PRESTALO VAŽITI, ALI VIDI OVDJE!

NN 116/15 od 26.10.2015. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine

 

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Na temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012, 82/2013, 159/2013, 22/2014 i 154/2014), ministar zdravlja donosi

 

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE

Članak 1.

U Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine« broj 100/2011, 133/2011, 54/2012, 49/2013 i 139/2014) u članku 2.:

– u podstavku 9. »Voditelj programa specijalističkog usavršavanja« riječi: »uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu: Komore)«, brišu se, a iza riječi: »na vrijeme od pet godina.« dodaju se riječi: »Voditelj programa specijalističkog usavršavanja nadzire kvalitetu provedbe specijalističkog ispita te predlaže Povjerenstvu za specijalističko usavršavanje doktora medicine mjere za njegovo unaprjeđenje.«;

– u podstavku 11. »Mentor« iza riječi: »Mentor jest i doktor medicine specijalist one grane za koju se izvodi dio programa specijalističkog usavršavanja s najmanje pet godina specijalističkog staža.«, dodaju se riječi: »Mentora imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije.«;

– iza podstavka 11. »Mentor«, dodaju se novi podstavci 12., 13., 14. i 15., koje glase:

»Komentor jest specijalist srodne grane s najmanje pet godina specijalističkog iskustva ili stručnjak određenog područja koji nadzire dio programa predviđen specijalističkim usavršavanjem.

Pristupnik jest doktor medicine koji nakon uspješno završenog programa specijalizacije podnosi zahtjev za polaganje specijalističkog ispita u Ministarstvu zdravlja (u daljnjem tekstu: ministarstvo). Pristupnik je i doktor medicine specijalist koji nakon uspješno završenog programa uže specijalizacije podnosi zahtjev za polaganje ispita uže specijalnosti u ministarstvu.

Ispitivač na specijalističkom ispitu jest doktor medicine specijalist iste specijalnosti sa znanstveno-nastavnim zvanjem na sveučilištu zdravstvenog usmjerenja, iskustvom mentora na specijalističkom usavršavanju i najmanje pet godina specijalističkog staža ili doktor medicine specijalist iste specijalnosti sa stručnim zvanjem iste specijalističke grane, iskustvom mentora na specijalističkom usavršavanju i najmanje pet godina specijalističkog staža. Ispitivač može biti i umirovljeni doktor medicine specijalist iste specijalnosti ako ima važeće odobrenje za samostalan rad (licencu) pod istim uvjetima kao i ispitivač koji je u radnom odnosu. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja predlaže Povjerenstvu za specijalističko usavršavanje doktora medicine listu ispitivača te izmjenu liste ispitivača jednom godišnje u rujnu. Ministarstvo donosi listu ispitivača na prijedlog Povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine i objavljuje ju na internetskim stranicama ministarstva. Ministarstvo može izmijeniti listu ispitivača ako ispitivač više nema uvjete za obavljanje tih poslova propisane ovim Pravilnikom.

Ispitno povjerenstvo jest povjerenstvo sastavljano od tri člana ispitivača doktora medicine specijalista iste specijalnosti koje imenuje ministarstvo. Ispitno povjerenstvo jest i povjerenstvo sastavljano od tri člana ispitivača doktora medicine specijalista iste specijalnosti – s istom ili srodnom užom specijalnošću, koje imenuje ministarstvo.«;

– podstavak 13. mijenja se i glasi:

»Povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine jest tijelo koje imenuje ministar na vrijeme od pet godina, a zaduženo je za provjeru, procjenu i unaprjeđenje kvalitete specijalističkog usavršavanja doktora medicine. Predsjednik povjerenstva jest predstavnik ministarstva. Povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine nadzire provedbu specijalističkog usavršavanja doktora medicine. Obveze Povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine uključuju i postavljanje državnih standarda i nadziranje trajanja i sadržaja usavršavanja, kontrolu kvalitete i postupaka pristupanja specijalističkom usavršavanju, procjene drugih oblika kvalifikacija te predlaganje uvođenja metoda procjene uspješnosti napredovanja specijalizanata.«.

Dosadašnji podstavci 12., 13. i 14. postaju podstavci 16., 17. i 18.

Članak 2.

