HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA
Na temelju članka 21. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 78/15), uz prethodnu suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, klasa: 011-01/15-01/169, urbroj: 531-01-15-3, od 25. studenog 2015. godine, Skupština Hrvatske komore arhitekata na 2. sjednici održanoj 18. prosinca 2015. godine, donijela je
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Statutom pobliže se utvrđuju poslovi i zadaci Hrvatske komore arhitekata (u daljnjem tekstu: Komora), prava, obveze i odgovornosti članova Komore, tijela Komore, način upravljanja poslovima Komore, oblici strukovnog povezivanja i rada, rad stegovnih tijela i Centra za mirenje pri Komori, opći akti Komore i njihovo donošenje, javnost rada i informiranje, Tajništvo Komore te druga pitanja od značaja za rad Komore.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Statutu, a imaju rodno značenje, odnose se na muški i ženski rod.
Članak 2.
(1) Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova te stranih osoba s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koji obavljaju poslove regulirane profesije arhitektonske struke u svojstvu odgovorne osobe, u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti u području prostornog uređenja i gradnje, i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, te postupaju samostalno i odgovorno.
(2) Komora zastupa i usklađuje zajedničke interese ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova te stranih osoba s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu, te se skrbi o tome da oni savjesno, u skladu sa zakonima i propisima, poštujući javni interes obavljaju svoje poslove i pri tome štite i unaprjeđuju hrvatsku graditeljsku baštinu i vrsnoću izgrađenog okoliša.
(3) Komora je pravna osoba javnog prava, s pravima, obvezama i odgovornostima utvrđenim Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon), drugim posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti u području gradnje i prostornog uređenja i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i ovim Statutom.
Članak 3.
(1) Sukladno Zakonu, članstvo u Komori je obvezno.
(2) Obvezni članovi Komore su:
– ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, ovlašteni voditelji građenja arhitektonske struke, ovlašteni voditelji građenja krajobrazne struke, ovlašteni voditelji radova arhitektonske struke, ovlašteni voditelji radova krajobrazne struke i strane osobe s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koji obavljaju poslove profesije arhitektonske struke u svojstvu odgovorne osobe u skladu s posebnim propisima.
(3) Članstvo u Komori stječe se danom upisa u odgovarajući imenik, u skladu s uvjetima propisanim Zakonom, posebnim zakonima kojima se uređuje djelatnost prostornog uređenja i gradnje, ovim Statutom i općim aktom.
(4) Komora vodi imenike, upisnike, evidencije i registre, u skladu sa Zakonom, posebnim propisima, Statutom i općim aktima.
(5) U imenike, upisnike, evidencije i registre Komore upisuju se, u skladu s uvjetima propisanim posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, državljani Republike Hrvatske, državljani država članica Europskog gospodarskog prostora, te državljani trećih država.
(6) Članstvo u Komori prestaje danom brisanja iz odgovarajućeg imenika Komore.
(7) Upis u upisnike, evidencije i registre Komore prestaje danom brisanja iz odgovarajućeg upisnika, evidencije ili registra.
Naziv i sjedište Komore
Članak 4.
(1) Komora je pravna osoba s javnim ovlastima sa sjedištem u Zagrebu i posluje pod nazivom: »Hrvatska komora arhitekata«, a može se koristiti i skraćenim nazivom: »HKA«.
(2) Engleski naziv Hrvatske komore arhitekata je: »Croatian Chamber of Architects«, skraćeno: »CCA«.
(3) Komora se upisuje u sudski registar Trgovačkog suda.
Znak i pečat Komore
Članak 5.
(1) Komora ima svoj znak. Izgled znaka Komore utvrđuje Upravni odbor. Znak Komore je zaštićen.
(2) Pečati i žigovi Komore okruglog su oblika, promjera 38 mm, s natpisom: »Hrvatska komora arhitekata«, napisanim velikim početnim slovom, brojem pečata, odnosno žiga, znaka u sredini kružnice i imena: »Zagreb«, napisanim velikim početnim slovom.
(3) Za pečate koji se otiskuju u tinti, može se koristiti crna, tamnoplava i ljubičasta tinta.
(4) Žig izrađen od kovine otiskuje se u crvenom vosku.
(5) Komora ima i suhi žig.
(6) Oblik i sadržaj pečata i žiga, osobe zadužene za njihovo čuvanje, te način korištenja znaka, pobliže utvrđuje Skupština Komore općim aktom.
II. JAVNE OVLASTI
Članak 6.
(1) Rad Komore je javan.
(2) Komora obavlja javne ovlasti koje su utvrđene Zakonom.
(3) Akti koje Komora izdaje u obavljanju javnih ovlasti jesu javne isprave.
(4) Na potvrde i druge javne isprave koje izdaje Komora u obavljanju javnih ovlasti može se izjaviti pravni lijek, sukladno aktima Komore.
(5) Komora izdaje potvrde, uvjerenja, izvatke iz upisnika, evidencija, registara i slično, o činjenicama o kojima vodi evidenciju.
III. ZADACI I POSLOVI KOMORE
Članak 7.
Komora pored javnih ovlasti obavlja i sljedeće:
1. čuva ugled struke, čast i prava ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, ovlaštenih voditelja građenja arhitektonske struke, ovlaštenih voditelja građenja krajobrazne struke, ovlaštenih voditelja radova arhitektonske struke, ovlaštenih voditelja radova krajobrazne struke (u daljnjem tekstu: članovi Komore), te stranih osoba s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koji obavljaju poslove regulirane profesije arhitektonske struke u svojstvu odgovorne osobe; unaprjeđuje i osigurava uvjete za pravilno obavljanje poslova i utvrđuje temeljna načela i pravila ponašanja u obavljanju i ispunjavanju obveza prema društvu, struci, naručiteljima i svojim zaposlenicima; skrbi da članovi Komore savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove, te ujedno promiče i njihove materijalne interese, a štiti i materijalne interese naručitelja usluga organiziranjem obveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti,
2. provodi stalno stručno usavršavanje svojih članova, te s tim u vezi uspostavlja i unaprjeđuje razne oblike stručne, znanstvene i poslovne suradnje sa znanstvenim ustanovama, fakultetima, državnim i upravnim tijelima, te odgovarajućim pravnim i fizičkim osobama,
3. surađuje s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i drugim državnim tijelima u postupku izrade propisa i davanja mišljenja na propise iz područja graditeljstva i prostornoga uređenja, javne nabave, zaštite okoliša i drugih pitanja od utjecaja na kvalitetu izgrađenog okoliša, kroz sudjelovanje u radu radnih skupina za izradu zakona i podzakonskih akata, daje mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedloge zakona i podzakonskih akata, te upućuje inicijativu za donošenje novih propisa od javnog interesa i interesa za članove Komore,
4. prati i proučava odnose i pojave, uključujući i stanje u graditeljstvu, od interesa za uređenje, položaj i rad članova Komore, te unaprjeđuje kvalitetu arhitektonske djelatnosti i izgrađenog okoliša,
5. razvija strukovnu etiku,
6. promiče druge interese članova Komore,
7. nadzire članove Komore, samostalne urede, zajedničke urede i druge pravne osobe u kojima rade članovi Komore, te obavljaju li svoje poslove u skladu sa zakonom i aktima Komore,
8. izvješćuje Hrvatski sabor, Ministarstvo, državna, te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev, o stanju i problemima, te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja kvalitete prostornog uređenja, urbanizma i arhitekture, te s tim u vezi zaštite okoliša, zaštite i očuvanja kulturne baštine i zaštite okoliša od neprihvatljive gradnje,
9. uspostavlja i razvija suradnju s drugim komorama inženjera u graditeljstvu i međunarodnim organizacijama arhitekata i/ili inženjera, kao i drugim profesionalnim organizacijama i udrugama,
10. organizira natječaje iz područja arhitekture, urbanizma, krajobrazne arhitekture i unutarnje arhitekture, pruža stručnu pomoć naručiteljima (raspisivačima) u provođenju natječaja, kada to naručitelj zatraži od Komore, i vodi registre izdanih registarskih brojeva natječaja i provoditelja natječaja,
11. osigurava ostvarivanje prava članova Komore u realizaciji natječaja,
12. osniva udruge, trgovačka društva i provodi osnivanje drugih organizacijskih oblika rada, kojima se unaprjeđuje kvaliteta rada Komore,
13. u cilju obavljanja stručnih poslova može osnivati urede i centre,
14. obavlja administrativne, stručne i pravne poslove za organizacijske oblike iz točke 12., u kojima je Komora osnivač,
15. dodjeljuje nagrade i priznanja članovima Komore koji su se, vrsnoćom rada ili uzornim profesionalnim ponašanjem u obavljanju djelatnosti ili na drugi način, istaknuli u svom radu,
16. dodjeljuje i druge nagrade u cilju promicanja kvalitete prostornog uređenja, urbanizma i arhitekture, odnosno općenito unaprjeđenja kulture gradnje.
