VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 4. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99 i 32/2002), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 1. kolovoza 2002. godine donijela
Članak 1.
Ovom Uredbom propisuje se sadržaj programa održivog razvitka otoka (u daljnjem tekstu: Programi) i metodologija njihove izrade.
Članak 2.
Programima se određuju razvojna opredjeljenja i ciljevi, te poslovi i zadaci koje provoditelji programa ostvaruju u svrhu ostvarenja tih opredjeljenja i ciljeva.
Sadržaj programa izrađuje se sukladno Metodologiji za izradu programa održivog razvitka otoka koja je tiskana uz ovu Uredbu i čini njen sastavni dio.
Članak 3.
Obavezni sadržaj programa je sljedeći:
(1) Uvod
(2) Ocjena stanja
a) prirodni i izgrađeni resursi otoka
b) otočna zajednica i društvene djelatnosti
c) gospodarstvo otoka
d) institucije razvojnog upravljanja
(3) Razvojna ograničenja, opredjeljenja i ciljevi
a) opterećenost otoka i razvojna ograničenja
b) razvojna opredjeljenja i ciljevi
c) vizija održivog razvitka i načini provedbe
d) usmjeravanje i načini poticanja ulaganja
(4) Provedbeni poslovi i zadaci
(5) Korišteni izvori informacija.
Članak 4.
Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup izradi programa, te određuje postupak i način njihove izrade, koji uključuje metode prikupljanja, obrade i rangiranja podataka, metode ocjene nosivog kapaciteta otočnog ekosustava, metode demografske analize, mikroekonomske analitičke metode, metode ocjene ulagačkih pothvata, participativne metode određivanja razvojnih stavova i SWOT analizu (analiza snage, slabosti, prilika i prijetnji).
Članak 5.
Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 304-03/02-01/02 Urbroj: 5030115-02-1 Zagreb, 1. kolovoza 2002.
Predsjednik Ivica Račan, v. r.
SADRŽAJ I METODOLOGIJA IZRADE PROGRAMA ODRŽIVOG RAZVITKA OTOKA
I. PRISTUP, NAČELA I CILJEVI
Pristup
Nacionalnim programom razvitka otoka i Zakonom o otocima određuju se i utvrđuju pristup, načela i ciljevi upravljanja otočnim razvitkom. Navedenim Nacionalnim programom i Zakonom okvirno je određeno što sve trebaju sadržavati Programi održivog razvitka otoka (dalje u tekstu: Programi) i kako ih treba izraditi.
Načela
Načela upravljanja otočnim razvitkom određena su točkom 10.2. Nacionalnog programa razvitka otoka i odredbama Zakona o otocima. Načela su:
– otoci su razvojno jednakopravni dijelovi Republike Hrvatske;
– otok je sustav;
– održivo i potpuno korištenje otočnog bogatstva;
– otok je razvojna zajednica;
– aktivna uloga državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave u otočnom razvitku;
– kontinuitet upravljanja razvitkom otoka.
Ciljevi
U točci 10.1. Nacionalnog programa potvrđenoj člankom 1. Zakona o otocima određeni su ciljevi upravljanja otočnim razvitkom. Neki od njih neposredno obvezuju izrađivače Programa i otočnu samoupravu koja provodi Program, a neki određena tijela državne uprave i područne (regionalne) samouprave. Ciljevi upravljanja otočnim razvitkom su:
– održivi razvitak,
– društveno zadovoljavajuća naseljenost,
– izjednačavanje uvjeta otočnih ulaganja s uvjetima u kojima se ulaže na hrvatskom kopnu,
– što raznovrsnija struktura otočnog gospodarstva,
– što raznovrsnija struktura otočnog domaćinstva,
– potpuna fizička dostupnost otočnih resursa,
– dostupnost otočnih nekretnina u pravnom prometu.