Iza članka 3. dodaju se novi članci 3.a i 3.b, koji glase:

»Članak 3.a

Svi postupci i zahvati koje specijalizant obavlja prema programu specijalističkog usavršavanja evidentiraju se na računima koji se ispostavljaju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Članak 3.b

Specijalističko usavršavanje sadrži teorijski i praktični program usavršavanja koji se provodi u tijelu ili zdravstvenoj ustanovi ovlaštenoj od ministarstva. Program specijalističkog usavršavanja doktora medicine traje najmanje u vremenskom razdoblju programa iz Priloga II. ovoga Pravilnika. Specijalizant sudjeluje u aktivnostima i odgovornostima predviđenim programom specijalizacije. Specijalističko usavršavanje obavlja se u punoj satnici i punom opsegu u tijelu ili ustanovi ovlaštenoj od ministarstva. Teorijski dio programa obavlja se u punoj satnici i punom opsegu na medicinskom fakultetu. Specijalističko usavršavanje uključuje i dežurstva specijalizanta u dijelu programa koji je predmet specijalizacije, koji je obvezan provoditi i sve aktivnosti predviđene programom. Nadzor nad provedbom specijalističkog usavršavanja doktora medicine provodi ministarstvo.

Minimalni uvjeti za obavljanje specijalističkog usavršavanja doktora medicine propisani su programom specijalizacija iz Priloga II. ovoga Pravilnika.

Djelomično izuzeće od pojedinih dijelova programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz Priloga II. ovoga Pravilnika primjenjuje se pod uvjetom da je navedeni dio programa specijalističkog usavršavanja već obavljen u okviru drugog programa specijalističkog usavršavanja iz Priloga V. točke 5.1.3. Direktive te ako je doktor medicine specijalist stekao diplomu o specijalističkom usavršavanju, odnosno specijalističku kvalifikaciju u skladu s programom upisanim u Prilogu V. točki 5.1.3. Direktive u Republici Hrvatskoj ili u jednoj od država članica Europske unije. Izuzeće se može odobriti za najviše polovicu minimalnog trajanja programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine.

Djelomično izuzeće od pojedinih dijelova programa specijalističkog usavršavanja doktora medicine specijalizacija iz Priloga II. ovoga Pravilnika primjenjuje se pod uvjetom da je navedeni dio programa specijalističkog usavršavanja obavljen tijekom zajedničkog internističkog debla ili zajedničkog kirurškog debla u okviru drugog programa specijalističkog usavršavanja upisanog u Prilog V. točke 5.1.3. Direktive, odnosno iz Priloga II. ovoga Pravilnika u Republici Hrvatskoj.

Djelomično izuzeće može odobriti ministarstvo za najviše uspješno završeno zajedničko internističko deblo ili zajedničko kirurško deblo.«.

Članak 3.

U članku 6. u stavku 1. riječi: »Nacionalno povjerenstvo« zamjenjuju se riječju: »Povjerenstvo«.

Članak 4.

U članku 7. stavku 1. iza riječi: »Hrvatske liječničke komore« dodaju se riječi: »(u daljnjem tekstu: Komora)«.

Članak 5.

U članku 10. dodaju se novi stavci 9., 10., 11. i 12. koji glase:

»Mentora imenuje ministarstvo rješenjem o odobrenju specijalizacije. Ako mentor utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa specijalističkog usavršavanja ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje glavnog mentora, ministarstvo i podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Mentor tijekom specijalizacije može zahtijevati prestanak mentorstva iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Zahtjev za prestanak mentorstva obvezan je u pisanom obliku dostaviti ministarstvu, podnositelju prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizantu.

Ministarstvo će razriješiti mentora ako utvrdi da isti vodi specijalizanta protivno odredbama ovoga Pravilnika i to na temelju prijedloga ravnatelja zdravstvene ustanove iz članka 4. ovoga Pravilnika ili ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno nositelja privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika i nadležnog voditelja programa specijalističkog usavršavanja, te o tome obavješćuje podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizanta.

Ako mentor tijekom specijalizacije zahtijeva prestanak mentorstva zbog razloga iz stavka 10. ovoga članka ili izgubi status mentora zbog razloga iz stavka 11. ovoga članka, obvezan je vratiti razmjerni dio naknade primljene za mentorstvo.«.

Članak 6.

U članku 12. stavak 3. mijenja se i glasi:

»Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.«.

Članak 7.

Iza članka 15. dodaju se naslov: »Završni ispit« i novi članak 15.a, koji glasi:

»Članak 15.a

Specijalizant nakon završenog zajedničkog internističkog debla, odnosno nakon završenog zajedničkog kirurškog debla, polaže završni ispit. Završni ispit održava se u pisanom obliku.

