Osnovni tekst iz NN 149/09 od 15.12.2009:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POLJOPRIVREDI

Proglašavam Zakon o poljoprivredi, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 4. prosinca 2009. godine.

Klasa: 011-01/09-01/204 Urbroj: 71-05-03/1-09-2 Zagreb, 9. prosinca 2009.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O POLJOPRIVREDI

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, oblici djelovanja poljoprivrednoga gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijska potpora, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor.

Definicija poljoprivrede

Članak 2.

Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske.

Značenje pojedinih izraza

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

1. poljoprivreda obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, sukladno skupinama 01.1, 01.2 i 01.4 Nacionalne klasifikacije djelatnosti,

2. poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi bilinogojstva i stočarstva te proizvodi prvog stupnja njihove prerade. Popis poljoprivrednih proizvoda naveden je u Dodatku I. i sastavni je dio ovoga Zakona,

3. poljoprivredno gospodarstvo jest pravna ili fizička osoba ili više fizičkih osoba koje se bave poljoprivredom, a djeluju kao:

– obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG)

– obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti

– trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te

– druga pravna osoba

4. OPG jest samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkoga kućanstva, a temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti,

5. poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi,

6. nositelj OPG-a je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje.

2. CILJEVI I MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE

Ciljevi poljoprivredne politike

Članak 4.

Ciljevi poljoprivredne politike jesu:

1. prehrambena sigurnost stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri domaćim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima,

2. promicanje učinkovitosti proizvodnje i tržništva u poljoprivredi radi jačanja konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu,

3. omogućavanje primjerenoga životnog standarda u ruralnim područjima i pridonošenje stabilnosti poljoprivrednog dohotka,

4. omogućavanje potrošačima pristupa odgovarajućoj i stabilnoj ponudi hrane sukladno njihovim zahtjevima, poglavito glede cijene i kakvoće hrane te sigurnosti prehrane,

5. čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede i

6. očuvanje i napredak ruralnih područja i ruralnih vrijednosti.

Strategija

Članak 5.

Dugoročni ciljevi, mjere za njihovo ostvarenje i subjekti odgovorni za provedbu mjera u području poljoprivrede i ruralnog razvoja uređuju se strategijom koju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

Nacionalni program

Članak 6.

(1) Poljoprivredna politika provodi se prema Nacionalnom programu za poljoprivredu i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalni program).

(2) Nacionalni program sadrži kratkoročne i srednjoročne ciljeve, mjere, vremenski slijed i rokove ostvarenja tih ciljeva, očekivane učinke te iznose i izvore novčanih sredstava za provođenje mjera poljoprivredne politike.

(3) Nacionalni program izrađuje ministarstvo nadležno za poljoprivredu i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a donosi Vlada za razdoblje od pet godina.

Mjere poljoprivredne politike

Članak 7.

(1) Mjere poljoprivredne politike državne su ekonomske mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike iz članka 4. ovoga Zakona, a provode se u skladu s međunarodno prihvaćenim obvezama Republike Hrvatske.

(2) Mjere poljoprivredne politike, s obzirom na područje djelovanja, jesu:

1. mjere tržišno-cjenovne politike,

2. mjere politike ruralnog razvoja i

3. mjere zemljišne politike.

(3) Mjere poljoprivredne politike moraju biti međusobno sukladne te se provode prema načelima neutralnosti i ravnopravnosti.

(4) Mjere poljoprivredne politike financiraju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Proračun), proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih izvora.

Državna potpora poljoprivredi

Članak 8.

(1) Državna potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: državna potpora) u smislu ovoga Zakona obuhvaća potpore u sklopu mjera poljoprivredne politike iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona i posebne potpore poljoprivredi.

(2) Posebne potpore poljoprivredi iz stavka 1. ovoga članka koje nisu obuhvaćene mjerama poljoprivredne politike iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona uređuju se posebnim propisima.

Praćenje državne potpore

Članak 9.

