Osnovni tekst iz NN 149/09 od 15.12.2009.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O UREĐENJU TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Proglašavam Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 2. prosinca 2009. godine.

Klasa: 011-01/09-01/197 Urbroj: 71-05-03/1-09-2 Zagreb, 7. prosinca 2009.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O UREĐENJU TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom propisuju način i mjere uređenja tržišta u pojedinim sektorima poljoprivrednih proizvoda, uvjeti za aktiviranje pojedinih mjera uređenja tržišta, korisnici u provedbi navedenih mjera, njihova kontrola te upravni i inspekcijski nadzor.

Definicije

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) – pravna osoba nadležna za provedbu mjera uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda.

2. Interventna cijena – cijena po kojoj Agencija za plaćanje otkupljuje proizvode u javnoj intervenciji.

3. Korisnici mjera za uređenje tržišta – pravne ili fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u sektorima iz članka 3. ovoga Zakona te stječu prava u vezi s mjerama za uređenje tržišta.

4. Potpora privatnom skladištenju – potpora koja se odobrava korisnicima kao naknada troška skladištenja pojedinih poljoprivrednih proizvoda kroz određeno razdoblje u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu.

5. Proizvođačke organizacije – pravne osobe, ili jasno definirani dijelovi pravnih osoba, osnovane od strane proizvođača u pojedinim sektorima iz članka 3. ovoga Zakona i priznate od strane ministarstva nadležnog za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

6. Sektorske organizacije – pravne osobe osnovane na inicijativu organizacija ili udruženja iz područja proizvodnje, trgovine i/ili prerade u pojedinim sektorima iz članka 3. ovoga Zakona i priznate od strane Ministarstva.

7. Tržišna godina – vremensko razdoblje u kojemu se provode mjere uređenja tržišta i različita je za pojedine sektore.

8. Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: TISUP) – ustrojstvena jedinica Ministarstva koja obavlja poslove prikupljanja, obrade i izvješćivanja o cijenama i količinama određenih poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu.

9. Tržišni standardi – propisani zahtjevi kakvoće i drugi uvjeti kojima mora udovoljiti proizvod koji se stavlja na tržište.

Obuhvat mjera i proizvoda

Članak 3.

(1) Uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda odnosi se na uređenje unutarnjeg tržišta i trgovine s drugim zemljama, priznavanje proizvođačkih organizacija i sektorskih organizacija, kao i posebne odredbe za pojedine sektore.

(2) Uređenje tržišta u skladu s odredbama ovoga Zakona primjenjuje se za sljedeće sektore:

– žitarice,

– šećer,

– hmelj,

– maslinovo ulje i stolne masline,

– voće i povrće,

– prerađevine voća i povrća,

– vino,

– živo bilje i cvijeće,

– goveđe meso,

– svinjsko meso,

– ovčje i kozje meso,

– jaja i meso peradi,

– mlijeko i mliječni proizvodi,

– pčelarski proizvodi,

– ostali proizvodi.

(3) Popis proizvoda u sektorima iz stavka 2. ovoga članka utvrđen je Dodatkom, koji je sastavni dio ovoga Zakona.

Tržišne godine

Članak 4.

(1) Propisuju se sljedeće tržišne godine tijekom kojih se provode mjere uređenja tržišta:

– od 1. siječnja do 31. prosinca za sektor voća i povrća,

– od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine za sektore žitarica, maslinovog ulja i stolnih maslina, mlijeka i mliječnih proizvoda,

– od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine za sektor vina,

– od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine za sektor šećera.

(2) Ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom može propisati tržišne godine i za druge proizvode iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona.

Odbor za praćenje

Članak 5.

(1) Ministar osniva Odbor za praćenje provedbe mjera uređenja tržišta (u daljnjem tekstu: Odbor) koji čine predstavnici tijela uključenih u provedbu i praćenje navedenih mjera.

(2) Ministar će posebnim aktom utvrditi ovlasti Odbora iz stavka 1. ovoga članka.