Završni ispit se polaže istodobno na svim medicinskim fakultetima Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, koji provode završni ispit u terminima: 10. travnja i 10. listopada. Ako navedeni datum pada u neradni dan rok se održava prvog sljedećeg radnog dana.

Specijalizant podnosi zahtjev medicinskom fakultetu s prijavom završnog ispita iz stavka 1. ovog članka. Pisanom zahtjevu prilaže: kopiju rješenja o odobrenju specijalizacije, pisano izvješće glavnog mentora kojim se potvrđuje da je specijalizant uspješno obavio program zajedničkog debla i dokaz o uplati naknade za provođenje završnog ispita medicinskom fakultetu. Trošak polaganja završnog ispita snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije, odnosno tijelo ili pravna osoba za čije potrebe se specijalizant specijalizira. Specijalizant podnosi zahtjev s prijavom završnog ispita medicinskom fakultetu najranije 30 dana prije završetka zajedničkog internističkog debla, odnosno prije završetka zajedničkog kirurškog debla.

Voditelj specijalističkog usavršavanja opće kirurgije i voditelj specijalističkog usavršavanja opće interne medicine organiziraju pripremu i provođenje završnog ispita iz stavka 1. ovog članka. Voditelj specijalističkog usavršavanja izdaje specijalizantu potvrdu o uspješno položenom završnom ispitu nakon zajedničkog debla i o tome obavještava glavnog mentora. Položen završni ispit nakon zajedničkog debla priznaje se kao pisani dio specijalističkog ispita.«.

Članak 8.

U članku 16. stavku 1. iza riječi: »vrijeme trajanja specijalizacije.« briše se točka i dodaju se riječi: »i za dio godišnjeg odmora koji je dulji od mjesec dana, specijalizacija se produljuje.«.

Članak 9.

U članku 21. u stavku 1. iza riječi: »30 dana prije pristupanja polaganju specijalističkog ispita.« briše se točka, stavlja se zarez i dodaju riječi: »najranije 30 dana prije završetka programa specijalističkog usavršavanja, pod uvjetom da je program specijalističkog usavršavanja uspješno obavio.«.

U istom članku u stavku 2. iza riječi: »završnog mišljenja glavnog mentora.«, briše se točka i dodaju se riječi: »na osobni zahtjev pristupnika. Glavni mentor donosi završno mišljenje temeljem završenog programa specijalizacije, odnosno položenih kolokvija za svaku cjelinu, položenog završnog ispita nakon završenog zajedničkog internističkog debla odnosno nakon završenog zajedničkog kirurškog debla, ako je zajedničko deblo predviđeno programom specijalističkog usavršavanja te nakon završenog poslijediplomskog specijalističkog studija u odnosu na dijelove programa.«.

U istom članku stavak 3. mijenja se i glasi:

»Prijavi iz stavka 1. ovog članka prilaže se sljedeća dokumentacija: uredno popunjena knjižica o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, uredno popunjen dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju, dokaz o završenom poslijediplomskom specijalističkom studiju, dokumentacija o ocjenjivanju dijelova programa specijalističkog usavršavanja i dokaz o položenom završnom ispitu nakon zajedničkog internističkog debla odnosno zajedničkog kirurškog debla, ako je ono predviđeno programom specijalizacije. Ostala dokumentacija prilaže se prijavi u skladu s odredbama članka 8. i 16. ovoga Pravilnika (potvrda ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili doktora medicine privatne prakse odnosno čelnika tijela ili pravne osobe, odnosno obavijest ministarstva o prekidu tijekom specijalizacije), dokaz o državljanstvu (preslika osobne iskaznice, putovnice, rodnog lista ili domovnice), rješenje ministarstva o odobrenju specijalizacije i preslika važećeg odobrenja za samostalan rad (licenca) izdanog od Komore. Preslika osobne iskaznice, putovnice, rodnog lista ili domovnice uzet će se kao valjani dokaz o promjeni prezimena.«.

Članak 10.

U članku 22. u stavku 2. brišu se riječi: »Glavni mentor i mentori specijalizanta ne mogu biti članovi ispitnog povjerenstva.«, a iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»Ispitivač ima pravo na naknadu putnih troškova sukladno odluci ministra.«.

Članak 11.

