Baza je ažurirana 22.12.2024.
zaključno sa NN 123/24
EU 2024/2679
- 1 -
Broj: Ppž-1168/2022
REPUBLIKA HRVATSKA |
Broj: Ppž-1168/2022 |
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske |
|
Zagreb |
|
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika M.G., kojeg brani M.R., odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13, 85/15), odlučujući o žalbi tužitelja Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 9. studenoga 2021., poslovni broj: 47. Pp-15594/2021, u sjednici vijeća održanoj 4. travnja 2024.
p r e s u d i o j e
I U povodu žalbe tužitelja Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda, te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik Marin Galijot
oslobađa se od optužbe
da kao odgovorna osoba u tijelu javne vlasti ne bi u roku od 8 dana od dana primitka rješenja Povjerenika za informiranje broj Klasa: UP/II-008-07/20-01/576 od 24. lipnja 2020., koje je uručeno 2. srpnja 2020., postupio po nalogu iz citiranog rješenja i riješio zahtjev za pristup informacijama H.Š. od 15. svibnja 2020.,
čime da bi počinio prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kažnjivo po članku 61. stavku 1. citiranog Zakona.
II Uslijed odluke iz točke I izreke, žalba tužitelja bespredmetna je.
III Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom, primjenom članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik M.G. oslobođen je od optužbe zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da nije dokazano da bi okrivljenik bio odgovorna osoba za povredu propisa pod uvjetima i na način opisan u optužnom prijedlogu.
1.1. Troškovi prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona pali su na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
2.1. U žalbi u bitnom ističe da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da Marin Galijot ne bi bio odgovorna osoba za terećeno djelo.
2.2. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
3. Žalba tužitelja bespredmetna je.
4. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da u ovom predmetu ima osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, jer terećeno djelo više nije prekršaj.
5. Naime, pobijanom presudom okrivljenik je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe zbog prekršaja iz članka 61. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u bitnom opisanog time da kao odgovorna osoba u tijelu javne vlasti ne bi u roku od 8 dana od dana primitka rješenja Povjerenika za informiranje postupio po nalogu iz citiranog rješenja.
5.1. Međutim, 25. lipnja 2022. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 69/22), koji je odredbom članka 22. izmijenio članak 61. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13, 85/15) na način da se u članku 61. stavak 1. briše, pa Zakon o pravu na pristup informacijama više ne propisuje kao prekršaj nepostupanje odgovorne osobe u tijelu javne vlasti u skladu s odlukom Povjerenika iz članka 25. stavka 7. ovoga Zakona ili nepostupanje u roku koji je određen odlukom Povjerenika, te stoga ne postoji pravni kontinuitet navedenog prekršaja.
5.2. Kako je odredbama članka 3. stavka 2. i 3. Prekršajnog zakona propisano da će se, ako se propis nakon počinjenja prekršaja a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedan ili više puta, primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja, te da će, ako se u slučajevima iz stavka 2. tog članka izmijeni naziv ili opis prekršaja ili izmijeni naziv propisa, sud ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa pa, ako utvrdi da postoji, primijeniti propis koji je blaži za počinitelja, a nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji, to je u konkretnom slučaju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, u kojem ne postoji kontinuitet terećenog prekršaja, blaži propis.
6. Slijedom navedenog, valjalo je, u povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, prvostupanjsku presudu preinačiti i okrivljenika osloboditi od optužbe na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona.
7. S obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
8. Iz navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 4. travnja 2024.
Zapisničarka: Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v. r. Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.