Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

PRESTALO VAŽITI, ALI VIDI OVDJE!
Ovaj propis je izmijenjen izmjenama objavljenim u NN 31/1636/16
NN 136/15 od 18.12.2015. Odluka o postupcima namire za sporedne sustave

 

HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 120. stavka 1. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 133/2009. i 136/2012.) i članka 42. stavka 3. točke 13. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) Savjet Hrvatske narodne banke donosi

 

ODLUKU O POSTUPCIMA NAMIRE ZA SPOREDNE SUSTAVE

Članak 1.

Pravna podloga i predmet

(1) Hrvatska narodna banka je ugovorna strana u Sporazumu o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) te je prema tom sporazumu prihvatila Smjernicu Europske središnje banke ESB/2012/27 od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) kako je posljednji put mijenjana Smjernicom Europske središnje banke ESB/2015/15 od 2. travnja 2015.

(2) U skladu sa Smjernicom iz stavka 1. ovog članka ovom se Odlukom uređuju postupci namire za sporedne sustave.

(3) Ova Odluka predstavlja opće uvjete za postupke namire za sporedne sustave.

(4) Ova Odluka zajedno s Odlukom o uvjetima za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2-HR i njezinim dodacima, Odlukom o dodatnim i izmijenjenim uvjetima za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2-HR upotrebom internetskog pristupa i njezinim dodacima i Odlukom o uvjetima za otvaranje i funkcioniranje namjenskog gotovinskog računa u sustavu TARGET2-HR i njezinim dodacima predstavlja Pravila rada sustava TARGET2-HR.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Odluke, osim onih iz članka 3. Odluke o uvjetima za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2-HR, primjenjuju se i sljedeće definicije:

(1) »banka namire« znači sudionik čiji se PM račun ili podračun upotrebljava za namiru instrukcija za plaćanje sporednog sustava;

(2) »duga pozicija« znači imati potraživanje za vrijeme namire instrukcija za plaćanje sporednog sustava;

(3) »gotovinska namira« znači namira novčanica i kovanica;

(4) »ICM poruka« znači informacije koje su istodobno dostupne svim skupinama ili izabranoj skupini imatelja PM računa u sustavu TARGET2 preko ICM-a;

(5) »informacijski i kontrolni modul (ICM)« znači modul SSP-a koji omogućuje imateljima PM računa dobivanje online informacija, dostavljanje naloga za prijenos likvidnosti, upravljanje likvidnošću i iniciranje naloga za plaćanje u izvanrednim situacijama;

(6) »instrukcija za odobrenje« znači instrukcija za plaćanje koju je dostavio sporedni sustav i koja je naslovljena na ASCB radi terećenja jednog od računa koji sporedni sustav ima i/ili vodi u PM-u i radi odobrenja PM računa ili podračuna banke namire za iznos određen u instrukciji;

(7) »instrukcija za plaćanje« ili »instrukcija za plaćanje sporednog sustava« znači instrukcija za odobrenje ili instrukcija za terećenje;

(8) »instrukcija za terećenje« znači instrukcija za plaćanje koja je naslovljena na SCB i koju je dostavio sporedni sustav radi terećenja PM računa ili podračuna banke namire za iznos naveden u instrukciji, na temelju ovlaštenja za terećenje, i radi odobrenja bilo kojeg računa sporednog sustava u PM-u ili PM računa ili podračuna druge banke namire;

(9) »internetski pristup« znači da se sudionik odlučio za PM račun kojemu se može pristupiti samo preko interneta i da sudionik dostavlja platne poruke ili kontrolne poruke sustavu TARGET2 preko interneta;

(10) »kratka pozicija« znači biti dužan novac za vrijeme namire instrukcija za plaćanje sporednog sustava;

(11) »međusistemska namira« znači namira instrukcija za terećenje u realnom vremenu na temelju koje se izvršavaju plaćanja od jedne banke namire jednog sporednog sustava, upotrebljavajući postupak namire 6, prema banci namire drugog sporednog sustava upotrebljavajući postupak namire 6;

(12) »modul (upravljanja) statičkim podacima« znači modul SSP-a u kojemu se prikupljaju i snimaju statički podaci;

(13) »ovlaštenje za terećenje« znači odobrenje banke namire u obliku kako je dan na obrascima središnjih banaka za prikupljanje statičkih podataka naslovljenima na njegov sporedni sustav i SCB, kojima se ovlašćuje sporedni sustav za dostavu instrukcija za terećenje, i daje uputa SCB-u da na temelju instrukcija za terećenje tereti PM račun ili podračun banke namire;

(14) »središnja banka namire (SCB)« znači SB koji vodi PM račun banke namire;

(15) »središnja banka sporednog sustava (ASCB)« znači SB s kojim relevantni sporedni sustav ima dvostrani sporazum o namiri instrukcija za plaćanje sporednog sustava u PM-u i

(16) »sučelje za sudionike (PI)« znači tehnički uređaj koji omogućava izravnim sudionicima dostavljanje i namiru naloga za plaćanje preko usluga ponuđenih u PM-u.

Članak 3.

Uloga središnjih banaka namire

Svaki SB djeluje kao SCB u odnosu na sve banke namire za koje vodi PM račun.

Članak 4.

Upravljanje odnosom između središnjih banaka, sporednih sustava i banaka namire

(1) Središnje banke sporednih sustava moraju osigurati da im sporedni sustavi s kojima imaju dvostrane sporazume stave na raspolaganje popis banaka namire koji sadrži pojedinosti o PM računu banaka namire, koje ASCB pohranjuje u modulu (upravljanja) statičkih podataka SSP-a. Svaki sporedni sustav može pristupiti popisu svojih odnosnih banaka namire preko ICM-a.