Primjena informatičke tehnologije i baze podataka
Izrađivači Programa obvezno se prvenstveno upućuju na korištenje raspoloživih katastarskih podloga koje postoje pri nadležnim uredima, a ako postoji mogućnost mogu primijeniti i digitalnu informatičku tehnologiju. Takve podloge treba koristiti prilikom izrade zemljovida i obrade grafičkih i tabelarnih prikaza, te tako omogućiti široki multimedijalni pristup izradi Programa. Izrađivači se upućuju na podloge (topografske, kartografske i katastarske baze podataka, analogne karte i planovi, digitalni zemljovidi u različitim mjerilima, digitalne ortofoto karte 1:5000, službeni digitalni modeli reljefa) koje se izrađuju po posebnim državnim programima u skladu s člankom 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 128/99). Kod izbora podloga valja imati u vidu i njihovu usporedivost (usklađenost) s podlogama koje se primjenjuju za izradu dokumenata prostornog uređenja iz članaka 16. do 18. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98). Izrađivači trebaju pripremiti i web stranicu za promicanje Programa Internetom.
II. SADRŽAJ PROGRAMA
Programe treba izraditi prema jedinstvenom sadržaju. U slučaju da se Program izrađuje za više naseljenih otoka svaki otok razmatra se izdvojeno, a poslovi i zadaci donose se na dvije razine: za svaki pojedini otok i za sve otoke obuhvaćene Programom. Programskim zadacima koje će pripremiti Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo podrobnije će se odrediti sadržaj svakog od 26 Programa čime će biti uvažene posebnosti pojedinih otoka i otočnih skupina, te posebnosti otoka unutar skupina za koje se izrađuju pojedini Programi.
Programi obavezno trebaju imati sljedeći sadržaj:
1. Uvod
2. Ocjena stanja
a) prirodni i izgrađeni resursi otoka
b) otočna zajednica i društvene djelatnosti
c) gospodarstvo otoka
d) institucije razvojnog upravljanja
3. Razvojna ograničenja, opredjeljenja i ciljevi
a) opterećenost otoka i razvojna ograničenja
b) razvojna opredjeljenja i ciljevi
c) vizija održivog razvitka i načini provedbe
d) usmjeravanje i načini poticanja ulaganja
4. Provedbeni poslovi i zadaci
5. Korišteni izvori informacija.
III. METODOLOGIJA IZRADE PROGRAMA
U izradi Programa od samog početka treba primijeniti suvremenu participativnu metodologiju koja zahtijeva puno sudjelovanje svih sudionika u razvoju otoka. Izrađivač programa treba uposliti što više lokalnih stručnjaka i poznavaoca otoka, metodološki ih voditi, stručno usmjeravati i uvažavati njihova znanja o otoku. Na taj način omogućit će se kvalitetnija i učinkovitija provedba Programa.
Poglavlja i podpoglavlja Programa treba izraditi na sljedeći način:
1. Uvod
Sažeti stanje predmetne otočne skupine, opredjeljenja i ciljeve Programa, te poslove i zadatke koji iz njih slijede.
2. Ocjena stanja
Stanje otočnog prostora, gospodarstva, društvenih djelatnosti i institucija odgovornih za upravljanje razvitkom opisuje se i ocjenjuje na osnovi postojećih, raspoloživih podataka, te prikupljanjem novih podataka.
a) Prirodni i izgrađeni resursi otoka
Prirodna obilježja
Popisati i tekstualno i kartografski razraditi prirodna obilježja otoka/otočne skupine i okolnog mora. Raščlaniti na geološka, hidrogeološka, klimatska, hidrološka, pedološka, geomorfološka, vegetacijska i druga obilježja. Popisati faunu.
Izgrađenost
Popisati i tekstualno i kartografski razraditi izgrađene resurse otoka/otočne skupine. Raščlaniti na stambeni fond, gospodarske objekte, infrastrukturne sustave i objekte društvenih djelatnosti. Definirati njihovu posjedovnu i vlasničku strukturu (zemljišta i objekta).
Prirodna i kulturna baština
Prikupiti i na odgovarajući način obraditi podatke o prirodnoj i kulturnoj baštini i prikazati ih na odvojenim kartografskim podlogama. Uz zaštićenu prirodnu i kulturnu baštinu, u koju se ubrajaju područja i objekti kojima je, prema Zakonu o zaštiti prirode i Zaštiti kulturnih dobara, određen ili predložen jedan od postojećih stupnjeva zaštite, odnosno uz rijetka i ugrožena staništa i lokalitete važne za ugrožene i zaštićene biljne, gljivne i životinjske vrste, navesti i poljoprivredno zemljište, te određena (prirodna i kulturno-povijesna) područja, cjeline i pojedinačne objekte koji nisu formalno zaštićeni već su u prijedlogu zaštite ili su zaštićeni prostornim planom.
