VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 5. Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja (»Narodne novine«, broj 85/2014), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine donijela
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovom Uredbom uređuje se način i postupak vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te u svrhu utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, te za potrebe kontrolnih i ponovnih pregleda, kao i u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (u daljnjem tekstu: Zakon) ili posebnim propisima.
(2) Ovom Uredbom utvrđuje se tko su ovlašteni vještaci iz članka 3. stavka 4. Zakona, način njihova imenovanja, područje i način njihova rada, sadržaj nalaza i mišljenja, postupanje izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: doktor medicine) te opseg i sadržaj medicinske i druge dokumentacije koju je doktor medicine, koji je liječio osobu odnosno osiguranika, ili/i stručnjak nekog drugog profila koji je obavio pregled ili ispitivanje osobe prethodno pripremio i sa svojim nalazom i mišljenjem dostavio nadležnom tijelu koje odlučuje o pravima u područjima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Vještačenje se provodi kada nadležno tijelo, koje odlučuje u upravnom postupku o ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga članka, za potrebe toga postupka podnese zahtjev za utvrđivanje činjenica iz članka 2. ove Uredbe
Članak 2.
(1) Vještačenje u smislu ove Uredbe je vještačenje kojim se utvrđuju sljedeće činjenice:
a) u postupcima za ostvarivanje prava na osnovi Zakona o mirovinskom osiguranju i posebnim propisima utvrđivanje smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti, profesionalne nesposobnosti za rad ili opće nesposobnosti za rad, statusa osiguranika-invalide osobe, tjelesnog oštećenja, postojanja/nepostojanja potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika;
b) u postupcima za ostvarivanje prava na osnovi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: Zakon o pravima hrvatskih branitelja) utvrđivanje o postojanju uzročne veze: između smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uslijed bolesti, pogoršanja ili pojave bolesti i njegova sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta RH), između samoubojstva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH, te između smrti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI) I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe i rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta RH, kao i o činjenici da je umro uslijed bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma uslijed rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status HRVI I. skupine, o postotku oštećenja organizma HRVI, stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe, stupnju ortopedskog doplatka, nesposobnosti za privređivanje, potrebi za doplatkom za pripomoć u kući, utvrđivanje postojanja oštećenja organizma kao osnove za podnošenje zahtjeva za utvrđivanje novog postotka prije isteka roka iz članka 134. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja;
c) u postupcima za ostvarivanje prava na osnovi Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti) utvrđivanje postotka oštećenja organizma, stupnja potrebe za njegom i pomoći druge osobe, stupnja ortopedskog dodatka, nesposobnosti za privređivanje i potrebi za dodatkom za pripomoć u kući;
d) u postupcima za ostvarivanje prava na osnovi Zakona o socijalnoj skrbi, Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (u daljnjem tekstu: Zakon o rodiljnim) i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju radi utvrđivanja vrste i težine invaliditeta i vrste i težine promjene u zdravstvenom stanju, vrste i opsega prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege, trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju, vrsti specifične njege uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata, radne sposobnosti osobe, vrste i stupnja težine oštećenja zdravlja u postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu i potpune nesposobnosti za rad u postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu;
e) u postupcima za ostvarivanje prava na osnovi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zakon o profesionalnoj) i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (u daljnjem tekstu: Zakon o posredovanju), utvrđivanje radne sposobnosti i invaliditeta vezanog uz rad;
f) utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta u sustavu obrazovanja te u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se pravo ostvaruje na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano ovim Zakonom ili posebnim propisom.
(2) Nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavaka 1. ovoga članka daju u prvom stupnju ovlašteni vještaci (u daljnjem tekstu: vještaci) mjesno nadležnog područnog ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod za vještačenje), a nalaz i mišljenje u drugom stupnju daju ovlašteni viši vještaci u središnjem uredu Zavoda za vještačenje (u daljnjem tekstu: viši vještaci).
(3) Nalaz i mišljenje o smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom gubitku radne sposobnosti ili potpunom gubitku radne sposobnosti osiguranika, odnosno potpunom gubitku radne sposobnosti člana obitelji osiguranika, a na temelju kojega se stječe pravo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili posebnom propisu iz sustava mirovinskog osiguranja, kao i nalaz i mišljenje o profesionalnoj ili općoj nesposobnosti za rad, i preostaloj radnoj sposobnosti prema posebnom propisu, prije donošenja rješenja o pravu, podliježe reviziji koja se obavlja u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav.
(4) Revizija nalaza i mišljenja iz stavka 3. ovoga članka obavlja se sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i pravilniku o reviziji i nadzoru medicinskog vještačenja u mirovinskom osiguranju koji donosi ministar nadležan za mirovinski sustav.
(5) Revizija ocjene invalidnosti propisana Zakonom o pravima hrvatskih branitelja obavlja se na način i po postupku predviđenom tim Zakonom i Pravilnikom o radu Povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti.
II. VJEŠTACI
Članak 3.
(1) Vještake i više vještake imenuje Upravno vijeće Zavoda za vještačenje (u daljnjem tekstu: Upravno vijeće Zavoda) na temelju javnog natječaja, koji se obavezno objavljuje u »Narodnim novinama«.
(2) Broj vještaka i viših vještaka određuje Upravno vijeće Zavoda za vještačenje na prijedlog ravnatelja Zavoda za vještačenja.
(3) Za vještaka i višeg vještaka, može biti imenovana osoba iz reda doktora medicine – specijalista medicine rada/medicine rada i sporta, opće medicine, interne medicine, psihijatrije, neurologije, ortopedije, fizikalne medicine, reumatologije i drugih specijalnosti, s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti, te klinički psiholog, psiholog, diplomirani socijalni radnik ili magistar socijalnog rada, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (logoped, rehabilitator, defektolog), pedagog i drugi stručnjak prema potrebi vještačenja s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj struci.
(4) Vještak i viši vještak, koji obavlja poslove vještačenja na temelju medicinske i druge dokumentacije dostavljene u sklopu pravne pomoći od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja ili zbog ostvarivanja prava na doplatak za djecu s prebivalištem u drugoj državi, članici Europske unije ili državi ugovornici, primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, uz uvjet iz stavka 3. ovoga članka mora ispunjavati i uvjet znanja jednog stranog jezika.
(5) Vještaci i viši vještaci vještače u vijeću vještaka i vijeću viših vještaka od najmanje dva vještaka, odnosno viša vještaka, ovisno o predmetu vještačenja.
(6) Najmanje jedan od članova vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka iz stavka 5. ovoga članka mora biti iz redova doktora medicine, specijalista pojedinih grana medicine, a najmanje jedan iz redova stručnjaka iz drugih područja navedenih u stavku 3. ovoga članka.
(7) Vijeću vještaka, odnosno viših vještaka iz stavka 5. ovoga članka predsjedava predsjednik vijeća koji se imenuje iz redova doktora medicine, specijalista pojedinih grana medicine.
(8) Vijeće vještaka, odnosno vijeće viših vještaka iz stavka 5. ovoga članka kao i predsjednika vijeća iz stavka 7. ovoga članka imenuje neposredni rukovoditelj ovisno o predmetu vještačenja.
(9) Vještaci i viši vještaci Zavoda za vještačenje moraju se u svojem radu držati zakona, ove Uredbe i drugih propisa te načela i dostignuća suvremene medicinske znanosti.
(10) Vještaci, odnosno viši vještaci, kao i druge službene osobe koje sudjeluju u postupku vještačenja i donošenja rješenja na temelju činjenica o kojima se vještači dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu osobne i druge podatke o osobama o kojima se vještači ili se ranije vještačilo.
Članak 4.
(1) Imenovani vještaci i viši vještaci obavljaju poslove vještačenja zasnivanjem radnog odnosa na neodređeno vrijeme.
(2) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, iznimno od stavka 1. ovoga članka poslove vještačenja može obavljati imenovani vještak ili viši vještak koji ne zasniva radni odnos u Zavodu za vještačenje.
(3) Imenovani vještak ili viši vještak iz stavka 2. ovoga članka bira se na godinu dana s Popisa stručnjaka za vještačenje koji donosi Upravno vijeće Zavoda za vještačenje.
Članak 5.
(1) Za rad vještaka i viših vještaka potrebnu medicinsku i drugu opremu i pribor, namještaj i druga sredstva za obavljanje poslova vještačenja, te odgovarajuće radne prostorije osigurava Zavod za vještačenje.
(2) Kada vještaci i viši vještaci vještače za potrebe ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi i kada je to neophodno za postupak vještačenja, prostor i potrebne uvjete rada može osigurati nadležni centar za socijalnu skrb ako za to ima mogućnosti.
(3) Kada osiguranik, odnosno osoba koja se vještači zbog svog zdravstvenog stanja ne može osobno ili u pratnji pristupiti neposrednom pregledu u službenim prostorijama Zavoda za vještačenje, a vještaci ne mogu dati nalaz i mišljenje na temelju isključivo priložene medicinske i druge dokumentacije, neposredni pregled obavlja se u kućnoj posjeti.
III. VJEŠTAČENJE RADNE SPOSOBNOSTI
III. A) POSTUPAK IZABRANOG DOKTORA MEDICINE PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Članak 6.
(1) Postupak u svrhu ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je osnova osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pokreće nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ili u povodu prijedloga izabranog doktora medicine i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika ili prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Postupak se može pokrenuti i na zahtjev osoba, odnosno osigurane osobe.
(2) Postupak za osobu koja ostvaruje pravo na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti nakon prestanka zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje, pokreće se na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a u povodu zahtjeva osiguranika za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kojoj je pokrenut postupak upućuje tu osobu doktoru medicine iz stavka 1. ovoga članka. Na isti način postupit će se i u slučaju ako se postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti pokreće na zahtjev osobe koja se vještači, odnosno osigurane osobe.
(3) Doktor medicine iz stavka 1. ovoga članka pri davanju mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju u skladu s člancima 7. do 13. ove Uredbe.
Članak 7.
(1) Kada doktor medicine koji je liječio osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak sposobnosti za rad na poslovima koje osoba koja se vještači obavlja, upućuje osiguranika nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kojoj dostavlja na utvrđenom obrascu svoje »Izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osoba koja se vještači« i »Opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja«.
(2) »Izvješće s nalazom i mišljenjem izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite« (obrazac: 1-IN) sadrži: anamnestičke i katamnestičke podatke o bolestima, podatke o mjestu, načinu i trajanju liječenja, podatke o sadašnjem zdravstvenom stanju osiguranika s nalazima o anatomsko-funkcionalnim oštećenjima, stupnju oštećenja te prognozi, uz prilaganje odgovarajuće medicinske dokumentacije.
(3) »Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja« (obrazac: 2-IN) sadrže: opće podatke o osiguraniku, razini obrazovanja, odnosno zanimanju, mirovinskom stažu i podatke o poslovima koje obavlja.
Članak 8.
(1) Pod medicinskom dokumentacijom iz članaka 1., 6. i 7. ove Uredbe, koju je doktor medicine dužan prethodno pripremiti prije upućivanja osiguranika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti, neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, podrazumijeva se »Izvješće s nalazom i mišljenjem izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite« (obrazac: 1-IN) propisano u članku 7. stavku 2. ove Uredbe, otpusno pismo, prijepis povijesti bolesti zdravstvene ustanove u kojoj se osiguranik liječi, specijalistički i laboratorijski nalazi. Medicinska dokumentacija mora obvezno sadržavati i identifikacijske podatke osiguranika, čitljiv žig i potpis doktora medicine i pečat zdravstvene ustanove koja je izdala nalaz, odnosno mora biti sastavljena u skladu s pravilima o vođenju medicinske dokumentacije prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljeno na temelju originalne medicinske dokumentacije.
(3) Uz izvješće može se priložiti medicinska dokumentacija u neovjerenim preslikama, koja služi samo za utvrđivanja je li izvorna medicinska dokumentacija po svojem opsegu dovoljna za verifikaciju dijagnoze prema člancima 10. i 11. ove Uredbe.
(4) U iznimnim slučajevima, kada vještak smatra potrebnim, zatražit će od doktora medicine iz stavka 1. ovoga članka prijepis povijesti bolesti, prijepis zdravstvenog kartona i nalaze prethodnog pregleda, te sistematskih i periodičnih pregleda. Ova se dokumentacija ne smatra obveznom u smislu stavka 1. ovoga članka.
(5) Za osiguranike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, osim medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, obvezno se prilaže nalaz specijaliste izdan za potrebe zapošljavanja na tim poslovima i nalazi specijalista o periodičkim i sistematskim pregledima. Vještak, kada smatra potrebnim, može zatražiti mišljenje doktora specijaliste medicine rada.
Članak 9.
Uz izvješće iz članka 7. stavka 2. ove Uredbe doktor medicine je dužan dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i »Opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja« (obrazac: 2-IN) propisane u članku 7. stavku 3. ove Uredbe.
Članak 10.
(1) U Izvješću doktora medicine iz članka 7. stavka 2. ove Uredbe dijagnoze se razvrstavaju u tri skupine:
a) glavna bolest;
b) druge bolesti koje utječu na smanjenje radne sposobnosti, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti;
c) sporedne bolesti koje ne utječu na smanjenje radne sposobnosti, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
(2) Glavna bolest je ona bolest koja sama ili pretežito uzrokuje trajno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Njezin je utjecaj na radnu sposobnost osobe koja se vještači odlučujući.
(3) Druge bolesti koje utječu na smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim dosadašnjim poslovima, jesu one koje pojedinačno ili u skupini utječu nepovoljno na radnu sposobnost ili pojačavaju nepovoljno djelovanje glavne bolesti na radnu sposobnost. U slučaju da postoje dvije ili više bolesti koje jednako negativno djeluju na radnu sposobnost, glavna je ona koja ima očekivanu lošiju prognozu.
(4) Sporedne bolesti ne utječu na smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim dosadašnjim poslovima.
Članak 11.
(1) Pod opsegom medicinske dokumentacije, koja je potrebna za verifikaciju dijagnoze glavne bolesti, podrazumijeva se medicinska dokumentacija koja sadržava podatke o:
a. početku bolesti ili ozljede, uzroku i okolnostima pod kojima je nastala bolest ili ozljeda;
b. tijeku liječenja osiguranika s naznakom dana do kojeg se liječio, pod kojom dijagnozom i s kakvim uspjehom;
c. tijeku medicinske rehabilitacije s naznakom zdravstvenih ustanova u kojima se osiguranik rehabilitirao, razdoblje u kojem je obavljena rehabilitacija, pod kojom dijagnozom i s kakvim uspjehom.
(2) Medicinska dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati i sve podatke o zdravstvenom stanju, a posebno podatke o:
a. opsegu anatomskog oštećenja;
b. opsegu funkcionalnog oštećenja;
c. prognozi bolesti, odnosno očekuje li se s vremenom poboljšanje zdravstvenog stanja, nepromijenjeno ili progredijentno pogoršanje zdravstvenog stanja.
(3) Medicinska dokumentacija potrebna za verifikaciju drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost treba dokazati postojeće stanje, tj. stanje anatomskog i funkcionalnog oštećenja.
(4) Za sporedne bolesti koje ne utječu na radnu sposobnost dovoljna je medicinska dokumentacija koja verificira dijagnozu.
Članak 12.