(2) Središnje banke sporednih sustava moraju osigurati da ih sporedni sustavi s kojima imaju dvostrane sporazume obavijeste bez odgode o svim promjenama u vezi s popisom banaka namire. Središnje banke sporednih sustava obavješćuju odgovarajućeg SCB-a o svim takvim promjenama preko ICM poruke.

(3) Središnje banke sporednih sustava moraju osigurati da sporedni sustavi s kojima imaju dvostrane sporazume prikupe ovlaštenja za terećenje i druge relevantne dokumente od njihovih banaka namire i dostave ih ASCB-u. Ti dokumenti moraju biti na engleskom i/ili relevantnim nacionalnim jezicima ASCB-a. Ako nacionalni jezici ASCB-a nisu identični nacionalnim jezicima SCB-a, potrebni su dokumenti samo na engleskom ili i na engleskom i na relevantnim nacionalnim jezicima ASCB-a. U slučaju sporednih sustava koji namiruju preko sustava TARGET2-ECB dokumenti su na engleskom jeziku.

(4) Ako je banka namire sudionik u relevantnoj ASCB-ovoj komponenti sustava TARGET2, ASCB provjerava valjanost ovlaštenja za terećenje koje je dala banka namire i obavlja potrebne unose u modul (upravljanja) statičkim podacima. Ako banka namire nije sudionik u relevantnoj ASCB-ovoj komponenti sustava TARGET2, ASCB prosljeđuje ovlaštenje za terećenje (ili njegov elektronički primjerak ako se tako sporazumiju ASCB i SCB) odgovarajućim središnjim bankama namire na provjeru njegove valjanosti. Središnje banke namire obavljaju takvu provjeru i obavješćuju odgovarajućeg ASCB-a o ishodu provjere u roku od pet radnih dana nakon primitka tog zahtjeva. Nakon provjere ASCB ažurira popis banaka namire u ICM-u.

(5) Provjera, koju je poduzeo ASCB, bez utjecaja je na odgovornost sporednih sustava da ograniče instrukcije za plaćanje na popis banaka namire iz stavka 1. ovog članka.

(6) Ako nisu ista osoba, središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire razmjenjuju informacije u vezi sa svim bitnim događajima za vrijeme postupka namire.

(7) Središnje banke sporednih sustava moraju osigurati da sporedni sustavi s kojima imaju dvostrane sporazume daju ime i BIC sporednog sustava kod kojeg namjeravaju provesti međusistemsku namiru i datum od kojeg međusistemska namira kod određenog sporednog sustava treba početi ili prestati. Ove se informacije snimaju u modul (upravljanja) statičkim podacima.

Članak 5.

Iniciranje instrukcija za plaćanje preko ASI-ja

(1) Sve instrukcije za plaćanje koje sporedni sustav dostavi preko ASI-ja moraju biti u obliku XML poruka.

(2) Sve instrukcije za plaćanje koje sporedni sustav dostavi preko ASI-ja smatraju se »vrlo hitnima« i namiruju se u skladu s odredbama Odluke o uvjetima za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2-HR.

(3) Instrukcija za plaćanje smatra se prihvaćenom ako je:

(a) instrukcija za plaćanje u skladu s pravilima koja utvrđuje pružatelj mrežnih usluga sustavu TARGET2,

(b) instrukcija za plaćanje u skladu s pravilima i uvjetima formatiranja ASCB-ove komponente sustava TARGET2,

(c) banka namire na popisu banaka namire iz članka 4. stavka 1.,

(d) u slučaju međusistemske namire, relevantni sporedni sustav na popisu sporednih sustava s kojima se međusistemska namira može provesti i

(e) u slučaju privremenog isključenja banke namire iz sudjelovanja u sustavu TARGET2 pribavljen izričit pristanak SCB-a isključene banke namire.

Članak 6.

Unos instrukcija za plaćanje u sustav i njihova neopozivost

(1) Instrukcije za odobrenje uzimaju se prihvaćenima u relevantnu komponentu sustava TARGET2 u trenutku i neopozivima od trenutka kada ih je prihvatio ASCB. Instrukcije za terećenje smatraju se prihvaćenima u relevantnu komponentu sustava TARGET2 u trenutku i neopozivima od trenutka kada ih je prihvatio SCB.

(2) Primjena stavka 1. ovog članka nema učinak ni na jedno pravilo sporednog sustava koje propisuje trenutak prihvata u sporedni sustav i/ili neopozivost naloga za prijenos dostavljenih tom sporednom sustavu u trenutku ranijem od trenutka prihvata odnosne instrukcije za plaćanje u relevantnu komponentu sustava TARGET2.

Članak 7.

Postupci namire

(1) Ako sporedni sustav zahtijeva upotrebu postupka namire, odnosni ASCB nudi jedan ili više postupaka namire utvrđenih u nastavku:

(a) postupak namire 1 (prijenos likvidnosti),

(b) postupak namire 2 (namira u realnom vremenu),

(c) postupak namire 3 (dvostrana namira),

(d) postupak namire 4 (standardna višestrana namira),

(e) postupak namire 5 (istodobna višestrana namira) i

(f) postupak namire 6 (namjenska likvidnost i međusistemska namira).

(2) Središnje banke namire podržavaju namiru instrukcija za plaćanje sporednih sustava u skladu s izborom postupaka namire iz stavka 1. ovog članka putem, među ostalim, namire instrukcija za plaćanje na PM računima i podračunima banaka namire.