IV. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA KOMORE
Članak 8.
Prava, dužnosti, obveze i odgovornosti članova Komore ostvaruju se sukladno odredbama Zakona, Statuta Komore, akata Komore i drugih zakonskih akata.
Članak 9.
Prava članova Komore su:
1. sudjelovati u postupku izbora, u skladu s odredbama Statuta i općeg akta,
2. biti birani, imenovani i/ili sudjelovati u radu tijela Komore, odbora, radnih skupina, povjerenstava, stručnih savjeta, ekspertnih radnih skupina, voditelja i zamjenika voditelja za pojedina strukovna područja i sl.,
3. koristiti pravne i stručne usluge Komore,
4. usmjeravati i usklađivati međusobne odnose i zajedničke interese jedinstvenog komorskog sustava,
5. sudjelovati u provedbi Programa stalnog stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja,
6. predlagati i razmatrati pitanja iz područja prostornog uređenja, urbanizma i arhitekture,
7. sudjelovati u prikupljanju i dostavi podatka potrebnih za zastupanje i promicanje zajedničkih interesa,
8. podnositi prijave za pokretanje stegovnih postupaka,
9. koristiti usluge Centra za mirenje pri Komori,
10. putem tijela Komore predlagati donošenje drugih propisa, te akata Komore,
11. sudjelovati u razmatranju nacrta i prijedloga propisa iz područja prostornog uređenja i graditeljske djelatnosti i mjera za njihovu provedbu,
12. druga prava utvrđena Zakonom, ovim Statutom i općim aktima Komore.
Članak 10
(1) Dužnosti članova Komore su:
1. pridržavati se odredbi Statuta, odluka, zaključaka i drugih akata Komore, te razvijati međusobnu odgovornost za njihovu dosljednu provedbu, kao i za provedbu jedinstvenih ciljeva komorskog sustava,
2. strukovnu djelatnost obavljati savjesno, u skladu s pravilima struke, dostignućima znanosti i tehnike, razvitkom prostornog uređenja, urbanizma i arhitekture, te Kodeksom strukovne etike,
3. poštivati Zakon i druge propise koji uređuju poslove i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji,
4. poštivati autorska prava,
5. savjesno obavljati funkcije u tijelima Komore i tijelima u koje su imenovani,
6. na zahtjev tijela Komore bez odgode davati podatke i obavijesti koji se odnose na njegovo profesionalno ponašanje i rad u obavljanju zadaća struke,
7. redovito obavještavati Komoru o svim podacima, odnosno promjenama podataka koji su određeni propisima iz područja gradnje i prostornoga uređenja, ovim Statutom i ostalim aktima Komore, u roku od 15 dana od nastanka promjene,
8. pravovremeno plaćanje upisnine, članarina i ostalih naknada utvrđenih ovim Statutom i drugim aktima Komore, u roku dospijeća. Obveza plaćanja članarine nastupa s prvim danom u mjesecu koji slijedi dan upisa u Imenik Komore,
9. u slučaju prestanka članstva u Komori, podmiriti sve dospjele obveze,
10. poštivanje Zakona i drugih propisa koji uređuju poslovanje i djelatnost članova Komore.
(2) Član Komore koji nije platio članarinu, na način i u rokovima kako je to propisano općim aktom Komore, ne može ostvariti pravo na članstvo u tijelima Komore, odborima, radnim skupinama, povjerenstvima, stručnim savjetima, ekspertnim radnim skupinama, funkciju voditelja i zamjenika voditelja za pojedina strukovna područja i sl.
(3) Protiv člana Komore koji nije platio članarinu u visini iznad polugodišnje članarine, provodi se ovršni i/ili stegovni postupak, te se do podmirenja duga privremeno suspendiraju njegova prava s osnova članstva u Komori.
(4) Vjerodostojnom ispravom za pokretanje ovršnog postupka smatra se izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga Komore, u skladu s odredbama posebnog zakona koji uređuje ovršni postupak.
V. USTROJSTVO KOMORE
Članak 11.
Tijela Komore su:
1. Skupština,
2. Upravni odbor,
3. Nadzorni odbor,
4. predsjednik,
5. područni odbori,
6. stegovna tijela.
Skupština Komore
Članak 12.
(1) Skupština Komore je najviše tijelo upravljanja Komorom, a čine ju izabrani predstavnici članova Komore.
(2) Broj predstavnika – članova Skupštine određuje se tako da svaki Područni odbor izabire po jednog predstavnika na svakih započetih pedeset svojih članova. Područni odbor u Skupštini predstavljaju najmanje dva predstavnika – člana Skupštine.
(3) U Skupštini mora biti osigurana teritorijalna zastupljenost i brojčana razmjernost članova Komore.
(4) Odluku o raspisivanju i provođenju izbora za Skupštinu Komore, uz postupak i način provođenja izbora i datum održavanja izbora, donosi Skupština Komore, sukladno Pravilniku o izborima.
(5) Rad Skupštine uređuje se Poslovnikom.
Članak 13.
(1) Skupština se može održati i donositi odluke ako je na sjednici nazočna natpolovična većina svih članova Skupštine. Odluke Skupštine donose se većinom glasova nazočnih članova.
(2) Član Skupštine Komore koji se ne složi s prihvaćenom odlukom, može izdvojiti svoje mišljenje pismeno ili usmeno u zapisnik.
(3) Odluke Skupštine Komore i njenih tijela obvezne su za sve članove Komore.
(4) Skupština Komore donosi:
– Statut Komore,
– Program rada Komore i prihvaća Izvješće o izvršenju tog Programa,
– Kodeks strukovne etike Komore,
– godišnji Proračun prihoda i rashoda Komore i prihvaća Izvješće o izvršenju tog Proračuna,
– Pravilnik o stegovnom postupanju,
– Pravilnik o mirenju i Listu izmiritelja,
– Pravilnik o uvjetima i postupku za privremeno ili povremeno pružanje usluga te priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija,
– Pravilnik o stručnom nadzoru nad radom članova Komore,
– Pravilnik o izborima,
– Pravilnik o znaku Komore,
– Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju,
– Poslovnik o radu Skupštine Komore i drugih tijela Komore,
– strateške odluke važne za rad Komore,
– druge akte određene Zakonom ili Statutom Komore.
(5) Skupština Komore odlučuje o:
– visini upisnina, članarina i naknada za usluge Komore,
– stjecanju, opterećenju ili otuđenju nekretnine, bez obzira na vrijednost, te o sklapanju pravnih poslova, čija pojedinačna vrijednost prelazi 250.000,00 (dvije stotine pedeset tisuća) kuna, a na prijedlog Upravnog odbora i o pravnim poslovima čija je pojedinačna vrijednost manja od 250.000,00 (dvije stotine pedeset tisuća) kuna,
– raspisivanju izbora, imenovanjima i razrješenjima u skladu sa Zakonom, Statutom Komore, te drugim općim aktima Komore,
– međusobnim odnosima i suradnji s drugim komorama i udrugama radi provedbe programa od zajedničkog interesa i
– drugim pitanjima određenim Zakonom ili statutom Komore.
(6) Skupština Komore raspravlja o svim pitanjima od zajedničkog interesa, vezano uz rad, uvjete rada i stručnu problematiku na područjima obavljanja arhitektonskih usluga, usluga u djelatnostima prostornog uređenja, urbanizma i graditeljstva te ostalim pitanjima u okviru zadaća Komore utvrđenih propisom, te u svezi s tim donosi stavove i preporuke
(7) Skupština odgovara na pitanja koja joj upute tijela Komore, te može razmatrati i pitanja iz djelokruga drugih tijela Komore i odlučivati o njima.
(8) Skupština Komore imenuje i razrješava:
– predsjednika Komore,
– članove Upravnog odbora Komore, na prijedlog predsjednika Komore,
– članove Nadzornog odbora Komore, na prijedlog predsjednika Komore,
– imenuje suce Stegovnog suda, Višeg stegovnog suda, stegovnog tužitelja i zamjenike, na prijedlog Upravnog odbora.
(9) Skupština Komore obavlja i druge poslove predviđene Zakonom i ovim Statutom.
Članak 14.
(1) Sjednica Skupštine može biti redovita ili izvanredna.
(2) Redovite sjednice Skupštine održavaju se najmanje jednom godišnje.
(3) Sjednicu Skupštine Komore saziva i njome predsjedava predsjednik Komore.
(4) Izvanredna sjednica Skupštine Komore može se sazvati u svako doba na zahtjev:
– Nadzornog odbora Komore,
– Upravnog odbora Komore,
– najmanje jedne trećine članova Skupštine Komore.
(5) Podnositelj zahtjeva iz stavka 4. ovog članka dužan je svoj zahtjev za sazivanje Skupštine Komore pisano obrazložiti i navesti predmet rasprave.
(6) U slučaju iz stavka 4. i 5. ovog članka, predsjednik Komore dužan je sazvati i održati izvanrednu sjednicu Skupštine, najkasnije u roku od 21 dan, od dana zaprimanja pisanog i obrazloženog zahtjeva.