(1) Medicinska dokumentacija iz članaka 1., 7. i 8. ove Uredbe mora biti jasna i precizna te sadržavati sve podatke iz pretraga i nalaza koji omogućavaju postavljanje dijagnoze bolesti.
(2) Nalaz i mišljenje doktora medicine mora biti čitko napisano, s iscrpnom anamnezom koja daje uvid u obiteljske, nasljedne i ranije bolesti, te u početak, tijek i trajanje sadašnjih tegoba i bolesti. Opis nalaza doktora medicine mora biti precizan i detaljan i ne smije sadržavati samo dijagnozu bolesti.
(3) Otpusno pismo ili prijepis povijesti bolesti zdravstvene ustanove u kojoj se osiguranik liječio, a koje se prilaže izvješću doktora medicine iz članka 7. stavka 1. ove Uredbe, mora sadržavati podatke o svim nalazima i pretragama koje su obavljene prije dolaska u zdravstvenu ustanovu tijekom liječenja ili nakon završenog liječenja, kako bi se verificirala dijagnoza bolesti osobe koja se vještači.
(4) Specijalistički nalazi moraju biti ispisani čitko, na propisanim obrascima, a osim utvrđene dijagnoze moraju biti opisane i anatomske i funkcionalne promjene utvrđene pri specijalističkom pregledu.
(5) Klinički nalazi (EKG, spirometrija, B.M., scintigrafija, endoskopija itd.) prilažu se samo ako su učinjeni ambulantno i ako su potrebni za verifikaciju dijagnoze glavne bolesti.
(6) Laboratorijski nalazi prilažu se također ako su učinjeni ambulantno i ako su važni radi verifikacije dijagnoze bolesti.
Članak 13.
(1) Pod cjelokupnom medicinskom dokumentacijom podrazumijeva se medicinska dokumentacija koju je doktor medicine pripremio prema odgovarajućim odredbama ove Uredbe koja se odnosi na konkretni slučaj, podrazumijevajući pod tim realizaciju medicinskih pretraga samo u onom opsegu koji je potreban za utvrđivanje zdravstvenog stanja.
(2) Doktor medicine iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe dužan je upozoriti osiguranika da mora na poziv ovlaštenog vještaka na neposredni pregled obvezno ponijeti i vještaku dati na uvid svoju originalnu medicinsku dokumentaciju iz članka 8. stavka 1. ove Uredbe, na osnovi koje je sačinjeno izvješće, te da će potrebna originalna medicinska dokumentacija biti zadržana u spisu do završetka postupka vještačenja i pravomoćnosti rješenja.
(3) Medicinska dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne obuhvaća:
a. medicinsku dokumentaciju koju vještak u tijeku vještačenja naknadno pribavlja, a koja ovom Uredbom nije utvrđena kao obvezna,
b. medicinsku dokumentaciju koju vještak pribavlja u iznimnim slučajevima, prema članku 8. stavku 4. ove Uredbe.
III. B) POSTUPAK VJEŠTAČENJA
Članak 14.
(1) Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti prikuplja podatke o svojstvu osobe koja se vještači, mirovinskom stažu i druge podatke, a ovlašteno vijeće vještaka Zavoda za vještačenje ispituje je li »Izvješće s nalazom i mišljenjem izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite« dano u skladu s člankom 7. i člancima 8. do 13. ove Uredbe, a u slučaju primjene članka 17. stavka 11. ove Uredbe, je li inozemna medicinska dokumentacija obrađena i dostavljena u skladu uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju.
(2) Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, primljeni nalaz i mišljenje doktora medicine zajedno sa svim prikupljenim podacima iz članka 7. ove Uredbe dostavlja Zavodu za vještačenje.
Članak 15.
(1) Vijeće vještaka Zavoda za vještačenje, nakon primitka »Izvješća s nalazom i mišljenjem izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite« iz članka 7. stavka 2. ove Uredbe, s podacima iz članka 7. stavka 3. ove Uredbe, ispituje i ocjenjuje može li se na temelju dostavljenih podataka dati nalaz i mišljenje postoji li smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti.
(2) Kada vijeće vještaka utvrdi da se doktor medicine iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe nije držao propisa u pogledu opsega i sadržaja medicinske dokumentacije u skladu s ovom Uredbom, vratit će mu »Izvješće s nalazom i mišljenjem izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite« i zatražiti, najkasnije u roku od 10 dana nakon primitka navedenog Izvješća, u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda za vještačenje, dopunu medicinske i ostale dokumentacije.
Članak 16.
Kada je zatražena dopuna medicinske i druge dokumentacije u smislu članka 15. stavka 2. ove Uredbe, rok za donošenje nalaza i mišljenja vještaka počinje teći od dana zaprimanja uredne medicinske i druge dokumentacije u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda za vještačenje.
Članak 17.
(1) Kada vijeće vještaka utvrdi da su prikupljeni svi potrebni podaci u smislu članka 15. ove Uredbe, određuje dan pregleda osiguranika i poziva ga na pregled. Poziv na pregled dostavlja se osiguraniku s dostavnicom i upozorenjem da je obvezan u navedeno vrijeme javiti se vještaku Zavoda za vještačenje radi pregleda.
(2) Nakon neposrednog osobnog pregleda osiguranika vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje je li nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti.
(3) Vijeće vještaka će nalaz i mišljenje u postupku vještačenja donijeti isključivo na temelju originalne medicinske dokumentacije i nalaza neposrednog pregleda.
(4) U slučaju ako su uz Izvješće iz članka 7. stavka 2. ove Uredbe priložene neovjerene preslike medicinske dokumentacije (npr. jer je osiguraniku originalna dokumentacija potrebna za liječenje ili iz drugog opravdanog razloga), osiguranik je obvezan originalnu medicinsku dokumentaciju dostaviti prilikom dolaska na neposredni pregled iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Vijeće vještaka može, iznimno, dati nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 2. ovoga članka i bez pregleda osigurane osobe, na temelju isključivo originalne medicinske i druge dokumentacije, kada osigurana osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana (u slučaju boravka u inozemstvu, smrti, u slučaju kada se nedvojbeno na temelju medicinske dokumentacije može zaključiti da zbog teškog stanja zdravlja nije u mogućnosti fizički pristupiti pregledu i sl.).
(6) Ako vijeće vještaka ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o tome postoji li smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, uputit će osiguranika, s pozivom uz dostavnicu, doktoru medicine iz članka 15. stavka 2. ove Uredbe na dodatne preglede i obradu.
(7) Doktor medicine iz članka 15. stavka 2. ove Uredbe dužan je traženu dopunu medicinske dokumentacije vijeću vještaka dostaviti najkasnije u roku od 7 dana od dana primitka poziva na dopunu obrade, a vijeće vještaka je dužno nalaz i mišljenje donijeti najkasnije u roku od 5 dana, računajući od dana dostave nalaza kojih je dopuna obrade zatražena.
(8) Bez obzira na dodatne preglede i obradu iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, ako vijeće vještaka ocijeni da je to potrebno radi cjelovitog utvrđivanja stanja radne sposobnosti, uputit će osiguranika na pregled, odnosno obradu medicinskoj ustanovi ili doktoru specijalisti s Liste ustanova i stručnjaka koju donosi Upravno vijeće Zavoda za vještačenje.
(9) Vijeće vještaka izabire relevantnu medicinsku dokumentaciju koja ostaje u spisu do završetka postupka vještačenja, odnosno do pravomoćnosti rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja donesenog na temelju nalaza i mišljenja o utvrđenom smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
(10) Nakon završenog postupka vještačenja, odnosno pravomoćnosti rješenja iz stavka 9. ovoga članka osiguranik može zatražiti povrat medicinske dokumentacije, ako mu je potrebna za daljnje liječenje, uz izjavu koju će osobno potpisati, a u spisu se zadržavaju fotokopije originalne dokumentacije.
(11) Za osobe s boravkom u inozemstvu vijeće vještaka iz članka 3. stavka 4. ove Uredbe daje nalaz i mišljenje na temelju medicinske dokumentacije ili detaljnog medicinskog izvješća dostavljenog od inozemnog nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Kada za to postoje razlozi, vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje na temelju neposrednog pregleda osigurane osobe.
Članak 18.
(1) Ako vijeće vještaka utvrdi da kod osiguranika još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenu radnu sposobnost (jer je bolest u fazi liječenja ili nađena patološka stanja nisu dovoljno definirana pa je potrebno daljnja medicinska obrada i eventualno liječenje, ili utvrđena bolest nije do sada odgovarajuće ni dovoljno liječena), donosi nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji.
(2) Ako vijeće vještaka utvrdi, na temelju anatomsko-funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava, kao i medicinskih kontraindikacija koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osiguranika zbog nastalih medicinskih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osiguranik obavlja, da osiguranik, unatoč tome, može raditi na poslovima koje obavlja, donosi nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji.
(3) Vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji i ako utvrdi da radna sposobnost osiguranika nije trajno smanjena za više od polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika određene razine obrazovanja obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.
(4) Ako vijeće vještaka utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične razine obrazovanja (naobrazbe i sposobnosti) za poslove prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima, utvrđuje da postoji smanjenje radne sposobnosti.
(5) Kada utvrdi da kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, vijeće vještaka utvrđuje je li nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
(6) Vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje da postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste razine obrazovanja, ali da još postoji preostala radna sposobnost, jer se osiguranik s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob (mlađi od 53 godine), naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima. Vijeće vještaka je dužno u nalazu i mišljenju navesti druge poslove za koje se osiguranik, s obzirom na preostalu radnu sposobnost, može osposobiti profesionalnom rehabilitacijom, i razinu te stručne spreme (razinu obrazovanja) za koju se osposobljava, odnosno navesti zanimanje za koje se osposobljava i trajanje osposobljavanja.
(7) Vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje da postoji djelomični gubitak radne sposobnosti kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju trajno smanjena za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika, odnosno trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste razine obrazovanja, i da se ne može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena (odnosno najmanje 80% radnog vremena ili 90% radnog vremena ili 100% tj. puno radno vrijeme) na prilagođenim poslovima, iste ili slične razine obrazovanja koja odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Vijeće vještaka je dužno u nalazu i mišljenju navesti druge poslove koje je osiguranik, s obzirom na promijenjenu radnu sposobnost, sposoban obavljati i poslove koje osiguranik nije sposoban dalje obavljati (indikacije i kontraindikacije u radu), odnosno opisno navesti druge odgovarajuće poslove prema indikacijama za daljnji rad na prilagođenim poslovima, kako ne bi došlo do daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja i potpunog gubitka radne sposobnosti, i radno vrijeme u kojem te prilagođene poslove može obavljati.
(8) Vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje da postoji potpuni gubitak radne sposobnosti kada utvrdi da je kod osiguranika radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične razine obrazovanja i da je kod njega nastao trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.
Članak 19.
(1) Kada utvrdi da je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, vijeće vještaka će utvrditi može li se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.
(2) Vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji kojim će, sukladno pribavljenom mišljenju centra za profesionalnu rehabilitaciju, utvrditi druge poslove za koje se osiguranik može osposobiti za rad s punim radnim vremenom te trajanje i način provođenja profesionalne rehabilitacije.
(3) Nalaz i mišljenje i stavka 2. ovoga članka vijeće vještaka dužno je donijeti u roku od 5 dana od dana primitka mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Članak 20.
(1) Nalaz i mišljenje o činjenici postoji li smanjenje radne sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, vijeće vještaka donosi na jedinstvenom obrascu »Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje« koji je sastavni dio ove Uredbe (Prilog 6) pod točkom »Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika«.
(2) »Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje o radnoj sposobnosti osiguranika« mora odgovoriti na sljedeća pitanja:
a) je li završeno liječenje,
b) je li radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, odnosno razine obrazovanja koja se traži u odnosu na dosadašnje poslove prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost,
c) postoji li neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti ako bi osiguranik nastavio raditi na poslovima koje obavlja,
d) ako je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku, postoji li kod osiguranika preostala radna sposobnost, odnosno može li se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.
(3) »Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje o radnoj sposobnosti osiguranika« može glasiti:
a) ne postoji smanjenje radne sposobnosti,
b) postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti,
c) postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost jer se može osposobiti profesionalnom rehabilitacijom za druge poslove s punim radnim vremenom,
d) postoji djelomični gubitak radne sposobnosti,
e) postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.
(4) »Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje o radnoj sposobnosti osiguranika« također utvrđuje:
a) datum nastanka – smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost – djelomičnog gubitka radne sposobnosti – potpunog gubitka radne sposobnosti – neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti,
b) uzrok nastanka: bolest – ozljeda izvan rada – ozljeda na radu – profesionalna bolest,
c) ako je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti – izričito navesti (i brojkom i slovima) postotak radnog vremena s kojim može raditi na prilagođenim poslovima (može li raditi s najmanje 70% radnog vremena, odnosno najmanje 80% radnog vremena ili 90% radnog vremena ili 100% tj. puno radno vrijeme),
d) mjesec i godinu kontrolnog pregleda,
e) obrazloženje mišljenja.
(5) Za potrebe vještačenja o profesionalnoj ili općoj nesposobnosti za rad prema posebnim propisima primjenjuju se odredbe posebnih propisa pri donošenju nalaza i mišljenja (npr. za djelatne vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe vještačenje se provodi primjenom članka 11. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenika, i drugih, na temelju rješenja Zdravstvene komisije MORH-a, MUP-a, odnosno čelnika sigurnosno-obavještajnog sustava o nesposobnosti za službu, a prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja obvezno je i rješenje o statusu HRVI, potvrda o stradavanju, ratni put i sl.).
III. C) VJEŠTAČENJE RADNE SPOSOBNOSTI ČLANA OBITELJI OSIGURANIKA
Članak 21.
(1) Uz zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika, član obitelji osiguranika dužan je priložiti odgovarajuću medicinsku i drugu dokumentaciju.
(2) Zahtjev i odgovarajuća dokumentacija podnosi se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji dokumentaciju sa zahtjevom za vještačenje radne sposobnosti člana obitelji osiguranika dostavlja Zavodu za vještačenje.
(3) Vijeće vještaka donosi nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika na temelju osobnog pregleda člana obitelji i medicinske dokumentacije.
(4) Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika koji boravi u inozemstvu donosi vijeće vještaka iz članka 3. stavka 4. ove Uredbe na temelju inozemne medicinske dokumentacije.
(5) Nalaz i mišljenje postoji li potpuni gubitak radne sposobnosti člana obitelji osiguranika vijeće vještaka donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje« (Prilog 6) pod točkom »Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika«.
(6) Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika sadrži:
a) osobne podatke o umrlom osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, datum smrti, osobni identifikacijski broj i osobni broj; s naznakom rodbinskog odnosa s članom obitelji čija se radna sposobnost vještači (bračni drug, dijete, roditelj i dr.);
b) nalaz zdravstvenog stanja ustanovljenog na temelju neposrednog pregleda i medicinske dokumentacije;
c) dijagnoze glavne bolesti i drugih bolesti koje utječu na potpuni gubitak radne sposobnosti člana obitelji osiguranika te šifre bolesti;
d) zaključak o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti;
e) datum nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti;
f) obrazloženje mišljenja.