(3) Daljnje pojedinosti u vezi s postupcima namire iz stavka 1. ovog članka sadržane su u člancima od 10. do 15. ove Odluke.

Članak 8.

Nepostojanje obveze otvaranja PM računa

Sporedni sustavi nisu obvezni postati izravni sudionici u komponenti sustava TARGET2 ili voditi PM račun kada upotrebljavaju ASI.

Članak 9.

Računi za podršku postupcima namire

(1) Osim PM računa, sljedeće vrste računa mogu se otvoriti u PM-u i upotrebljavati od strane središnjih banaka sporednih sustava, sporednih sustava i banaka namire za postupke namire iz članka 7. stavka 1. ove Odluke:

(a) tehnički računi,

(b) zrcalni računi,

(c) računi jamstvenog fonda i

(d) podračuni.

(2) Kada ASCB nudi postupak namire 4, 5 ili 6 za povezane modele (engl. interfaced models), on otvara tehnički račun u svojoj komponenti sustava TARGET2 za odnosne sporedne sustave. Takve račune ASCB može ponuditi kao mogućnost za postupke namire 2 i 3. Posebni tehnički računi otvaraju se u vezi s postupcima namire 4 i 5. Stanje na tehničkim računima mora biti nula ili pozitivno na kraju postupka namire relevantnog sporednog sustava i stanje na kraju dana mora biti nula. Tehnički računi identificiraju se putem BIC-a relevantnoga sporednog sustava.

(3) Kada nudi postupke namire od 1 do 6 za integrirane modele, ASCB mora, a kada nudi postupak namire 3 ili 6 za povezane modele, ASCB može otvoriti zrcalne račune u svojoj komponenti sustava TARGET2. Zrcalni računi specifični su PM računi koje ASCB vodi u svojoj komponenti sustava TARGET2 radi upotrebe od strane sporednih sustava. Zrcalni računi identificiraju se putem BIC-a relevantnog ASCB-a.

(4) Kada nudi postupak namire 4 ili 5, ASCB može otvoriti račun jamstvenog fonda u svojoj komponenti sustava TARGET2 za sporedne sustave. Stanja na tim računima upotrebljavaju se za namiru instrukcija za plaćanje sporednih sustava u slučaju da ne postoji dostupna likvidnost na PM računu banke namire. Imatelji računa jamstvenog fonda mogu biti središnje banke sporednih sustava, sporedni sustavi i jamci. Računi jamstvenog fonda identificiraju se putem BIC-a relevantnog imatelja računa.

(5) Kada ASCB nudi postupak namire 6 za povezane modele, središnje banke namire otvaraju jedan ili više podračuna u svojim komponentama sustava TARGET2 za banke namire, koji se upotrebljavaju za namjenjivanje likvidnosti, i, ako je relevantno, međusistemsku namiru. Podračuni identificiraju se BIC-om PM računa na koji se odnose u kombinaciji s brojem računa koji je specifičan za relevantni podračun. Broj računa sastoji se od koda zemlje plus do 32 znaka (ovisno o strukturi računa odgovarajuće nacionalne banke).

(6) Računi iz stavka 1. ovog članka ne objavljuju se u imeniku sustava TARGET2. Ako imatelj PM računa zatraži, relevantni izvaci iz računa (MT 940 i MT 950) za sve takve račune mogu se dostaviti imatelju računa na kraju svakoga radnog dana.

(7) Podrobna pravila o otvaranju vrsta računa navedenih u ovom stavku i o njihovoj upotrebi kod podrške postupcima namire mogu se nadalje utvrditi u dvostranim sporazumima između sporednih sustava i središnjih banaka sporednih sustava.

Članak 10.

Postupak namire 1 – prijenos likvidnosti

(1) Kada nude postupak namire 1, središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire podržavaju prijenos likvidnosti sa zrcalnog računa na PM račun banke namire preko ASI-ja. Prijenos likvidnosti može inicirati sporedni sustav ili ASCB koji djeluje u ime sporednog sustava.

(2) Postupak namire 1 upotrebljava se samo za integrirane modele kod kojih relevantni sporedni sustav mora upotrijebiti zrcalni račun, prvo radi prikupljanja potrebne likvidnosti koju je namijenila njegova banka namire i, drugo, radi prijenosa te likvidnosti natrag na PM račun banke namire.

(3) Središnje banke sporednih sustava mogu ponuditi namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje sporedni sustav, kako je navedeno u članku 16. stavcima 2. i 3. ove Odluke.

(4) Banke namire i sporedni sustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Sporedni sustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire. Ako sporedni sustav inicira prijenos likvidnosti sa zrcalnog računa na PM račun banke namire, banke namire koje pristupaju sustavu TARGET2 preko pružatelja mrežnih usluga sustavu TARGET2 moraju biti obaviještene o odobrenju SWIFT porukom MT 202. Imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

Članak 11.

Postupak namire 2 – namira u realnom vremenu

(1) Kada nude postupak namire 2, središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire podržavaju namiru gotovinske strane transakcija sporednih sustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane sporednih sustava na pojedinačnoj osnovi, a ne u skupinama. Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s odredbama Odluke o uvjetima za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2-HR, odnosni SCB obavješćuje banku namire preko ICM poruke.

(2) Postupak namire 2 može se također ponuditi sporednom sustavu radi namire višestranih stanja i u tim slučajevima ASCB otvara tehnički račun za taj sporedni sustav. Nadalje, ASCB ne smije nuditi sporednom sustavu uslugu pravilnog upravljanja redoslijedom ulaznih i izlaznih plaćanja kako se može zahtijevati za takvu višestranu namiru. Sam sporedni sustav preuzima odgovornost za potrebno utvrđivanje redoslijeda.