(7) Ako predsjednik Komore ne sazove sjednicu Skupštine u roku, sjednicu može sazvati predsjednik Nadzornog odbora ili pisano ovlašteni predstavnik Upravnog odbora, odnosno pisano ovlašteni predstavnik jedne trećine članova Skupštine, u naknadnom roku od 15 dana.
(8) Sjednice Skupštine u pravilu se održavaju u Zagrebu, osim ako Upravni odbor ne odredi da se sjednica održi na kojem drugom mjestu.
Upravni odbor Komore
Članak 15.
Upravni odbor izvršno je tijelo koje vodi poslovanje Komore, nadležan je za izvršenje Programa rada Komore i donesenih odluka, te za svoj rad odgovara Skupštini.
Članak 16.
(1) Upravni odbor ima predsjednika i 8 (osam) članova
(2) Predsjednik Upravnog odbora je predsjednik Komore.
(3) Odluku o imenovanju članova Upravnog odbora Skupština donosi na prijedlog predsjednika Komore.
Članak 17.
Sjednicu Upravnog odbora Komore saziva i njome predsjedava predsjednik Komore.
Članak 18.
(1) Upravni odbor Komore pravovaljano odlučuje, ako je sjednici nazočno više od polovine njegovih članova.
(2) Upravni odbor Komore donosi odluke većinom glasova nazočnih članova.
(3) Za svoj rad Upravni odbor Komore odgovara Skupštini.
(4) Rad Upravnog odbora uređuje se Poslovnikom.
Članak 19.
Upravni odbor Komore:
1. provodi odluke i zaključke Skupštine Komore,
2. vodi poslove Komore u skladu sa Zakonom i ovim Statutom,
3. priprema sjednice Skupštine, prijedlog Statuta i drugih općih akata koje donosi Skupština Komore,
4. predlaže odluke, zaključke i stajališta i daje mišljenja o pitanjima o kojima raspravlja Skupština Komore,
5. daje mišljenja o propisima koje predlažu i donose nadležna tijela državne vlasti i tijela državne uprave, daje procjenu njihovog učinka i predlaže mjere za jačanje sektora graditeljstva, prostornog uređenja, urbanizma i arhitekture,
6. predlaže nadležnim tijelima državne vlasti i tijelima državne uprave donošenje zakona, podzakonskih propisa i drugih akata,
7. određuje visinu naknada za javno pravne i druge usluge koje pruža Komora (cjenik, standard usluga),
8. određuje troškove i naknade za rad stegovnih tijela i Centra za mirenje pri Komori,
9. donosi Odluku o iznosima naknade, nagrade, dnevnica i putnih troškova za članove tijela Komore,
10. odlučuje o sklapanju pravnih poslova čija je pojedinačna vrijednost od 100.000,00 (sto tisuća) kuna do 250.000,00 (dvije stotine pedeset tisuća) kuna i to na godišnjoj razini do visine koja je za pojedine namjene osigurana na odgovarajućoj poziciji plana prihoda i rashoda,
11. odlučuje o dodjeli nagrada i priznanja,
12. utvrđuje godišnji Proračun prihoda i rashoda i završni račun Komore i podnosi ih na prihvaćanje Skupštini,
13. vodi financijsko poslovanje Komore,
14. osigurava unaprjeđenje suradnje s komorama u drugim zemljama, te s odgovarajućim stručnim i profesionalnim udrugama u inozemstvu;
15. utvrđuje i usklađuje interese članova Komore pri oblikovanju mjera ekonomske politike,
16. usvaja Program stalnog stručnog usavršavanja i nadzire provedbu istog,
17. imenuje Izborno povjerenstvo,
18. razmatra izvješća o radu i odgovornost odbora, radnih skupina, povjerenstava, stručnih savjeta, ekspertnih radnih skupina, voditelja i zamjenika voditelja za pojedina strukovna područja i sl.,
19. osniva, imenuje i razrješava članove odbora, radnih skupina, povjerenstava, stručnih savjeta, ekspertnih radnih skupina, voditelja i zamjenika voditelja za pojedina strukovna područja i sl.,
20. predlaže Skupštini osnivanje povjerenstava kad je to potrebno radi rješavanja pitanja za koje je mjerodavna Skupština,
21. donosi odluku o osnivanju trgovačkih društava, udruga i drugih pravnih osoba,
22. u ime Komore sklapa ugovor o radu s predsjednikom Komore,
23. na prijedlog predsjednika Komore imenuje i razrješava glavnog tajnika Komore,
24. donosi Pravilnik o radu Tajništva Komore i sistematizaciju radnih mjesta, na prijedlog predsjednika Komore,
25. predlaže Skupštini izmiritelje na Listi izmiritelja Centra za mirenje pri Komori,
26. imenuje i razrješava predsjednika Centra za mirenje pri Komori,
27. donosi odluku o suspenziji prava člana Komore, do podmirenja duga,
28. donosi opće akte u skladu s ovim Statutom,
29. utvrđuje listu članova povjerenstva za nadzor nad radom članova Komore,
30. donosi godišnji Plan nadzora nad radom članova Komore,
31. usvaja godišnje Izvješće o provedenim nadzorima nad radom članova Komore,
32. donosi i druge opće akte koji nisu u nadležnosti drugog tijela u skladu s ovim Statutom,
33. rješava i ostala pitanja koja prema Zakonu, ovom Statutu i drugim aktima nisu stavljena u djelokrug rada drugog tijela Komore i koja pripadaju u njegov djelokrug.
Nadzorni odbor Komore
Članak 20.
(1) Nadzorni odbor bira i razrješava Skupština, na prijedlog predsjednika.
(2) Nadzorni odbor ima tri člana, koji između sebe biraju predsjednika.
(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi drugih tijela Komore.
(4) Nadzorni odbor nadzire:
– provođenje Statuta Komore i drugih općih akata Komore, te ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore,
– materijalno i financijsko poslovanje Komore i raspolaganje sredstvima Komore,
– ostvarivanje prava i izvršavanje obveza Tajništva Komore u skladu sa Statutom Komore i drugim općim aktima Komore.
(5) Skupština može ovlastiti Nadzorni odbor i za obavljanje drugih poslova.
(6) Nadzorni odbor odgovoran je za svoj rad Skupštini.
Članak 21.
Sjednicu Nadzornog odbora Komore saziva i sjednicom predsjedava predsjednik Nadzornog odbora, osim prve konstituirajuće sjednice, koju saziva predsjednik Komore.
Članak 22.
(1) Nadzorni odbor Komore podnosi Skupštini Komore Izvješće o radu Nadzornog odbora Komore.
(2) Rad Nadzornog odbora Komore uređuje se Poslovnikom.
Predsjednik Komore
Članak 23.
(1) Predsjednika Komore imenuje i razrješava Skupština Komore, iz redova članova Skupštine Komore.
(2) Za predsjednika Komore može biti biran član Komore koji najmanje 5 (pet) godina kontinuirano sudjeluje u radu tijela Komore i koji je najmanje 10 (deset) godina član Komore.
(3) Prijedlog za izbor predsjednika Komore može dati:
– Upravni odbor Komore,
– najmanje jedna trećina članova Skupštine Komore,
(4) Član Skupštine može se i samostalno kandidirati za predsjednika Komore, u kojem slučaju njegova kandidatura mora biti podržana s pravovaljano prikupljenim potpisima najmanje 100 (sto) članova Komore.
(5) Predsjednik Komore obavlja svoju funkciju na temelju ugovora o radu ili bez zasnivanja radnog odnosa.
(6) Predsjednik Komore za svoj rad odgovara Skupštini.
Članak 24.
(1) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovoran je za zakonitost njezina rada.
(2) Predsjednik Komore:
1. predsjedava sjednicama Skupštine i Upravnog odbora Komore,
2. saziva sjednice Upravnog odbora i Skupštine Komore,
3. saziva prvu konstituirajuću sjednicu Nadzornog odbora Komore,
4. usklađuje aktivnosti tijela i oblike organiziranja i rada Komore,
5. osigurava da rad tijela Komore bude u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim općim aktima i interesima članova Komore,
6. u slučaju nefunkcioniranja pojedinog područnog odbora, saziva izvanrednu sjednicu Vijeća područnog odbora, te predlaže mjere,
7. predstavlja Komoru kada Komora surađuje s predsjednikom države, Hrvatskim saborom i Vladom Republike Hrvatske, drugim tijelima, komorama, organizacijama i institucijama u zemlji i inozemstvu,
8. temeljem ovlasti iz Zakona donosi akte o provođenju javnih ovlasti,
9. raspoređuje sredstva unutar proračuna prihoda i rashoda Komore i naredbodavac je za njegovo izvršenje,
10. donosi odluku o pokretanju ovršnih postupaka kod neplaćanja članarine,
11. predlaže Upravnom odboru Komore imenovanje i razrješenje glavnog tajnika Komore,
12. odlučuje o potrebi službenih putovanja članova Komore,
13. odlučuje o sklapanju pravnih poslova čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 100.000,00 (sto tisuća) kuna i to na godišnjoj razini do visine koja je za pojedine namjene osigurana na odgovarajućoj poziciji proračuna prihoda i rashoda,
14. donosi odluke o sklapanju ugovora o radu i u svezi s pravima i obvezama iz radnog odnosa,
15. ima diskreciono pravo samostalno donijeti akte o provedbi javnih ovlasti, kada to u utvrđenim rokovima ne donesu tijela Komore,
16. obavlja i druge poslove određene ovim Statutom, zakonom ili drugim općim aktima Komore.