U članku 23. u stavku 1. iza riječi: »u zdravstvenoj ustanovi iz članka 4. ovoga Pravilnika.« briše se točka i dodaju se riječi: »u kojoj je zaposlen predsjednik ispitnog povjerenstva.«.

U istom članku u stavku 2. iza riječi: »praktičnog dijela.« briše se točka i dodaju se riječi: »a provodi se kao pisani i usmeni ispit.«.

U istom članku iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4., 5. i 6., koji glase:

»Pisani ispit sastoji se od pitanja s višestrukim odgovorom, s mogućih 5 odgovora po pitanju ili s jednim točnim odgovorom, a za pogrešne odgovore nema negativnih bodova.

Svaki ispitni rok sadrži 70 pitanja, a prolaznim se smatra 60% točno odgovorenih pitanja. Pitanja za svaku specijalizaciju u ukupnom fondu pitanja pisanog dijela specijalističkog ispita sastavlja radna skupina odgovorna za određenu specijalizaciju, a fond pitanja sadrži najmanje 200 pitanja.

Pristupnik koji nije položio pisani ispit, može ponovo pristupiti ispitu u sljedećem roku. Pisani ispit održava se istodobno na svim medicinskim fakultetima Sveučilišta u Republici Hrvatskoj koji provode ispit.

Usmeni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom i sastoji se od praktičnog dijela usklađenog s programom specijalističkog usavršavanja, tijekom kojeg se ocjenjuju kompetencije stečene programom specijalističkog usavršavanja. Usmeni ispit održava se u zdravstvenoj ustanovi iz članka 4. ovoga Pravilnika u kojoj je zaposlen predsjednik ispitnog povjerenstva.«.

Članak 12.

U članku 27. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»Glavni mentor i mentor specijalizanta u slučaju da specijalizant ne položi specijalistički ispit, obvezno prisustvuju polaganju specijalističkog ispita kod ponovnih polaganja ispita.«.

Članak 13.

Iza članka 27. dodaje se novi članak 27.a koji glasi:

»Članak 27.a

Pristupnik može izjaviti ministarstvu pisani prigovor na provedeni specijalistički ispit u cijelosti ili u dijelu ispita, u skladu s odredbama zakona kojim je propisan upravni postupak.

Ministarstvo donosi rješenje o prigovoru na temelju mišljenja Povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine, koje može uključiti u izradu mišljenja jednog ili više stručnjaka samo za taj predmet (ad hoc), bez sudjelovanja ispitivača na čiji dio specijalističkog ispita je izjavljen prigovor.«.

Članak 14.

U članku 33. u stavcima 1. i 2. riječi: »Nacionalno povjerenstvo« zamjenjuju se riječju: »Povjerenstvo«.

Članak 15.

U članku 38. Pravilnika dodaje se stavak 2. koji glasi:

»U programu užih specijalizacija Priloga I. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, broj 111/2009):

– u točki: »10. Naziv specijalizacije: PEDIJATRIJA«, pod naslovom: »UŽE SPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJE JESU:«, iza točke »k) Intenzivna medicina«, dodaje se nova točka l) koja glasi: »l) Pedijatrijska reumatologija« i ispod te točke riječi »2 mjeseca su godišnji odmori.« zamjenjuju se riječima: »2 mjeseca godišnji odmor, a kod užih specijalizacija iz pedijatrijske kardiologije i pedijatrijske neurologije trajanje programa je 36 mjeseci, od kojih je 3 mjeseca godišnji odmor.«, točke: »10.a PEDIJATRIJSKA KARDIOLOGIJA« i »10.b PEDIJATRIJSKA NEUROLOGIJA«, mijenjaju se i glase, kao u Prilogu ovoga Pravilnika. Iza točke »10.k) INTENZIVNA MEDICINA«, dodaje se nova točka: »10.l PEDIJATRIJSKA REUMATOLOGIJA«, kao u Prilogu ovoga Pravilnika koji se objavljuje na internetskim stranicama »Narodnih novina«, www.nn.hr i Ministarstva zdravlja www.miz.hr.

