja, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičke poslove, poslove socijalnog planiranja i koordinacije.

Magistar socijalne politike sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada može obavljati sve stručne poslove iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 5.

Opći uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada jesu:

– završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij za socijalni rad i diplomski sveučilišni studij socijalne politike u Republici Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog fakulteta,

– položen stručni ispit,

– državljanstvo Republike Hrvatske,

– znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu,

– upis u Imenik Hrvatske komore socijalnih radnika,

– odobrenje za samostalan rad.

Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, stranci mogu obavljati djelatnost socijalnog rada u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Hrvatska komora socijalnih radnika u postupku davanja odobrenja za samostalan rad.

Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluge socijalnog rada i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske.

III. PRESTANAK PRAVA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Članak 6.

Magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike i sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada prestaje pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada ako:

1. izgubi hrvatsko državljanstvo,

2. izgubi poslovnu sposobnost,

3. postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje djelatnosti socijalnog rada,

4. mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti socijalnog rada,

5. je disciplinskom kaznom tijela Hrvatske komore socijalnih radnika izgubio pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.

IV. ODOBRENJE ZA SAMOSTALAN RAD

Članak 7.

Magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike i sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada koji su upisani u Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike odnosno Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika daje odobrenje za samostalan rad.

Odobrenjem za samostalan rad dokazuje se stručna osposobljenost magistra socijalnog rada, magistra socijalne politike, odnosno sveučilišnog prvostupnika socijalnog rada za samostalno obavljanje djelatnosti socijalnog rada na području Republike Hrvatske.

O davanju odobrenja iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska komora socijalnih radnika odlučuje rješenjem protiv kojega nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor.

Magistrima socijalnog rada i magistrima socijalne politike i sveučilišnim prvostupnicima socijalnog rada – strancima Hrvatska komora socijalnih radnika daje odobrenje za samostalan rad na vrijeme određeno propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Uvjete za davanje odobrenja za samostalan rad magistra socijalnog rada, magistra socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada propisuje općim aktom Hrvatska komora socijalnih radnika.

Članak 8.

Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada imaju pravo i obvezu stručnog usavršavanja, stalnim obnavljanjem stečenih znanja i usvajanjem novih znanja i vještina, u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja socijalnog rada.

Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori socijalnih radnika radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima djelatnosti socijalnog rada.

Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada propisuje općim aktom Hrvatska komora socijalnih radnika.

Članak 9.

Trajno stručno usavršavanje provodi se sudjelovanjem na stručnim seminarima, tečajevima i stručnim skupovima.

Poslodavac je obvezan omogućiti magistru socijalnog rada i magistru socijalne politike, odnosno sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada stručno usavršavanje u opsegu potrebnom za obnavljanje odobrenja za samostalan rad.

Sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja magistara socijalnog rada i magistara socijalne politike, odnosno sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada općim aktom propisuje Hrvatska komora socijalnih radnika.

V. PRIPRAVNICI

Članak 10.

Nakon završenog obrazovanja magistri socijalnog rada i magistri socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnici socijalnog rada obvezni su osposobiti se za samostalan rad.

Pripravnički staž magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada traje godinu dana te se obavlja u ustanovama socijalne skrbi, zdravstvenim ustanovama, ustanovama za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, osnovnim i srednjim školama, predškolskim ustanovama, ustanovama na području pravosuđa, udrugama civilnog društva i u drugim pravnim osobama u kojima se obavlja djelatnost socijalnog rada.

Pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka koje pružaju usluge socijalnog rada obvezne su primati magistre socijalnog rada i magistre socijalne politike, odnosno sveučilišne prvostupnike socijalnog rada na pripravnički staž prema mjerilima koje će pravilnikom uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore socijalnih radnika utvrditi ministar nadležan za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: ministar).

Pripravnički staž može se obavljati kod magistra socijalnog rada i magistra socijalne politike koji obavlja privatnu praksu, koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci te kojeg je za to ovlastio ministar.