Članak 25.
(1) Predsjednik Komore potpisuje akte i druge odluke koje donose tijela Komore, osim odluka Nadzornog odbora i stegovnih tijela Komore, a kao osoba ovlaštena za zastupanje Komore i ugovore, u čijem zaključenju sudjeluje Komora.
(2) Pri potpisivanju akata iz stavka 1. ovog članka predsjednik Komore može koristiti faksimil. Faksimil se koristi uz uvjete i na način koji utvrđuje predsjednik Komore.
Zamjenik predsjednika
Članak 26.
(1) Predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje zamjenik predsjednika.
(2) Zamjenik predsjednika Komore bira na prvoj konstituirajućoj sjednici Upravni odbor, na prijedlog predsjednika.
(3) Zamjenik predsjednika u svojem radu neposredno surađuje s predsjednikom Komore, zamjenjuje predsjednika Komore u slučaju njegova izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik Komore.
Područni odbori
Članak 27.
(1) Područni odbor je ustrojstveni oblik organiziranja članova Komore na određenom teritorijalnom području.
(2) Tijela područnog odbora jesu Zbor, Vijeće i predsjednik.
Članak 28.
(1) Prema teritorijalnoj podjeli jedinica područne (regionalne) samouprave područni odbori jesu:
1. Područni odbor Zagreb, za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije,
2. Područni odbor Karlovac, za područje Karlovačke i Sisačko--moslavačke županije,
3. Područni odbor Varaždin, za područje Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko--križevačke županije,
4. Područni odbor Osijek, za područje Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Virovitičko-podravske županije,
5. Područni odbor Pazin, za područje Istarske županije,
6. Područni odbor Rijeka, za područje Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije,
7. Područni odbor Split, za područje Splitsko-dalmatinske županije,
8. Područni odbor Zadar, za područje Zadarske i Šibensko- -kninske županije,
9. Područni odbor Dubrovnik, za područje Dubrovačko-neretvanske županije.
(2) Upravni odbor, na prijedlog najmanje 75% članova Komore s područja jedinice područne samouprave odlučuje o spajanju, pripajanju ili ukidanju područnih odbora.
Članak 29.
Zbor područnog odbora čine svi članovi Komore s cjelokupnog teritorija nadležnosti područnog odbora, kojemu pripadaju prema sjedištu obavljanja djelatnosti.
Članak 30.
(1) Predsjednik područnog odbora:
– predstavlja područni odbor,
– saziva sjednice Zbora područnog odbora i Vijeća područnog odbora,
– ako predsjednik Vijeća područnog odbora ne sazove sjednicu, a za to se ukazuje potreba, sjednicu može, iznimno, sazvati i predsjednik Komore,
– usklađuje rad Vijeća područnog odbora s drugim područnim odborima i Komorom.
(2) Izabrani predsjednik područnog odbora je neposredno i član Skupštine Komore.
Članak 31.
(1) Vijeće područnog odbora ima predsjednika i pet članova Komore s teritorija područnog odbora.
(2) Vijeće područnog odbora:
– predlaže godišnji program rada područnog odbora,
– predlaže godišnji proračun područnog odbora,
– daje prijedloge i mišljenja o aktima Komore,
– prati rad članova Komore na svom području,
– u dogovoru s tajništvom Komore osigurava stalno stručno usavršavanje članova,
– predlaže svoje članove u tijela, odbore, radne skupine, povjerenstava, stručne savjete, ekspertne radne skupine, voditelja i zamjenika voditelja za pojedina strukovna područja i sl. te predlaže svoje članove za Listu izmiritelja i Listu članova Povjerenstva za nadzor nad radom članova Komore,
– razmatra ostala pitanja u dogovoru s Upravnim odborom i predsjednikom Komore.
(3) Vijeće područnog odbora donosi odluku većinom glasova nazočnih članova.
Izbor članova tijela Komore
Članak 32.
(1) Odluku o raspisivanju izbora za članove tijela Komore donosi Skupština.
(2) Članovi Komore svoje pravo da biraju i budu birani u tijela i radna tijela Komore ostvaruju osobno, i ovo pravo ne mogu prenositi na druge osobe.
(3) Predsjednik se bira na vrijeme od četiri godine, i može biti ponovo biran u još jednom mandatu na tu funkciju.
(4) Članovi ostalih tijela Komore biraju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovo birani.
(5) Mandat predstavnika u tijelima Komore prestaje i prije isteka roka na koji je izabran:
– ako ga opozove tijelo koje ga je izabralo,
– gubitkom statusa člana Komore,
– ostavkom,
– smrću.
(6) U slučaju opoziva članova tijela Komore, tijelo koje ih bira dužno je na prvoj sljedećoj sjednici izabrati nove.
(7) Novoizabrani predstavnik dovršava mandat predstavnika kojem je mandat prestao prije isteka vremena na koje je izabran.
(8) Ako se ne provedu izbori za članove Skupštine ili za druga tijela Komore, dosadašnji članovi Skupštine, odnosno članovi tijela Komore, nastavljaju obavljati svoje funkcije do izbora novih članova.
(9) Postupak i način izbora članova za tijela Komore te ostala pitanja od značaja za izbor tijela Komore pobliže se uređuje Pravilnikom o izborima kojeg donosi Skupština Komore.
Odbori, povjerenstva, radne skupine i sl.
Članak 33.
(1) Za potrebe izvršavanja pojedinih zadataka i razmatranje pitanja od značaja i zajedničkog interesa članova Komore, u Komori se mogu ustrojiti odbori, povjerenstva, radne skupine, stručni savjeti, ekspertne radne skupine, voditelji i zamjenici voditelja za pojedina strukovna područja i sl. koji mogu biti stalnog ili privremenog karaktera.
(2) Odluku o osnivanju i imenovanju odbora, povjerenstva, radnih skupina, stručnih savjeta, ekspertnih radnih skupina, voditelja i zamjenika voditelja za pojedina strukovna područja i sl. donose Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor ili predsjednik na temelju potrebe, programa rada, proračuna troškova potrebnih za djelovanje i sl.
(3) Članovi odbora, povjerenstva, radnih skupina, stručnih savjeta i ekspertnih radnih skupina, između sebe biraju predsjednika, koji saziva i vodi sastanke ili se predsjednik imenuje Odlukom o osnivanju.
(4) Aktom o osnivanju radnih tijela iz stavka 1. ovog članka određuje se njihov naziv, djelokrug, zadaća i sastav, te druga pitanja od značaja za rad tih tijela.
Drugi oblici organiziranja
Članak 34.
(1) Komora može osnivati trgovačka društva, udruge, provoditi osnivanja drugih organizacijskih oblika, u svrhu osiguravanja kvalitetnog, stručnog i odgovornog obavljanja poslova Komore.
(2) Komora je dužna štititi svoja osnivačka prava dogovornim uređivanjem djelatnosti te neposrednim sudjelovanjem u obnašanju upravljačkih prava.
Dani Hrvatske komore arhitekata
Članak 35.
(1) Radi raspravljanja i zauzimanja stajališta o najvažnijim pitanjima struke te radi razmatranja pitanja od općeg značenja za rad Komore, održavaju se Dani Hrvatske komore arhitekata.
(2) Odluku o održavanju Dana Hrvatske komore arhitekata donosi Upravni odbor Komore.
(3) Pripremu Dana Hrvatske komore arhitekata provodi Organizacijski odbor, kojega imenuje Upravni odbor Komore na prijedlog predsjednika Komore.
(4) Dani Hrvatske komore arhitekata održavaju se i donose zaključke bez obzira na broj nazočnih članova Komore.
(5) Zaključci Dana Hrvatske komore arhitekata donose se većinom glasova nazočnih članova i imaju važnost preporuka za druga tijela i članove Komore.
(6) Na Danima Hrvatske komore arhitekata zaslužnim članovima Komore te drugim zaslužnim pravnim i fizičkim osobama mogu se dodijeliti nagrade i priznanja za doprinos u struci i radu Komore.
(7) Priznanja iz stavka 6. ovoga članka dodjeljuju se u skladu s pravilnikom kojim su ustanovljena priznanja te uređena druga pitanja od važnosti za provedbu u dodjeli priznanja, koji donosi Upravni odbor Komore.
(8) Dani Hrvatske komore arhitekata mogu biti nazvani i drugim odgovarajućim ili sličnim nazivom.