III. D) DATUM NASTANKA SMANJENJA RADNE SPOSOBNOSTI UZ PREOSTALU RADNU SPOSOBNOST, DJELOMIČNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI ILI POTPUNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI OSOBE ODNOSNO OSIGURANIKA ODNOSNO ČLANA OBITELJI OSIGURANIKA, OŠTEĆENJA ORGANIZMA, TJELESNOG OŠTEĆENJA I OŠTEĆENJA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI OSOBE I DRUGIH ČINJENICA O KOJIMA SE VJEŠTAČI
Članak 22.
(1) Pri donošenju nalaza i mišljenja kao dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, odnosno oštećenja organizma-tjelesnog oštećenja, uzima se dan kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje vijeća vještaka o toj činjenici i ostalim činjenicama o kojima vještači (datum, uzrok nastanka i dr.), odnosno kada je dano mišljenje vijeća viših vještaka, u slučaju kada vijeće viših vještaka u povodu žalbe svojim nalazom i mišljenjem utvrđuje činjenicu smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranika i drugim činjenicama o kojima vještači.
(2) Iznimno, nastanak smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, oštećenja organizma i funkcionalne sposobnosti/nesposobnosti prije obavljenog pregleda može se utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja.
(3) Kada se radi o pravu člana obitelji osiguranika na obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti, pri utvrđivanju dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti uzima se dan od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu.
(4) Pri donošenju nalaza i mišljenja kao datum nastanka tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, odnosno nastanka oštećenja funkcionalne sposobnosti osobe uzima se dan kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje činjenici o kojoj se vještači. Iznimno, nastanak te činjenice može se utvrditi i prije dana obavljenog pregleda, a na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja.
IV. VJEŠTAČENJE STUPNJA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – TJELESNOG OŠTEĆENJA
Članak 23.
(1) Postupak za ostvarivanje prava na temelju vrste i stupnja oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja iz područja socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osobe koja podnosi zahtjev kod nadležnog tijela koje odlučuje o pravu.
(2) Osoba koja želi ostvariti pravo ili njezin zakoniti skrbnik dužna je uz zahtjev priložiti odgovarajuću medicinsku i drugu dokumentaciju, a ako se radi o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti i prijavu o ozljedi na radu, odnosno dokumentaciju o profesionalnoj bolesti.
(3) Nadležno tijelo podnosi zahtjev za vještačenje i dostavlja medicinsku i drugu dokumentaciju Zavodu za vještačenje.
(4) Vijeće vještaka donosi nalaz i mišljenje o vrsti, stupnju i uzroku oštećenja – tjelesnog oštećenja na temelju osobnog pregleda osiguranika, odnosno osobe i dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Ako vijeće vještaka ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o vrsti i stupnju oštećenja-tjelesnog oštećenja, uputit će osiguranika, odnosno osobu koja se vještači na dodatne preglede i obradu medicinskoj ili drugoj ustanovi ili doktoru specijalisti ili drugom stručnjaku s Liste ustanova i stručnjaka.
(6) »Nalaz i mišljenje o vrsti i stupnju oštećenja – tjelesnog oštećenja« vijeće vještaka upisuje u istoimenu točku obrasca »Nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje« (Prilog 6).
(7) Nalaz i mišljenje o vrsti i stupnju oštećenja-tjelesnog oštećenja sadrži:
a) zdravstveno anamnestičke podatke;
b) nalaz zdravstvenog stanja s obzirom na gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinih organa ili dijelova tijela, ustanovljenog na temelju pregleda i medicinske dokumentacije;
c) dijagnoze i šifre bolesti;
d) postojanje trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju;
e) vrstu, naziv i postotak/stupanj oštećenja-tjelesnog oštećenja iz Liste oštećenja organizma – Lista I (u daljnjem tekstu: Lista I) koja je sastavni dio ove Uredbe, odnosno Zakona o listi profesionalnih bolesti (»Narodne novine«, br. 162/98 i 107/2007); uzrok nastanka tjelesnog oštećenja; dan nastanka tjelesnog oštećenja sukladno članku 22. stavcima 1. i 2. ove Uredbe i postotak oštećenja;
f) obrazloženje mišljenja;
g) potrebu ponovnog vještačenja s obrazloženjem i rokom (samo za sustave u kojima se pravo ostvaruje privremeno).
V. VJEŠTAČENJE TEŽINE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI
Članak 24.
(1) Ako tijelo nadležno za priznavanje prava iz područja socijalne skrbi i zdravstva ocijeni da je u postupku ostvarivanja prava potrebno provesti vještačenje, zahtjev za vještačenje zajedno s medicinskom i drugom raspoloživom dokumentacijom dostavlja Zavodu za vještačenje.
(2) Ako služba nadležna za priznavanje prava na doplatak za djecu primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju na osnovi zaprimljene dokumentacije za djecu s prebivalištem u drugoj državi članici EU ili državi ugovornici (u daljnjem tekstu: u inozemstvu) ocijeni da je potrebno provesti vještačenje, zahtjev za vještačenje dostavlja Zavodu za vještačenje zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom zaprimljenom od nadležne ustanove u inozemstvu.
(3) Vještačenje iz područja socijalne skrbi i zdravstva provodi vijeće vještaka na temelju osobnog pregleda osobe i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka sukladno Listi težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti.
(4) Iznimno, vijeće vještaka može provesti vještačenje samo na temelju dokumentacije kada se radi o djetetu s malignom ili rijetkom bolesti, odnosno bolesti zbog koje postoji bitno smanjenje imunološkog odgovora organizma.
(5) Za djecu s prebivalištem u inozemstvu vještačenje se provodi samo na temelju medicinske i druge dokumentacije zaprimljene od nadležne ustanove.
(6) Vijeće vještaka donosi nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta-oštećenju funkcionalnih sposobnosti na propisanom obrascu »Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje« (Prilog 6) pod točkom »Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti«.
(7) Ako vijeće vještaka ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta-oštećenju funkcionalnih sposobnosti, uputit će osobu koja se vještači, s pozivom uz dostavnicu, na dodatne preglede i obradu medicinskoj ili drugoj ustanovi ili doktoru specijalisti ili drugom stručnjaku s Liste ustanova i stručnjaka.
Članak 25.
(1) Nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti iz članka 24. stavka 6. ove Uredbe sadrži podatke o vrsti oštećenja i težini invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi I iz članka 23. stavka 7. ove Uredbe (Prilog 3) i Listi težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti koja je sastavni dio ove Uredbe. (Prilog 5).
(2) Nalazom i mišljenjem o težini i vrsti invaliditeta-oštećenju funkcionalnih sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se:
a) vrsta oštećenja:
1. tjelesno oštećenje
2. osjetilno oštećenje
3. intelektualno oštećenje
4. mentalno oštećenje
5. poremećaji autističnog spektra
b) postojanje više vrsta oštećenja
c) postojanje više vrsta teških oštećenja
d) postojanje teškog invaliditeta
e) postojanje težeg invaliditeta
f) postojanje trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju
g) postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samozbrinjavanje
h) postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad
i) postojanje potpune nesposobnosti za rad
j) postojanje potrebe individualnoga rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije
k) postojanje prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege i njezin opseg
l) postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući i izvan kuće, a primjerice odnosi se na:
1. primjenu terapije kisikom putem endotrahealnog tubusa
2. primjenu terapije kisikom putem kanile
3. primjenu terapije kisikom s visokom koncentracijom kisika
4. aspiraciju dišnih putova kroz kanilu i tubus
5. aspiraciju dišnih putova kroz kanilu osobe koja je na umjetnoj ventilaciji – otvoreni i zatvoreni sistem
6. aspiraciju dišnih putova kroz tubus osobe koja je na umjetnoj ventilaciji – otvoreni i zatvoreni sistem
7. hranjenje putem gastrosome
8. hranjenje putem jejunostome
9. hranjenje putem želučane sonde
10. hranjenje putem nazogastične sonde
11. kateterizaciju i promjenu trajnog urinskog katetera i sl.
m) obrazloženje mišljenja
n) potrebu ponovnog vještačenja s obrazloženjem i rokom
o) napomenu.
(3) Zavod za vještačenje dostavlja Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje« s »Nalazom i mišljenjem o težini i vrsti invaliditeta-oštećenju funkcionalnih sposobnosti« (Prilog 6) tijelu koje je zatražilo vještačenje u 4 primjerka.
VI. VJEŠTAČENJE U POSTUPKU ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA TEMELJU ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI I ZAKONA O ZAŠTITI VOJNIH I CIVILNIH INVALIDA RATA
Članak 26.
(1) Vještačenje prema odredbama ove Glave Uredbe se provodi kada je Zakonom o pravima hrvatskih branitelja i drugim propisima donesenim na temelju toga Zakona, Zakonom o zaštiti i ovom Uredbom propisano obvezno medicinsko vještačenje.
(2) Nadležno prvostupanjsko tijelo koje rješava po zahtjevu podnositelja (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo), odnosno ministarstvo nadležno za branitelje (u daljnjem tekstu: ministarstvo nadležno za branitelje) dostavlja nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda za vještačenje cjelokupan spis upravnog predmeta s medicinskom i drugom dokumentacijom radi vještačenja.
(3) Nakon obavljenog vještačenja, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda za vještačenje vraća cjelokupan spis upravnog predmeta nadležnom tijelu iz stavka 2. ovoga članka koje je i zatražilo vještačenje.
(4) Nadležno tijelo iz stavka 2. ovoga članka može zatražiti ispravak ili dopunu nalaza i mišljenja nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda za vještačenje.
Članak 27.
Nalaz i mišljenje o činjenicama iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe u prvostupanjskom upravnom postupku daju vijeća vještaka po pisanom zahtjevu prvostupanjskog tijela, a u drugostupanjskom upravnom postupku i u postupku revizije iz članka 129. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja vijeća viših vještaka po pisanom zahtjevu ministarstva nadležnog za branitelje.
Članak 28.
(1) Vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje samo kada vještače u punom sastavu i to većinom glasova svojih članova.
(2) Član vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe koji se ne slaže s mišljenjem većine može priložiti svoje posebno mišljenje s obrazloženjem.
(3) U prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje na osnovi medicinske i druge dokumentacije koja se nalazi u dostavljenom spisu upravnog predmeta.
(4) Ako se u postupku vještačenja iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da u zaprimljenoj medicinskoj dokumentaciji nedostaju određeni podaci neophodni za donošenje nalaza i mišljenja, vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe zatražit će dopunu medicinske dokumentacije od ustanove iz Liste ustanova i stručnjaka.
(5) U prvostupanjskim postupcima vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje nakon obveznog osobnog pregleda, odnosno uz sudjelovanje osobe koja se vještači.
Članak 29.
(1) U upravnim postupcima koji se vode na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe vode zapisnik o vještačenju na odgovarajućim obrascima.
(2) Vijeće viših vještaka, u drugostupanjskom postupku i postupku revizije iz stavka 1. ovoga članka daje nalaz i mišljenje, u pravilu, bez obveznog pregleda osobe, osim u sljedećim slučajevima:
– o postotku oštećenja organizma koje nalazom i mišljenjem vijeća vještaka u prvom stupnju ocijenjeno sa 100% – 80%,
– o potrebi ostvarivanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe,
– u žalbenom postupku kada se žalba odnosi na nalaz i mišljenje Vijeća vještaka,
– kada vijeće viših vještaka ocijeni da je pregled potreban.
(3) Vijeće viših vještaka u žalbenom postupku kada se žalba odnosi na nalaz i mišljenje vijeća vještaka u prvom stupnju, u upravnom postupku priznavanja statusa člana obitelji i prava na obiteljsku invalidninu iza umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je počinio samoubojstvo, daje nalaz i mišljenje uz sudjelovanje stranke, odnosno njezinog opunomoćenika.
Članak 30.
(1) U drugostupanjskim postupcima za ostvarenje prava na temelju Zakona o zaštiti, vijeće viših vještaka daje nalaz i mišljenje u pravilu na temelju pregleda osobe koja se vještači.
(2) U postupku revizije koja se vodi temeljem Zakona o zaštiti, vijeće viših vještaka može dati nalaz i mišljenje i bez pregleda osobe, ako utvrdi da pregled nije potreban.
Članak 31.
(1) Vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje u predmetima u postupcima za ostvarivanje prava na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja na obrascu »Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje« (Prilog 6) pod točkama:
– »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata«
– »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata«
– »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata«
– »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata«
– »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o potrebi pripomoći u kući-doplatka«
– »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o potrebi pripomoći u kući-doplatka«
– »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o oštećenju organizma na osnovi kojeg može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma i prije isteka roka iz članka 134. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja«
– »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o sposobnosti za privređivanje«
– »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o sposobnosti za privređivanje«.
(2) Vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje u postupcima za ostvarivanje prava na temelju Zakona o zaštiti na obrascu »Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje« (Prilog 6) pod točkama:
– »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka vojnih i civilnih invalida rata«
– »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka vojnih i civilnih invalida rata«
– »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o potrebi pripomoći u kući-doplatka vojnih i civilnih invalida rata«
– »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o potrebi pripomoći u kući – doplatka vojnih i civilnih invalida rata«
– »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o sposobnosti za privređivanje«
– »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o sposobnosti za privređivanje«.
(3) Nalazi i mišljenja vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe trebaju biti potpuni, jasni i dovoljno obrazloženi, te sadržavati sve činjenice koje su s medicinskog stajališta važne za donošenje pravilnog rješenja.
(4) Obrazloženje nalaza i mišljenja o postotku oštećenja organizma smatrat će se potpunim ako je u njemu spomenuto da se radi o lakšem, srednjem, težem ili najtežem obliku oštećenja organizma.
(5) Vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe moraju posebno obrazložiti mišljenje o postotku oštećenja organizma kada je za pojedino oštećenje u Listi postotaka oštećenja organizma II (u daljnjem tekstu: Lista II), koja je sastavni dio ove Uredbe, postotak predviđen u rasponu, a vijeće viših vještaka i ukoliko se ne slaže s nalazom i mišljenjem vijeća vještaka danom u prvom stupnju.
Vještačenje i utvrđivanje postotka oštećenja organizma
Članak 32.
(1) Postotak oštećenja organizma vještači se i utvrđuje na temelju odredaba Glave VI. članaka 32. do 47. ove Uredbe i Liste II koja je tiskana uz ovu Uredbu i njezin je sastavni dio (Prilog 4).
(2) Prilikom vještačenja koja se provode u postupcima za ostvarenje prava na temelju Zakona o zaštiti, u odnosu na točke Glave IX. – Neuroze i psihoze iz Liste II, vještaci primjenjuju predviđene postotke oštećenja na odgovarajući način.
Članak 33.
(1) Za jedan dio tijela (u daljnjem tekstu: organ) koji je oštećen u velikoj mjeri utvrđuje se, u pravilu, postotak manji od predviđenog u Listi II za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.
(2) Ako organ postoji, ali je oštećen u tolikoj mjeri da je afunkcionalan, može se utvrditi postotak koji je u Listi II predviđen za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.
Članak 34.
(1) Ako je oštećenje organizma nastalo kao posljedica više rana, ozljeda ili bolesti, postoci predviđeni u Listi II za pojedina oštećenja ne zbrajaju se, već se kao osnova uzima oštećenje koje povlači najveći postotak i taj se postotak povećava prema utjecaju drugih oštećenja na cijeli organizam, s tim da tako utvrđeni postotak može iznositi najviše do 100% II. skupine. Za povećanje postotka uzimaju se u obzir samo ona oštećenja za koje je u Listi II predviđeno najmanje 20%.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako zbog svih oštećenja iz toga stavka postoji oštećenje organizma zbog kojega takva osoba nije pokretna i nije u stanju obavljati osnovne fiziološke potrebe bez pomoći druge osobe određuje se 100% – I. skupina.