– u točki: »11. Naziv specijalizacije: NEUROLOGIJA« naslov: »UŽA SPECIJALIZACIJA IZ NEUROLOGIJE:«, mijenja se i glasi: »UŽE SPECIJALIZACIJE IZ NEUROLOGIJE«, točka: »11.a INTENZIVNA MEDICINA« briše se, a ispod naslova dodaju se riječi:

»a) cerebrovaskularne bolesti

b) epileptologija

c) intenzivna neurologija

d) neurodegenerativne bolesti

e) neuroimunologija

f) neuromuskularne bolesti«, i nove točke: »11.a CEREBROVASKULARNE BOLESTI«, »11.b EPILEPTOLOGIJA«, »11.c INTENZIVNA NEUROLOGIJA«, »11.d NEURODEGENERATIVNE BOLESTI«, »11.e NEUROIMUNOLOGIJA« i »11.f NEUROMUSKULARNE BOLESTI«, koje glase kao u Prilogu ovoga Pravilnika koji se objavljuje na internetskim stranicama »Narodnih novina«, www.nn.hr i Ministarstva zdravlja www. miz.hr.

Članak 16.

U Prilogu II. Pravilnika u točki: »12. Hematologija«, Program specijalizacije mijenja se i glasi:

»Program specijalizacije:

Zajedničko internističko »deblo« – 22 mjeseca

1. Kardiologija – 2 mjeseca i 3 tjedna

2. Gastroenterologija – 2 mjeseca i 3 tjedna

3. Endokrinologija i dijabetologija – 2,5 mjeseca

4. Pulmologija – 2 mjeseca

5. Nefrologija – 2,5 mjeseca

6. Hematologija – 2 mjeseca

7. Transfuziologija – 2 tjedna

8. Alergologija i klinička imunologija – 1 mjesec

9. Reumatologija – 2 mjeseca

10. Intenzivna i hitna medicina – 1,5 mjesec

11. Internistička onkologija – 1 mjesec

12. Klinička farmakologija i toksikologija – 2 tjedna

13. Infektologija – 1 mjesec

Hematologija – 33 mjeseca

Klinička hematologija – 19 mjeseci

hematološki odjel – 8 mjeseci

intenzivna kemoterapija i onkologija – 3 mjeseca

transplantacija krvotvornih matičnih stanica – 2 mjeseca

dnevna bolnica i poliklinika – 6 mjeseci

Laboratorijska hematologija – 4 mjeseca

morfologija – 3 mjeseca

hematološki laboratorij, imunološki laboratorij i biokemija – 0,5 mjeseca

citogenetski laboratorij i molekularne tehnike – 0,5 mjeseca

Transfuzijska medicina – 2 mjeseca

klinička transfuziologija – 1 mjesec

odjel transfuzijskih dijagnostičkih pretraga – 0,5 mjeseca

odsjek citafereze i prikupljanja matičnih stanica – 0,5 mjeseca

Tromboza i hemostaza – 8 mjeseci

klinički odjel – 4 mjeseca

centar za hemofiliju – 1 mjesec

ambulanta za hemostazu i trombozu – 2 mjeseca

koagulacijski laboratorij – 1 mjesec

Hematologija

1. godina

Hematološki odjel – 5 mjeseci

Dnevna bolnica i poliklinika – 3 mjeseca

Morfologija – 2 mjeseca

Klinička transfuziologija – 1 mjesec

2. godina

Hematološki odjel – 3 mjeseca

Klinički odjel tromboze i hemostaze – 4 mjeseca

Ambulanta za trombozu i hemostazu – 2 mjeseca

Koagulacijski laboratorij – 1 mjesec

Odjel transfuzijskih dijagnostičkih pretraga – 0,5 mjeseca

Hematološki laboratorij, imunologija i biokemija – 0,5 mjeseca

3. godina

Morfologija – 1 mjesec

Intenzivna kemoterapija i onkologija – 3 mjeseca

Transplantacija krvotvornih matičnih stanica – 2 mjeseca

Centar za hemofiliju – 1 mjesec

Dnevna bolnica i poliklinika – 3 mjeseca

Citogenetski laboratorij i molekularne tehnike – 0,5 mjeseca

Odsjek citafereze i prikupljanja matičnih stanica – 0,5 mjeseca

Godišnji odmor – 5 mjeseci.

Poslijediplomski specijalistički studij »Hematologija« – 3 mjeseca

U okviru specijalizacije iz hematologije specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički studij »Hematologija«. Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine.«.

Članak 17.