VII. IMENICI, UPISNICI I EVIDENCIJE
Članak 36.
(1) Komora u obavljanju javnih ovlasti vodi imenike, upisnike i evidencije koji su javne knjige, a isprave koje se izdaju u obavljanju tih poslova javne su isprave.
(2) Komora u okviru javnih ovlasti uspostavlja i vodi:
– Imenik ovlaštenih arhitekata,
– Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista,
– Imenik ovlaštenih voditelja građenja arhitektonske struke,
– Imenik ovlaštenih voditelja radova arhitektonske struke,
– Imenik stranih ovlaštenih osoba koje su njezini članovi,
– upisnik ureda ovlaštenih arhitekata za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja,
– upisnik ureda ovlaštenih krajobraznih arhitekata za samostalno obavljanje poslova krajobraznog projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja,
– upisnik zajedničkih ureda za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja,
– upisnik zajedničkih ureda za obavljanje poslova krajobraznog projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja,
– upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja,
– upisnik zajedničkih ureda za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja,
– evidenciju odobrenja za rad izdanih stranim arhitektima,
– evidenciju stranih ovlaštenih osoba arhitektonske struke kojima je izdala potvrdu za povremeno ili privremeno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, poslova vođenja građenja, poslove voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe i poslova voditelja projekta gradnje,
– evidenciju stranih ovlaštenih osoba kojima je izdala potvrdu za povremeno ili privremeno obavljanje poslova prostornog uređenja u svojstvu odgovorne osobe,
– evidenciju osoba kojima je priznala inozemne stručne kvalifikacije,
– evidenciju izdanih EU potvrda, provodi obradu/pripremu IMI dosjea u informacijskom sustavu unutarnjeg tržišta i izdaje europsku profesionalnu karticu,
– evidenciju voditelja projekta gradnje,
– evidenciju voditelja radova sa završenom srednjom stručnom spremom – tehničara arhitektonske struke,
– evidenciju o stegovnim postupcima,
– evidenciju počasnih članova Komore,
– evidenciju stranih ovlaštenih osoba koji su po pozivu Vlade Republike Hrvatske radili na projektu od posebnog kulturnog značaja,
– evidenciju stručnog usavršavanja,
– registar provoditelja natječaja,
– registar dodijeljenih registarskih brojeva natječaja,
– druge evidencije i registre.
(3) Komora imenike, upisnike, evidencije i registre vodi u računalnom obliku u formatu koji je dostupan e-dozvoli, te u obliku digitalnih zapisa koji se trajno čuvaju.
(4) Ustroj, oblik i sadržaj javnih knjiga, sadržaj baza podataka javnih knjiga u digitalnom obliku i način vođenje, te tehničku zaštitu podataka urediti će općim aktom Upravni odbor.
VIII. UPIS U IMENIKE, UPISNIKE, EVIDENCIJE I REGISTRE
Članak 37.
(1) Članstvo u Komori i pravo na uporabu strukovnog naziva stječe se upisom u odgovarajući imenik, u skladu s uvjetima propisanim Zakonom, posebnim zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje i ovim Statutom.
(2) Član Komore u skladu s uvjetima propisanim Zakonom i ovim Statutom može se upisati u više imenika Komore, odnosno Imenik ovlaštenih arhitekata, Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista, Imenik ovlaštenih voditelja građenja arhitektonske struke i Imenik ovlaštenih voditelja radova arhitektonske struke te steći pravo na uporabu više strukovnih naziva u obavljanju djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i poslova ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih krajobraznih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, ovlaštenih voditelja građenja arhitektonske struke, ovlaštenih voditelja građenja krajobrazne struke, ovlaštenih voditelja radova arhitektonske struke i ovlaštenih voditelja radova krajobrazne struke.
(3) Upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja arhitektonske struke automatski se stječe pravo za obavljanje poslova ovlaštenih voditelja radova arhitektonske struke.
(4) U Imenik ovlaštenih arhitekata upisuju se i ovlašteni krajobrazni arhitekti, koji su u okviru zadaća svoje struke ovlašteni obavljati poslove propisane ovim Statutom.
(5) U Imenik ovlaštenih voditelja građenja arhitektonske struke upisuju se i ovlašteni voditelji građenja krajobrazne struke, koji su u okviru zadaća svoje struke ovlašteni obavljati poslove propisane ovim Statutom.
(6) U Imenik ovlaštenih voditelja radova arhitektonske struke upisuju se i ovlašteni voditelji radova krajobrazne struke, koji su u okviru zadaća svoje struke ovlašteni obavljati poslove propisane ovim Statutom.
(7) Upisom u imenike Komore smatra se da su članovi Komore prihvatili obvezu obavljati poslove u skladu s ovlastima utvrđenim Zakonom, aktima Komore, posebnim zakonima i propisima donesenim temeljem tih zakona.
Članak 38.
(1) Članovi su za članstvo u Komori dužni plaćati članarinu, kao redovito godišnje davanje.
(2) Obveza plaćanja članarine nastupa s prvim danom u mjesecu koji slijedi dan upisa u imenik Komore.
(3) Počasni članovi Komore te članovi Komore u statusu mirovanja oslobođeni su plaćanja članarine.
(4) Članovi Komore dužni su Komori plaćati naknadu za profesionalno osiguranje koja može biti sadržana u iznosu članarine, sukladno općem aktu kojeg donosi Skupština.
(5) Visina i način plaćanja članarina Komore utvrđuje se općim aktom koji donosi Skupština.
Upis u imenike
Članak 39.
(1) Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata, Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista, Imenik ovlaštenih voditelja građenja arhitektonske struke, Imenik ovlaštenih voditelja radova arhitektonske struke i Imenik stranih ovlaštenih arhitekata propisani su Zakonom, Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i ovim Statutom.
(2) Postupak upisa u imenike iz stavka 1. ovoga članka Komore propisuje se općim aktom Komore, koji donosi Upravni odbor Komore.
(3) Postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za strane osobe propisuje se općim aktom Komore, kojeg donosi Skupština Komore.
(4) Pravilnici iz stavaka 2. i 3. ovoga članka definiraju postupak, sadržaj i obrasce zahtjeva, te uvjete i potrebnu dokumentaciju za njihovo podnošenje.
Mirovanje članstva u Komori
Članak 40.
(1) Članu Komore članstvo miruje ako:
– ako je u pritvoru,
– ako mu je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova,
– ako je izabran ili imenovan na kakvu plaćenu javnu dužnost ili na dužnost predsjednika Komore na temelju ugovora o radu,
– ako se zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave,
– ako to sam zatraži.
(2) Rješenje o mirovanju donosi nadležno tijelo Komore po službenoj dužnosti ili na zahtjev člana Komore.
(3) Za vrijeme mirovanja članstva pečat i iskaznica ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog krajobraznog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, ovlaštenog voditelja građenja arhitektonske struke, ovlaštenog voditelja građenja krajobrazne struke, ovlaštenog voditelja radova arhitektonske struke i ovlaštenog voditelja radova krajobrazne struke pohranjuje se u Komori.
(4) Za vrijeme mirovanja članstva, članovi Komore ne mogu obavljati strukovnu djelatnost.
(5) Za vrijeme mirovanja članstva u Komori članovima Komore miruju i sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva.
(6) Prestankom razloga iz stavka 1. ovoga članka članstvo će se aktivirati s danom podnošenja pisanog zahtjeva člana Komore, kojemu je članstvo u Komori stavljeno u mirovanje.
Prestanak članstva
Članak 41.
(1) Ovlaštenom arhitektu, ovlaštenom krajobraznom arhitektu, ovlaštenom arhitektu urbanistu, ovlaštenom voditelju građenja, odnosno ovlaštenom voditelju radova prestaje članstvo u Komori:
– ako mu je oduzeta poslovna sposobnost,
– ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova,
– ako podnese zahtjev za prestanak članstva u Komori,
– ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci,
– ako mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti,
– ako je stegovno kažnjen prestankom članstva u Komori,
– odlaskom u mirovinu ako to pisanim zahtjevom zatraži,
– smrću.
(2) U slučaju prestanka članstva u Komori nadležno tijelo Komore rješenjem određuje brisanje člana iz Imenika ovlaštenih arhitekata, Imenika ovlaštenih arhitekata urbanista, Imenika ovlaštenih voditelja građenja, odnosno Imenika ovlaštenih voditelja radova.
Ponovni upis u imenik
Članak 42.
(1) Osoba kojoj je prestalo članstvo u Komori ne smije biti ponovno upisana u imenik Komore:
– ako joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti, prije nego što ta mjera istekne ili bude obustavljena,
– ako je podnijela zahtjev za prestanak članstva u Komori, prije nego što istekne šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o brisanju člana iz imenika Komore.
(2) U ostalim slučajevima osoba kojoj je prestalo članstvo u Komori može zahtijevati ponovni upis u imenik Komore kad prestanu razlozi zbog kojih joj je prestalo članstvo.