Korisnici mjera

Članak 6.

(1) Korisnik mjera za uređenje tržišta dužan je dostavljati točne tražene podatke Ministarstvu i Agenciji za plaćanje.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka smatraju se poslovnom tajnom i mogu se dostaviti trećoj strani samo ako je to uređeno posebnim zakonom ili uz pisanu suglasnost korisnika mjera za uređenje tržišta.

(3) Korisnik mjera za uređenje tržišta dužan je vratiti sredstva dobivena na temelju netočnih podataka te sredstva pribavljena protivno uvjetima i odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

(4) U slučaju da korisnik mjera za uređenje tržišta ne vrati sredstva iz stavka 3. ovoga članka u naređenom roku, dužan je platiti zakonske zatezne kamate.

(5) Korisnik mjera za uređenje tržišta koji nije vratio sredstva iz stavka 3. i 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mjere za uređenje tržišta propisane ovim Zakonom do podmirenja nastalih novčanih obveza.

(6) U slučajevima iz stavka 3. i 4. ovoga članka korisniku se neće odobriti novi zahtjev za stjecanje prava na mjere za uređenje tržišta propisane ovim Zakonom u razdoblju od jedne godine, računajući od dana povrata sredstava.

(7) Korisnici mjera za uređenje tržišta moraju čuvati dokumentaciju pet godina od dana podnošenja zahtjeva na temelju kojeg su ostvarili pravo.

(8) Vrstu, opseg, način, rokove i učestalost dostavljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

2. UNUTARNJE TRŽIŠTE

Članak 7.

Uređenje unutarnjeg tržišta obuhvaća tržišne intervencije te pravila koja se odnose na proizvodnju i uvjete stavljanja proizvoda na tržište.

Tržišne intervencije

Članak 8.

Tržišne intervencije se provode:

a) javnim intervencijama,

b) potporama privatnom skladištenju,

c) posebnim interventnim mjerama,

d) prilagodbom ponude zahtjevima tržišta,

e) sustavom proizvodnih ograničenja,

f) sustavom posebnih pomoći.

Javne intervencije

Članak 9.

(1) Javne intervencije iz članka 8. točke a) ovoga Zakona su mjere otkupa i prodaje proizvoda, a provode se u sektoru:

– žitarica,

– goveđeg mesa,

– mlijeka i mliječnih proizvoda.

(2) Otkup u okviru javne intervencije iz stavka 1. ovoga članka provodi se po interventnoj cijeni.

(3) Prodaja proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije mora se obavljati na način kojim se izbjegava poremećaj na tržištu, osigurava jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima.

(4) U okviru javne intervencije iz stavka 1. ovoga članka mogu se otkupljivati isključivo proizvodi podrijetlom iz Hrvatske.

Potpora privatnom skladištenju

Članak 10.

(1) Potpora privatnom skladištenju proizvoda iz članka 8. točke b) ovoga Zakona je naknada dijela troškova skladištenja koja se odobrava korisnicima mjera za uređenje tržišta u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu.

(2) Potpora privatnom skladištenju iz stavka 1. ovoga članka može se odobriti za određene proizvode u sektorima šećera, maslinovog ulja, goveđeg, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.

(3) Potpora za privatno skladištenje iz stavka 1. ovoga članka može se odobriti isključivo za proizvode podrijetlom iz Hrvatske.

Posebne interventne mjere

Članak 11.

(1) U pojedinim sektorima mogu se provesti posebne interventne mjere iz članka 8. točke c) ovoga Zakona, i to radi:

– ograničenja trgovine do kojeg može doći zbog primjene mjera za sprečavanje širenja bolesti životinja u sektoru goveđeg mesa, svinjetine, ovčjeg i kozjeg mesa, jaja, mesa peradi, mlijeka i mliječnih proizvoda te pčelarstva,

– ozbiljnih poremećaja na tržištu koji se mogu izravno pripisati gubitku povjerenja potrošača do kojeg je došlo zbog postojanja opasnosti za javno zdravlje ili zdravlje životinja u sektorima mesa peradi i jaja.