Članak 35.
Za žene kod kojih postoje anatomska i funkcionalna oštećenja pojedinih dijelova tijela (amputacija, kontraktura, paraliza, skraćenje noge više od 3 cm, gubitak oka, pseudoartroza, teški varikoziteti selefantijazom, posttraumatska epilepsija, gluhoća, parkinsonizam, teški osteomielitis s fistulom), postoci predviđeni u Listi II mogu se povećati za 10% ako su manji od 60%, a ako su 60% ili veći od 60% povećavaju se za 20%. To povećanje može iznositi do 100% – II. skupina.
Članak 36.
(1) Ako je kod osoba, koje su bile bez jednog parnoga organa, došlo do gubitka ili oštećenja najmanje 60% drugog parnoga organa pod okolnostima iz članka 5. Zakona o pravima hrvatskih branitelja, odnosno pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti, postotak oštećenja organizma utvrđuje se kao da je oštećenje oba parna organa nastalo pod tim okolnostima, pri čemu se postotak može odrediti do 100% – I. skupina.
(2) Ako je jedan parni organ izgubljen ili teško oštećen pod okolnostima iz članka 5. Zakona o pravima hrvatskih branitelja, odnosno pod okolnostima iz članaka 5., 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti, a drugi parni organ, nakon toga i neovisno o posljedicama oštećenja organizma pod tim okolnostima, izgubljen ili oštećen najmanje 60% postotak oštećenja organizma utvrđuje se za gubitak, odnosno oštećenje oba parna organa i umanjuje za 20%. Ako se za ovako nastalo oštećenje organizma u Listi II predviđa 100% – I. skupina, može se odrediti najviše 100% – II. skupina.
(3) Oštećenjem drugoga oka u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka Uredbe smatra se smanjenje funkcije oka za najmanje jednu polovicu (smanjivanje vida najmanje 5/10).
Članak 37.
Postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II za amputiranu ruku ili nogu može se povećati za 10% do 30%, ako patrljak nije prikladan za nošenje proteze.
Članak 38.
Ako se kliničkim promatranjem i dokumentiranom anamnezom mogu dokazati neuromi s bolovima i eventualnim smetnjama u fantomskom udu, te u slučaju kauzalgije, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.
Članak 39.
(1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata i osobi koja je u vrijeme Domovinskog rata kao maloljetnik ili zatočenik u neprijateljskom logoru ili sličnim uvjetima zatočeništva, bio izložen teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.
(2) HRVI iz Domovinskog rata koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod njega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.
(3) U upravnim postupcima za ostvarenje prava na temelju Zakona o zaštiti, osoba koja je u vrijeme rata kao maloljetnik ili zatočenik u neprijateljskom logoru ili sličnim uvjetima zatočeništva, bio izložen teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.
(4) Vojnom, odnosno civilom invalidu koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod kojega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku od jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi može se povećati za 10% do 30%.
(5) Postotak oštećenja organizma povećan na temelju stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka može iznositi najviše 100% – II. skupina.
Članak 40.
(1) Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, a koje uzrokuje endogena i druga urođena i stečena sklonost osobe.
(2) Ako su prve pojave bolesti iz stavka 1. ovoga članka nastupile pod okolnostima iz članka 5. stavka 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja, odnosno pod okolnostima iz članka 7. stavka 1. i članka 8. stavka 2. Zakona o zaštiti, ili se pod tim okolnostima bolest znatno pogoršala, s obzirom na uobičajeni tijek bolesti i nastupile su komplikacije bolesti, odnosno potreba za operativnim liječenjem ili su te okolnosti onemogućile pravilno liječenje i nastupile su komplikacije bolesti, odnosno potreba za operativnim liječenjem, može se uzeti u obzir i tako nastalo oštećenje organizma, s tim što se u takvim slučajevima, kao i u slučajevima pogoršanja bolesti poznate etiologije, postotak utvrđuje u skladu s odredbom članka 65. stavka 3. Zakona o pravima hrvatskih branitelja, odnosno u skladu s odredbom članka 15. stavka 4. Zakona o zaštiti.
(3) Bolesti iz stavka 1. ovoga članka su: shizofrenija, manijakalno-depresivne psihoze, epileptička bolest (kao izrazito konstitucionalno uzrokovana), neuroze, psihopatije (kao bolesna reakcija nedovoljno harmonično strukturalne osobe na životne uvjete), ambiotrofične živčane bolesti, multipla skleroza, dijabetes, sve endokrine bolesti (osim Addisonove bolesti tuberkulozne etiologije), ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, Morbus Crohn, netraumatski pankreatitis, alergične bolesti, spondiloze, spondilartroza, reumatoidni artritis, esencijalne hipertenzije, urođene srčane mane, litijaze, policistične bolesti, maligni neoplastični procesi, trofične promjene ekstremiteta ako nisu posljedica smrzavanja i pjegavca i sve druge bolesti endogene i nepoznate etiologije.
(4) Postotak oštećenja organizma za maligne neoplastične procese koji su nastali kao posljedica rane ili ozljede, te za šećernu bolest koja je nastala kao posljedica rane ili ozljede, utvrđuje se bez primjene stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 41.
Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ožiljci se uzimaju u obzir samo ako ometaju funkciju nekoga organa ili dijela tijela, odnosno ako predstavljaju nagrđenost.
Članak 42.
Postotak oštećenja organizma zbog upale zglobova, odnosno posljedica takve bolesti, utvrđuje se kao za traume zglobova ili kao za posljedicu koju je upala zglobova uzrokovala na srcu.
Članak 43.
Oštećenje organizma I. skupine može se utvrditi samo za oštećenja za koja je u Listi II predviđen postotak 100% – I. skupina i u slučajevima iz članka 34. stavka 2. i članka 36. stavka 1. ove Uredbe.
Članak 44.
(1) Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir oštećenja koja su posljedica starenja.
(2) Na utvrđivanje postotka oštećenja organizma ne mogu utjecati stručna sprema, zanimanje, starosna dob, materijalno stanje, nadarenost i druge činjenice, ako ovom Uredbom nije drugačije propisano.
Članak 45.
(1) Postotak oštećenja organizma utvrđuje se trajno ili privremeno.
(2) Privremeni postotak oštećenja organizma utvrđuje se samo ako je to navedeno uz pojedinu točku Liste postotka oštećenja organizma ili ako postoje izgledi da će se oštećenje organizma invalida u znatnoj mjeri poboljšati primjenom bilo kojega medicinskog postupka (operativni zahvati, medicinska i fizikalna rehabilitacija, terapija lijekovima i drugo). Privremenost ocjene vezana uz pojedinu točku iz Liste II računa se od prve ocjene oštećenja organizma Vijeća viših vještaka koja je temelj za donošenja konačnoga rješenja o priznavanju statusa na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, odnosno Zakona o zaštiti.
Članak 46.
Ako oštećenje organizma nije predviđeno ovom Uredbom, odnosno Listom II, postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema načelima medicinske znanosti i analognom primjenom odredaba ove Uredbe, odnosno Liste II, koje se odnose na slična oštećenja s tim da se može utvrditi i manji postotak od postotka predviđenoga u Listi II za analogno oštećenje organizma.
Članak 47.
HRVI iz Domovinskog rata, odnosno vojni i civilni invalid rata, kod kojih u svezi s utvrđenim oštećenjem organizma, nastanu oštećenja organizma: kirurško odstranjivanje organa, kirurški zahvati na vitalnim organima, trajna dekompenzacije srca, jetre, pluća, bubrega, gušterače i paralize živaca, aktivna tuberkuloza, te gubitak ili teško oštećenje parnoga organa mogu, na osnovu tih oštećenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novoga postotka oštećenja organizma prije isteka roka iz članka 134. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja, odnosno roka iz članka 83. stavka 1. Zakona o zaštiti, što se dokazuje otpusnim pismom bolnice, ili drugom odgovarajućom medicinskom dokumentacijom.
Vještačenje i utvrđivanje oštećenja organizma na temelju kojih se ostvaruje pravo na ortopedski doplatak i razvrstavanje tih oštećenja u stupnjeve
Članak 48.
Pravo na ortopedski doplatak ima HRVI iz Domovinskog rata na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, odnosno vojni i civilni invalid rata na temelju Zakona o zaštiti, kojemu je oštećenje organizma utvrđeno na temelju vještačenja iz ove Uredbe zbog sljedećih oštećenja organizma koja se razvrstavaju u četiri stupnja.
1. I. stupanj:
a) amputacija dvaju ili više ekstremiteta na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma I. skupine;
b) oštećenje funkcije dvaju ili više ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma 100%;
c) potpuni gubitak vida na oba oka;
d) amputacija jedne noge u koljenu ili nadkoljenici ili jedne ruke u laktu ili nadlaktici.
2. II. stupanj:
a) amputacija jedne noge u podkoljenici;
b) amputacija jedne podlaktice ili jedne šake;
c) oštećenje funkcije jednoga ili više ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede te obostrana amputacija stopala po Chopartu, ako se za oštećenje, odnosno amputaciju utvrđuje oštećenje organizma 80% ili 90%.
3. III. stupanj:
a) obostrana amputacija stopala po Lisfrancku ili obostrana amputacija stopala po Chopartu, ili kombinacija tih amputacija, na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma manje od 80%;
b) amputacija ili eksartikulacija u skočnom zglobu;
c) oštećenje funkcije jednoga ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede, ako se za oštećenje toga ekstremiteta utvrđuje oštećenje organizma 60% ili 70%.
4. IV. stupanj:
– oštećenje funkcije jednoga ili više ekstremiteta što je posljedica bolesti, na osnovi koje se utvrđuje oštećenje organizma najmanje 80%.
Vještačenje i razvrstavanje HRVI iz Domovinskog rata, odnosno vojnih i civilnih invalida rata od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegu i pomoć druge osobe
Članak 49.
(1) U prvi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno vojni i civilni invalidi rata I. skupine, kojima je status utvrđen na osnovi oštećenja organizma propisanog ovom Uredbom u Listi II u sljedećim točkama:
– 54. Amputacija obiju ruku u laktu;
– 58. Amputacija obiju ruku u nadlaktici;
– 65. Eksartikulacija obiju ruku u ramenu;
– 77. Potpuna uzetost obiju ruku;
– 120b. Eksartikulacija u kuku – obiju nogu;
– 123. Obostrana paraliza lumbosakralnoga pleksusa;
– 153d. Stanje nakon ozljede mozga i/ili kralježničke moždine s oštećenjem motoričke funkcije udova – potpuna uzetost dva uda
– 157d. Parkinsonizam najtežeg stupnja;
– 168. Sljepilo, odnosno gubitak vida na oba oka;
– 201. Najteži slučajevi bulbarne paralize;
– 210. Konsolidirane frakture kralježnice s flacidnom paraplegijom ili spastičnom paraplegijom u fleksiji, trajna nepokretnost i vezanost za krevet 100% – I. skupina;
– 211d. Konsolidirane frakture cervikalnoga dijela kralježnice s lezijom cervikalne medule i paretičnim pojavama na gornjim i donjim ekstremitetima najteži oblici – invalid nepokretan i ne može se služiti rukama;
– 212d. Ataktički sindrom nakon traume – najteži oblici – nemogućnost kretanja zbog ataksije;
– 213d. Klinički utvrđen polineuritički sindrom – najteži oblici – teška oštećenja motiliteta s atrofijama, teškim trofičnim smetnjama i potpunom uzetošću ekstremiteta – invalid nepokretan.
(2) HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno vojni i civilni invalid I. skupine, kod kojeg postoji bilo koje oštećenje organizma iz Liste II koje nije obuhvaćeno stavku 1. ovoga članka, a potrebna mu je njega i pomoć druge osobe pa se zbog toga razvrstava u drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe, i druga oštećenja koja ga (zajedno) čine potpuno nesposobnim za obavljanje svih životnih potreba, te mu je zbog toga potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe, također se razvrstava u prvi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe.
Članak 50.
U prvi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstava se i HRVI iz Domovinskog rata II., III. i IV. skupine, odnosno vojni i civilni invalid rata II., III. i IV. skupine, kojemu je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu, ako mu je ukupno oštećenje organizma jednako oštećenju predviđenom u članku 49. stavku 1. ove Uredbe, a potpuno su nesposobni za obavljanje svih životnih potreba te im je potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe.
Članak 51.
U drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno vojni i civilni invalid I. skupine, kod kojih postoji bilo koje oštećenje organizma iz Liste II što nije obuhvaćeno u članku 49. stavku 1. ove Uredbe, a potrebna mu je njega i pomoć druge osobe.
Članak 52.
U drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstava se i HRVI iz Domovinskog rata II., III. i IV. skupine, odnosno vojni i civilni invalid rata II., III. i IV. skupine, kojemu je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu, ako mu je ukupno oštećenje organizma jednako oštećenju HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno invalida rata I. skupine, razvrstanoga u drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe.
Pravila vještačenja
Članak 53.
(1) Prilikom davanja nalaza i mišljenja o tome je li smrt hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u uzročno – posljedičnoj vezi s bolesti, pogoršanjem bolesti, odnosno pojavom bolesti u izravnom sudjelovanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, te prilikom davanja nalaza i mišljenja o tome je li samoubojstvo hrvatskog branitelja posljedica psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe uzet će u obzir trajanje i vrstu tegoba kojima je hrvatski branitelj bio izložen prema navodima nadležne postrojbe u opisu ratnog puta i drugim dokazima o sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.
(2) Prilikom davanja nalaza i mišljenja o tome je li smrt HRVI iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je umro uslijed bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma uslijed rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe uzeti će u obzir medicinsku dokumentaciju neposredno prije smrti HRVI iz Domovinskog rata I. skupine te prijavu činjenice smrti izdanu od nadležne zdravstvene ustanove.
(3) U slučajevima davanja nalaza i mišljenja o tome je li samoubojstvo hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata posljedica psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, kada ne postoji medicinska dokumentacija o bolesti hrvatskog branitelja, nadležno prvostupanjsko tijelo će pribaviti izjave članova obitelji s kojima je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata živio prije samoubojstva i izjave njegovih ratnih zapovjednika o njegovom ponašanju tijekom njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Članak 54.
(1) Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma na osnovi rane ili ozljede koju je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske moraju se uzeti u obzir navodi iz Potvrde o okolnostima stradavanja o ranjavanju ili ozljedi pojedinih dijelova tijela, medicinska dokumentaciju o liječenju neposredno nakon ranjavanja ili ozljeđivanja te u kontinuitetu do ocjene oštećenja organizma.
(2) Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma uslijed zatočeništva u neprijateljskom logoru ili zatvoru ne može se cijeniti manji postotak oštećenja organizma propisan člankom 5. stavkom 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja.
(3) Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma na osnovi bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti mora se uzeti u obzir trajanje i vrste tegoba kojima je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata bio izložen u obrani suvereniteta Republike Hrvatske prema navodima nadležne postrojbe u opisu ratnog puta i drugim dokazima o sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.
Članak 55.