U Prilogu II. Pravilnika u točki: »18. Kardiotorakalna kirurgija«, kod naslova: »Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija«, ispod podnaslova: »Kardiokirurški dio:«, točke 4., 5. i 6. mijenjaju se i glase:

»4. Minimalno 300 operacija na otvorenom srcu godišnje (odrasla dob)

5. Minimalno 100 operacija iz područja kirurgije kongenitalnih malformacija srca za ustanove u kojima se obavlja edukacija iz kirurgije kongenitalnih malformacija srca

6. Minimalno dva mentora koji ispunjavaju opće uvjete za mentora«.

Članak 18.

U Prilogu I. i u Prilogu II. Pravilnika točka: »35. Patologija« mijenja se i glasi: »35. Patologija i citologija.«.

Program specijalizacije iz točke: »35. Patologija« zamjenjuje se programom specijalizacije: »35. Patologija i citologija«, koji se nalazi u Prilogu I. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, a objavljuje se na internetskim stranicama »Narodnih novina«, www.nn.hr i Ministarstva zdravlja www. miz.hr.

Članak 19.

U Prilogu I. i u Prilogu II. Pravilnika dodaje se točka 48. koja glasi: »48. Gerijatrija«.

Program specijalizacije iz točke »48. Gerijatrija«, nalazi se u Prilogu II. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, a objavljuje se na internetskim stranicama »Narodnih novina«, www.nn.hr i Ministarstva zdravlja www. miz.hr.

Članak 20.

U Pravilniku Prilog III. »Obrazac Prijedloga za odobrenje specijalizacije« zamjenjuje se novim Prilogom III. »Obrazac Prijedloga za odobrenje specijalističkog usavršavanja« koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 21.

Specijalizanti koji su započeli program specijalizacije iz Priloga II. Pravilnika točke: »35. Patologija« (s akreditacijskim područjem histopatologije/s akreditacijskim područjem citopatologije), završit će započeti program uz izmjenu programa specijalističkog usavršavanja u petoj godini, sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

Specijalizant iz stavka 1. ovog članka koji je započeo program specijalizacije iz patologije s akreditacijskim područjem histopatologije na petoj godini specijalizacije obavit će program od 6 mjeseci sudske medicine i 5 mjeseci elektivnog dijela na način da je tijekom dijela programa: »Elektivni dio«, u dijelu programa: »pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja patologije od posebnog interesa«, obvezan pregledati dodatnih 1000 citopatoloških preparata. Na temelju obavljenih 250 pretraga mjesečno (oko 12 dnevno), za citopatološku korekciju predviđeno vrijeme trajanja programa je 4 mjeseca. U dijelu programa citopatološke korekcije moraju biti uključeni uzorci svih organskih sustava koji su obuhvaćeni općim dijelom specijalizacije i specijalizant je obvezan pregledati najmanje 100 citoloških uzoraka dojke, 200 ginekoloških citoloških uzoraka, 75 citoloških uzoraka probavnog sustava – uključujući gušteraču i jetru, 75 citoloških uzoraka urološkog sustava, 200 hematoloških citoloških uzoraka, 200 pulmoloških uzoraka – uključujući citologiju izljeva, 50 citoloških uzoraka glave i vrata i 100 citoloških uzoraka endokrinološkog sustava (štitnjača).

Specijalizant iz stavka 1. ovog članka koji je započeo program specijalizacije iz patologije s akreditacijskim područjem citopatologije na petoj godini specijalizacije obavit će program kroz 11 mjeseci citopatologije na način da je obvezan pregledati 1000 histopatoloških uzoraka, i to obavljanjem 250 pretraga mjesečno (oko 12 dnevno) za histopatološku korekciju tijekom 4 mjeseca. Unutar histopatološke korekcije moraju biti uključeni uzorci svih organskih sustava koji su obuhvaćeni općim dijelom specijalizacije i specijalizant je obvezan pregledati najmanje 100 patohistoloških uzoraka dojke, 100 uzoraka ginekološkog sustava, 100 uzoraka probavnog sustava uključujući gušteraču i jetru, 100 uzoraka urološkog sustava, 50 uzoraka iz pedijatrijske patologije, 50 uzoraka iz hematopatologije, 100 uzoraka respiratornog sustava, 100 uzoraka iz neuropatologije, 50 uzoraka iz lokomotornog sustava, 50 uzoraka glave i vrata, 50 uzoraka iz endokrinološkog sustava, 50 uzoraka srca i krvnih žila, 50 uzoraka iz nefropatologije i 50 uzoraka iz dermatopatologije. Uz to je potrebno obaviti razliku broja obdukcija do 170 obdukcija, od kojih najmanje 20 iz područja sudske medicine.«.