Nakon obavljenog pripravničkog staža magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada polažu stručni ispit pred povjerenstvom ministarstva nadležnog za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ili u drugoj djelatnosti gdje je obavljen pripravnički staž.

Uvjeti za obavljanje pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita odnose se i na strance i državljane država članica Europske unije.

Sadržaj i način provođenja pripravničkog staža, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore socijalnih radnika pravilnikom propisuje ministar.

Članak 11.

Na magistre socijalnog rada pripravnike, magistre socijalne politike pripravnike te na sveučilišne prvostupnike socijalnog rada pripravnike na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o čuvanju profesionalne tajne, o stjecanju i prestanku prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada te druge odredbe kojima se uređuje položaj magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike odnosno sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

VI. ORGANIZACIJA I OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Članak 12.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može obavljati djelatnost socijalnog rada u radnom odnosu ili u privatnoj praksi.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada u radnom odnosu obavljaju djelatnost socijalnog rada u ustanovama socijalne skrbi, zdravstva, znanosti, odgoja i obrazovanja pravosuđa te udrugama civilnog društva.

Više magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu mogu se udružiti u grupnu privatnu praksu.

Uvjete za osnivanje grupne privatne prakse iz stavka 3. ovoga članka uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore socijalnih radnika pravilnikom propisuje ministar.

Članak 13.

Privatnu praksu može samostalno obavljati magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada pod sljedećim uvjetima:

– da ima obrazovanje propisano ovim Zakonom,

– da ima položen stručni ispit,

– da ima odobrenje za samostalan rad,

– da je državljanin Republike Hrvatske,

– da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse,

– da je potpuno poslovno sposoban,

– da raspolaže odgovarajućim prostorom,

– da raspolaže odgovarajućom opremom.

Zahtjev za obavljanje privatne prakse magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada podnosi Ministarstvu.

Ministar rješenjem odlučuje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje privatne prakse iz stavka 1. ovoga članka.

Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Uvjete za obavljanje privatne prakse magistra socijalnog rada, magistra socijalne politike i sveučilišnog prvostupnika socijalnog rada glede prostora i opreme uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske komore socijalnih radnika pravilnikom propisuje ministar.

Državljani država članica Europske unije mogu obavljati privatnu praksu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši uvjete iz podstavka 4., te moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluga socijalnog rada.

Stranci mogu obavljati privatnu praksu prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, izuzevši uvjete iz podstavka 4. istoga stavka te moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluga socijalnog rada.

Članak 14.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji obavlja privatnu praksu može privremeno obustaviti rad.

Rad se može privremeno obustaviti zbog bolesti, vojne obveze, ako je magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada izabran ili imenovan na stalnu dužnost u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću ili ako se zaposli u konzularnom ili diplomatskom predstavništvu ili zbog drugoga opravdanog razloga. O toj je činjenici magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike ili sveučilišni prvostupnik socijalnog rada obvezan obavijestiti Hrvatsku komoru socijalnih radnika, ako je odsutan više od 30 radnih dana neprekidno u tijeku godine.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada obvezan je podnijeti zahtjev za privremenom obustavom rada najkasnije u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio.

Privremena obustava rada može trajati najdulje četiri godine.

Ministar rješenjem odlučuje o privremenoj obustavi rada.

Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 15.

Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:

– odjavom,

– po sili zakona,

– i rješenjem ministra.

Članak 16.

O prestanku obavljanja privatne prakse odjavom rješenjem odlučuje ministar.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 17.

Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:

1. umre,

2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova,

3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično,

4. izgubi odobrenje za samostalan rad,

5. počne obavljati drugu samostalnu djelatnost,

6. zasnuje radni odnos, odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 14. ovoga Zakona,

7. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno opremom,

8. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora u trajanju od najmanje jedne godine, a nije primijenjena uvjetna osuda ili joj je izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti socijalnog rada u trajanju duljem od jednog mjeseca do jedne godine.

O prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona rješenjem odlučuje ministar.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 18.