(1) Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma postotku oštećenja organizma za utvrđivanje svojstva vojnog i civilnog invalida rata zbog pogoršanja ranije nastale bolesti odnosno zbog ispoljenja bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma, imajući u vidu prirodu bolesti i njen razvitak, trajanje i težinu okolnosti odnosno napora koji su utjecali na njeno pogoršanje, odnosno ispoljenje.
(2) Kada se u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje novi postotak oštećenja organizma sukladno odredbi članka 47. ove Uredbe, vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe prvo utvrđuje jesu li ispunjeni za to propisani uvjeti, ako utvrdi da jesu, utvrđuje novi postotak oštećenja organizma uz obvezno obrazloženje da se radi o oštećenjima iz članka 47. ove Uredbe. Ako vijeće vještaka iz članka 27. ove Uredbe utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za utvrđivanje novog postotka tjelesnog oštećenja, jer se ne radi o oštećenjima navedenim u članku 47. ove Uredbe, o tome će dati svoje mišljenje i obrazloženje.
Članak 56.
(1) Vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe, u postupcima za ostvarenje prava na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, daju nalaz i mišljenje o sposobnosti za privređivanje prema utvrđenim kriterijima medicinske znanosti vodeći računa o zanimanju i godinama života pregledane osobe i drugim okolnostima važnim za donošenje pravilnog nalaza i mišljenja.
(2) U slučajevima vještačenja o sposobnosti za privređivanje djeteta mlađeg od 15. godina života, u postupcima za ostvarenje prava na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, mišljenje koje se daje uz nalaz mora sadržavati i mišljenje o vremenu nastanka nesposobnosti za privređivanje.
(3) Vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe, u postupcima za ostvarenje prava na temelju Zakona o zaštiti, daju nalaz i mišljenje o sposobnosti za privređivanje uz primjenu odgovarajućih propisa o mirovinskom osiguranju i prema utvrđenim kriterijima medicinske znanosti.
Članak 57.
Vijeće vještaka iz članka 27. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje o potrebi za doplatkom za pripomoć u kući prema težini trajnih promjena u zdravstvenom stanju korisnika zajamčene minimalne naknade, a na temelju utvrđenih kriterija medicinske znanosti.
Članak 58.
Za osobu koja je na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, vijeća vještaka iz članka 27. ove Uredbe mogu dati nalaz i mišljenje na osnovi nalaza i izvješća (dijagnoze, povijesti bolesti i sl.) te ustanove i bez pregleda, ako smatraju da pregled nije potreban.
Članak 59.
Na zahtjev tijela koje vodi postupak i na temelju prijedloga vijeća vještaka iz članak 27. ove Uredbe, osoba koja zbog zdravstvenog stanja duže vrijeme nije sposobna putovati može se pregledati u stanu u kojem živi. Takav pregled obavlja jedan član vijeća vještaka i na osnovi njegovog nalaza i izvješća vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje.
Članak 60.
Za osobu koja ima prebivalište u inozemstvu vijeće vještaka iz članka 27. ove Uredbe može dati nalaz i mišljenje i na osnovi dijagnoze i izvješća odgovornoga liječnika iz inozemstva ako smatra da nije potreban pregled.
Članak 61.
Ako vijeće vještaka iz članka 27. ove Uredbe utvrdi da je za davanje nalaza i mišljenja osobu, za koju se traži nalaz i mišljenje, potrebno pregledati u specijalističkoj zdravstvenoj ustanovi, uputit će ju u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu putem nadležnog liječnika.
Članak 62.
(1) Medicinske izraze u nalazu i mišljenju tim/vijeće vještaka upisuje na latinskom ili hrvatskom jeziku, a obrazloženje nalaza i mišljenja obvezno je na hrvatskom jeziku uz navođenje odgovarajuće odredbe Uredbe, odnosno točke Liste II.
(2) Postotak oštećenja organizma upisuje se brojkom i slovima, s tim što se u slučaju oštećenja organizma 100% obavezno naznačuje i skupina oštećenja. Uz postotak oštećenja organizma obavezno se naznačuje da je utvrđen za trajno ili privremeno.
(3) Kada se utvrdi da oštećenje organizma iznosi manje od 20% u mišljenju se naznačuje da oštećenje organizma iznosi manje od 20%.
(4) Kod utvrđivanja doplatka za njegu i pomoć druge osobe, odnosno ortopedskoga doplatka u mišljenju se naznačuje stupanj doplatka i nalaz se mora obrazložiti.
Članak 63.
Jedan primjerak nalaza i mišljenja dostavlja se stranci uz rješenje koje je donijeto na temelju toga nalaza i mišljenja.
VII. REVIZIJA NALAZA I MIŠLJENJA O SMANJENJU RADNE SPOSOBNOSTI UZ PREOSTALU RADNU SPOSOBNOST, DJELOMIČNOM GUBITKU RADNE SPOSOBNOSTI ILI POTPUNOM GUBITKU RADNE SPOSOBNOSTI
Članak 64.
(1) Nalaz i mišljenje o utvrđenoj smanjenoj radnoj sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom gubitku radne sposobnosti ili potpunom gubitku radne sposobnosti na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda za vještačenje dostavlja izravno ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav na obaveznu reviziju nalaza i mišljenja.
(2) U obavljanju revizije donosi se mišljenje kojim se potvrđuje nalaz i mišljenje vijeća vještaka o utvrđenoj smanjenoj radnoj sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti osiguranika, odnosno člana obitelji osiguranika ili daju primjedbe s uputom vijeću vještaku za izmjenu nalaza i mišljenja.
(3) Kada nalaz i mišljenje vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka u skladu sa stavkom 2. ovoga članka treba mijenjati u povodu revizije, vijeće vještaka, odnosno vijeće viših vještaka dužno je donijeti novi nalaz i mišljenje držeći se mišljenja danog u postupku revizije.
(4) Vijeće vještaka, odnosno vijeće viših vještaka dužno je donijeti novi nalaz i mišljenje iz stavka 3. ovoga članka u roku od 5 dana od dana kada mu je dostavljen predmet, ako nije potrebno pribaviti nove medicinske nalaze.
(5) Revizija nalaza i mišljenja o utvrđenoj smanjenoj radnoj sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom gubitku radne sposobnosti ili potpunom gubitku radne sposobnosti, mora biti obavljena u roku od 10 dana od dana zaprimanja nalaza i mišljenja, a iznimno, u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, u roku od 20 dana po dostavi dokumentacije.
Članak 65.
(1) Nakon obavljene revizije ministarstvo nadležno za mirovinski sustav vraća predmet, zajedno sa svojim mišljenjem, nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda za vještačenje koja mu je dostavila predmet.
(2) Po primitku predmeta, i postupanju sukladno članku 64. stavku 3. ove Uredbe nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda za vještačenje dostavlja predmet nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kojoj se nastavlja s postupkom za ostvarivanje prava.
(3) Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda za vještačenje obvezna je o nalazu i mišljenju bez odgađanja obavijestiti istovremeno izabranog doktora medicine iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe, nadležni regionalni ured, odnosno područnu službu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i poslodavca kod kojega je osiguranik zaposlen, i to u roku 8 dana od dana donošenja nalaza i mišljenja. Obavijest o donesenom mišljenju služi kao dokaz o roku u kojemu je donesen nalaz i mišljenje i kao informacija poslodavcu radi prava i obveza prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja i propisima o radu (obveze ponude izmjene ugovora o radu za obavljanje poslova za koji je sposoban u skladu s propisima o radu, odnosno naknade plaće na teret poslodavca do rješavanja o pravu na temelju utvrđenih činjenica sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju.
(4) Nalaz i mišljenje iz stavka 3. ovoga članka smatra se donesenim u trenutku kada je vještak – revizor potvrdio da je suglasan s nalazom i mišljenjem, zaključao svoj nalaz u bazi podataka medicinskog vještačenja te potpisao svoje mišljenje.
(5) U slučaju ako reviziju obavlja vijeće vještaka – revizora, revizija se smatra obavljenom kada potvrdi da je suglasno s nalazom i mišljenjem vještaka, zaključa nalaz u bazi podataka medicinskog vještačenja i potpiše svoje mišljenje.
VIII. PONOVNI I KONTROLNI PREGLED
Članak 66.
(1) Ponovni pregled invalida rada obavlja vijeće vještaka nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda za vještačenje u slučaju kada invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nije u roku od šest mjeseci od dana izvršnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju. Ponovni pregled radi ocjene preostale radne sposobnosti obavlja se i u slučaju kada Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu.
(2) Ponovni pregled invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju obavlja vijeće vještaka nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda za vještačenje i u slučaju ako invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju podnese zahtjev za ponovnu ocjenu radne sposobnosti, kao i u slučaju kada ovaj zahtjev podnese ustanova/centar za profesionalnu rehabilitaciju u kojoj se provodi profesionalna rehabilitacija.
(3) Kada nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili ustanova/centar za profesionalnu rehabilitaciju zatraži ponovni pregled invalida rada iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zatražit će od Zavoda za vještačenje ponovni pregled.
(4) Vijeće vještaka će odrediti, prema potrebi, dopunu medicinske i druge dokumentacije prije donošenja novog nalaza i mišljenja.
(5) Ponovni pregled obavlja vijeće vještaka i u slučaju kada se prava iz mirovinskog osiguranja ponovno određuju zbog nastalih promjena u stanju smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
(6) U slučaju ponovnog pregleda iz stavaka 2. i 5. ovoga članka, postupa se u skladu s odredbama članaka 14. do 19. ove Uredbe.
(7) Na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ponovni pregled obavlja se i u slučaju kada korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije zatraži produženje prava na profesionalnu rehabilitaciju ako je zbog bolesti bio privremeno spriječen za profesionalnu rehabilitaciju.
Članak 67.
(1) Kontrolni pregled invalida rada, koji je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvario na temelju utvrđenog smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ili potpunog gubitka radne sposobnosti, obavlja se najkasnije u roku od 3 godine od dana utvrđenog smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Ovaj kontrolni pregled obavlja se na zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja je pokrenula postupak po službenoj dužnosti.
(2) U pozivu za kontrolni pregled invalid rada upozorit će se na pravne posljedice neodazivanja na kontrolni pregled iz članka 126. stavka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, a poziv se upućuje uz dostavnicu prema pravilima za osobnu dostavu.
(3) Ako vijeće vještaka koji obavlja kontrolni pregled ocijeni da je to potrebno radi cjelovitog utvrđivanja stanja radne sposobnosti, uputit će korisnika prava na pregled, odnosno obradu medicinskoj ustanovi ili doktoru specijalisti određenim u Listi ustanova i stručnjaka.
(4) Na kontrolnom pregledu može se odrediti novi kontrolni pregled i rok u kojem će se on obaviti.
(5) Kontrolni pregled korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koji stekne svojstvo osiguranika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osim osiguranika koji je osiguran prema člancima 14. i 17. navedenog Zakona, obavlja se obvezno na zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti, a postupak se pokreće s danom stjecanja svojstva osiguranika (ponovnog stupanja u osiguranje).
(6) Kontrolni mehanizmi pri obavljanju kontrolnog pregleda su isti kao za vještačenje u postupku vještačenja na zahtjev osiguranika, odnosno izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, a određeni su Zakonom o mirovinskom osiguranju i ovom Uredbom.
Članak 68.
(1) Nalaz i mišljenje u povodu ponovnog pregleda i kontrolnog pregleda vijeće vještaka donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje« (Prilog 6) u točki »Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika nakon ponovnog/kontrolnog pregleda«.
(2) Nalaz i mišljenje vijeće vještaka na ponovnom – kontrolnom pregledu sadrži:
a) podatke o ranijim nalazima i mišljenjima o smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom gubitku radne sposobnosti ili potpunom gubitku radne sposobnosti, neposrednoj opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti: prezime i ime vještaka, broj i datum nalaza i mišljenja i mišljenje vještaka;
b) povod za upućivanje na ponovni, odnosno kontrolni pregled;
c) poslove prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost na ponovnom, odnosno kontrolnom pregledu;
d) promjene u zdravstvenom stanju;
e) dijagnozu glavne bolesti, drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost, kao i ostalih bolesti koje ne utječu na radnu sposobnost te šifre bolesti;
f) mišljenje:
(i) jesu li nastale takve promjene u zdravstvenom stanju koje utječu na ranije utvrđeno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti (pogoršanje, odnosno poboljšanje zdravstvenog stanja ili novi slučaj promjene u radnoj sposobnosti);
(ii) za invalida rada koji nije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na profesionalnu rehabilitaciju upućen na profesionalnu rehabilitaciju, a kod kojega nije došlo do promjene u zdravstvenom stanju – je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije;
(iii) za korisnika prava na profesionalnu rehabilitaciju za kojega Zavod ocijeni da se profesionalnom rehabilitacijom neće moći osposobiti za rad na određenom poslu, a kod kojega nije nastala promjena u zdravstvenom stanju – je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije;
g) utvrđenu promjenu u radnoj sposobnosti, odnosno u preostaloj radnoj sposobnosti;
h) na kontrolnom pregledu moguće su sljedeće ocjene:
(i) ne postoji smanjenje radne sposobnosti, niti djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti;
(ii) postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, postoji djelomični gubitak radne sposobnosti, postoji potpuni gubitak radne sposobnosti;
i) datum nastale promjene;
j) naznaku datuma kontrolnog pregleda;
k) obrazloženje mišljenja.
IX. DRUGOSTUPANJSKI POSTUPAK U SREDIŠNJEM UREDU ZAVODA ZA VJEŠTAČENJE
Članak 69.
(1) Kada osoba podnese žalbu protiv rješenja nadležnog tijela kojom se pobija rješenje u dijelu nalaza i mišljenje vijeća vještaka, nadležno tijelo dostavlja žalbu zajedno sa zahtjevom za vještačenje središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda za vještačenje.
(2) Vještačenje po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka provodi vijeće viših vještaka u središnjoj ustrojstvenoj jedinica Zavoda za vještačenje.
Članak 70.
(1) Nalaz i mišljenje u povodu žalbe vijeće viših vještaka donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje« (Prilog 6) u točki »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku«.
(2) Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka sadrži:
a) nalaz i mišljenje vještaka koji se u žalbenom postupku osporava;
b) razloge zbog kojih se osporava nalaz i mišljenje vještaka;
c) dopunu anamnestičkih podataka;
d) dopune kliničkih, specijalističkih, laboratorijskih i drugih nalaza;
e) novu medicinsku dokumentaciju, ako je žalitelj priloži;
f) dijagnoze sa šifrom bolesti koje su nove u odnosu na već postojeće;
g) bitne činjenice, okolnosti i sporna pitanja koja vještak nije razmatrao;
h) mišljenje o pravilnosti nalaza i mišljenja vještaka te o osnovanosti žalbenih navoda;
i) obrazloženje mišljenja;
j) mišljenje o kontrolnom pregledu, s
k) datumom kada se taj pregled treba izvršiti.
Članak 71.
(1) Vijeće viših vještaka dužno je donijeti nalaz i mišljenje u roku od 10 dana od dana primitka zahtjeva sa žalbom u Zavodu za vještačenje ako daje nalaz i mišljenje bez prethodnog pregleda žalitelja.