(1) Ministarstvo je nadležno za praćenje državne potpore i vođenje registra državne potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju, i to:

1. državna potpora koja se financira iz Proračuna i

2. državna potpora koja se financira iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s posebnim propisima.

(2) Davatelji državne potpore dužni su na pisani zahtjev Ministarstva dostaviti sve tražene podatke o vrstama i intenzitetu potpora te korisnicima.

Korisnici prava

Članak 10.

(1) Korisnici prava jesu pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koje ostvaruju prava i ispunjavaju obveze na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa.

(2) Korisnici prava na potporu za potrošnju plinskih ulja radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (u daljnjem tekstu: Upisnik) iz članka 22. ovoga Zakona koja su korisnici izravnih plaćanja u poljoprivredi.

Mjere tržišno-cjenovne politike

Članak 11.

(1) Mjerama tržišno-cjenovne politike utječe se na stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda, uz istodobno jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.

(2) Mjere tržišno-cjenovne politike jesu:

1. mjere uređenja unutarnjeg tržišta,

2. mjere uređenja trgovine s drugim zemljama i

3. izravna plaćanja.

(3) Mjere uređenja unutarnjeg tržišta obuhvaćaju tržišne intervencije i pravila koja se odnose na tržišnu intervenciju i tržišne standarde.

(4) Mjere uređenja trgovine s drugim zemljama odnose se na uvoz ili izvoz poljoprivrednih proizvoda.

(5) U slučaju većih poremećaja na unutarnjem tržištu Vlada može uvesti privremene zaštitne mjere sukladno propisima iz područja trgovine.

(6) Izravna plaćanja jesu plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivredne aktivnosti radi potpore dohotku.

(7) Mjere tržišno-cjenovne politike uređuju se posebnim propisima.

Mjere politike ruralnog razvoja

Članak 12.

(1) Mjere politike ruralnog razvoja čini skup mjera za:

1. unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora,

2. očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza te

3. poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih gospodarskih djelatnosti.

(2) Mjere politike ruralnog razvoja provode se na temelju Nacionalnog programa ruralnog razvoja koji se donosi na temelju zakona koji uređuje državnu potporu u poljoprivredi i ruralnom razvoju te na temelju posebnih propisa.

(3) Nacionalni program ruralnog razvoja sastavni je dio Nacionalnog programa iz članka 6. ovoga Zakona.

Mjere zemljišne politike

Članak 13.

(1) Mjere zemljišne politike su skup mjera kojima se utječe na racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku sukladno važećim propisima, uz sustavnu i učinkovitu zaštitu okoliša.

(2) Mjere zemljišne politike jesu:

1. dodjela prava korištenja i prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države,

2. unapređivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i

3. zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja.

3. ODRŽIVI RAZVOJ POLJOPRIVREDE

Održivi razvoj

Članak 14.

Održivi razvoj poljoprivrede promiče se jačanjem ekološki osviještenog pristupa gospodarenja resursima, uspostavom sustava integrirane proizvodnje, primjenom dobre poljoprivredne prakse, provođenjem razvojnih i primijenjenih istraživanja, suradnjom sa stručnim i znanstvenim ustanovama u poljoprivredi te uspostavom javnih i privatnih savjetodavnih službi.

Integrirana proizvodnja

Članak 15.

(1) Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda (u daljnjem tekstu: integrirana proizvodnja) obuhvaća proizvodnju bilja prema posebnim uvjetima.

(2) Integriranu proizvodnju obavljaju proizvođači upisani u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji.

(3) Proizvodi iz integrirane proizvodnje označavaju se oznakom »integrirani proizvod« ukoliko ispunjavaju posebne uvjete.

(4) Uvjete proizvodnje kojima moraju udovoljavati proizvođači proizvoda iz integrirane proizvodnje, način i uvjete upisa u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji te označavanje i stavljanje na tržište integriranih proizvoda propisuje ministar nadležan za poljoprivredu i ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

Dopunske djelatnosti na OPG-u

Članak 16.