Upis u upisnike i evidencije i registre
Članak 43.
(1) Komora u skladu sa Zakonom vodi upisnik ureda ovlaštenih arhitekata za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, upisnik ureda ovlaštenih krajobraznih arhitekata za samostalno obavljanje poslova krajobraznog projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, upisnik zajedničkih ureda ovlaštenih arhitekata za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, upisnik zajedničkih ureda ovlaštenih krajobraznih arhitekta za obavljanje poslova krajobraznog projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i upisnik zajedničkih ureda za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja.
(2) Komora u skladu sa Zakonom, javnim ovlastima i Statutom ustrojava i vodi evidencije i registre. O činjenicama o kojima se vodi službena evidencija i registar Komora izdaje potvrdu u vidu javne isprave.
(3) Za upis u upisnike iz stavka 1. i evidencije i registre iz stavka 2. ovoga članka plaća se naknada. Visina i način plaćanja naknade utvrđuje Skupština odlukom.
(4) Uvjeti te postupak upisa i druga pitanja važna za upis u upisnike, evidencije i registre utvrditi će se općim aktom Komore kojeg donosi Upravni odbor.
Članak 44.
(1) Ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti i ovlašteni arhitekti urbanisti koji poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora obavljaju samostalno u vlastitom uredu ili zajedničkom uredu dužni su imati ploču pokraj ulaza u zgradu u kojoj obavljaju djelatnost.
(2) Oblik i obvezatni sadržaj ploče iz stavka 1. ovoga članka utvrditi će Upravni odbor općim aktom.
Članak 45.
O promjeni mjesta sjedišta ureda u kojem članovi Komore samostalno obavljaju poslove ili zajedničkog ureda dužni su pisano obavijestiti Komoru u roku od 15 dana od nastanka promjene.
Zajedničke odredbe za upis u imenike, upisnike, evidencije i registre
Članak 46.
(1) Zahtjev za upis u imenike, upisnike, evidencije i registre podnosi se pisano ili elektronskim putem, na propisanim obrascima.
(2) Na temelju upisa u odgovarajući imenik Komora izdaje odgovarajuće rješenje, iskaznicu i pečat. Za svako pojedino ovlaštenje Komora izdaje poseban pečat i iskaznicu.
(3) Iskaznica i pečat su trajno vlasništvo Komore.
(4) Odluku o veličini i obliku, te načinu izdavanja, uporabi i vraćanju iskaznice i pečata donosi Upravni odbor Komore općim aktom.
Članak 47.
(1) Članovi Komore svojim potpisom i pečatom potvrđuju istinitost i točnost podataka dokumenata koje izrađuju ili potpisuju u skladu sa zakonima koji uređuju poslove prostornog uređenja i gradnje, ovim Statutom i drugim općim aktima Komore, te preuzimaju odgovornost za izražene sadržaje tih dokumenata.
(2) Članovi Komore iskaznicom dokazuju identitet i javne ovlasti u obavljanju poslova iz područja gradnje i prostornoga uređenja, u svojstvu odgovorne osobe.
IX. ZADAĆE ARHITEKTONSKE STRUKE
Ovlašteni arhitekt urbanist
Članak 48.
(1) Ovlašteni arhitekt urbanist u obavljanju stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja obavlja stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga prostornih planova i izvješća o stanju u prostoru.
(2) Ovlašteni arhitekt urbanist može obavljati i druge stručne u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom, kao što su izrada studija, analiza, elaborata, prostornih i urbanističkih projekata, prostornih i urbanističkih rješenja i sl.
(3) Ovlašteni arhitekt urbanist stručne poslove prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. može obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu i/ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, zavodu za prostorno uređenje županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada ili Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, sukladno zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje te posebnim zakonima i drugim propisima.
(4) Ovlašteni arhitekt urbanist druge stručne poslove iz stavka 2. može obavljati i temeljem ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, temeljem ugovora o djelu, temeljem ugovora o autorskom djelu i sl.
(5) Ovlašteni arhitekt urbanist u vlastitom uredu za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja može samostalno obavljati i poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora ako ima položen odgovarajući stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu.
Ovlašteni arhitekt
Članak 49.
(1) Ovlašteni arhitekt u obavljanju stručnih poslova i djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i djelatnosti građenja ovlašten je obavljati:
– poslove projektiranja,
– poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta),
– poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera i/ili glavnog nadzornog inženjera),
– poslove projektantskog nadzora,
(2) Zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja i poslova projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) su:
– izrada svih vrsta arhitektonskih projekata za zgrade,
– izrada svih vrsta projekata vodovoda i kanalizacije u zgradama,
– izrada svih vrsta projekata krajobraznog uređenja za sve građevine,
– izrada svih vrsta projekata krajobrazne arhitekture,
– izrada iskaza procijenjenih troškova građenja za sve vrste arhitektonskih projekata za zgrade, za projekte vodovoda i kanalizacije u zgradama, za projekte krajobraznog uređenja za sve građevine i projekte krajobrazne arhitekture,
– izrada arhitektonskog projekta postojećeg stanja za zgrade,
– izrada projekta postojećeg stanja za građevine krajobrazne arhitekture,
– utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za zgrade, s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevinu: sigurnost u slučaju požara; higijena, zdravlje i okoliš; sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe; zaštita od buke; gospodarenje energijom i očuvanje topline; održiva uporaba prirodnih izvora;
– utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine krajobrazne arhitekture s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevinu: pristupačnost tijekom uporabe; održiva uporaba prirodnih izvora;
– izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća iz ovog stavka koje je ovlaštena projektirati arhitektonska struka,
– nostrifikacija svih vrsta arhitektonskih projekata, projekata vodovoda i kanalizacije za zgrade, projekata krajobraznog uređenja i projekata krajobrazne arhitekture iz ovog stavka koje je ovlaštena projektirati arhitektonska struka.
(3) Zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja su:
– provođenje stručnog nadzora građenja nad izvođenjem radova iz stavka 2. ovoga članka koje je ovlaštena projektirati,
– provođenje stručnog nadzora izvođenja radova nad zgradama koje je prema zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.
(4) Zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektantskog nadzora građenja su:
– provođenje projektantskog nadzora nad izvođenjem radova na građevinama iz stavka 2. ovoga članka koje je ovlaštena projektirati arhitektonska struka.
(5) Osim navedenih stručnih poslova iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, ovlašteni arhitekt može obavljati i druge stručne poslove u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom kao i druge poslove temeljem posebnih zakona i drugih propisa, kao što su izrada studija, analiza, elaborata, idejnih i varijantnih arhitektonskih rješenja, izrada projekata unutarnjeg uređenja i sl.
(6) Ovlašteni arhitekt stručne poslove projektiranja, stručnog nadzora i projektantskog nadzora građenja utvrđene u stavcima 2., 3. i 4. ovog članka te druge stručne poslove u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom iz stavka 5. može obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu i/ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih djelatnosti, sukladno zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje te posebnim zakonima i drugim propisima.
(7) Iznimno, ovlašteni arhitekt poslove projektantskog nadzora iz stavka 4. te druge stručne poslove u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom iz stavka 5. može obavljati i temeljem ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, temeljem ugovora o djelu, temeljem ugovora o autorskom djelu i sl.
(8) Ovlašteni arhitekt u vlastitom uredu za samostalno obavljanje stručnih poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može samostalno obavljati i stručne poslove izrade nacrta urbanističkih planova uređenja, ako ima položen odgovarajući stručni ispit za obavljanje poslova prostornog uređenja.
(9) Ovlašteni arhitekt može obavljati poslove upravljanja projektom gradnje i biti voditelj projekta, sukladno zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.
Ovlašteni krajobrazni arhitekt
Članak 50.
(1) Ovlašteni krajobrazni arhitekt u obavljanju stručnih poslova i djelatnosti krajobraznog projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i djelatnosti građenja ovlašten je kao primjerena struka obavljati:
– poslove krajobraznog projektiranja: izrada projekata krajobraznog uređenja za građevine i projekata krajobrazne arhitekture,
– poslove krajobraznog projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta),
– poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera),
– poslove projektantskog nadzora,
(2) Zadaće krajobrazne struke u obavljanju poslova krajobraznog projektiranja i poslova krajobraznog projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) su:
– izrada svih vrsta projekata krajobraznog uređenja za uređenje krajobraznih građevina unutar i izvan naseljenih područja
– izrada svih vrsta projekata krajobrazne arhitekture za uređenje krajobraznih građevina unutar i izvan naseljenih područja,
– izrada iskaza procijenjenih troškova građenja za projekte krajobraznog uređenja i projekte krajobrazne arhitekture,
– izrada projekta postojećeg stanja za građevine krajobrazne arhitekture,
– utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine krajobrazne arhitekture s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevinu: pristupačnost tijekom uporabe; održiva uporaba prirodnih izvora,
– izrada dijelova projekta uklanjanja za građevine krajobrazne arhitekture,
(3) Zadaće krajobrazne struke u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja su:
– provođenje stručnog nadzora građenja nad izvođenjem radova iz stavka 2. ovoga članka koje je ovlaštena projektirati,
(4) Zadaće krajobrazne struke u obavljanju poslova projektantskog nadzora građenja su:
– provođenje projektantskog nadzora nad izvođenjem radova na građevinama iz stavka 2. ovoga članka koje je ovlaštena projektirati krajobrazna struka.