Onečišćenja
Ustanoviti dijelove otoka/otočne skupine koji su onečišćeni preko dozvoljenih granica ili se onečišćuju takvim tempom da će uskoro postati takva. Evidentirati ugrožene dijelove okoliša kao što su odlagališta otpada, područja ispusta otpadnih voda i crnih jama, zone intenzivnog gospodarskog i inog korištenja koja utječu na okoliš. Prikupiti raspoložive podatke o prisutnosti i koncentraciji odnosno učestalosti onečišćujućih tvari. Onečišćenja prikazati na jednom kartografskom sloju koristeći stupnjevanje vrste i obima onečišćenja određena Zakonom o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 48/95) i drugim propisima o zaštiti okoliša.
Prostorno uređenje
Sažeto opisati postojeće dokumente prostornog uređenja, te postupak njihove izrade i donošenja, kao i moguće postojanje tehničke dokumentacije budućih projekata. Prikazati i procijeniti provedbu i stupanj ostvarenja prostornih planova. U skladu s navedenim, ocijeniti potrebu izmjena ili dopuna postojećih dokumenata prostornog uređenja ili izrade novih dokumenata prostornog uređenja.
Snage, slabosti, prilike i prijetnje
Uočiti i odvojeno navesti razvojne pogodnosti i ograničenja prostora otoka te dobre strane (snagu) i slabosti njegovog prostornog uređenja. Uočiti i odvojeno navesti razvojne prilike, prepreke i prijetnje prostornom uređenju koje dolaze iz šireg gospodarskog i institucionalnog okruženja.
b) Otočna zajednica i društvene djelatnosti
Stanovništvo i radni potencijal
Izraditi demografsku sliku otoka koja uključuje demografsko stanje i dinamiku. Ustanoviti broj stanovništva i njegovu dobnu, spolnu i obrazovnu strukturu, ustanoviti ili procijeniti broj predaktivnih, radnoaktivnih i postaktivnih stanovnika, te zaposlenost u primarnim, sekundarnim i tercijarnim djelatnostima.
U demografsku dinamiku uključiti prirodno i prostorno kretanje stanovništva (ustanoviti ili procijeniti broj i udio dnevnih migranata u otočnoj populaciji koji rade izvan otoka, a posebno dnevne posjetitelje otoka, te procijeniti potencijal kojeg čine otočani koji su otišli s otoka i žive na obali, u unutrašnjosti u inozemstvu), kao i promjene u strukturi stanovništva. Prikazati broj i strukturu domaćinstava na otoku.
Otočna zajednica
Uočiti i popisati interesne skupine koje su od važnosti za otok. Procijeniti značaj njihova djelovanja za otok.
Zdravstvo
Ustanoviti broj osiguranika, zdravstvenih djelatnika (liječnika, medicinskih sestara, tehničara i ostalih) i objekata zdravstvene zaštite na otoku. Na osnovu standarda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje utvrditi opće stanje zdravstvene zaštite na otoku.
Školstvo
Ustanoviti broj djece predškolske dobi, organizaciju i provođenje predškolskog odgoja. Ostvarenje predškolskog odgoja ustanoviti s državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. Ustanoviti i broj učenika i nastavnika i uvjete u kojima se odvija nastava i izvanškolske aktivnosti i usporediti ih s postojećim normativima i standardima Ministarstva prosvjete i športa. Ustanoviti kako se učenici prevoze do škole. Prikupiti što više informacija kako bi se ustanovila kvaliteta obrazovanja na otocima u odnosu na druge dijelove Republike Hrvatske.
Kulturne djelatnosti
Ustanoviti vrste i učestalost kulturnih djelatnosti i broj profesionalnih i amaterskih kulturnih radnika i društava.