(1) Dopunske djelatnosti na OPG-u su djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje rada članova OPG-a.

(2) Vrste dopunskih djelatnosti na OPG-u, način i uvjete za njihovo obavljanje propisati će ministar pravilnikom uz mišljenje ministarstva nadležnih za turizam, gospodarstvo i šumarstvo.

4. INSTITUCIJSKA POTPORA

Ustanove u poljoprivredi

Članak 17.

(1) Institucijska potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju obuhvaća djelovanje središnjih tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, ustanova za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: ustanove u poljoprivredi), komora te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja poljoprivrednih gospodarstava.

(2) Ustanove u poljoprivredi su pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlasti te obavljaju stručne i upravne poslove koji se odnose na poljoprivredno-savjetodavnu djelatnost, uzgojno-selekcijski i reprodukcijski rad u stočarstvu, sjemenarstvo i rasadničarstvo, zaštitu bilja, zaštitu zdravlja i dobrobiti domaćih životinja, vinogradarstvo i vinarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, povrćarstvo, poljoprivredno zemljište, unapređenje ruralnog prostora, operativnu provedbu mjera poljoprivredne politike i drugo.

(3) Ustanove iz stavka 2. ovoga članka pripremaju izvješća o svom radu te ih dostavljaju Ministarstvu u pisanom i elektroničkom obliku u rokovima i prema obrascu koje će odrediti ministar naputkom.

Poljoprivredno-savjetodavna djelatnost

Članak 18.

(1) Temeljna zadaća poljoprivredno-savjetodavne djelatnosti je tehnološko-tehničko unapređenje poljoprivrednih gospodarstava i pružanje stručne pomoći poljoprivrednicima s ciljem povećanja dobiti od poljoprivredne djelatnosti i dopunskih djelatnosti na gospodarstvu.

(2) Poljoprivredna savjetodavna djelatnost obavlja se kao javna i privatna poljoprivredna savjetodavna služba.

(3) Javnu poljoprivredno-savjetodavnu službu obavlja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (u daljnjem tekstu: HZPSS) koji se financira iz državnog proračuna.

(4) Privatnu poljoprivredno-savjetodavnu službu mogu obavljati:

– fizičke osobe, ovlašteni magistri/inženjeri agronomije i

– pravne osobe koje u radnom odnosu imaju ovlaštenog magistra/inženjera agronomije.

(5) Fizičke i pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka moraju biti registrirane za obavljanje poljoprivredno-savjetodavnih usluga, udovoljavati propisanim uvjetima i biti upisane u Upisnik privatne poljoprivredno-savjetodavne službe koji vodi Ministarstvo.

(6) Ministar pravilnikom propisuje uvjete kojima moraju udovoljiti fizičke i pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka te način i uvjete upisa u Upisnik privatne poljoprivredno-savjetodavne službe.

Istraživanje u poljoprivredi

Članak 19.

(1) Za utvrđivanje uvjeta i provedbu financiranja razvojnih i primijenjenih istraživanja u poljoprivredi i ruralnim područjima, u Ministarstvu djeluje Vijeće za istraživanja u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: VIP).

(2) VIP čine predstavnici:

1. Ministarstva (2 člana, jedan član je predsjednik),

2. obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (4 člana) i ostalih poljoprivrednih gospodarstava (1 član), na prijedlog Hrvatske poljoprivredne komore,

3. HZPSS-a (2 člana),

4. Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (1 član),

5. visokih učilišta i znanstvenih instituta (2 člana),

6. prehrambeno prerađivačke industrije (1 član), na prijedlog Hrvatske gospodarske komore.

(3) Sredstva za financiranje razvojnih i primijenjenih istraživanja u poljoprivredi i rad VIP-a osiguravaju se u Proračunu, iz inozemnih novčanih izvora, darovnica i naknada od korisnika rezultata istraživanja u poljoprivredi.