(2) U sektoru žitarica posebne interventne mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se poduzeti kada to nalaže posebna situacija na tržištu koja upućuje na izrazit pad tržišne cijene u odnosu na interventnu cijenu.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske može odlukom propisati posebne interventne mjere za proizvode iz sektora iz članka 3. ovoga Zakona u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu te u skladu s osiguranim sredstvima državnog proračuna.

Prilagodba ponude zahtjevima tržišta

Članak 12.

(1) Mjere za prilagodbu ponude zahtjevima tržišta iz članka 8. točke d) ovoga Zakona mogu se poduzimati u sektorima živog bilja, goveđeg, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa, jaja i mesa peradi, radi:

– poboljšanja kvalitete,

– promidžbe bolje organizacije proizvodnje, prerade i marketinga,

– lakšeg bilježenja kretanja tržišnih cijena,

– uspostave kratkoročnih i dugoročnih prognoza na temelju upotrijebljenih sredstava proizvodnje.

(2) U sektoru vina mogu se uvesti posebna tržišna pravila u svrhu poboljšanja i stabilizacije tržišta te reguliranja ponude.

Proizvodna ograničenja

Članak 13.

(1) Sustav proizvodnih ograničenja iz članka 8. točke e) ovoga Zakona može se uvesti u sektorima mlijeka i šećera.

(2) Pravo proizvodnje u okviru sustava proizvodnog ograničenja iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje se proizvođačima mlijeka, odnosno odobrenim proizvođačima šećera, izoglukoze i inulin-sirupa, za količine koje se smiju prodati na tržištu.

Sustav posebnih pomoći

Članak 14.

(1) Sustav posebnih pomoći iz članka 8. točke f) ovoga Zakona provodi se kroz potporu u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, potporu u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina, potporu u sektoru hmelja, potporu u sektoru voća i povrća, potporu u sektoru vina te posebne mjere pomoći za sektor pčelarstva.

(2) Potpora u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda obuhvaća:

– potporu za obrano mlijeko i obrano mlijeko u prahu namijenjeno ishrani životinja,

– potporu za obrano mlijeko prerađeno u kazein i kazeinate,

– potporu za opskrbu redovitih polaznika odgojno-obrazovnih ustanova mlijekom i mliječnim proizvodima.

(3) Potpora u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina odnosi se na potporu proizvođačkim i sektorskim organizacijama.

(4) Potpora u sektoru hmelja odnosi se na potporu proizvođačkim organizacijama.

(5) Potpora u sektoru voća i povrća odnosi se na potporu proizvođačkim organizacijama, potporu financiranju njihovih operativnih fondova i operativnih programa, potporu opskrbi polaznika odgojno-obrazovnih ustanova voćem i povrćem te prerađevinama voća i povrća.

(6) Potpora u sektoru vina provodi se na temelju nacionalnog programa pomoći sektoru koji obuhvaća sljedeće mjere:

– promidžbu na inozemnim tržištima,

– formiranje zajedničkog kriznog fonda,

– osiguranje berbe,

– investicije u vinarije i marketing vina,

– restrukturiranje vinograda.

(7) Posebne mjere pomoći za sektor pčelarskih proizvoda uređuju se nacionalnim programom i posebnim nacionalnim mjerama pomoći u slučajevima otežanih proizvodnih uvjeta nastalih zbog prirodnih ili strukturnih razloga.

Provedbeni propisi

Članak 15.

(1) Uvjete i način provedbe mjera uređenja tržišta iz članka 8. ovoga Zakona uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, uvjete i način provedbe sustava proizvodnih ograničenja iz članka 13. ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom.

Prikupljanje podataka i izvješćivanje o cijenama poljoprivrednih proizvoda

Članak 16.