(2) Ako je potreban pregled žalitelja, vijeće viših vještaka dužno je dati nalaz i mišljenje u roku od 5 dana nakon obavljenog pregleda.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako vijeće viših vještaka ocijeni da je to potrebno radi cjelovitog utvrđivanja stanja, uputit će osiguranika na pregled, odnosno obradu medicinskoj ili drugoj ustanovi ili doktoru specijalisti ili drugom stručnjaku određenim Listom ustanova i stručnjaka.
(4) Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka donesenog u drugostupanjskom postupku, na temelju kojeg se stječe pravo na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, te potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika podliježe reviziji, koju obavlja vijeće revizora u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav. U obavljanju revizije vijeće postupa sukladno odredbama članaka 64. i 65. ove Uredbe.
(5) Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka donesenog u drugostupanjskom postupku na temelju kojeg se stječe pravo na temelju profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu podliježe reviziji ministarstva nadležnog za mirovinski sustav.
(6) Nakon obavljene revizije ministarstvo vraća spis Zavodu za vještačenje koje je obvezno, ako nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka treba mijenjati, donijeti novi nalaz i mišljenje držeći se uputa danih u postupku revizije.
(7) Sve odredbe ove Uredbe koje se odnose na postupak u skladu s mišljenjem danim u reviziji odnose se i na nalaz i mišljenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 72.
U postupcima vještačenja koji se provode sukladno članku 11. stavku 2. Zakona koristit će se obrasci koje će odlukom utvrditi ravnatelj Zavoda za vještačenje.
Članak 73.
Do početka rada centara za profesionalnu rehabilitaciju, nalaz i mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji iz članka 19. ove Uredbe vijeće vještaka donosit će osnovom mišljenja stručnog tima središnje ustrojstvene jedinice Zavoda za vještačenje nadležne za profesionalnu rehabilitaciju.
Članak 74.
Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaju važiti sljedeći propisi:
1. Pravilnik o radu liječničkih povjerenstava u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 116/2011),
2. Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 45/2005 i 146/2009),
3. Pravilnik o medicinskim indikacijama za razvrstavanje invalida od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe (»Narodne novine«, broj 45/2005),
4. Pravilnik o oštećenju organizma po osnovi kojih HRVI ima prava na ortopedski doplatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve (»Narodne novine«, broj 45/2005),
5. Pravilnik o radu liječničkih povjerenstava u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, br. 29/2002 i 32/2002),
6. Pravilnik o medicinskim indikacijama za razvrstavanje vojnih i civilnih invalida od I do IV skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe (»Narodne novine«, broj 29/2002),
7. Pravilnik o oštećenju organizma po osnovi kojih vojni i civilni invalidi rata imaju pravo na ortopedski dodatak i o razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve (»Narodne novine«, broj 29/2002),
8. Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 14/2006),
9. Pravilnik o utvrđivanju zdravstvenih ustanova za vještačenje (»Narodne novine«, br. 45/2005, 21/2006 i 131/2006),
10. Uredba o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 25/2014),
11. Odluka o obliku i sadržaju obrazaca o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 13/2010 i 25/2010),
12. Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisnima (»Narodne novine«, br. 79/2014 i 110/2014).
Članak 75.
Ova Uredba objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2015. godine.
Klasa: 022-03/14-03/133
Urbroj: 50301-04/04-14-2
Zagreb, 17. prosinca 2014.
Predsjednik Zoran Milanović, v. r.
PRILOG 1
PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA MEDICINSKE DOKUMENTACIJE
ZARAZNE I PARAZITARNE BOLESTI (A 00 – B 99)
– anamneza i klinički pregled,
– osnovna laboratorijska obrada (hematologija i biokemija),
– dodatna laboratorijska obrada (prema vrsti bolesti): dokazivanje uzročnika i protutijela, serološka obrada parnih seruma, pretraga likvora i drugih tjelesnih tekućina, te druga obrada prema indikaciji i dostupnosti,
– po potrebi UZV i radiološka obrada pojedinih dijelova tijela i organa,
– po potrebi citološka i histološka obrada tkiva i tjelesnih tekućina,
ZLOĆUDNE NOVOTVORINE (C 00 – C 75)
– anamneza i detaljan opis kliničke slike bolesnika koju je načinio specijalist u čiju nadležnost spada liječenje oboljelog organa ili organskog sustava,
– laboratorijska obrada (hematologija i biokemija),
– dodatna laboratorijska obrada (prema vrsti bolesti): krv u urinu, stolici, likvoru, tjelesnim tekućinama, prisutnost određenih proteina, tumorski markeri i druga obrada prema indikaciji i dostupnosti,
– UZV i radiološka obrada,
– citološka i histološka obrada tkiva i tjelesnih tekućina,
– endoskopske pretrage probavnih šupljih organa,
– po potrebi laparoskopija.
BOLESTI KRVI I KRVOTVORNIH ORGANA (D 50 – D 89)
– anamneza i klinički pregled,
– osnovna laboratorijska obrada (hematologija i biokemija),
– dodatna laboratorijska obrada (prema vrsti bolesti): imunološka, imunohematološka, citogenetska, imunocito– i imunohistolemijska analiza i drugo prema indikaciji i dostupnosti,
– citološka i histološka obrada koštane srži,
– citološka i histološka obrada tkiva i tjelesnih tekućina,
– UZV i radiološka obrada pojedinih dijelova tijela i organa,
– po potrebi endoskopske pretrage,
– po potrebi radioizotopne pretrage,
– druga obrada prema indikaciji i dostupnosti.
ENDOKRINE BOLESTI, BOLESTI PREHRANE I METABOLIZMA (E 00 – E 27)
– anamneza i klinički pregled,
– laboratorijska obrada (hematologija i biokemija),
– dodatna laboratorijska obrada (test opterećenja, HgA1C, hormonalna obrada s eventualno testovima supresije ili stimulacije i drugo prema potrebi i dostupnosti),
– UZV i radiološka obrade žlijezda s unutarnjim lučenjem, te analiza ciljnih organa (srce i pluća, kosti, živčani sustav).
DUŠEVNI POREMEĆAJI I POREMEĆAJI PONAŠANJA (F 00 – F 99)
Organski duševni poremećaji (F 00 – F 09)
– anamneza i klinički pregled,
– psihijatrijska i psihološka obrada,
– neurološka, okulistička, internistička obrada,
– po potrebi molekularna genetska obrada.
Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari (alkohol, opijati, sedativi, hipnotici i sl.) (F 10 – F 19)
– anamneza i klinički pregled,
– osnovna laboratorijska obrada (hematologija i biokemija),
– dodatna laboratorijska obrada: pretrage jetre, gastrointestinalnog sustava i elektroliti, te drugo prema indikaciji i dostupnosti,
– psihijatrijska i psihološka obrada,
– neurološka i internistička obrada.
Za sve ostale duševne bolesti i poremećaje treba isključiti organski uzrok poremećaja (simptomatske psihoze) te dati detaljan psihijatrijski nalaz o stanju svih psihičkih funkcija (orijentiranost, motorika, mišljenje, afekti, volja, pažnja, intelektualne funkcije).
BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA (G 00 – G 99)
– anamneza i klinički pregled,
– neurološka, okulistička, otološka, endokrinološka, psihijatrijska i psihološka obrada (prema vrsti bolesti),
– po potrebi dodatna laboratorijska obrada: serološka obrada, obrada likvora, tumorski biljezi, HLA tipizacija, kliničko farmakološki testovi, enzimi, te drugo prema indikaciji i dostupnosti,
– radiološka obrada,
– dodatna neurološka obrada: EEG, EMNG, polisomnografska obrada, elektrofiziološko testiranje spojnice, testiranje vegetativnog živčanog sustava i drugo prema indikaciji i dostupnosti,
– po potrebi detekcija senzoričkih cerebralnih potencijala: VEP (vidni), BGP (slušni), SSR (somatosenzorni),
– po potrebi genetska obrada.
TRAUMA ŽIVČANOG SUSTAVA (S 06)
– anamneza i klinički pregled,
– UZV i radiološka obrada,
– EEG,
– psihijatrijska i psihologijska obrada,
– neurološka, okulistička i ORL obrada,
– po potrebi pretraga likvora,
– po potrebi ispitivanje vegetativnog živčanog sustava.
BOLESTI OKA I ADNEKSA OKA (H 00 – H 59)
– anamneza i status,
– ispitivanje centralnog vida, perifernog vida (vidno polje), raspoznavanje boja, motilitet očnih jabučica, test na dvoslike, binokularni vid, fundus i druge specijalističke pretrage.
BOLESTI UHA I OŠTEĆENJA SLUHA I RAVNOTEŽE (H 60 – H 95)
– anamneza i klinički pregled,
– tonski audiogram (TA),
– toplinski pokus,
– ispitivanje nistagmusa,
– ispitivanje vestibularnog refleksa.
BOLESTI CIRKULACIJSKOG SUSTAVA (I 00 – I 99)
– anamneza i klinički pregled,
– laboratorijska obrada (hematologija i biokemija),
– EKG u mirovanju,
– UZV i radiološka obrada organa i sustava,
– dodatna laboratorijska obrada (izotopne pretrage i druge prema indikaciji),
– pregled očne pozadine,
– obrada sekundarne hipertenzije,
– obrada ciljnih organa (oko, bubreg, krvne žile – aorta i periferene arterije),
– elektrofiziološko ispitivanje kod srčanih aritmija,
– po potrebi EKG – pod opterećenjem – ergometrija – prema propisanim shemama,
– po potrebi EKG – kontinuirano stanje po Holteru,
– po potrebi invazivna obrada (mikrokateterizacija, plućni kapilarni tlak, kateterizacija srca),
– po potrebi angiokardiografija, ventrikulografija,
– po potrebi okulzivna pletizmografija.
BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA (J 00 – J 99)
– anamneza i klinički pregled,
– laboratorijska obrada (hematologija i biokemija),
– radiološka obrada,
– dodatna laboratorijska obrada (mikrobiološka, imunološka, citološka, histološka, tumorski markeri),
– funkcionalni testovi respiracije i analiza respiratornih plinova s acidobaznim statusom arterijske krvi,
– po potrebi kožni testovi preosjetljivosti na inhalacione alergene,
– po potrebi ventilacijska perfuziona scintigrafija pluća.
BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA (K 00 – 93)
– anamneza i klinički pregled,
– laboratorijska obrada (hematologija i biokemija),
– UZV i radiološka obrada,
– dodatna laboratorijska obrada (Cu, ceruloplazmin, alfa 1 antitripsin, virusni markeri, imunološki testovi, hormoni gušterače, tumorski markeri, analiza ascitesa, analiza stolice i drugo prema indikaciji),
– endoskopija šupljih organa (ERCP po potrebi),
– po potrebi scintigrafija jetre,
– po potrebi testovi crijevnih poremećaja.
BOLESTI KOŽE I POTKOŽNOG TKIVA (L 00 – L 99)
– anamneza i klinički pregled,
– laboratorijske pretrage (hematologija i biokemija),
– dodatna laboratorijska obrada (imunološka, citološka i histološka, imunocistokemijska, HLA tipizacija i druga prema indikaciji i dostupnosti).
– po potrebi alergološka testiranja.
BOLESTI MIŠIĆNO-KOŠTANOG SUSTAVA I VEZIVNOG TKIVA (M 00 – M 99)
– anamneza i klinički pregled,
– mjerenje aktivne i pasivne pokretljivosti zglobova u stupnjevima,
– UZV i radiološka obrada,
– dodatna laboratorijska obrada (testovi upalne aktivnosti, reumatoidni faktori, imunološka obrada, HLA tipizacija, analiza sinovijalne tekućine i drugo prema indikaciji i dostupnosti),
– EMNG gornjih i donjih ekstremiteta,
– denzitometrija,
– kod osteomijelitisa bakteriološka obrada dodatna radiološka obrada (tomografija, fistulografija).
BOLESTI GENITOURINARNOG SUSTAVA (N 00 – N 99)
– anamneza i klinički pregled,
– osnovna laboratorijska obrada (hematologija i biokemija),
– dodatna laboratorijska obrada (pregled urina, mikrobiološki pregled urina, testovi bubrežne funkcije),
– UZV i radiološka obrada,
– po potrebi biopsija bubrega,
– po potrebi neurološki pregled,
– po potrebi EMG sfinktera,
– po potrebi urodinamska obrada,
– za genitalne organe potreban je pregled ginekologa i urologa, PAPA test, tumorski markeri, eventualno biopsija i druga obrada prema indikaciji i dostupnosti.
OSTALE BOLESTI (PREMA MKB SVRSTANE OD XV – XXI),
KAO ŠTO SU:
Trudnoća, porođaj i babinje (O 00 – O 99) i Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju (P 00 – P 96)
– ne treba posebno označavati jer se ne pojavljuju u postupku medicinskog vještačenja radne sposobnosti kao trajna stanja.
Kongenitalne malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti (Q 00 – Q 99), Simptomi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo (R 00 – R 99), Ozljede, trovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (S 00 – T 98), Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta (V 01 – Y 98) i Čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom (Z 00 – Z 99)
– prema zahvaćenom organu ili organskom sustavu odaberu se neke od gore navedenih specifikacija.
PRILOG 2
PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
TJELESNI INVALIDITET
Nalaz:
Spec. fizikalne medicine i rehabilitacije
a) Barthel indeks
OŠTEĆENJE VIDA – DJECA
Nalaz:
Specijalista oftalmologije
(a) testovi za utvrđivanje vidne oštrine i vidnog polja
Edukacijski rehabilitator
(a) Test za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih
(b) Radni materijali na crnom tisku
(c) Skala za procjenu svakodnevnih vještina sukladno dobi (Oregon do 6. godine)
(d) Liste s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na svakodnevne vještine (od 6. god. do završetka srednje škole)
(e) Skala Step by step do 6. god. ili
(f) Listi s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na orijentaciju i kretanje
Psiholog
(a) test psihomotornog razvoja/intelektualnih sposobnosti
(b) testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije
OŠTEĆENJE VIDA – ODRASLI
Nalaz:
Specijalista oftalmologije
(a) testovi za utvrđivanje vidne oštrine i vidnog polja
(b) testovi za utvrđivanje osjetljivosti na kontraste
Edukacijski rehabilitator
(a) Test za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih
(b) Radni materijali na crnom tisku
(c) Lista s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na svakodnevne vještine
(d) Lista s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na orijentaciju i kretanje
Psiholog
(a) test psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti
(b) testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije
OŠTEĆENJE SLUHA
Nalaz:
Otorinolaringolog
(a) audiogram
Logoped
(a) Profil ishoda rehabilitacije slušanja (PIRS)
(b) Procjena jezičnih vještina za djecu
(1) Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje
(2) Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR
(3) Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG
(4) Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR
(5) Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – PredČiP
(6) test govora u buci
Potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju ili nemogućnosti korištenja znakovnog jezika.