(4) Ministar donosi rješenje kojim se imenuju članovi VIP-a.

(5) VIP radi i djeluje na osnovi donesenog Poslovnika o radu.

Poljoprivredni informacijski centar

Članak 20.

(1) Poljoprivredni informacijski centar (u daljnjem tekstu: PIC) jest informacijski sustav Ministarstva koji obavlja:

1. prikupljanje i uporabu podataka i informacija i propisanih evidencija iz djelokruga središnjih tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, ustanova i slično od važnosti za poljoprivredu,

2. prikupljanje, obradu podataka i informacija za potrebe izvješćivanja javnosti o poljoprivredi i provedbi mjera poljoprivredne politike,

3. prikupljanje podataka o cijenama i količinama određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu te njihovu obradu i izvješćivanje za nacionalne i EU potrebe,

4. razmjenu podataka i informacija s nadležnim inozemnim ustanovama i službama u poljoprivredi.

(2) Poslovi PIC-a iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na poslove iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku.

(3) Unutar PIC-a djeluje Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) koji obavlja poslove iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.

Agencija za plaćanja

Članak 21.

(1) Operativna provedba mjera tržišno-cjenovne politike te mjera politike ruralnog razvoja u nadležnosti je Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja).

(2) Agencija za plaćanja obavlja sljedeće poslove:

1. provodi mjere tržišno-cjenovne politike,

2. provodi mjere politike ruralnog razvoja,

3. provodi programe međunarodne potpore razvitka sektora,

4. uspostavlja i provodi integrirani sustav za administraciju izravnih plaćanja u poljoprivredi (ISAP),

5. priprema stručne podloge i analize.

(3) Agencija za plaćanja priprema izvješća o provedbi poslova iz stavka 2. ovoga članka kao i relevantne podatke te ih dostavlja Ministarstvu u rokovima i prema obrascu koje će odrediti ministar naputkom.

(4) Ministarstvo izdaje, nadzire i povlači akreditaciju Agencije za plaćanja, kojom se provjerava usklađenost s akreditacijskim kriterijima koje propisuje ministar pravilnikom.

Nacionalno vijeće

Članak 22.

(1) Vlada osniva Nacionalno vijeće za poljoprivredu i ruralna područja (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće), kao stručno i savjetodavno tijelo Vlade.

(2) Nacionalno vijeće:

1. prati provedbu Nacionalnog programa,

2. ocjenjuje godišnje izvješće o stanju u poljoprivredi,

3. daje mišljenje na nacrte prijedloga propisa i međunarodnih sporazuma iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja.

(3) Nacionalno vijeće čine predstavnici iz:

1. Hrvatske poljoprivredne komore (5 članova),

2. Hrvatskoga poljoprivrednoga zadružnog saveza (1 član),

3. visokih učilišta, veleučilišta i znanstvenih instituta koji se bave poljoprivredom, selom i seoskim područjem (4 člana),

4. Hrvatske gospodarske komore (1 član).

(4) Ministarstvo na prijedlog ustanova u poljoprivredi iz stavka 3. ovoga članka, predlaže Vladi imenovanje članova Nacionalnog vijeća. Mandat članova Nacionalnog vijeća jest 5 godina.

(5) Sredstva za rad Nacionalnog vijeća osiguravaju se u Proračunu.

(6) Zapisnike o radu Nacionalno vijeće dostavlja Ministarstvu.

5. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE U POLJOPRIVREDI

Upisnik

Članak 23.

(1) Ministarstvo je nadležno za Upisnik, a poslove njegovog vođenja povjerava se Agenciji za plaćanja.

(2) Upis u Upisnik obvezan je za:

1. poljoprivredna gospodarstva koja podnose zahtjev za državnu potporu,

2. poljoprivredna gospodarstva koja prema posebnim propisima moraju biti registrirana u upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi i

3. OPG koja na tržištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u.

(3) Agencija za plaćanja provodi postupak i izdaje rješenje o upisu u Upisnik (u daljnjem tekstu: Rješenje o upisu), odnosno rješenje kojim se odbija upis u Upisnik u slučajevima kada korisnik prava ne udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisu iz stavka 8. ovoga članka.