Snage, slabosti, prilike i prijetnje
Na kraju podpoglavlja uočiti i odvojeno prikazati snagu (dobre strane, potencijal) i nedostatke (slabosti) otočnih društvenih djelatnosti i otočne društvene zajednice uopće. Uočiti i odvojeno prikazati prilike koje se ukazuju u daljnjem razvitku kao i nepogodnosti koje nameće okruženje.
c) Gospodarstvo otoka
Proizvodne i uslužne djelatnosti
Prikupiti što više informacija o proizvodnim i uslužnim djelatnostima na otoku/otočnoj skupini. Popisati sva poduzeća sa sjedištem na otoku/otočnoj skupini. Popisati i poduzeća sa sjedištem na kopnu značajna radi resursa kojeg zauzimaju, koriste ili troše na otoku i/ili radi dijela otočne radne snage koju zapošljavaju. Podatke prikupiti ne samo od registriranih trgovačkih društava, neovisno o njihovoj veličini i značajkama, već i od obrtnika, samostalnih trgovaca i slobodnih profesija. Posebno razmotriti poduzeća koja loše posluju ili primaju subvencije kako bi održavale otočnu zaposlenost. Prikazati zaposlenost i nezaposlenost. Prikupiti informacije o energetskoj opskrbi i komunalnim djelatnostima, te dati pregled mogućnosti korištenja alternativnih tj. obnovljivih izvora energije.
Prometna djelatnost
Posebno prikupiti podatke o prometnoj djelatnosti i raščlaniti ih na promet s kopnom, promet s ostalim otocima i na promet na otoku. Prikupiti i raščlaniti ukupne troškove poduzeća u javnom otočnom prijevozu, izdvojiti prijevozne troškove od ostalih i prikazati njihove udjele u ukupnim. Prikupiti i razmotriti popise dobavljača i odvojiti dobavljače s otoka od onih s kopna. Prikupljene podatke raspraviti u izabranim poduzećima i zatražiti od njihovih upravljača da s posebnim osvrtom na prijevozne troškove rangiraju glavne stavke svojih ukupnih troškova. Na toj osnovi procijeniti koliko otočna prometna izdvojenost utječe na poslovanje, na obujam i razmještaj ulaganja i razvitak uopće. Prikupiti i raščlaniti podatke o povlaštenim kategorijama putnika (učenici, studenti, umirovljenici, te osobe starije od 65 godina), na promet s kopnom, promet s ostalim otocima i na promet na otoku – za čiji prijevoz se izdvajaju sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Na toj osnovi utvrditi koja sredstva iz državnog proračuna su potrebna za ukupni prijevoz navedenih kategorija zbog otočne prometne izoliranosti.
Snage, slabosti, prilike i prijetnje
Na kraju podpoglavlja prikazati snage i slabosti gospodarstva otoka, prilike koje mu se ukazuju i nepogodnosti koje mu prijete iz okruženja.
d) Institucije razvojnog upravljanja
Općinska/gradska samouprava
Popisati poslove i ovlasti općinske/gradske samouprave, raščlaniti njihovu kadrovsku strukturu i načine donošenja odluka i analizirati planiranje i ostvarenje proračuna. Ocijeniti ulogu općinske/gradske samouprave u dosadašnjem razvitku otoka/otočne skupine.
Područna (regionalna) samouprava, državna uprava, javna poduzeća i registrirane udruge
Uočiti i popisati otočne razvojne mjere koje se donose i provode na razini područne odnosno regionalne samouprave i državne uprave, te analizirati njihovo provođenje na razmatranom otoku/otočnoj skupini. Ocijeniti i komunikaciju s ministarstvima, te s javnim poduzećima koji obavljaju svoju djelatnost na tom otoku/otočnoj skupini, kao i djelovanje registriranih udruga sukladno odredbama Zakona o udrugama (»Narodne novine«, broj 88/2001), međunarodnih organizacija i agencija s naglaskom na njihovom razvojnom utjecaju.
Analiza postojeće razvojne dokumentacije
Prikupiti i ocijeniti postojeće prostorno-planerske dokumente i ostale razvojne planove i programe, te ocijeniti ulagačke pothvate u tijeku. Utvrditi kvalitetu i aktualnost analiziranih podataka i dokumenata.