(3) ASCB može ponuditi namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje sporedni sustav, kako je navedeno u članku 16. stavcima 2. i 3. ove Odluke.

(4) Banke namire i sporedni sustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Sporedni sustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire putem poruke na ICM-u. Ako zatraže, banke namire koje pristupaju sustavu TARGET2 preko pružatelja mrežnih usluga sustavu TARGET2 moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri SWIFT porukom MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

Članak 12.

Postupak namire 3 – dvostrana namira

(1) Kada nude postupak namire 3, središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire podržavaju namiru gotovinske strane transakcija sporednih sustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane sporednih sustava u skupinama. Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s odredbama Odluke o uvjetima za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2-HR, odnosni SCB obavješćuje tu banku namire preko ICM poruke.

(2) Postupak namire 3 može se također ponuditi sporednom sustavu radi namire višestranih stanja. Članak 11. stavak 2. ove Odluke primjenjuje se na odgovarajući način uz sljedeće izmjene:

(a) instrukcije za plaćanje: i. kojima se terete PM računi banaka namire s kratkom pozicijom i odobrava tehnički račun sporednog sustava i ii. kojima se tereti tehnički račun sporednog sustava i odobravaju PM računi banaka namire s dugom pozicijom dostavljaju se u odvojenim datotekama i

(b) PM računi banke namire s dugom pozicijom odobravaju se tek nakon terećenja PM računa banaka namire s kratkom pozicijom.

(3) U slučaju neuspjeha višestrane namire (na primjer, zato što sve naplate s računa banaka namire s kratkom pozicijom nisu uspješne), sporedni sustav dostavlja instrukcije radi poništavanja već namirenih transakcija terećenja.

(4) Središnje banke sporednih sustava mogu ponuditi:

(a) namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje sporedni sustav, kako je navedeno u članku 16. stavku 3. ove Odluke i/ili

(b) funkcionalnost »informacijskog razdoblja«, kako je navedeno u članku 16. stavku 1. ove Odluke.

(5) Banke namire i sporedni sustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Sporedni sustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire ovisno o izabranoj mogućnosti – jedna ili opća obavijest. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

Članak 13.

Postupak namire 4 – standardna višestrana namira

(1) Kada nude postupak namire 4, središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire podržavaju namiru višestranih gotovinskih stanja transakcija sporednog sustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane sporednog sustava u skupinama. Središnje banke sporednih sustava otvaraju poseban tehnički račun za taj sporedni sustav.

(2) Središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire osiguravaju potrebno utvrđivanje redoslijeda instrukcija za plaćanje. One će uknjižiti samo odobrenja, ako sva terećenja budu uspješno naplaćena. Instrukcije za plaćanje: (a) kojima se terete računi banaka namire s kratkom pozicijom i odobrava tehnički račun sporednog sustava i (b) kojima se odobravaju računi banaka namire s dugom pozicijom i tereti tehnički račun sporednog sustava dostavljaju se u jednoj datoteci.

(3) Najprije se namiruju instrukcije za plaćanje kojima se tereti PM račun banaka namire s kratkom pozicijom i odobrava tehnički račun sporednog sustava; tek nakon namire svih tih instrukcija za plaćanje (uključujući moguće financiranje tehničkog računa od strane mehanizma jamstvenog fonda) odobravaju se PM računi banaka namire s dugom pozicijom.

(4) Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s odredbama Odluke o uvjetima za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2-HR, središnje banke namire obavješćuju tu banku namire preko ICM poruke.

(5) Ako banka namire s kratkom pozicijom nema dovoljno sredstava na svojem PM računu, ASCB aktivira mehanizam jamstvenog fonda, ako je tako predviđeno dvostranim sporazumom između ASCB-a i sporednog sustava.

(6) Ako nije predviđen mehanizam jamstvenog fonda i cijela namira ne uspije, uzima se da su središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire dobile uputu za vraćanje svih instrukcija za plaćanje u datoteci te da će poništiti instrukcije za plaćanje koje su bile namirene.

(7) Središnje banke sporednih sustava obavješćuju banke namire o neuspjehu namire preko ICM poruke.

(8) Središnje banke sporednih sustava mogu ponuditi:

(a) namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje sporedni sustav, kako je navedeno u članku 16. stavku 3. ove Odluke,

(b) funkcionalnost »informacijskog razdoblja«, kako je navedeno u članku 16. stavku 1. ove Odluke i

(c) mehanizam jamstvenog fonda, kako je naveden u članku 16. stavku 4. ove Odluke.

(9) Banke namire i sporedni sustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Sporedni sustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

Članak 14.

Postupak namire 5 – istodobna višestrana namira

(1) Kada nude postupak namire 5, središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire podržavaju namiru višestranih gotovinskih stanja transakcija sporednih sustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane sporednih sustava. Radi namire relevantnih instrukcija za plaćanje upotrebljava se algoritam 4 (vidi Dodatak I. (Tehničke specifikacije za obradu naloga za plaćanje) Odluci o uvjetima za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2-HR). Za razliku od postupka namire 4, postupak namire 5 funkcionira na osnovi »sve ili ništa«. U tom postupku terećenje PM računa banaka namire s kratkom pozicijom i odobrenje PM računa banaka namire s dugom pozicijom odvija se istodobno (a ne uzastopno kao u postupku namire 4). Članak 13. ove Odluke primjenjuje se na odgovarajući način uz sljedeće izmjene: ako se jedna ili više instrukcija za plaćanje ne može namiriti, sve instrukcije za plaćanje stavljaju se na čekanje u red i algoritam 4 kako je opisan u članku 17. stavku 1. ove Odluke ponavlja se kako bi se namirile instrukcije za plaćanje sporednih sustava koje čekaju u redu.