POREMEĆAJ GLASA, JEZIKA i GOVORA – DJECA
Nalaz:
Otorinolaringolog
(a) akustička analiza
(1) akustički program za analizu glasa
(2) GRBAS
i. pVHI (hrv. verzija)
Logoped
(a) perceptivna procjena
(b) Test artikulacije
(c) Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje
(d) Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR
(e) Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG
(f) Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR
(g) Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – PredČiP
(h) Probirni test procjene jezičnih sposobnosti u predškolskoj dobi
Procjena roditelja kod djece
POREMEĆAJ GLASA, JEZIKA i GOVORA – ODRASLI
Nalaz:
Otorinolaringolog
(a) akustička analiza
ii. akustički program za analizu glasa
iii. GRBAS
iv. VHI (hrv. verzija)
Logoped
(a) perceptivna procjena
(b) Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR
(c) Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR
(d) Comprehensive Aphasia Test (hrv. verzija)
GLUHOSLJEPOĆA
Nalaz:
Oftalmolog
(a) testovi za utvrđivanje vidne oštrine i vidnog polja
(b) testovi za utvrđivanje osjetljivosti na kontraste
Otorinolaringolog
(a) audiogram
Edukacijski rehabilitator za gluhoslijepe
INTELEKTUALNE TEŠKOĆE
Nalaz:
Psiholog
(a) test inteligencije,
(b) adaptivna ljestvica npr. WAIS, WISC, Vineland, AAMD i sl.
Edukacijski rehabilitator
(b) skala podrške npr. SIS i sl.
POREMEĆAJI IZ AUTISTUIČNOG SPEKTRA
Nalaz:
Psihijatar/dječji psihijatar
Edukacijski rehabilitator
(a) skala podrške npr. SIS i sl.
(b) Cars II
(c) ADOS
Psiholog
(a) IQ
(b) adaptivna ljestvica
(c) ADOS
DUŠEVNE BOLESTI
Nalaz:
Psihijatar
(a) Povijest bolesti
(b) Nalaz s procjenom funkcionalnosti prema Listi
Radni terapeut
Psiholog
Socijalni radnik
(a) terenski izvid
(b) izvješće
TEŠKE KRONIČNE BOLESTI
Nalaz:
Dr. med. specijalist (ovisno o vrsti bolesti)
(a) Medicinska dokumentacija
(b) Relevantni nalazi
RAZVOJNE TEŠKOĆE
Pedijatar, Fizijatar
(a) Medicinska dokumentacija
(b) Relevantni nalazi
PRILOG 3
LISTA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – LISTA I
|
A) OŠTEĆENJA LOKOMOTORNOG SUSTAVA I. GUBICI EKSTREMITETA |
|||
|
I A GUBITAK GORNJIH EKSTREMITETA |
|||
|
gubitak nadlaktice/a |
Razina |
||
|
eksartikulacija ruke u ramenu |
80% |
3 |
|
|
gubitak ruke u nadlaktici |
80% |
3 |
|
|
gubitak podlaktice/a |
|||
|
gubitak ruke u laktu (eksartikulacija) |
70% |
3 |
|
|
gubitak ruke u podlaktici |
60% |
2 |
|
|
gubitak šake i dijelova šake |
|||
|
gubitak palca, obje falange |
30% |
1 |
|
|
gubitak oba palca i jednog kažiprsta |
60% |
2 |
|
|
gubitak oba palca i oba kažiprsta |
80% |
3 |
|
|
gubitak oba palca, jednog kažiprsta i jednoga srednjega prsta |
70% |
3 |
|
|
gubitak oba palca i druga tri prsta, a ne svih prstiju na istoj ruci |
60% |
2 |
|
|
djelomična gubitak jednog članka palca i dva članka kažiprsta, slabo pokretni patrljci |
40% |
2 |
|
|
gubitak kažiprsta i srednjeg prsta dominantne ruke |
30% |
1 |
|
|
gubitak palca s bilo koja dva prsta (osim kažiprsta) sa sačuvanim metakarpalnim kostima |
50% |
2 |
|
|
gubitak kažiprsta, srednjega i maloga prsta sa sačuvanim metakarpalnim kostima |
40% |
2 |
|
|
gubitak četiri posljednja prsta jedne šake sa sačuvanim metakarpalnim kostima |
50% |
2 |
|
|
gubitak četiri posljednja prsta sa sačuvanim metakarpalnim kostima, obiju šaka |
80% |
3 |
|
|
gubitak palca s bilo koja tri prsta iste šake sa sačuvanim metakarpalnim kostima |
60% |
2 |
|
|
gubitak svih prstiju šake – Dominantne ruke – Nedominantne |
60% 50% |
2 2 |
|
|
djelomična gubitak više prstiju |
četiri posto po falangi |
||
|
gubitak obiju falangi palca s metakarpalnom kosti |
40% |
2 |
|
|
gubitak dva prsta s metakarpalnim kostima – palca i kažiprsta |
50% |
2 |
|
|
gubitak dva prsta s metakarpalnim kostima – kažiprsta i srednjega prsta |
40% |
2 |
|
|
gubitak dva prsta s metakarpalnim kostima – srednjega prsta i prstenjaka |
40% |
2 |
|
|
gubitak dva prsta s metakarpalnim kostima – prstenjaka i maloga prsta |
30% |
1 |
|
|
gubitak tri prsta s metakarpalnim kostima – palca, kažiprsta i srednjega prsta |
60% |
2 |
|
|
gubitak tri prsta s metakarpalnim kostima – kažiprsta, srednjega i maloga prsta |
50% |
2 |
|
|
gubitak tri prsta s metakarpalnim kostima – srednjega, prstenjaka i maloga prsta |
40% |
2 |
|
|
gubitak šake – dominantne ruke – nedominantne ruke |
70% 60% |
3 2 |
|
|
I B GUBICI DONJIH EKSTREMITETA |
|||
|
gubitak natkoljenice/a |
|||
|
eksartikulacija noge u kuku |
80% |
3 |
|
|
gubitak noge u natkoljenici |
80% |
3 |
|
|
gubitak potkoljenice/a |
|||
|
eksartikulaciju noge u koljenu |
80% |
3 |
|
|
gubitak noge u potkoljenici |
70% |
3 |
|
|
gubitak obiju potkoljenica s kratkim ili zgrčenim patrljcima neprikladnim za proteze |
100% |
4 |
|
|
gubitak stopala i dijelova stopala |
|||
|
gubitak u skočnom zglobu po Pirogovu |
60% |
2 |
|
|
eksartikulacija u skočnom zglobu |
60% |
2 |
|
|
gubitak svih prstiju na jednoj nozi bez metatarzalne kosti |
30% |
1 |
|
|
gubitak dva ili tri prsta s metatarzalnim kostima |
30% |
1 |
|
|
gubitak po Lisfrancku (exarticulatio tarsometatarsea) |
40% |
2 |
|
|
gubitak po Chopartu (exarticulatio tarsitransversa) |
50% |
2 |
|
|
gubici ruku i nogu |
|||
|
gubitak jedne ruke i jedne noge ili potpuna neupotrebljivost jedne ruke i jedne noge |
100% |
4 |
|
|
Napomena: Kod amputacija nadlaktice, podlaktice, natkoljenice i potkoljenice s patrljkom neprikladnim za nošenje proteze omogućiti dodatnim člankom podizanje za 10 % invaliditet |
|||
|
II. STEČENA OŠTEĆENJA EKSTREMITETA (skraćenja, pseudoartroze, osteomijelitis, habitualna iščašenja) |
|||
|
II A stečena oštećenja gornjih ekstremiteta |
|||
|
Neoperabilna pseudoartroza nadlaktične kosti (potreban ortopedski aparat) |
50% |
2 |
|
|
Neoperabilna pseudoartroza podlaktice, obje kosti |
50% |
2 |
|
|
Neoperabilna pseudoartroza podlaktice, ako je zahvaćen samo jedna kost |
30% |
1 |
|
|
nereponirano iščašenje u ramenom zglobu s ograničenjem funkcije |
40% |
2 |
|
|
habitualno iščašenje ramenog zgloba koje se unatoč operaciji često ponavlja |
30% |
1 |
|
|
II B stečena oštećenja donjih ekstremiteta |
|||
|
skraćenje noge (apsolutno) od 4 cm do 7 cm |
30% |
1 |
|
|
skraćenje noge (apsolutno) od 7 cm do 12 cm |
40% |
2 |
|
|
skraćenje noge (apsolutno) više od 12 cm |
60% |
2 |
|
|
Neoperabilna pseudoartroza vrata femura |
60% |
2 |
|
|
Neoperabilna pseudoartrozafemura |
50% |
2 |
|
|
deformacija stopala |
30% |
1 |
|
|
Pseudoartroza podkoljenice (tibije ili obiju kosti) |
50% |
2 |
|
|
kronični osteomijelitis noge s fistulom ili funkcionalnim smetnjama |
40% |
2 |
|
|
III. DORZALGIJE KAO POSLIJEDICE DEGENERATIVNIH PROMIJENA ILI OZLJEDA KRALJEŽNICE |
|||
|
potpuni gubitak funkcije dva ili više segmenata cervikalne regije nakon prijeloma ili spondilodeze (kir.) |
30% |
1 |
|
|
konsolidirane frakture cervikalnog dijela kralježnice bez lezije medule |
40% |
2 |
|
|
potpuni gubitak funkcije dva ili više segmenta lumbalne regije nakon prijeloma ili spondilodeze (kir.) |
30% |
1 |
|
|
atlantoaksijalna dislokacija kao komplikacija reumatoidnog artritisa |
80-100% (prema reumato-loško neurolo-škom statusu) |
3-4 |
|
|
IV. OGRANIČENA POKRETLJIVOST DONJIH EKSTREMITETA |
|||
|
ograničena pokretljivost u zglobu kuka za više od trećine opsega |
30% |
1 |
|
|
ograničena pokretljivost u zglobu kuka za polovicu opsega |
40% |
2 |
|
|
ograničena pokretljivost u zglobu kuka za više od polovice opsega |
50% |
2 |
|
|
ukočenost zgloba koljena u povoljnim položaju |
30% |
1 |
|
|
ukočenost koljena u nepovoljnom položaju |
40% |
2 |
|
|
kontraktura koljena desmogenoga ili artrogenoga porijekla, ekstenzija više od 30 stupnjeva |
60% |
2 |
|
|
kontraktura stopala u petnoj kosti |
30% |
1 |
|
|
ankiloza skočnog zgloba u nepovoljnom položaju bilo pod kojim drugim kutom |
60% |
2 |
|
|
ukočenost stopala u povoljnom položaju |
30% |
1 |
|
|
labav zglob kuka i stopala prema stupnju |
40% |
2 |
|
|
jako razlabavljen zglob koljena, kad je nužno nositi aparat |
40% |
2 |
|
|
*umjetni zglob kuka |
*30%+odstupanje |
2 |
|
|
* umjetni zglob koljena |
*30%+odstupanje |
2 |
|
|
V. OGRANIČENA POKRETLJIVOST GORNJIH EKSTREMITETA |
|||
|
kontraktura ramenog zgloba s očuvanom abdukcijom ispod horizontale |
30% |
1 |
|
|
potpuna ukočenost (ankiloza) ramena, prema položaju |
30% |
1 |
|
|
labav rameni zglob |
30% |
1 |
|
|
ukočenost lakta u nepovoljnom položaju (fleksija manja od 90o) – dominantne ruke – nedominantne ruke |
50% 40% |
2 2 |
|
|
ukočenost lakatnog zgloba u povoljnom položaju (fleksija od 100-140o) |
30% |
1 |
|
|
ukočenost podlaktice u pronacijskom položaju |
30% |
1 |
|
|
ukočenost podlaktice u supinacijskom položaju |
40% |
2 |
|
|
razlabavljen lakatni zglob s potrebnim aparatom |
40% |
2 |
|
|
ograničena pokretljivost lakta između 105 stupnjeva do pune fleksije (kontraktura) |
30% |
1 |
|
|
ograničena pokretljivost lakta između 75 i 90 ili 90 i 105 stupnjeva (kontraktura) |
30% |
1 |
|
|
ograničena pokretljivost lakta između 0 i 75 stupnjeva, nepovoljan položaj ruke |
50% |
2 |
|
|
ukočenost (ankiloza) zgloba šake u povoljnom položaju |
30% |
1 |
|
|
ukočenost ručnog zgloba u nepovoljnom položaju volarne fleksije |
40% |
2 |
|
|
ograničena pokretljivost (kontraktura) šake, većeg stupnja |
30% |
1 |
|
|
ankiloza (ukočenost) palca u interfalangealnom zglobu |
20% |
1 |
|
|
ankiloza palca u metakarpofalangealnom zglobu u nepovoljnom položaju |
30% |
1 |
|
|
ankiloza većine (tri ili više) prstiju, osim palca šake, u položaju povoljnom ili nepovoljnom za funkciju |
40% |
2 |
|
|
ankiloza svih prstiju šake, ako su takve promjene u povoljnom položaju |
50% |
2 |
|
|
ankiloza svih prstiju šake, ako su takve promjene u nepovoljnom položaju |
60% |
2 |
|
|
ograničena pokretljivost (kontraktura) svih prstiju šake u većem stupnju |
50% |
2 |
|
|
ograničena pokretljivost (kontraktura) većine (tri ili više) prstiju, osim palca |
40% |
2 |
|
|
VI. OŠTEĆENJA MIŠIĆA I NEUROMUSKULARNE BOLESTI |
|||
|
Bolesti motoričkih neurona: Amiotrofička lateralna skleroza, Spinalne amiotorfije, Bulbospinalnaamiotrofija Kennedy, Postpolio sindrom. Stanja koja omogućuju bolesniku neovisan život Stanja koja dovode do djelomične ovisnosti o pomoći druge osobe Stanja koja dovode do potpune ovisnosti o pomoći druge osobe odnosno o ovisnosti o mehaničkoj ventilaciji |
40% 60% 100% |
2-4 |
|
|
Bolesti perifernih živaca, periferne neuropatije: Peronealna mišićna atrofija, M. Charcot Marie Tooth, hereditarna senzomotorička neuropatija, Neuropatija Dejerine-Sottas, Neuropatija Refsum, Amiloidna neuropatija, Neuropatija kod akutne intermitentneporfirije, Familijarna kljenut pojedinih perifernih živaca zbog pritiska. Postinfekcijski poliradikuloneuritis GuillainBarreStrohl, |
30% 60% 100% |
1-4 |
|
|
Multifokalna motorička neuropatija s blokom provođenja, Neuropatije kod plazmocitoma, kolagenoza, sarkoidoze, paraneoplastičke periferne neuropatije, Dijabetska neuropatija, Uremijska neuropatija, Alkoholna neuropatija, Toksične neuropatije, Postinfekcijske neuropatije, Posttraumatske neuropatije, Kanalikularne neuropatije, Kompresivne jatrogene neuropatije. Stanja koja omogućuju bolesniku neovisan život Stanja koja dovode do djelomične ovisnosti o pomoći druge osobe Stanja koja dovode do potpune ovisnosti o pomoći druge osobe odnosno o ovisnosti o mehaničkoj ventilaciji |
|||
|
Bolesti neuromuskularne spojnice: Nasljedni kongenitalnimiastenički sindromi, Miastenija gravis, Lambert-Eatonmiastenički sindrom, Botulizam. Stanja koja omogućuju bolesniku neovisan život Stanja koja dovode do djelomične ovisnosti o pomoći druge osobe Stanja koja dovode do potpune ovisnosti o pomoći druge osobe odnosno o ovisnosti o mehaničkoj ventilaciji |
30% 60% 100% |
1-4 |
|
|