Snage, slabosti, prilike i prijetnje
Na kraju podpoglavlja prikazati snagu i slabosti otočne samouprave, prilike koje joj se ukazuju i nepogodnosti koje joj prijete iz okruženja.
3. Razvojna ograničenja, opredjeljenja i ciljevi
a) Opterećenost otoka i razvojna ograničenja
Odrediti koliko su dosadašnji rast gopodarskih djelatnosti, izgradnje i onečišćenja opteretili i ugrozili otočni ekosustav i otočnu zajednicu. Okvirno ocijeniti koliko prema kriterijima održivog razvitka »još stane« na otok i da li se na nekim njegovim dijelovima već pretjeralo. Ustanoviti i ima li dovoljno radne snage da se postojeći prirodni resursi počnu potpuno i održivo koristiti. Na osnovi tako prikupljenih podataka i procjena odrediti fizička ograničenja daljnjeg razvitka, te ograničenja koja nameće radna snaga na otoku.
Ocijeniti osiguravaju li postojeći prirodni i izgrađeni resursi poredbene razvojne prednosti i navesti u kojim djelatnostima. Kvalitativno procijeniti da li se one djelatnosti koje bi koristile otočne resurse mogu koncipirati tako da razvitak bude gospodarski, ekološki i društveno održiv.
Poglavlje završiti s kartogramom zona određenih prema osjetljivosti resursa, postojećim zagađenjima i iz toga izvedenim prijedlozima razine zaštite.
b) Razvojna opredjeljenja i ciljevi
Razvojne ciljeve ustanoviti uz puno sudjelovanje otočana. Upriličiti jednodnevne ili dvodnevne seminare, radionice i/ili okrugle stolove na kojima će se raspraviti razvojne prepreke i ograničenja, temeljem prethodno provedenih SWOT analiza (prethodno uočene snage, slabosti, prilike i prijetnje), te izvesti i uskladiti razvojna opredjeljenja i ciljeve. Ne utjecati na formuliranje ciljeva već samo organizirati modalitet njihova izvođenja i usklađivanja. Formulirane razvojne ciljeve u cijelosti uvrstiti u program.
c) Vizija održivog razvitka i načini provedbe
Formulirati razvojnu viziju otoka na osnovi prethodno određenih ciljeva sukladno razvojnim načelima Nacionalnog programa razvitka otoka te definirati načine njihove provedbe.
d) Usmjeravanje i načini poticanja ulaganja
Navesti potrebna ulaganja na osnovi prethodno određenih ciljeva i opredjeljenja koja će služiti otočnoj lokalnoj samoupravi za potpuno i održivo korištenje otočnih potencijala, kao i načine na koje će se poticati takva ciljana ulaganja.
4. Provedbeni poslovi i zadaci
Određivanje poslova i zadataka
U dogovoru s općinskim vijećima odnosno poglavarstvima na otoku/otočnoj skupini odrediti provedbene poslove i zadatke koje treba obaviti radi ostvarenja razvojne vizije i ciljeva formuliranih u prethodnom poglavlju. Poslovi i zadaci trebaju biti odmjereni prema postavljenim razvojnim ciljevima, razvojnim ograničenjima i poredbenim prednostima, te prema sposobnosti otočne samouprave da ih provede. Treba navesti i poslove i zadatke koje će otočna samouprava obavljati u suradnji sa županijskom samoupravom i državnom upravom. Posao/zadatak treba formulirati jasno i sažeto, točno odrediti provoditelja i prioritete izvršenja zadatka. Vrijeme u kojem se zadaju poslovi i zadaci ne treba biti dulje od 5 godina. Procijeniti i navesti potrebna sredstva i njihove izvore za izvršenje zadataka.
Provoditelji Programa
Provoditelji Programa odredit će se sukladno odredbama Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99 i 32/2002).
5. Korišteni izvori informacija
Navesti sve analitičke materijale, razvojne dokumente, knjige, studije i članke korištene prilikom izrade Programa, te bilješke sa sastanaka, seminara i radionica.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/309330.html