Članak 22.

Specijalizanti koji su započeli program specijalizacije iz Priloga II. Pravilnika točke: »35. Patologija« (s akreditacijskim područjem histopatologije/s akreditacijskim područjem citopatologije), polagat će specijalistički ispit iz »Patologije« i steći naziv »specijalist patologije«.

Specijalisti koje su stekli naziv »specijalist patologije« sukladno članku 21. ovoga Pravilnika imaju ista prava i kompetencije kao i »specijalisti patologije i citologije«, a naziv »specijalist patologije« jednakovrijedan je nazivu »specijalist patologije i citologije«.

Članak 23.

Specijalizanti uže specijalizacije iz pedijatrije koji su započeli program uže specijalizacije iz Priloga I. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, broj 111/2009), pod naslovom: »UŽE SPECIJALIZACIJE IZ PEDIJATRIJE:«, točka: »10.a PEDIJATRIJSKA KARDIOLOGIJA« i točka: »10.b PEDIJATRIJSKA NEUROLOGIJA«, završit će užu specijalizaciju sukladno rješenju o odobrenju uže specijalizacije.

Specijalizanti uže specijalizacije iz neurologije koji su započeli program uže specijalizacije iz Priloga I. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, broj 111/2009), pod naslovom: »UŽA SPECIJALIZACIJA IZ NEUROLOGIJE:«, točka: »11.a INTENZIVNA MEDICINA«, završit će užu specijalizaciju sukladno rješenju o odobrenju uže specijalizacije.

Članak 24.

Doktoru medicine specijalistu opće kirurgije s užom specijalizacijom iz traumatologije, priznaju se stečena prava u specijalističkoj djelatnosti ortopedije i traumatologije, ako je zaposlen na poslovima uže specijalizacije iz traumatologije u zdravstvenoj ustanovi u Republici Hrvatskoj.

Doktor medicine specijalist opće kirurgije, uži specijalist traumatologije iz stavka 1. ovog članka izjednačuje se u nazivu, pravima i kompetencijama s doktorom medicine specijalistom ortopedije i traumatologije danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Ministarstvo će rješenjem utvrditi jednakovrijednost specijalističkog naziva iz stavka 2. ovoga članka, ako doktor medicine iz stavka 1. ovoga članka to zatraži.

Uz zahtjev iz stavka 3. ovog članka, potrebno je priložiti dokaze o specijalizaciji i užoj specijalizaciji, presliku važećeg odobrenja za samostalan rad i potvrdu poslodavca o zaposlenju u zdravstvenoj ustanovi u Republici Hrvatskoj i o radu na poslovima uže specijalizacije iz traumatologije.

Članak 25.

Specijalizanti koji su započeli specijalističko usavršavanje do stupanja na snagu ovog Pravilnika, završit će specijalističko usavršavanje sukladno rješenju o odobrenju specijalističkog usavršavanja te nemaju obvezu polaganja završnog ispita iza zajedničkog debla, ako program specijalizacije koji su započeli sadrži zajedničko deblo.

Članak 26.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/15-04/31

Urbroj: 534-02-1-2/2-15-02

Zagreb, 21. listopada 2015.

Ministar prim. Siniša Varga, dr. med. dent., v. r.  

PRILOG UZ ČLANAK 15. OVOGA PRAVILNIKA  

PRILOG I.

35. Patologija i citologija

 

PRILOG II.

48. Gerijatrija

 

PRILOG III.

OBRAZAC PRIJEDLOGA ZA ODOBRENJE SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA

*NAPOMENA:

Uz uredno popunjeni Obrazac podnositelj prijedloga prilaže sljedeću dokumentaciju: važeće odobrenje za samostalan rad izdano od Hrvatske liječničke komore, presliku diplome ili rješenja o priznavanju kvalifikacije, pisani pristanak glavnog mentora, pisani pristanak mentora, pisanu suglasnost ravnatelja ovlaštene zdravstvene ustanove iz članka 4. i 5. Pravilnika i/ili pisanu suglasnost uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili pisanu suglasnost nositelja privatne prakse iz članka 5. Pravilnika, ugovor o međusobnim pravima i obvezama iz članka 11. Pravilnika i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 8. Pravilnika.

U ______________________, __________ 201___.

PODNOSITELJ PRIJEDLOGA ZA ODOBRENJE SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA

______________________________________

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_10_116_2208.html