(1) Za prikupljanje podataka o cijenama i količinama poljoprivrednih proizvoda na domaćem reprezentativnom tržištu, njihovu obradu i izvješćivanje za nacionalne potrebe te izvješćivanje Europske komisije nadležan je TISUP.

(2) Dostava traženih podataka je obvezna za fizičke i pravne osobe određene pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Uvjete i način određivanja reprezentativnih tržišta poljoprivrednih proizvoda, uvjete koje moraju ispunjavati fizičke i pravne osobe koje su obvezne TISUP-u dostavljati podatke te vrstu, opseg, način, rokove i učestalost dostave podataka propisuje ministar pravilnikom.

Izrada izvješća

Članak 17.

(1) Agencija za plaćanja:

a) u području uređenja unutarnjeg tržišta priprema izvješća vezana uz tržišne intervencije i pravila koja se odnose na proizvođačke i sektorske organizacije;

b) u području trgovinskih mjera priprema izvješća o:

– broju podnesenih zahtjeva za dozvole,

– broju izdanih dozvola,

– ostvarenim i neiskorištenim količinama po zahtjevima i izdanim dozvolama,

– uvozu proizvoda koji bi mogli prouzročiti poremećaj ravnoteže tržišta,

– utvrđenim nepravilnostima i prijevarama prilikom provođenja vanjskotrgovinskih mjera.

(2) Izvješća iz stavka 1. ovoga članka Agencija za plaćanja dostavlja Ministarstvu, odnosno na zahtjev drugim državnim tijelima.

(3) Sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka i rokove dostave propisuje ministar naputkom.

Tržišni standardi i pravila za proizvodnju i stavljanje proizvoda na tržište

Članak 18.

(1) Za pojedine proizvode iz sektora voća i povrća, prerađevina voća i povrća te živog bilja mogu se propisati tržišni standardi kao uvjet za stavljanje na tržište tih proizvoda.

(2) Goveđe meso životinja starosti do 12 mjeseci, mlijeko i mliječni proizvodi, masti, jaja i meso peradi, hmelj te maslinovo ulje mogu se stavljati na tržište ukoliko udovoljavaju tržišnim standardima.

(3) Ministarstvo će ustrojiti upisnik trgovaca voćem i povrćem za proizvode koji podliježu tržišnim standardima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ministar pravilnikom propisuje:

– pravila vezana uz označavanje proizvoda,

– način provođenja kontrole i izvješćivanja o sukladnosti proizvoda s propisanim tržišnim standardima te uvjete za ovlašćivanje trgovaca za kontrolu sukladnosti proizvoda s tržišnim standardima,

– uvjete upisa i vođenja upisnika trgovaca voćem i povrćem.

(5) Ministar pravilnikom propisuje tržišne standarde iz stavka 1. i 2. ovoga članka na temelju ovoga Zakona i Zakona o hrani.

Utvrđivanje zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te enoloških postupaka

Članak 19.

(1) U sektoru vina propisuju se posebna pravila vezana uz zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, tradicionalne izraze i označavanje.

(2) U sektoru vina propisuju se posebna proizvodna pravila vezana uz enološke postupke i ograničenja te certifikate i analitička izvješća.

(3) Posebna pravila iz stavka 1. i 2. ovoga članka te uvjete i način njihove primjene propisuje ministar pravilnikom.

3. PROIZVOĐAČKE I SEKTORSKE ORGANIZACIJE

Članak 20.

(1) Ministarstvo provodi postupak priznavanja proizvođačkih organizacija osnovanih na inicijativu proizvođača u sektorima voća i povrća, maslinovog ulja i stolnih maslina, vina i hmelja.

(2) Sektorske organizacije su pravne osobe koje se mogu osnovati na inicijativu organizacija ili udruženja iz područja trgovine, proizvodnje i/ili prerade u sektorima voća i povrća, maslinovog ulja i stolnih maslina, duhana i vina.