(5) Osim navedenih stručnih poslova iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, ovlašteni krajobrazni arhitekt može obavljati i druge stručne poslove u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom kao i druge poslove temeljem posebnih zakona i drugih propisa, kao što su izrada studija, analiza, elaborata, idejnih i varijantnih rješenja i sl.
(6) Ovlašteni krajobrazni arhitekt stručne poslove projektiranja, stručnog nadzora i projektantskog nadzora građenja utvrđene u stavcima 2., 3. i 4. ovog članka te druge stručne poslove u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom iz stavka 5. može obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu i/ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih djelatnosti, sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te posebnim zakonima i drugim propisima.
(7) Iznimno, ovlašteni krajobrazni arhitekt poslove projektantskog nadzora iz stavka 4. te druge stručne poslove u okviru znanja stečenog obrazovanjem i radom iz stavka 5. može obavljati i temeljem ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, temeljem ugovora o djelu, temeljem ugovora o autorskom djelu i sl.
Ovlašteni voditelj građenja arhitektonske struke
Članak 51.
Zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova vođenja građenja su:
– vođenje građenja, odnosno izvođenje radova na zgradama i ostalim građevinama iz članka 49. stavka 2. koje je ovlaštena projektirati arhitektonska struka,
– poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradama koje temeljem zakona kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje ovlaštena projektirati građevinska struka.
Ovlašteni voditelj građenja krajobrazne struke
Članak 52.
Zadaće krajobrazne struke u obavljanju poslova vođenja građenja su:
– vođenje građenja krajobrazne arhitekture i izvođenja radova krajobraznog uređenja građevina unutar i izvan naseljenih područja iz članka 50. stavka 2. koje je ovlaštena projektirati krajobrazna struka.
Ovlašteni voditelj radova arhitektonske struke
Članak 53.
Zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova vođenja radova su:
– vođenje izvođenja građevinskih radova (pripremnih, zemljanih, konstrukterskih, završnih, ugradnja građevnih proizvoda i sl.) na građevinama iz članka 49. stavka 2. koje je ovlaštena projektirati arhitektonska struka.
Ovlašteni voditelj radova krajobrazne struke
Članak 54.
Zadaće krajobrazne struke u obavljanju poslova vođenja radova su:
– vođenje izvođenja radova na krajobraznom uređenju unutar i izvan naseljenih područja iz članka 50. stavka 2. koje je ovlaštena projektirati krajobrazna struka.
X. STRUČNO USAVRŠAVANJE
Članak 55.
(1) Ovlašteni arhitekt, ovlašteni krajobrazni arhitekt, ovlašteni arhitekt urbanist, ovlašteni voditelj građenja arhitektonske struke, ovlašteni voditelj građenja krajobrazne struke, ovlašteni voditelj radova arhitektonske struke i ovlašteni voditelj radova krajobrazne struke nastavljaju upotpunjavati i usavršavati svoje znanje na način kontinuiranog praćenja razvoja graditeljske struke, te stjecanja novih znanja i vještina.
(2) Komora u okviru stalnog stručnog usavršavanja organizirano i sustavno provodi temeljnu i naprednu izobrazbu.
(3) O stručnom usavršavanju obveznika usavršavanja Komora vodi evidenciju.
Članak 56.
(1) Provođenje Programa stručnog usavršavanja organizira Tajništvo Komore, u skladu sa Zakonom, posebnim zakonima koji uređuju poslove prostornog uređenja i gradnje te općim aktom kojim će se utvrditi program, uvjeti i način provođenja te praćenja stručnog usavršavanja članova Komore.
(2) Opći akt iz stavka 1. ovoga članka donosi Upravni odbor uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje.
XI. STRUČNI NADZOR NAD RADOM ČLANOVA
Članak 57.
(1) Komora provodi stručni nadzor nad radom članova Komore temeljem javnih ovlasti iz Zakona i posebnog općeg akta kojim se uređuje način organiziranja i provođenja stručnog nadzora koji donosi Skupština Komore.
(2) Komora je u obavljanju poslova stručnog nadzora obvezna s podacima koji su zaštićeni odgovarajućim stupnjem tajnosti postupati u skladu s posebnim propisima.
(3) Članovi Komore nad čijim se radom provodi stručni nadzor obvezni su Komori u roku koji im je određen omogućiti provedbu stručnog nadzora i osigurati uvjete za neometan rad u okviru ovlaštenja propisanih Zakonom i općim aktom.
XII. STEGOVNA TIJELA, STEGOVNA ODGOVORNOST I CENTAR ZA MIRENJE
Stegovna tijela
Članak 58.
(1) Stegovna tijela Komore su: Stegovni sud, Viši stegovni sud, stegovni tužitelj i zamjenici stegovnog tužitelja.
(2) Stegovna tijela su u svom radu nezavisna i samostalna u odlučivanju.
(3) U stegovnim predmetima protiv članova Komore u prvom stupnju odlučuje Stegovni sud Komore, a u drugom stupnju Viši stegovni sud Komore.
(4) Stegovni sud odlučuje u vijeću od tri suca, a Viši stegovni sud odlučuje u vijeću od pet sudaca.
(5) Predsjednik vijeća Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda mora biti iz reda sudaca redovnih sudova, imenovanih na listu sudaca Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda Komore.
(6) Listu sudaca Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda te stegovnog tužitelja i zamjenike stegovnog tužitelja imenuje Skupština Komore na prijedlog Upravnog odbora Komore. Imenovani na funkcije u stegovna tijela ne mogu obavljati druge funkcije u tijelima Komore.
Stegovna odgovornost
Članak 59.
(1) Ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova te strana osoba upisana u Imenik stranih ovlaštenih osoba Komore odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda članova Komore pred stegovnim tijelima Komore.
(2) Teža povreda je svako narušavanje dužnosti i ugleda arhitekata i povreda načela i pravila utvrđenih statutom i Kodeksom strukovne etike, koje ima teže značenje s obzirom na važnost ugroženog dobra, prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena.
(3) Lakša povreda je narušavanje dužnosti i ugleda i povreda Kodeksa strukovne etike koja je manjeg značenja.
Stegovne mjere
Članak 60.
(1) Za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog krajobraznog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, ovlaštenog voditelja građenja i ovlaštenog voditelja radova te strane ovlaštene osobe određuju se stegovne mjere propisane Zakonom.
(2) U slučaju izricanja stegovne mjere zabrane obavljanja poslova nadležno tijelo Komore će po službenoj dužnosti istu upisati u Imenik ovlaštenih arhitekata, Imenik ovlaštenog arhitekta urbanista, Imenik ovlaštenih voditelja građenja, odnosno Imenik ovlaštenih voditelja radova i Imenik stranih ovlaštenih osoba.
(3) Ovlašteni arhitekti, ovlašteni krajobrazni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, ovlašteni voditelji građenja, ovlašteni voditelji radova te strane ovlaštene osobe kojima je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova dužni su u roku od osam dana od dana pravomoćnosti odluke kojom je takva mjera izrečena vratiti pečat i iskaznicu ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog krajobraznog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, ovlaštenog voditelja građenja arhitektonske struke, ovlaštenog voditelja građenja krajobrazne struke, ovlaštenog voditelja radova arhitektonske struke, ovlaštenog voditelja radova krajobrazne struke ili strane ovlaštene osobe.
Pokretanje stegovnog postupka
Članak 61.
(1) Stegovni postupak pokreće po službenoj dužnosti stegovni tužitelj.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je prijavitelj ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja ili upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba ili županije nadležno za upravne poslove graditeljstva ili prostornoga uređenja, stegovni postupak pokreće se bez prethodnog postupka pred stegovnim tužiteljem.
(3) Stegovna djela, pokretanje stegovnog postupka, postupak pred stegovnim sudom, uvjeti odgovornosti, stegovne mjere te druga pitanja vezana uz rad stegovnih tijela koja nisu uređena Zakonom ili ovim Statutom, urediti će se općim aktom koji donosi Skupština Komore.
Centar za mirenje
Članak 62.
(1) Pri Komori se osniva i djeluje Centar za mirenje.
(2) Centar za mirenje pruža usluge rješavanja sporova mirenjem u kojem jedan ili više izmiritelja pomaže strankama – domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama da zaključe nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima kojima slobodno raspolažu.
Članak 63.
(1) Zadaća Centra za mirenje Komore je da jedan ili više izmiritelja na nezavisan i nepristran način pomaže strankama postići nagodbu o spornim pitanjima.