Ministar rješenjem odlučuje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku određenom rješenjem nadležnog tijela.

Ministar može rješenjem odlučiti o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike odnosno sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada ako:

1. ne postupi u skladu s člankom 14. ovoga Zakona,

2. prestane s radom bez odobrenja ministra,

3. ne obavlja poslove osobno.

Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 19.

Najnižu cijenu rada privatnih magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada određuje Hrvatska komora socijalnih radnika.

Hrvatska komora socijalnih radnika odobrava i pojedinačnu cijenu usluga socijalnog rada svakom magistru socijalnog rada, magistru socijalne politike odnosno sveučilišnom prvostupniku socijalnog rada koji obavlja privatnu praksu.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu moraju u prostoru obavljanja djelatnosti istaknuti cjenik svojih usluga na dostupnom i vidljivom mjestu.

Članak 20.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada obvezni su u odnosu prema korisniku usluga socijalnog rada postupati primjenjujući i poštujući odredbe Etičkog kodeksa za djelatnost socijalnog rada.

Članak 21.

Sve što magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada u obavljanju djelatnosti socijalnog rada saznaju o korisniku usluga socijalnog rada obvezni su čuvati kao profesionalnu tajnu.

Podatke iz stavka 1. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku usluga socijalnog rada priopćiti na zahtjev Ministarstva, ministarstva nadležnog za zdravstvo, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima, Hrvatske komore socijalnih radnika ili sudbene vlasti.

Članak 22.

Način vođenja, čuvanja, prikupljanja i raspolaganja dokumentacijom iz djelatnosti socijalnog rada pravilnikom će propisati ministar.

Članak 23.

Magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada slobodan je u izboru i primjeni pristupa, metoda i intervencija socijalnog rada uvažavajući propise na području socijalnog rada i Etički kodeks za djelatnost socijalnog rada.

VII. HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA

Članak 24.

Hrvatska komora socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komora) jest samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.

Komora predstavlja i zastupa interese magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada.

Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada koji obavljaju djelatnost socijalnog rada obvezno se udružuju u Komoru.

Komora ima svoj grb, znak, pečat i žigove.

Sjedište Komore je u Zagrebu.

Članak 25.

Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:

– rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,

– vodi Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike te Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u Republici Hrvatskoj,

– vodi Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike te Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj,

– obavlja stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada.

Način provođenja stručnog nadzora iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost ministra, općim aktom propisuje Komora.

Članak 26.

Osim javnih ovlasti iz članka 25. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:

– prati, proučava i stručno nadzire obavljanje djelatnosti socijalnog rada,

– utvrđuje standarde i normative za djelatnost socijalnog rada,

– određuje najnižu cijenu rada magistara socijalnog rada, socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu,

– propisuje način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,

– donosi Etički kodeks za djelatnost socijalnog rada,

– prati i nadzire provođenje profesionalne etike socijalnog rada i poduzima mjere, a posebno u slučajevima pritužbi na rad magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,

– daje stručno mišljenje tijekom pripreme propisa od utjecaja na razvoj struke socijalnog rada,

– zastupa članove Komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa,

– sudjeluje u utvrđivanju i verifikaciji programa stručnog usavršavanja magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,

– propisuje sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,

– potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore,

– surađuje s drugim strukovnim udrugama, stručnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu,

– surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja značajnih za ostvarivanje zadaća djelatnosti socijalnog rada,

– utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,

– provodi disciplinski postupak i izriče mjere za disciplinske povrede dužnosti magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada,

– brine za pravnu pomoć svojim članovima,

– surađuje s nadležnim inspekcijama,

– obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i drugim propisima Komore.

Članak 27.

Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom.

Ustrojstvo i tijela Komore te njihov, sastav, način izbora, prava i dužnosti uređuju se Statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 28.

Komora ima Statut.

Statut je temeljni opći akt Komore koji donosi Skupština Komore.

Na Statut Komore suglasnost daje ministar.

Statut Komore mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu, području na kojem Komora djeluje, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovom sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućom dobiti, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima, obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore.