(4) Upisom u Upisnik svako poljoprivredno gospodarstvo dobiva jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: MIBPG).

(5) MIBPG je obvezan podatak o poljoprivrednom gospodarstvu koji mora biti sadržan u svim upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi.

(6) Agencija za plaćanja izdaje iskaznicu OPG-a (u daljnjem tekstu: Iskaznica) nositelju i članovima OPG-a.

(7) Prilikom prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u nositelj i članovi OPG-a dužni su imati kod sebe Iskaznicu ili Rješenje o upisu i dati ih na uvid za to zakonom ovlaštenoj osobi.

(8) Ministar pravilnikom propisuje način i uvjete upisa u Upisnik, način usklađivanja sa svim upisnicima, registrima ili evidencijama iz stavka 5. ovoga članka te preuzimanje podataka od strane Ministarstva.

Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u

Članak 24.

(1) Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u iz članka 23. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona odnosi se na:

1. prodaju na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje neposredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju te prodaju na tržnicama na veliko,

2. izravnu prodaju i to na malo izvan prodavaonice (prodaja na štandovima i klupama, na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretna prodaja, prigodna prodaja na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima i slično) te na vlastitom gospodarstvu.

(2) Način i uvjete prodaje iz stavka 1. ovoga članka te način vođenja evidencije o prodaji propisuje ministar pravilnikom uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za trgovinu, ministarstva nadležnog za zdravstvo i Hrvatske poljoprivredne komore.

Evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta

Članak 25.

(1) Agencija za plaćanja vodi Evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku.

(2) Upis u Evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta obvezan je za sva poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik.

(3) Ministar pravilnikom propisuje način i uvjete vođenja Evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta.

Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka

Članak 26.

(1) Ministarstvo ustrojava Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka – Farm Accountancy Dana Network (u daljnjem tekstu: FADN) za potrebe praćenja dohotka poljoprivrednih gospodarstava, ocjene gospodarske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i analize mjera poljoprivredne politike.

(2) FADN obuhvaća provedbu godišnjeg istraživanja o strukturi, proizvodnji, prihodima i rashodima poljoprivrednih gospodarstava (u daljnjem tekstu: FADN istraživanje), na način i prema uvjetima koje propisuje ministar pravilnikom.

(3) Ministarstvo je odgovorno za organizaciju i stručnu provedbu FADN istraživanja. U organizaciji i provedbi mogu sudjelovati poljoprivredne obrazovne, znanstvene i stručne institucije, upravna tijela te druge organizacije i ustanove koje odredi Ministarstvo.

(4) Sudjelovanje poljoprivrednih gospodarstava u FADN istraživanju je dobrovoljno.

(5) Rezultati FADN istraživanja iskazuju se isključivo u zbirnom obliku.

(6) Individualni rezultati FADN istraživanja smatraju se službenom tajnom i smiju se koristiti samo u svrhe utvrđene ovim Zakonom te za potrebe obavljanja poslova službene statistike.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, dopušteno je davanje anonimiziranih individualnih rezultata FADN istraživanja javnim znanstvenim institutima, visokim učilištima i njihovim sastavnicama, pod uvjetima koje propisuje ministar.

(8) Sredstva za vođenje FADN-a osiguravaju se u Proračunu.

Zeleno izvješće

Članak 27.

(1) Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini (u daljnjem tekstu: Zeleno izvješće) sadrži ocjenu stanja i gospodarskog položaja poljoprivrede te prijedlog i način provedbe mjera poljoprivredne politike za sljedeće razdoblje, a izrađuje ga i donosi Ministarstvo do konca listopada tekuće godine.