(2) Središnje banke sporednih sustava mogu ponuditi:

(a) namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje sporedni sustav, kako je navedeno u članku 16. stavku 3. ove Odluke,

(b) funkcionalnost »informacijskog razdoblja«, kako je navedeno u članku 16. stavku 1. ove Odluke i

(c) mehanizam jamstvenog fonda, kako je naveden u članku 16. stavku 4. ove Odluke.

(3) Banke namire i sporedni sustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Sporedni sustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

(4) Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s uvjetima SCB-a za otvaranje i funkcioniranje PM računa u njegovoj komponenti sustava TARGET2, odnosni SCB obavješćuju banke namire preko ICM poruke.

Članak 15.

Postupak namire 6 – namjenska likvidnost i međusistemska namira

(1) Postupak namire 6 može se upotrijebiti za povezane i integrirane modele, kako je opisano u stavcima od 4. do 13. i od 14. do 18. ovog članka. U slučaju integriranog modela relevantni sporedni sustav mora upotrijebiti zrcalni račun za prikupljanje potrebne likvidnosti koju su izdvojile njegove banke namire. U slučaju povezanog modela banka namire mora otvoriti najmanje jedan podračun u odnosu na određeni sporedni sustav.

(2) Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910, a imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u o odobrenju i terećenju njihovih PM računa i, ako je to primjenjivo, njihovih podračuna.

(3) Kada nude međusistemsku namiru prema postupku namire 6, središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire podržavaju međusistemsku namiru plaćanja, ako su je inicirali relevantni sporedni sustavi. Sporedni sustav može inicirati međusistemsku namiru samo za vrijeme njegova ciklusa obrade, a postupak namire 6 mora se izvoditi u sporednom sustavu koji prima instrukciju za plaćanje. Međusistemska namira nudi se za dnevnu i noćnu obradu prema postupku namire 6. Mogućnost izvršenja međusistemske namire između dva pojedinačna sporedna sustava snima se u modulu (upravljanja) statičkim podacima.

(A) Povezani model

(4) Kada nude postupak namire 6, središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire podržavaju namiru dvostranih i/ili višestranih gotovinskih stanja transakcija sporednog sustava tako da:

(a) omogućavaju banci namire da unaprijed financira moguće obveze iz namire putem prijenosa likvidnosti s njezinog PM računa na njezin podračun (u nastavku teksta: »namjenska likvidnost«) prije obrade sporednog sustava i

(b) namiruju instrukcije za plaćanje sporednog sustava po dovršetku obrade sporednog sustava: kod banaka namire s kratkom pozicijom terećenjem njihovih podračuna (unutar ograničenja sredstava na tom računu) i odobrenjem tehničkog računa sporednog sustava te kod banaka namire s dugom pozicijom odobrenjem njihovih podračuna i terećenjem tehničkog računa sporednog sustava.

(5) Kada nude postupak namire 6:

(a) središnje banke namire otvaraju najmanje jedan podračun u vezi s pojedinim sporednim sustavom za svaku banku namire i

(b) ASCB otvara tehnički račun za sporedni sustav radi: i. odobrenja sredstava prikupljenih s podračuna banaka namire s kratkom pozicijom i ii. terećenja sredstava kod odobrenja namjenskih podračuna banaka namire s dugom pozicijom.

(6) Postupak namire 6 nudi se za dnevnu obradu i noćne operacije sporednog sustava. U posljednjem slučaju novi radni dan počinje odmah nakon ispunjavanja zahtjeva u odnosu na minimalne obvezne pričuve; sva kasnija terećenja ili odobrenja na relevantnim računima imaju datum valute novog radnog dana.

(7) Prema postupku namire 6 i s obzirom na namjenjivanje likvidnosti središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire nude sljedeće vrste usluga prijenosa likvidnosti na podračune i s njih:

(a) trajni nalozi koje banke namire mogu dostaviti ili izmijeniti u svako doba za vrijeme radnog dana preko ICM-a (kada je dostupan); trajni nalozi dostavljeni nakon slanja poruke »početak postupka« na određeni radni dan vrijede samo za sljedeći radni dan; ako postoji više trajnih naloga za odobrenje različitih podračuna, oni se namiruju s obzirom na njihov iznos, počevši od najvišeg; za vrijeme noćnih operacija sporednog sustava, ako postoje trajni nalozi za koje nema dovoljno sredstava na PM računu, takvi se nalozi namiruju na temelju razmjernog smanjenja svih naloga,

(b) tekući nalozi koje mogu dostaviti samo banka namire (preko ICM-a) ili relevantni sporedni sustav preko XML poruke za vrijeme izvođenja postupka namire 6 (identificiranog vremenskim razmakom od poruke »početak postupka« do poruke »kraj postupka«) i koji će biti namireni sve dok ciklus obrade sporednog sustava nije još počeo; ako postoji tekući nalog koji je dostavio sporedni sustav za koji ne postoje dostatna sredstva na PM računu, takav se nalog djelomično namiruje i

(c) SWIFT nalozi dani preko poruke MT 202 ili putem automatskog raspoređivanja u MT 202 iz zaslona za imatelje PM računa koji se koriste internetskim pristupom mogu se dostaviti samo za vrijeme izvođenja postupka namire 6 i samo za vrijeme dnevne obrade. Takvi se nalozi namiruju odmah.