(3) Ministarstvo provodi postupak priznavanja proizvođačkih organizacija koje ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka te koje u svom programu rada imaju najmanje jedan od sljedećih ciljeva:

– planiranje i prilagođavanje proizvodnje zahtjevima potražnje, posebno u odnosu na kvalitetu i količinu,

– koncentraciju ponude i stavljanje na tržište proizvoda koje su proizveli njihovi članovi,

– optimiziranje proizvodnih troškova i stabiliziranje proizvođačkih cijena.

(4) Ministarstvo provodi postupak priznavanja sektorskih organizacija koje ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka te koje u svom programu rada imaju najmanje jedan od sljedećih ciljeva:

– koncentracija i koordinacija ponude i marketinga proizvodnje svojih članova,

– zajedničko prilagođavanje proizvodnje i prerade zahtjevima tržišta i poboljšanje proizvoda,

– promidžba racionalizacije i poboljšanja proizvodnje i prerade,

– provođenje istraživanja metoda održive proizvodnje i razvoja tržišta.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kao prijelazni oblik do priznavanja statusa proizvođačkih organizacija, Ministarstvo provodi postupak prethodnog priznavanja proizvođačkih grupa u sektoru voća i povrća.

(6) Proizvođačke grupe iz stavka 5. ovoga članka su pravne osobe ili jasno definirani dijelovi pravnih osoba, osnovane od strane proizvođača jedne ili više vrsta proizvoda iz sektora voća i povrća, čiji su ciljevi istovjetni ciljevima proizvođačkih organizacija, a mogu im se odobriti povoljniji uvjeti potpore putem mjera za uređenje tržišta.

(7) Proizvođačke organizacije, proizvođačke grupe i sektorske organizacije mogu biti korisnici pojedinih mjera potpora za uređenje tržišta.

(8) Način i uvjete priznavanja proizvođačkih organizacija i grupa, njihovih udruženja i sektorskih organizacija, način izvješćivanja te povlačenje priznanja propisuje ministar pravilnikom.

4. TRGOVINA S DRUGIM ZEMLJAMA

Uvozne dozvole

Članak 21.

(1) U svrhu administrativnog praćenja uvoza može se propisati obveza izdavanja uvozne dozvole za uvoz proizvoda iz sljedećih sektora:

– žitarice,

– šećer,

– maslinovo ulje i stolne masline,

– konoplja,

– voće i povrće,

– goveđe meso,

– mlijeko i mliječni proizvodi,

– etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.

(2) Uvozne dozvole iz stavka 1. ovoga članka izdaje Agencija za plaćanja svakom podnositelju zahtjeva koji ispuni uvjete iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Izdavanje uvozne dozvole iz stavka 1. ovoga članka uvjetuje se polaganjem sredstva osiguranja koje jamči da će proizvodi za koje je izdana dozvola biti uvezeni za vrijeme važenja dozvole.

Izvozne dozvole

Članak 22.

(1) U svrhu administrativnog praćenja izvoza može se propisati obveza izdavanja izvozne dozvole za izvoz proizvoda iz sektora žitarica i šećera.

(2) Izvozne dozvole iz stavka 1. ovoga članka izdaje Agencija za plaćanja svakom podnositelju zahtjeva koji ispuni uvjete iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Izdavanje izvozne dozvole iz stavka 1. ovoga članka uvjetuje se polaganjem sredstva osiguranja koje jamči da će proizvodi za koje je izdana dozvola biti izvezeni za vrijeme važenja dozvole.

Carinske kvote

Članak 23.

(1) Carinske kvote za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda utvrđene međunarodnim sporazumima koje je sklopila Republika Hrvatska raspodjeljuju se primjenom jedne od sljedećih metoda:

a) raspodjela kvota prema kronološkom redu datuma prihvaćanja carinskih deklaracija,

b) razmjerno količinama koje su zatražene pri podnošenju zahtjeva,

c) uzimajući u obzir namjenu proizvoda i kriterije za ocjenu stanja na tržištu.