(2) Zeleno izvješće javno je i objavljuje se u »Narodnim novinama.«

6. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR

Nadležnost

Članak 28.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavljaju inspekcije Ministarstva (poljoprivredna, stočarska, vinarska i inspekcija za kakvoću hrane) i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima.

(3) Inspekcijske poslove iz nadležnosti inspekcija Ministarstva u prvom stupnju obavljaju inspektori u Ministarstvu i inspektori u područnim jedinicama Ministarstva, odnosno inspektori kao samostalni izvršitelji s mjestima rada sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva (u daljnjem tekstu: inspektori Ministarstva), a u drugom stupnju poslove obavlja posebno povjerenstvo Ministarstva čije članove imenuje ministar.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka čine tri člana, od kojih se dva člana imenuju iz reda inspektora u Ministarstvu, a jedan član iz reda državnih službenika u Ministarstvu koji imaju završen sveučilišni diplomski studij pravne struke.

Stručni uvjeti za raspored na radno mjesto inspektora

Članak 29.

(1) Poslove poljoprivrednog i stočarskog inspektora može obavljati osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij poljoprivredne struke, položen državni stručni ispit za inspektora i najmanje četiri (4) godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(2) Poslove višeg poljoprivrednog i višeg stočarskog inspektora može obavljati osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka te ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(3) Poslove vinarskog inspektora i inspektora za kakvoću hrane može obavljati osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij poljoprivredne, odnosno prehrambene struke, položen državni stručni ispit za inspektora i najmanje četiri (4) godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(4) Poslove višeg vinarskog inspektora i višeg inspektora za kakvoću hrane može obavljati osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka te ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

Službena iskaznica i znak

Članak 30.

(1) Službeno svojstvo, identitet i ovlasti poljoprivredni inspektor dokazuje službenom iskaznicom i znakom, a stočarski, vinarski i inspektor za kakvoću hrane službenom iskaznicom.

(2) Obrazac iskaznice i izgled znaka te način vođenja očevidnika o službenim iskaznicama i znakovima propisuje ministar.

Ovlasti inspektora

Članak 31.

U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor Ministarstva ima sljedeća prava, dužnosti i ovlasti:

1. pregledavati poljoprivredno zemljište, ulaziti i pregledavati poslovne i proizvodne prostore, objekte, uređaje, robu, usjeve, nasade, stoku, poslovnu dokumentaciju i druge stvari kod nadziranih korisnika prava odnosno drugih nadziranih subjekata,

2. zatražiti i pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet osoba koje podliježu nadzoru i osoba zatečenih na mjestu nadzora,

3. zatražiti i pregledati Iskaznicu OPG-a,

4. fotografirati ili snimiti osobe, poljoprivredno zemljište, prostore, objekte i drugo iz točke 1. ovoga stavka,

5. uzimati uzorke za potrebe inspekcijskog nadzora,

6. provoditi uvid u isprave korisnika prava, odnosno drugih nadziranih subjekata,

7. izvršiti uvid u službene evidencije i baze podataka potrebne za obavljanje nadzora,

8. nadzirati korisnike prava u okviru mjera propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega,

9. provjeravati udovoljava li korisnik prava uvjetima za ostvarivanje prava,

10. utvrđivati nezakonito ostvarivanje prava, odnosno utvrđivati nezakonito dobivanje ili nenamjensku uporabu sredstava državne potpore,

11. provjeravati pravodobnost dostave i točnost podataka koje je korisnik prava odnosno drugi nadzirani subjekt obavezan dostaviti nadležnom tijelu radi upisa u upisnike, druge službene evidencije i baze podataka koje se vode na temelju ovoga Zakona,

12. provjeravati način vođenja i točnost podataka u evidencijama koje je korisnik prava dužan voditi na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega,

13. provjeravati je li poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik, za poljoprivredna gospodarstva za koja je propisana obveza upisa u Upisnik,

14. prikupljati podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka i drugih osoba,

15. nadzirati i ostalo propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

(2) Pod poslovnim i proizvodnim prostorima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se stambene, poslovne i druge prostorije i prostori u kojima korisnik prava, odnosno drugi nadzirani subjekt obavlja djelatnost.