(8) Postupak namire 6 počinje porukom »početak postupka« i završava porukom »kraj postupka«, pri čemu obje poruke šalje sporedni sustav. Međutim, kod noćnih operacija sporednog sustava poruku »početak postupka« šalje ASCB. Poruka »početak postupka« aktivira namiru trajnih naloga za prijenos likvidnosti na podračune. Poruka »kraj postupka« dovodi do automatskog povratnog prijenosa likvidnosti s podračuna na PM račun.

(9) Prema postupku namire 6 namjenska likvidnost na podračunima blokirana je sve dok se izvodi ciklus obrade sporednog sustava (počinje porukom »početak ciklusa« i završava porukom »kraj ciklusa«, pri čemu obje poruke šalje sporedni sustav) i nakon toga odblokirana. Blokirano stanje može se promijeniti za vrijeme ciklusa obrade zbog međusistemske namire plaćanja ili ako banka namire prenese likvidnost sa svog PM računa. ASCB obavješćuje sporedni sustav o smanjenju ili povećanju likvidnosti na podračunu zbog međusistemske namire plaćanja. Ako sporedni sustav zatraži, ASCB ga mora obavijestiti o povećanoj likvidnosti na podračunu zbog prijenosa likvidnosti od strane banke namire.

(10) Unutar svakog ciklusa obrade sporednog sustava instrukcije za plaćanje namiruju se iz namjenske likvidnosti, pri čemu se kao pravilo upotrebljava algoritam 5 (kako je navedeno u Dodatku I. (Tehničke specifikacije za obradu naloga za plaćanje) Odluci o uvjetima za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2-HR).

(11) Sa svakim ciklusom obrade sporednog sustava namjenska likvidnost banke namire može se povećati odobrenjem određenih ulaznih plaćanja izravno na njezine podračune, tj. kuponi i unovčena plaćanja. U tim slučajevima likvidnost se najprije odobrava na tehnički račun, a zatim se tereti s tog računa prije odobravanja likvidnosti na podračun (ili PM račun).

(12) Međusistemsku namiru između dva povezana sporedna sustava može inicirati samo sporedni sustav (ili u njegovo ime njegov ASCB) čiji sudionik ima podračun koji se tereti. Instrukcija za plaćanje namirena je terećenjem iznosa navedenog u instrukciji za plaćanje s podračuna sudionika sporednog sustava koji inicira instrukciju za plaćanje i odobrenjem podračuna sudionika drugog sporednog sustava.

Sporedni sustav koji inicira instrukciju za plaćanje i drugi sporedni sustav moraju biti obaviješteni o dovršetku namire. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

(13) Sporedni sustav koji upotrebljava povezani model (ili u njegove ime njegov ASCB) može inicirati međusistemsku namiru sa sporednim sustavom koji upotrebljava povezani model na sporedni sustav koji upotrebljava integrirani model. Instrukcija za plaćanje namiruje se terećenjem iznosa navedenog u instrukciji za plaćanje s podračuna sudionika sporednog sustava koji upotrebljava povezani model i odobrenjem zrcalnog računa koji upotrebljava sporedni sustav, koji upotrebljava integrirani model. Sporedni sustav koji upotrebljava integrirani model, a čiji će zrcalni račun biti odobren, ne može inicirati instrukciju za plaćanje.

Sporedni sustav koji inicira instrukciju za plaćanje i drugi sporedni sustav moraju biti obaviješteni o dovršetku namire. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

(B) Integrirani model

(14) Kada nude postupak namire 6 za integrirane modele, središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire podržavaju takvu namiru. U slučaju da se postupak namire 6 upotrebljava za integrirani model za vrijeme dnevne obrade, nudi se samo ograničena funkcionalnost.

(15) Pod postupkom namire 6 i u vezi s integriranim modelom središnje banke sporednih sustava i središnje banke namire nude sljedeće usluge prijenosa likvidnosti na zrcalni račun:

(a) trajni nalozi (za dnevnu obradu i noćne operacije sporednog sustava) koje banke namire mogu dostaviti ili izmijeniti u svako doba za vrijeme radnog dana preko ICM-a (kada je dostupan); trajni nalozi dostavljeni nakon slanja poruke »početak postupka« na određeni radni dan važe samo za sljedeći radni dan; ako postoji više trajnih naloga, namiruju se s obzirom na njihov iznos, počevši od najvišeg; trajni nalog za dnevnu obradu koji nije pokriven odbit će se; za vrijeme noćnih operacija sporednog sustava, ako postoje trajni nalozi za koje nema dovoljno sredstava na PM računu, takvi se nalozi namiruju na temelju razmjernog smanjenja svih naloga,

(b) tekući nalozi koje može dostaviti samo banka namire (preko ICM-a) ili relevantni sporedni sustav preko XML poruke za vrijeme izvođenja postupka namire 6 (identificiran vremenskim razmakom od poruke »početak postupka« do poruke »kraj postupka«) i koji će biti namireni dok ciklus obrade sporedni sustava nije još počeo; ako postoji tekući nalog za koji ne postoje dostatna sredstva na PM računu, takav se nalog djelomično namiruje i

(c) nalozi dani preko SWIFT poruke MT 202 mogu se dostaviti samo za vrijeme dnevne obrade. Takvi se nalozi namiruju odmah.

(16) Pravila o porukama »početak postupka« i »kraj postupka« kao i o početku i kraju ciklusa za povezani model primjenjuju se na odgovarajući način.