(2) Vlada Republike Hrvatske svake godine utvrđuje carinske kvote u okviru uredbe o carinskoj tarifi.

(3) Raspodjelu carinskih kvota za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u skladu s metodom iz stavka 1. točke a) ovoga članka obavlja Carinska uprava ministarstva nadležnog za financije (u daljnjem tekstu: Carinska uprava).

(4) Raspodjelu carinskih kvota za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u skladu s metodama iz stavka 1. točke b) i c) ovoga članka obavlja Agencija za plaćanja.

Izvozna kvota za šećer

Članak 24.

Šećer i proizvodi od šećera namijenjeni izvozu u zemlje članice Europske unije u okviru carinske kvote mogu se izvesti na temelju dozvole koju izdaje Agencija za plaćanja.

Praćenje i dostavljanje podatka o uvozu i izvozu

Članak 25.

Carinska uprava prati i nadzire ostvarenje uvoza i izvoza proizvoda po dozvolama izdanim u skladu s odredbama članka 21., 22., 23. i 24. ovoga Zakona te o tome dostavlja podatke Ministarstvu i Agenciji za plaćanje.

Provedbeni propisi

Članak 26.

(1) Postupke i uvjete za izdavanje uvoznih i izvoznih dozvola i raspodjelu izvoznih kvota propisuje pravilnikom ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.

(2) Postupke i uvjete za raspodjelu uvoznih carinskih kvota te vrstu, opseg, način, rokove i učestalost izvještavanja o uvozu i izvozu propisuje pravilnikom ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za financije.

5. POSEBNE ODREDBE ZA POJEDINE SEKTORE

Članak 27.

(1) Ministar može pravilnikom propisati:

– promocijsku pristojbu u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda koju plaćaju proizvođači u svrhu prikupljanja sredstava za promidžbu potrošnje, unapređenja tržišta i povećanja kvalitete mlijeka i mliječnih proizvoda,

– sustav registracije ugovora između proizvođača i proizvođačkih organizacija s kupcima, koji moraju udovoljavati posebnim uvjetima u sektoru hmelja.

(2) U sektoru vina ministar će pravilnikom propisati:

– uspostavu i način vođenja registra vinograda,

– prateće dokumente za proizvode iz sektora vina, kao i obvezne evidencije.

(3) U sektoru šećera ministar može pravilnikom propisati:

– minimalnu cijenu šećerne repe,

– sadržaj ugovora o proizvodnji i isporuci šećerne repe,

– pristojbu za proizvodnju,

– uvjete za povlačenje viškova šećera s tržišta

– uvjete za odobravanje tvrtki za preradu šećera.

6. ADMINISTRATIVNA KONTROLA I KONTROLA NA TERENU

Članak 28.

(1) Agencija za plaćanja odgovorna je za provedbu administrativnih kontrola i kontrola na terenu koje se provode za sve mjere uređenja tržišta propisane na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

(2) Administrativna kontrola zahtjeva za pojedine mjere uređenja tržišta obuhvaća kontrolu usklađenosti svih podnesenih zahtjeva sa zakonskim i podzakonskim propisima.

(3) Uzorak na kojem će biti provedena kontrola na terenu podnesenih zahtjeva odabire se na podlozi analize rizika i elemenata reprezentativnosti koje za svaku godinu donosi Agencija za plaćanja.

(4) Agencija za plaćanja će na temelju rezultata provedenih kontrola za svaku godinu ocijeniti učinkovitost parametara koji su korišteni pri analizi rizika u prethodnoj godini te prema potrebi unaprijediti metode analize rizika koje će biti korištene za iduću godinu.

(5) Agencija za plaćanja može na temelju pisanih akata povjeriti provedbu kontrole na terenu iz stavka 1. ovoga članka drugim tijelima te kontrolnim kućama i laboratorijima.

7. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR

Nadležnost

Članak 29.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode poljoprivredni, stočarski, vinarski, fitosanitarni i veterinarski inspektori Ministarstva te drugi inspektori nadležni prema posebnim propisima.