(3) Troškove analize uzoraka snosi korisnik prava odnosno drugi nadzirani subjekt ako se utvrdi da uzorci ne odgovaraju propisanim zahtjevima. Ako uzorak odgovara propisanim zahtjevima troškovi se podmiruju iz Proračuna.

Najava inspekcijskog nadzora

Članak 32.

(1) Inspektor Ministarstva obavlja inspekcijski nadzor bez prethodne najave.

(2) Pod uvjetom da se ne ugrožava svrha, nadzor se može unaprijed najaviti. Ta najava ne smije prelaziti 48 sati.

Dužnosti nadziranih subjekata

Članak 33.

(1) Korisnik prava odnosno drugi nadzirani subjekt dužan je inspektoru Ministarstva omogućiti obavljanje nadzora, dopustiti uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju, pružiti potrebne podatke i obavijesti te osigurati uvjete za nesmetan rad.

(2) Radi osiguranja nazočnosti prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, inspektor će neposredno prije početka obavljanja nadzora izvijestiti korisnika prava, odnosno drugi nadzirani subjekt koji je dužan nazočiti nadzoru.

(3) Ukoliko je korisnik prava odnosno drugi nadzirani subjekt odsutan, inspektor Ministarstva obavit će nadzor u nazočnosti člana OPG-a odnosno djelatnika kojeg je zatekao na radu u obrtu ili pravnoj osobi.

(4) Korisnik prava odnosno drugi nadzirani subjekt dužan je na zahtjev inspektora Ministarstva dostaviti ili pripremiti poslovnu dokumentaciju i podatke potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora u roku koji im inspektor odredi.

(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka mora biti primjeren vrsti zahtjeva.

Zapisnik o inspekcijskom nadzoru

Članak 34.

(1) Inspektor Ministarstva u provedbi inspekcijskog nadzora vodi postupak i sastavlja zapisnik o utvrđenom stanju, kao i o podacima i obavijestima dobivenim tijekom obavljanja nadzora.

(2) Osoba koja je nazočila nadzoru može staviti svoje primjedbe na sastavljeni zapisnik i zatim isti potpisuje.

(3) Ukoliko osoba koja je nazočila nadzoru odbije potpisati zapisnik, inspektor Ministarstva će u zapisniku navesti razloge odbijanja.

(4) Jedan primjerak zapisnika uručuje se osobi koja je nazočila nadzoru.

Rješenje o otklanjanju nepravilnosti, odnosno nedostataka

Članak 35.

(1) Ako inspektor Ministarstva u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da su povrijeđene odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega, ima pravo i obvezu, u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega:

– rješenjem narediti da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci otklone u određenom roku i/ili

– poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju njega.

(2) U slučaju iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka inspektor Ministarstva je ovlašten:

– narediti povrat nezakonito ostvarenih sredstava,

– utvrditi da korisnik prava, odnosno drugi nadzirani subjekt djelomično ili u cijelosti ne udovoljava uvjetima za ostvarivanje prava,

– odrediti druge mjere i radnje za koje je ovlašten.

(3) Inspektor Ministarstva donijet će rješenje iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.

(4) U provedbi inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Inicijative za postupanje drugih tijela

Članak 36.

(1) Ako inspektor Ministarstva utvrdi da je došlo do povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, provest će postupak sukladno Prekršajnom zakonu.

(2) Inspektor Ministarstva podnijet će kaznenu prijavu za kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, koja su mu dojavljena ili za koja je sam saznao.

(3) Ako inspektor Ministarstva u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis iz djelokruga drugog tijela, obvezan je o tome bez odgode obavijestiti drugo tijelo.

Privremeno oduzimanje

Članak 37.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor Ministarstva može privremeno oduzeti, do donošenja odluke o prekršaju ili presude o kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz.