Članak 29.

Nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi Ministarstvo.

U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke.

Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministru u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti.

Komora je obvezna ministru podnijeti godišnje izvješće o radu do 1. ožujka iduće godine, za prethodnu godinu.

Članak 30.

Komora obavješćuje Ministarstvo, druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, samoinicijativno ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima u struci socijalnog rada i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja struke socijalnog rada.

Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju problema u struci socijalnog rada.

Komora odlučuje o suradnji s drugim komorama, visokim učilištima, srednjoškolskim ustanovama, udrugama te drugim ustanovama i organizacijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

Članak 31.

Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva:

– od upisnine,

– od članarine i

– iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.

Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova iz članka 25. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona koje Komora obavlja na temelju javnih ovlasti.

Članak 32.

Komora vodi Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike i Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u Republici Hrvatskoj te Imenik magistara socijalnog rada, Imenik magistara socijalne politike i Imenik sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj te druge evidencije određene zakonom i Statutom.

Članak 33.

Članovi Komore obvezni su uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.

Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore.

Članak 34.

Osnivač Hrvatske komore socijalnih radnika jest Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatska udruga socijalnih radnika.

VIII. STRUČNI NADZOR

Članak 35.

Komora obavlja stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u svim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalnog rada u dijelu koji se odnosi na djelatnost socijalnog rada.

Komora provodi stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju djelatnost socijalnog rada u privatnoj praksi i kod privatnog poslodavca.

Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja djelatnosti socijalnog rada te kakvoće i opsega izvršenih usluga socijalnog rada.

Komora je obvezna provesti stručni nadzor i na prijedlog fizičke ili pravne osobe kada za to postoje opravdani razlozi.

Postupak i način provođenja stručnog nadzora uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora.

Članak 36.

Stručni nadzor provodi Povjerenstvo za stručni nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje imenuje Komora.

Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka obavlja sljedeće poslove:

1. donosi stručna mjerila za provođenje stručnog nadzora,

2. izrađuje godišnji plan stručnog nadzora,

3. vodi evidenciju o provedenom stručnom nadzoru i predloženim, odnosno poduzetim mjerama,

4. izrađuje godišnje izvješće o stručnom nadzoru,

5. obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom i općim aktima Komore.

Članak 37.

Za provođenje stručnog nadzora može se imenovati magistar socijalnog rada i magistar socijalne politike s odobrenjem za samostalan rad i s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

IX. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 38.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike, odnosno sveučilišni prvostupnik socijalnog rada ako:

1. obavlja djelatnost socijalnog rada protivno članku 4. ovoga Zakona,

2. obavlja privatnu praksu protivno članku 13. ovoga Zakona,

3. ne ispuni obvezu čuvanja profesionalne tajne (članak 21. stavak 1.),

4. onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora (članak 35.),

5. ne otkloni nedostatke utvrđene stručnim nadzorom.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatska udruga socijalnih radnika osnovat će Hrvatsku komoru socijalnih radnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Komora je obvezna u roku od šest mjeseci od dana osnivanja donijeti Statut.

Članak 40.

Magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike i sveučilišni prvostupnici socijalnog rada koji po osnovi ugovora o radu s ustanovama ili drugim pravnim ili fizičkim osobama obavljaju poslove socijalnog rada ili samostalno obavljaju djelatnost socijalnog rada mogu i dalje obavljati djelatnost socijalnog rada pod uvjetom da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona steknu odobrenje za samostalan rad sukladno ovome Zakonu.

Socijalni radnici koji imaju položen stručni ispit ili su oslobođeni obveze polaganja stručnog ispita ili nisu bili obvezni polagati stručni ispit prema važećim propisima, mogu se upisati u Imenik Komore u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona koja će im nakon upisa izdati odobrenje za samostalan rad.

Članak 41.

Pravilnike za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 42.

Opće akte za čije je donošenje ovlaštena ovim Zakonom Komora će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 43.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 550-03/11-01/02

Zagreb, 21. listopada 2011.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.