Ovlasti inspektora

Članak 30.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor ima pravo:

a) ulaziti i pregledavati poslovne i proizvodne prostore, objekte, zemljište, uređaje, robu, usjeve, nasade, stoku, poslovanje, dokumentaciju i druge stvari kod korisnika mjera za uređenje tržišta, odnosno drugih nadziranih subjekata,

b) zatražiti i pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet osoba koje podliježu nadzoru, kao i drugih osoba zatečenih na mjestu nadzora,

c) fotografirati ili snimiti osobe, prostore, objekte, zemljište i drugo iz točke a) ovoga stavka,

d) uzimati uzorke robe i materijala za potrebe ispitivanja bez naknade vrijednosti uzetog uzorka,

e) provoditi uvid u isprave korisnika mjera za uređenje tržišta odnosno drugih nadziranih subjekata,

f) prikupljati podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka i drugih osoba,

g) izvršiti uvid u službene evidencije i baze podataka potrebne za obavljanje nadzora,

h) obavljati i druge radnje potrebne za provedbu inspekcijskog nadzora.

(2) Pod poslovnim i proizvodnim prostorima iz stavka 1. točke a) ovoga članka smatraju se stambene, poslovne i druge prostorije te prostori u kojima korisnik mjera za uređenje tržišta odnosno drugi nadzirani subjekt obavlja djelatnost.

(3) Troškove analize uzoraka snosi korisnik mjera za uređenje tržišta, odnosno drugi nadzirani subjekt ako se utvrdi da uzorci ne odgovaraju propisanim zahtjevima. Ako uzorak odgovara propisanim zahtjevima troškovi se podmiruju iz državnog proračuna.

Dužnosti nadziranih subjekata

Članak 31.

(1) Korisnici mjera za uređenje tržišta, odnosno drugi nadzirani subjekti koji podliježu nadzoru nadležnog inspektora, dužni su mu omogućiti obavljanje nadzora, dopustiti uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju, pružiti potrebne podatke i obavijesti te osigurati uvjete za nesmetan rad.

(2) Radi osiguranja nazočnosti prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, inspektor će neposredno prije početka obavljanja nadzora izvijestiti korisnika mjera za uređenje tržišta, odnosno drugog nadziranog subjekta koji je dužan nazočiti nadzoru.

(3) Ukoliko je korisnik mjera za uređenje tržišta odnosno drugi nadzirani subjekt odsutan, inspektor će obaviti nadzor u nazočnosti djelatnika kojeg je zatekao na radu kod tog korisnika mjera za uređenje tržišta, odnosno drugog subjekta ili člana obitelji.

(4) Korisnici, odnosno drugi nadzirani subjekti iz stavka 1. ovoga članka dužni su na zahtjev nadležnog inspektora dostaviti ili pripremiti poslovnu dokumentaciju i podatke potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora u roku koji im inspektor odredi.

(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka mora biti primjeren vrsti zahtjeva.

Rješenje o otklanjanju nepravilnosti odnosno nedostataka

Članak 32.

(1) Ako nadležni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da su povrijeđene odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega čiju provedbu nadzire ima pravo i obvezu, u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega:

– rješenjem narediti da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci otklone u određenom roku, i/ili

– poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju njega.

(2) Nadležni će inspektor donijeti rješenje iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.

(3) U provedbi inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Žalba

Članak 33.

(1) Protiv rješenja inspektora Ministarstva može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba.

(2) Žalbu protiv rješenja inspektora Ministarstva rješava Povjerenstvo za žalbe čije članove imenuje ministar.

(3) Povjerenstvo čine tri člana od kojih se dva člana imenuju iz reda inspektora Ministarstva, a jedan član iz reda državnih službenika u Ministarstvu koji imaju završen sveučilišni diplomski studij pravne struke.

(4) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Provedbeni propisi

Članak 34.