(17) Međusistemsku namiru između dva sporedna sustava koji upotrebljavaju integrirani model može inicirati samo sporedni sustav (ili u njegovo ime ASCB) čije se zrcalni račun tereti. Instrukcija za plaćanje namiruje se terećenjem iznosa navedenog u instrukciji za plaćanje sa zrcalnog računa koji upotrebljava sporedni sustav koji inicira instrukciju za plaćanje i odobravanjem zrcalnog računa koji upotrebljava drugi sporedni sustav. Sporedni sustav čiji će zrcalni račun biti odobren, ne može inicirati instrukciju za plaćanje.

Sporedni sustav koji inicira instrukciju za plaćanje i drugi sporedni sustav moraju biti obaviješteni o dovršetku namire. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

(18) Sporedni sustav koji upotrebljava integrirani model (ili u njegovo ime ASCB) može inicirati međusistemsku namiru sa sporednim sustavom koji upotrebljava integrirani model na sporedni sustav koji upotrebljava povezani model. Instrukcija za plaćanje namiruje se terećenjem iznosa navedenog u instrukciji za plaćanje sa zrcalnog računa koji upotrebljava sporedni sustav koji upotrebljava integrirani model i odobravanjem podračuna sudionika drugog sporednog sustava. Sporedni sustav koji upotrebljava povezani model, a čiji sudionik ima podračun koji će biti odobren, ne može inicirati instrukciju za plaćanje.

Sporedni sustav koji inicira instrukciju za plaćanje i drugi sporedni sustav moraju biti obaviješteni o dovršetku namire. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Imatelji PM računa koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

Članak 16.

Opcionalni povezani mehanizmi

(1) Središnje banke sporednih sustava mogu ponuditi opcionalni povezani mehanizam »informacijsko razdoblje« za postupke namire 3, 4 i 5. Ako je sporedni sustav (ili u njegovo ime njegov ASCB) odredio opcionalno »informacijsko razdoblje«, banka namire prima ICM poruku s naznakom vremena do kojeg banka namire može zahtijevati poništavanje relevantne instrukcije za plaćanje. Takav zahtjev SCB uzima u obzir samo ako ga je dostavio i odobrio sporedni sustav. Namira može početi ako SCB ne primi takav zahtjev do isteka »informacijskog razdoblja«. Nakon što SCB primi taj zahtjev unutar »informacijskog razdoblja«:

(a) ako je postupak namire 3 upotrijebljen za dvostranu namiru, relevantna instrukcija za plaćanje poništava se i

(b) ako je postupak namire 3 upotrijebljen za namiru višestranih stanja ili ako u postupku namire 4 namira u cijelosti ne uspije, sve instrukcije za plaćanje u datoteci poništavaju se i sve banke namire i sporedni sustav obavješćuju se preko ICM poruke.

(2) Ako sporedni sustav pošalje instrukcije za namiru prije planiranog vremena namire (»od«), instrukcije se pohranjuju dok ne nastupi planirano vrijeme. U tom se slučaju instrukcije za plaćanje dostavljaju u ulaznu dispoziciju tek kad nastupi vrijeme »od«. Opcionalni mehanizam može se upotrijebiti za postupke namire 1 i 2.

(3) Razdoblje namire (»do«) omogućuje raspodjelu ograničenog razdoblja za namiru sporednog sustava kako se ne bi spriječila ili odgodila namira drugih transakcija povezanih sa sporednim sustavom ili drugih transakcija u sustavu TARGET2. Ako bilo koja instrukcija za plaćanje nije namirena do nastupa vremena (»do«) ili unutar određenog razdoblja namire, te se instrukcije za plaćanje ili vraćaju ili se u slučaju postupaka namire 4 i 5 može aktivirati mehanizam jamstvenog fonda. Razdoblje namire (»do«) može se odrediti za postupke namire od 1 do 5.

(4) Mehanizam jamstvenog fonda može se upotrijebiti ako je likvidnost banke namire nedostatna za pokriće njezinih obveza koje potječe od namire sporednog sustava. Kako bi se omogućila namira svih instrukcija za plaćanje uključenih u namiru sporednog sustava, ovaj se mehanizam upotrebljava radi stavljanja na raspolaganje dodatne potrebne likvidnosti. Ovaj mehanizam može se upotrijebiti za postupke namire 4 i 5. Ako se namjerava upotrijebiti mehanizam jamstvenog fonda, potrebno je voditi poseban račun jamstvenog fonda na kojemu je dostupna »izvanredna likvidnost« ili je ona dostupna na zahtjev.

Članak 17.

Upotrijebljeni algoritmi

(1) Algoritam 4 podržava postupak namire 5. Radi olakšanja namire i smanjenja potrebne likvidnosti uključene su sve instrukcije za plaćanje sporednog sustava (neovisno o njihovu prioritetu). Instrukcije za plaćanje sporednog sustava koje se trebaju namiriti po postupku namire 5 zaobilaze ulaznu dispoziciju i drže se u PM-u odvojeno do kraja trenutačnog optimizacijskog postupka. U istom izvođenju algoritma 4 nekoliko sporednih sustava koji upotrebljavaju postupak namire 5 uključuje se ako namjeravaju obavljati namiru u isto vrijeme.