(2) Rad Centra za mirenje uređuje se općim aktom kojeg donosi Skupština Komore u skladu s odredbama Zakona o mirenju.
(3) Listu izmiritelja utvrđuje Skupština Komore i objavljuje se u »Narodnim novinama«.
XIII. POČASNI ČLANOVI
Članak 64.
(1) Komora imenuje počasne članove.
(2) Status počasnog člana Komore mogu steći osobe zaslužne za znanstveni i stručni razvoj struke ili za poseban doprinos radu i ugledu, te prepoznatljivosti Komore.
(3) Uvjete za imenovanje i postupak primanja počasnih članova Komore, njihova prava i obveze utvrđuje općim aktom Upravni odbor.
XIV. OPĆI AKTI KOMORE
Članak 65.
(1) Opći akti Komore jesu Statut, Kodeks strukovne etike, pravilnici, poslovnici i drugi opći akti koje u svojem djelokrugu donose komorska tijela.
(2) Akte iz stavka 1. ovoga članka potpisuje predsjednik Komore, osim akata Nadzornog odbora Komore koje potpisuje predsjednik Nadzornog odbora Komore.
Članak 66.
(1) Inicijativu za donošenje pravilnika, poslovnika i drugih općih akata te za izmjene i dopune mogu dati predsjednik Komore, Upravni odbor Komore, Nadzorni odbor Komore ili najmanje 1/3 (jedna trećina) članova Komore.
(2) Inicijativa iz stavka 1. ovog članka upućuje se Upravnom odboru Komore. Ako Upravni odbor Komore prihvati inicijativu, prosljeđuje je radnom tijelu Komore nadležnom za normativne poslove koji izrađuje Nacrt prijedloga akta, odnosno njegovih izmjena i dopuna te ga upućuje Upravnom odboru na raspravu. Po okončanoj raspravi izrađuje se Konačni prijedlog akta, koje utvrđuje Upravni odbor Komore i upućuje nadležnom tijelu na usvajanje.
Članak 67.
(1) Opći akti objavljuju se na internetskim stranicama Komore, a u »Narodnim novinama« kada je to propisano Zakonom, Statutom ili tim općim aktom Komore.
(2) Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objave, a samo kada je to opravdano može se odrediti da stupaju na snagu u kraćem roku.
XV. TAJNIŠTVO KOMORE
Članak 68.
(1) Tajništvo Komore obavlja stručne, pravne, administrativne i druge poslove te osigurava redovito i tekuće poslovanje Komore.
(2) Organizacija Tajništva treba odgovarati potrebama i zahtjevima članova Komore, te omogućivati stručno, kvalitetno, pravodobno i odgovorno izvršavanje zadaća Komore, utvrđenih ovim Statutom i ostalim aktima Komore.
(3) Radom Tajništva upravlja glavni tajnik Komore. Mandat glavnog tajnika traje 4 (četiri) godine, s mogućnošću reizbora.
(4) Upravni odbor Komore može obavljanje pojedinih stručnih, administrativnih ili pravnih poslova ugovorom povjeriti nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
(5) Ustroj, rad i organizacija rada, te ostala pitanja vezana uz rad Tajništva urediti će se Pravilnikom o radu, kojeg donosi Upravni odbor Komore, na prijedlog predsjednika Komore.
XVI. GLASILO I INTERNETSKE STRANICE KOMORE
Članak 69.
(1) Komora ima svoje Glasilo. Glasilo može biti i u elektroničkom obliku.
(2) Urednika Glasila imenuje Upravni odbor.
(3) Urednik Glasila za svoj rad odgovara Upravnom odboru.
(4) U Glasilu se objavljuju obavijesti, informacije, akti i sl., iz djelokruga rada Komore.
(5) Glasilo primaju svi članovi Komore, poštom ili elektroničkom poštom.
Članak 70.
(1) Komora ima internetske stranice.
(2) Glavnog i odgovornog urednika internetskih stranica imenuje Upravni odbor.
(3) Glavni i odgovorni urednik za svoj rad odgovara Upravnom odboru.
(4) Upravni odbor može odlučiti o osnivanju uredništva internetskih stranica. U tom slučaju Upravni odbor imenuje članove uredništva.
XVII. FINANCIJSKO POSLOVANJE KOMORE
Članak 71.
(1) Komora određuje financijska sredstva potrebna za rad godišnjim Proračunom prihoda i rashoda, na osnovi predviđenih troškova za izvršenje zadaća iz javnih ovlasti Komore, Programa rada Komore, troškova potrebnih za rad tijela, radnih tijela i Tajništva Komore, te drugih predvidivih tekućih troškova.
(2) Prihode i rashode Komora planira za svaku godinu u Proračunu prihoda i rashoda.
(3) Prihodi i rashodi Komore određuju se Proračunom prihoda i rashoda Komore, koji donosi Skupština Komore do kraja tekuće godine za iduću godinu.
(4) Ako Skupština Komore do kraja godine ne donese Proračun prihoda i rashoda Komore, dužna je donijeti odluku o privremenom financiranju Komore za prvo tromjesečje proračunske godine, te do kraja tog tromjesečja donijeti Proračun prihoda i rashoda Komore.
Članak 72.
(1) Redoviti planski prihodi Komore jesu:
1. upisnina, članarina, vlastiti prihodi Komore,
2. novčane kazne izrečene u stegovnim postupcima protiv članova Komore,
3. naknada troškova stegovnog postupka,
4. naknada za usluge koje pruža Komora,
5. prihodi od obavljanja javnih ovlasti,
6. prihodi iz drugih izvora.
(2) Sredstvima Komore iz stavka 1. ovoga članka financira se:
1. promicanje, usklađivanje i zastupanje zajedničkih interesa članova Komore,
2. promicanje i sudjelovanje u razvijanju sustava stalnog stručnog usavršavanja,
3. obavljanje poslova i zadataka Komore, te izvršavanje javnih ovlasti,
4. osiguravanje materijalno kadrovskih uvjeta za rad,
5. ostale potrebe u skladu sa Zakonom, općim aktima i odlukama tijela Komore.
(3) Odluku o osobama ovlaštenim za raspolaganje novčanim sredstvima donosi Upravni odbor Komore.
XVIII. ZAŠTITA ARHIVSKOG I REGISTRATURNOG GRADIVA
Članak 73.
(1) Imenici, upisnici, evidencije i registri čuvaju se trajno, a svi ostali spisi deset godina.
(2) Upravni odbor donosi opći akt kojim se uređuje prikupljanje, odlaganje, način i uvjeti čuvanja, odabiranja i izlučivanja, zaštiti i korištenju arhivskog i registraturnog gradiva.
XIX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 74.
(1) Komora će organizaciju i opće akte uskladiti s odredbama Zakona i ovog Statuta, te posebnih zakona koji uređuju djelatnost prostornog uređenja i gradnje, te priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, najkasnije do dana 25. travnja 2016. godine.
(2) Komora će u sudskom registru Trgovačkog suda izvršiti usklađenje djelatnosti sa Zakonom, u roku od dva mjeseca, od dana stupanja na snagu ovog Statuta.
Članak 75.
(1) Danom stupanja na snagu ovog Statuta predsjednik Komore, Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, Vijeća područnih odbora, stegovni tužitelj, zamjenici stegovnog tužitelja, suci Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda izabrani, odnosno, imenovani temeljem Statuta Komore (»Narodne novine« broj 131/10, pročišćeni tekst, 81/13, 34/15), nastavljaju s radom do isteka mandata 2019. godine, odnosno, do isteka roka na koji su imenovani.
(2) Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaju s radom ostala tijela i radna tijela koje je osnovala i imenovala Skupština.
Članak 76.
(1) Po ustroju Imenika ovlaštenih arhitekata urbanista, temeljem Zakona i ovog Statuta, Komora će po službenoj dužnosti ovlaštene arhitekte-urbaniste, upisane u Imenik ovlaštenih arhitekata u stručni smjer ovlašteni arhitekti-urbanisti, upisati u Imenik ovlaštenih arhitekata – urbanista.
(2) Ostali članovi Komore upisani u Imenik ovlaštenih arhitekata ostaju upisani u Imenik ovlaštenih arhitekata.
(3) Uredi za samostalno obavljanje poslova i uredi za zajedničko obavljanje poslova ostaju upisani u odgovarajuće upisnike i nastavljaju s radom.
Članak 77.
Do dana stupanja na snagu općih akata, koji se donose temeljem Zakona i ovog Statuta, primjenjuju se trenutno važeći akti Komore, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama Zakona i ovog Statuta.
Članak 78.
Tumačenje pojedinih odredbi ovog Statuta daje Skupština Komore.
Članak 79.
Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Hrvatske komore arhitekata (»Narodne novine« broj 131/10, pročišćeni tekst, 81/13 i 34/15).
Članak 80.
Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/15-01/03
Urbroj: 505-01-15-1
Zagreb, 18. prosinca 2015.
Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković, dipl. ing. arh., v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_12_140_2624.html