Detaljan način i postupak provedbe inspekcijskog nadzora te mjere i radnje inspektora za svaku pojedinu mjeru uređenja tržišta propisuje ministar pravilnikom.

8. KAZNENE ODREDBE

Članak 35.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– postupi protivno članku 6. stavku 1. ovoga Zakona,

– stavi na tržište proizvode iz članka 18. stavka 1. i 2. ovoga Zakona koji ne udovoljavaju propisanim tržnim standardima,

– postupi protivno pravilima iz članka 19. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

– proizvođačke i sektorske organizacije ne ostvaruju program rada iz članka 20. stavka 3. i 4. ovoga Zakona,

– ne postupa sukladno pravilniku o registru vinograda i ne posjeduje propisane prateće dokumente, kao i obavezne evidencije iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, korisniku mjera za uređenje tržišta, novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 do 20.000 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kn.

Članak 36.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– postupa protivno članku 6. stavku 3. ovoga Zakona,

– postupa protivno članku 6. stavku 7. ovoga Zakona,

– postupa protivno članku 31. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, korisniku mjera za uređenje tržišta, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 18.000,00 kn.

9. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

(1) Uredbe iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Propise iz članka 6. stavka 8., članka 15. stavka 2., članka 16. stavka 3., članka 17. stavka 3., članka 18. stavka 4., članka 18. stavka 5., članka 19. stavka 3., članka 20. stavka 8. te članka 27. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Propise iz članka 26. stavka 1. te članka 26. stavka 2. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Odbor iz članka 5. ovoga Zakona ministar će imenovati u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Upisnik iz članka 18. stavka 3. ovoga Zakona Ministarstvo će ustrojiti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 38.

(1) Do stupanja na snagu propisa iz članka 37. stavka 1. do 3. ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći propisi doneseni na temelju Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 66/01. i 83/02.):

– Uredba o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredno-prehrambene proizvode podrijetlom iz zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije i zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila Ugovor o slobodnoj trgovini i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (»Narodne novine«, br. 55/04., 146/04. i 138/05.),

– Uredba o raspodjeli kvote za izvoz šećera i proizvoda od šećera podrijetlom iz Republike Hrvatske u Europsku uniju (»Narodne novine«, br. 4/07.),

– Uredba o tržnom redu za žitarice (»Narodne novine«, br. 75/08., 80/08., 114/08. i 125/08.).

(2) Sufinanciranje prerade mlijeka u trajne proizvode te njihovo skladištenje dovršit će se prema Odluci Vlade Republike Hrvatske, klasa: 320-15/09-02/01, urbroj: 5030116-09-1, od 28. svibnja 2009. godine.

(3) Sufinanciranje troškova prodaje/otkupa jabuka za industrijsku preradu dovršit će se prema Zaključku Vlade Republike Hrvatske, klasa: 332-01/09-02/03, urbroj: 5030116-09-1, od 20. kolovoza 2009. godine.

(4) Sufinanciranje troškova otkupa maslinovog ulja dovršit će se prema Zaključku Vlade Republike Hrvatske, klasa: 332-01/09-02/04, urbroj: 5030125-09-2, od 22. listopada 2009. godine.

Članak 39.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 320-01/09-01/05 Zagreb, 2. prosinca 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.

DODATAK

ŽITARICE

ŠEĆER

HMELJ

MASLINOVO ULJE I STOLNE MASLINE

VOĆE I POVRĆE

PRERAĐEVINE OD VOĆA I POVRĆA

VINO

ŽIVO BILJE I CVIJEĆE

Što se tiče živog drveća i drugih biljaka, lukovica, korijenja, rezanog cvijeća i ukrasnog lišća, ovaj Zakon obuhvaća sve proizvode iz poglavlja 6. Carinske tarife.

GOVEĐE MESO

SVINJSKO MESO

OVČJE I KOZJE MESO

MESO PERADI

JAJA

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

PROIZVODI PČELARSTVA

OSTALI PROIZVODI