(2) Kod postupka namire 6 banka namire može namijeniti iznos likvidnosti radi namire stanja koja dolaze iz određenih sporednih sustava. Namjena se ostvaruje stavljanjem potrebne likvidnosti na određeni podračun (povezani model). Algoritam 5 upotrebljava se i za noćne operacije sporednog sustava i za dnevne obrade. Postupak namire odvija se terećenjem podračuna banaka namire s kratkom pozicijom u korist tehničkog računa sporednog sustava, a zatim terećenjem tehničkog računa sporednog sustava u korist podračuna banaka namire s dugom pozicijom. U slučaju pozitivnih stanja knjiženje može uslijediti izravno, ako tako navede sporedni sustav u okviru relevantne transakcije, na PM računu banke namire. Ako je namira jedne ili više instrukcija za terećenje neuspješna, odnosno ako je neuspjeh posljedica pogreške sporednog sustava, to plaćanje stavlja se u red čekanja na podračunu. Postupak namire 6 može upotrijebiti algoritam 5 koji se izvodi na podračunima. Nadalje, algoritam 5 ne mora uzeti u obzir nikakva ograničenja ili rezervacije. Za svaku banku namire izračunava se ukupna pozicija i, ako su sve ukupne pozicije pokrivene, namiruju se sve transakcije. Transakcije koje nisu pokrivene vraćaju se u red.

Članak 18.

Učinak privremene ili trajne obustave upotrebe

Ako privremena ili trajna obustava upotrebe ASI-ja od strane sporednog sustava nastupi za vrijeme ciklusa namire instrukcija za plaćanje sporednog sustava, uzima se da je ASCB odobrio dovršetak ciklusa namire u ime sporednog sustava.

Članak 19.

Popis naknada i izdavanje računa

(1) Na sporedni sustav koji upotrebljava ASI ili sučelje za sudionike, neovisno o broju računa koje ima kod ASCB-a i/ili SCB-a, primjenjuje se popis naknada koji se sastoje od tri elementa, kako je utvrđeno u nastavku.

(a) Fiksna mjesečna naknada od 1000 EUR naplaćuje se svakom sporednom sustavu (fiksna naknada I).

(b) Druga mjesečna fiksna naknada između 417 EUR i 8334 EUR razmjerno dolje navedenoj bruto vrijednosti transakcija gotovinske namire sporednog sustava u eurima (fiksna naknada II):

Raspon

Od (milijuna EUR/dan)

Do (milijuna EUR/dan)

Godišnja naknada

Mjesečna naknada

1

0

manje od 1 000

EUR 5 000

EUR 417

2

1 000

manje od 2 500

EUR 10 000

EUR 833

3

2 500

manje od 5 000

EUR 20 000

EUR 1 667

4

5 000

manje od 10 000

EUR 30 000

EUR 2 500

5

10 000

manje od 50 000

EUR 40 000

EUR 3 333

6

50 000

manje od 500 000

EUR 50 000

EUR 4 167

7

više od 500 000

EUR 100 000

EUR 8334

Bruto vrijednost transakcija gotovinske namire sporednog sustava u eurima izračunava ASCB jednom godišnje na osnovi te bruto vrijednosti tijekom prethodne godine, te se izračunata bruto vrijednost primjenjuje za izračun naknade od 1. siječnja svake kalendarske godine. U bruto vrijednost ne uključuju se transakcije namirene na namjenskim gotovinskim računima.

(c) Transakcijska naknada izračunata na istoj osnovi kao popis naknada koji je utvrđen za imatelje PM računa u sustavu TARGET2--HR u Dodatku VI. (Popis naknada i izdavanje računa) Odluci o uvjetima za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2-HR. Sporedni sustav može izabrati jednu od dvije mogućnosti: ili platiti jednu naknadu u iznosu od 0,80 EUR po instrukciji za plaćanje (opcija A) ili platiti naknadu izračunatu na degresivnoj osnovi (opcija B), pridržavajući se sljedećih izmjena:

i. za opciju B, granice raspona koje se odnose na opseg instrukcija za plaćanje dijele se s dva i

ii. mjesečna fiksna naknada od 150 EUR (prema opciji A) ili 1875 EUR (prema opciji B) naplaćuje se uz fiksnu naknadu I i fiksnu naknadu II.

(2) Naknada koju treba platiti u vezi s instrukcijom za plaćanje dostavljenom ili plaćanjem primljenim od strane sporednog sustava preko sučelja za sudionike ili ASI-ja, naplaćuje se isključivo tom sporednom sustavu u valuti u kojoj posluje sustav TARGET2, tj. u valuti iz ove točke. Upravno vijeće može utvrditi podrobnija pravila za određivanje naplativih transakcija čija se namira obavlja preko ASI-ja.

(3) Svaki sporedni sustav prima račun od njegova odnosnog ASCB-a za prethodni mjesec na temelju naknada iz stavka 1. ovog članka, ne kasnije od petog radnog dana sljedećeg mjeseca. Plaćanja se ne smiju provesti kasnije od desetog radnog dana tog mjeseca na račun koji odredi ASCB ili se terete s računa koji odredi sporedni sustav.

(4) Za potrebe ovog stavka, sa svakim sporednim sustavom koji je određen kao sustav na koji se primjenjuje Direktiva 98/26/EZ postupa se zasebno, čak i ako s dva ili više njih upravlja isti pravni subjekt. Isto se pravilo primjenjuje na sporedne sustave koji nisu određeni kao sustavi na koje se primjenjuje Direktiva 98/26/EZ, te se u tom slučaju sporedni sustavi identificiraju upućivanjem na sljedeća mjerila: (a) formalni sporazum utemeljen na ugovoru ili propisu, na primjer sporazum između sudionika i upravitelja sustava; (b) više članova; (c) zajednička pravila i tipski sporazumi i (d) obračun, netiranje i/ili namira plaćanja i/ili vrijednosnih papira između sudionika.

Članak 20.

Stupanje na snagu

Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu 1. veljače 2016.

O.br. 811/2015.

Zagreb, 15. prosinca 2015.

Predsjednik Savjeta Hrvatske narodne banke guverner Hrvatske narodne banke prof. dr. sc. Boris Vujčić, v. r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_12_136_2566.html

Copyright © Ante Borić