(2) O privremenom oduzimanju dokumentacije ili predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda.

Žalba

Članak 38.

(1) Protiv rješenja inspektora Ministarstva može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba.

(2) Žalbu protiv rješenja inspektora Ministarstva rješava Povjerenstvo za žalbe iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Žalba iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(4) Protiv rješenja iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona može se izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe Agencije za plaćanja u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

(5) Povjerenstvo za žalbe iz stavka 4. ovoga članka imenuje ravnatelj Agencije za plaćanja, a čine ga tri člana od kojih predsjednik ima završen sveučilišni diplomski studij pravne struke i položen državni stručni ispit, a članovi završen sveučilišni diplomski studij agronomske ili druge odgovarajuće struke i položen državni stručni ispit.

(6) Povjerenstvo za žalbe iz stavka 4. ovoga članka prilikom rješavanja po žalbama primjenjuje odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

(7) Protiv rješenja Ministarstva donesenih na temelju ovoga Zakona ne može se izjaviti žalba već se može pokrenuti upravni spor.

Supsidijarna primjena odredbi o inspekcijskom nadzoru

Članak 39.

(1) U područjima koja se, na temelju ovoga Zakona, uređuju posebnim propisima, inspekcijski nadzor provodi se prema odredbama posebnih propisa.

(2) Odredbe ovoga Zakona o inspekcijskom nadzoru primjenjuju se na sva pitanja koja nisu uređena posebnim propisima.

7. KAZNENE ODREDBE

Članak 40.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– postupi protivno članku 15. stavku 2., 3. i 4. ovoga Zakona,

– se ne upiše u Upisnik sukladno članku 23. stavku 2. ovoga Zakona,

– ako postupi protivno članku 24. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 do 20.000 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

Članak 41.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– postupa protivno članku 33. stavku 1. ovoga Zakona,

– ne postupi po rješenju iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 18.000,00 kuna.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz članka 23. stavka 7. ovoga Zakona nositelj ili član OPG-a ako prilikom prodaje vlastitih proizvoda na tržištu inspektoru ne predoči na uvid Iskaznicu ili rješenje o upisu u Upisnik.

8. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

(1) Vlada će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Uredbu o osnivanju Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu (»Narodne novine« br. 6/97. i 48/00.) s odredbama ovoga Zakona.

(2) Do imenovanja članova Nacionalnog vijeća i VIP-a, sukladno odredbama ovoga Zakona, poslove iz članka 19. i 22. ovoga Zakona obavljat će članovi Nacionalnog vijeća i VIP-a imenovani sukladno Zakonu o poljoprivredi (»Narodne novine« br. 66/01. i 83/02.).

(3) Hrvatska poljoprivredna komora imenovat će predstavnike u VIP i Nacionalno vijeće u roku od 60 dana od dana konstituiranja Skupštine Hrvatske poljoprivredne komore.

Članak 43.

(1) Nacionalni program iz članka 6. ovoga Zakona donijet će Vlada u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ministar u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do donošenja propisa iz stavka 2. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine« br. 66/01. i 83/02.) i to:

1. Pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (»Narodne novine« br. 128/02., 122/03., 189/03., 2/05., 129/05., 152/05., 38/06., 27/08. i 29/09.),

2. Pravilnik o uspostavi i provedbi Sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (»Narodne novine« br. 46/08.),

3. Pravilnik o iskaznici poljoprivrednog inspektora, poljoprivrednog inspektora za ekološku proizvodnju, stočarskog inspektora i vinarskog inspektora te znački poljoprivredne inspekcije (»Narodne novine« br. 32/06. i 17/07.) i

4. Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine« br. 87/09.).

Članak 44.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o poljoprivredi (»Narodne novine« br. 66/01. i 83/02.).

Članak 45.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama.«

Klasa: 320-01/09-01/06 Zagreb, 4. prosinca 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.

DODATAK I.