Primarne bolesti mišića: Mišićne distrofije: Duchenne-ov oblik, Beckerov oblik, Pojasni oblik, Facioskapulohumeralni oblik, Emery-Dreifuss mišićna distrofija, Distalni oblik mišićne distrofije, Okulofaringealni oblik, Miotonička distrofija. Ostali oblici miopatija: Kongenitalnemiopatije, Mitohondrijalnemiopatije, Metaboličke miopatije, Endokrine miopatije, Toksične miopatije. Sindrom hiperekscitabilnosti perifernih živaca: Neuromiotonija. Poremećaj funkcije ionskih kanala: kongenitalnamiotonija, Kongenitalnaparamiotonija, Periodičke paralize. Artrhrogryposismultiplxcongenita. Upalne miopatije: Polymyositis, Dermatomyositis, Dermatoneuromyositis. Bolesti središnjeg živčanog sustava s neuromuskularnim manifestacijama: Stiffpersonsyndrome, Tetanus, Neuroleptički maligni sindrom, Spinocerebelarnaataksija, Hereditarna spastička paraplegija. Stanja koja omogućuju bolesniku neovisan život Stanja koja dovode do djelomične ovisnosti o pomoći druge osobe Stanja koja dovode do potpune ovisnosti o pomoći druge osobe odnosno o ovisnosti o mehaničkoj ventilaciji |
30% 60% 100% |
1-4 |
|
|
B) OŠTEĆENJA I BOLESTI SREDIŠNJEG TE PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA |
|||
|
I. EKSTRAPIRAMIDNI SINDROMI |
|||
|
parkinsonizam i drugi ekstrapiramidni sindromi ataktički sindrom Stanja koja omogućuju bolesniku neovisan život Stanja koja dovode do djelomične ovisnosti o pomoći druge osobe Stanja koja dovode do potpune ovisnosti o pomoći druge osobe odnosno o ovisnosti o mehaničkoj ventilaciji |
30% 60% 100% |
1-4 |
|
|
II. EPILEPSIJE |
|||
|
epilepsije s lakšim psihičkim promjenama |
40% |
2 |
|
|
epilepsije s učestalim napadima i težim psihičkim promjenama |
60% |
2 |
|
|
Napomena: Kod epilepsija potrebno je napraviti: EEG,CT/NMR, neuropsihologijsko testiranje od strane neurologa, psihijatra, psihologa |
|||
|
III. OŠTEĆENJA I NEURALGIJE KRANIJALNIH ŽIVACA |
|||
|
oštećenje n. trigeminusa motornog dijela s atrofijom muskulature za žvakanje |
30% |
1 |
|
|
pareza živca lica gdje se oko ne zatvara |
30%. |
1 |
|
|
najteži slučajevi bulbarne paralize |
100% |
4 |
|
|
potpuna uzetost accessoriusa |
40% |
2 |
|
|
IV. OŠTEĆENJA I NEURALGIJE PERIFERNIH ŽIVACA ocjenjivati u skladu s plegičnim ili paretičnim promjenama do kojih ova oštećenja dovode |
|||
|
V. PLEGIČNI SINDROMI |
|||
|
potpuna motorna uzetost jedne strane tijela – hemiplegija |
100% |
4 |
|
|
hemipareza lakog stupnja (motilitet očuvan, u pozicijskim položajima blaga oscilacija ekstremiteta) |
30% |
1 |
|
|
hemipareza srednjeg stupnja (samostalno pokretan uz pomagalo, u pozicijskom položaju tonu ekstremiteti) |
50% |
2 |
|
|
hemipareza teškog stupnja (nemogućnost postavljanja ekstremiteta u pozicijske položaje) |
80% |
3 |
|
|
kod procjene hemipareza obavezna procjena neurološkog statusa |
|||
|
paraplegija |
100% |
4 |
|
|
parapareza bez inkontinencije |
60% |
2 |
|
|
parapareza s inkontinencijom |
80% |
3 |
|
|
Kvadriplegija |
100% |
4 |
|
|
Kvadri pareza lakšeg stupnja |
70% |
3 |
|
|
Kvadri pareza težeg stupnja |
90% |
4 |
|
|
Brahijalna diplegija |
100% |
4 |
|
|
Brahijalna monoplegija |
80% |
3 |
|
|
Monoplegija noge |
80% |
3 |
|
|
Triplegija |
100% |
4 |
|
|
djelomična motorna uzetost jedne noge |
30% |
1 |
|
|
djelomična motorna uzetost jedne ruke |
30 |
1 |
|
|
Cerebralna paraliza s tetraparezom /osoba pokretna |
90% |
4 |
|
|
Cerebralna paraliza s tetraparezom /osoba nepokretna |
100% |
4 |
|
|
Cerebralana paraliza s ataksijom /osoba pokretna |
90% |
4 |
|
|
Cerebralna paraliza s ataksijom /osoba nepokretna |
100% |
4 |
|
|
Cerebralna paraliza s diparezom/osoba pokretna |
80% |
3 |
|
|
Cerebralna paraliza s diparezom/osoba nepokretna |
100% |
4 |
|
|
Cerebralna paraliza s hemiparezom i više oštećenja na ruci |
70% |
3 |
|
|
Cerebralna paraliza s hemiparezom i više oštećenja na nozi |
80% |
3 |
|
|
Cerebralna paraliza s motoričkom nespretnosti |
50% |
2 |
|
|
VI. DRUGA OŠTEĆENJA SREDIŠNJEG ŽIVČANOG SUSTAVA |
|||
|
stanja nakon ozljede mozga i/ili kralj. moždine s ošteć. mot. funkcije udova |
ocjenjiva-ti u skladu s plegičnim sindromi-ma liste B V |
||
|
stanje nakon ozljede mozga s motor. i/ili senzor. poremećajem govora – izraženija disfazija – afazija |
40% 50% |
2 2 |
|
|
stanje nakon ozljede mozga s oštećenjem kognitivnih funkcija |
Ocijenji-vati u skladu s poglav-ljem liste C I : Organski, uključuju-ći simpto-matske mentalne poreme-ćaje |
||
|
VII BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA NESVRSTANE DRUGDJE |
|||
|
multipla skleroza – EDDS 0-4 |
30% |
1 |
|
|
multipla skleroza – EDDS 4,5-5 |
50% |
2 |
|
|
multipla skleroza – EDDS 5,5-6 |
80% |
3 |
|
|
multipla skleroza – EDDS 6,5-10 |
100% |
4 |
|
|
Za način određivanja EDDS skora vidi točku 14. priloga Liste |
|||
|
prirođene malformacije središnjeg živčanog sustava |
50% – 100% prema neuro-loškom i psihičkom statusu |
2-4 |
|
|
C) DUŠEVNE BOLESTI, PSIHIČKI POREMEĆAJI I INTELEKTUALNE TEŠKOĆE |
||
|
I. Organski, uključujući simptomatski mentalni poremećaj |
||
|
trajni poremećaji ličnosti nakon vaskularnih ili drugih oštećenja središnjeg živčanog sustava prema težini kognitivnih oštećenja lakšeg stupnja– potvrđeno MR mozga – prisutnost atrofija ili rijetke vaskularne promjena, ocjena na MMSE 23-25. |
30% |
1 |
|
trajni poremećaji ličnosti nakon vaskularnih ili drugih oštećenja središnjeg živčanog sustava prema težini kognitivnih oštećenja lakšeg stupnja– potvrđeno MR mozga – prisutnost atrofija ili rijetke vaskularne promjena, ocjena na MMSE 21-22. |
40% |
2 |
|
trajni poremećaji ličnosti nakon vaskularnih ili drugih oštećenja središnjeg živčanog sustava prema težini kognitivnih oštećenja srednjeg stupnja, potvrđeno MR mozga sa srednje teškim atrofijama ili većim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 18-20. |
50% |
2 |
|
trajni poremećaji ličnosti nakon vaskularnih ili drugih oštećenja središnjeg živčanog sustava prema težini kognitivnih oštećenja srednjeg stupnja, potvrđeno MR mozga sa srednje teškim atrofijama ili većim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 15-17. |
60% |
2 |
|
trajni poremećaji ličnosti nakon vaskularnih ili drugih oštećenja središnjeg živčanog sustava prema težini kognitivnih oštećenja teškog stupnja, potvrđeno MR mozga sa teškim atrofijama ili velikim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 12-14. |
70% |
3 |
|
trajni poremećaji ličnosti nakon vaskularnih ili drugih oštećenja središnjeg živčanog sustava prema težini kognitivnih oštećenja teškog stupnja, potvrđeno MR mozga sa teškim atrofijama ili velikim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 10-11. |
80% |
3 |
|
trajni poremećaji ličnosti nakon vaskularnih ili drugih oštećenja središnjeg živčanog sustava prema težini kognitivnih oštećenja teškog stupnja, potvrđeno MR mozga sa teškim atrofijama ili velikim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 8-9. |
90% |
4 |
|
trajni poremećaji ličnosti nakon vaskularnih ili drugih oštećenja središnjeg živčanog sustava prema težini kognitivnih oštećenja teškog stupnja, potvrđeno MR mozga sa teškim atrofijama ili velikim brojem vaskularnih promjena. MMSE ocjena 7 i manje od 7. |
100% |
4 |
|
Napomena: 1. Kod trajnih poremećaja ličnosti nakon vaskularnih ili drugih oštećenja središnjeg živčanog sustava potrebno je napraviti: MR mozga te neuropsihologijsko testiranje 2. MMSE – Mini mentalstateexamination – ocjenska ljestvica za demenciju. Treba je raditi psihijatar i/ili neurolog Napomena: Odnosi se i na demencije koje su uzrokovane uzimanjem psihoaktivnih tvari |
||
|
II. Poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji) uključujući i organske promjene raspoloženja (navedene pod MKB-10 šifrom F06) |
||
|
bipolarni afektivni poremećaji s maničnim ili depresivnim epizodama, teška klinička slika, bez psihotičnih simptoma s višekratnim hospitalizacijama uz teža oštećenja socijalnog funkcioniranja i /ili djelomično lišavanje poslovne sposobnosti uz potrebu kontinuiranog liječenja minimum dvije godine |
40% |
2 |
|
bipolarni afektivni poremećaji s maničnim ili depresivnim epizodama, teška klinička slika, s psihotičnim simptomima višekratne hospitalizacije uz izrazito teška oštećenja u socijalnom funkcioniranju i/ ili potpuno lišavanje poslovne sposobnosti uz potrebu višegodišnjeg kontinuiranog liječenja. |
70% |
3 |
|
teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma s više hospitalizacija, teža oštećenja socijalnog funkcioniranja i /ili djelomično lišavanje poslovne sposobnosti, potreba za kontinuiranim liječenjem kroz minimum dvije godine |
40% |
2 |
|
teška depresivna epizoda sa psihotičnim simptomima s višekratnim hospitalizacijama, s teškim oštećenjem u dnevnoj rutini i socijalnom funkcioniranju i/ili potpuno lišavanje poslovne sposobnosti uz kontinuirano ambulantno liječenje kroz više godina. |
70% |
3 |
|
III. Neurotski poremećaji, poremećaji vezani uz stres |
||
|
PTSP, aktivni simptomi učestalo prisutni uz izraziti komorbiditet s drugim psihičkim poremećajima uključujući i trajne promjene ličnosti nakon traume prisutne najmanje dvije godine, izrazito oštećenje socijalnog funkcioniranja Napomena: PTSP uključuje civilnu i ratnu traumu, |
40% |
2 |
|
Napomena: Kod PTSP-a izlaganja traumatskom događaju koji je uz psihičke posljedice doveo do fizičkih posljedica potrebno je uzeti u obzir i moguća tjelesna oštećenja zbog trajnog oštećenja i gubitka funkcije tjelesnog organa kao posljedice traume. |
||
|
IV. Specifični, mješoviti i drugi poremećaji ličnosti te trajne promjene ličnosti (MKB-10 – F60-F62) |
||
|
klinički postavljena dijagnoza graničnog poremećaja ličnosti (uz primjenu SCID intervjua) s učestalim psihotičnim simptomima i/ili autodestruktivnim ponašanjem, ozbiljno oštećenje socijalnog funkcioniranja uz višegodišnje psihijatrijsko i psihoterapijsko liječenje |
40% |
2 |
|
V. Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji uključujući i poremećaje s psihozom navedene pod MKB-10 šifrom F06 |
||
|
klinički utvrđeni mentalni poremećaj s psihozom (shizofrenija,sumanuti i shizoafektivni poremećaj) srednjeg stupnja s višekratnim hospitalizacijama uz teža oštećenja socijalnog funkcioniranja i /ili djelomično lišavanje poslovne sposobnosti uz potrebu kontinuiranog liječenja minimum dvije godine |
40 % |
2 |
|
klinički utvrđeni mentalni poremećaji s psihozom (shizofrenija,sumanuti i shizoafektivni poremećaj) – s više hospitalizacija i rezidualnim simptomima koja dovode do teškog oštećenja socijalnog funkcioniranja i/ili potpunog lišavanja poslovne sposobnosti uz redovito ambulantno liječenje u višegodišnjem trajanju |
70% |
3 |
|
VI. intelektualne teškoće |
||
|
lake intelektualne teškoće (IQ od 50-69) |
80% |
3 |
|
umjerene intelektualne teškoće (IQ od 35-49) |
90% |
4 |
|
teže i teške intelektualne teškoće (IQ od 0-34) |
100% |
4 |
|
VII. Poremećaji iz autističnog spektra |
||
|
poremećaji iz autističnog spektra |
100% |
4 |
|
D) OŠTEĆENJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA |
||
|
I. OŠTEĆENJA DOJKE |
||
|
unakaženost dojke većega stupnja |
30% |
1 |
|
gubitak dojke |
30% |
1 |
|
II. OŠTEĆENJA RESPIRATORNOG SUSTAVA |
||
|
poremećaji na grkljanu (defekti, gubici ili funkcionalne smetnje) – s poremećenim govorom – s gubitkom govora |
40% 70% |
2 3 |
|
trajno nošenje kanile nakon traheotomije |
60% |
2 |
|
laringektomija – djelomična – totalna |
60% 80% |
2 3 |
|
trajno oštećenje funkcije pluća – lakog stupnja (WHO II, FEV1 50-80%) – srednjeg stupnja (WHO III, FEV1 <30%) – teškog stupnja (WHO IV, FEV1 <30%) |
40% 60% 100% |
2 2 4 |
|
srednje teško respiratorno oštećenje sa znacima disfunkcije desne strane srca ili plućnom hipertenzijom |
100% |
4 |
|
gubitak jednog plućnog krila – bez promjena na suprotnom hemitoraksu i bez znakova opterećenja desne strane srca – s promjenama na suprotnom hemitoraksu ili oštećenjem respiratorne funkcije teškog stupnja te s izraženim znacima opterećenja desne strane srca |
60% 100% |
2 4 |
|
gubitak jednog ili dva plućna režnja (nakon lobektomije) s oštećenjem respiratorne funkcije – lakog stupnja – srednjeg stupnja – teškog stupnja |
40% 60% 100% |
2 2 4 |
|
Za oštećenje respiratorne funkcije prema ovoj Listi uzimaju se vrijednosti iz točke 7. Napomena uz Listu |
||
|
transplantacija pluća |
100% |
4 |
|
IV. BOLESTI I OŠTEČENJA UROGENITALNOG SUSTAVA |
||
|
Funkcionalno oštećenje preostalog bubrega – postotak oštećenja određuje se prema nalazu kreatininklirensa, i to ako je vrijednost klirensa kreatinina: |
||
|
0,83 ml/s |
40% |
2 |
|
0,67 ml/s |
50% |
2 |
|
0,50 ml/s |
60% |
2 |
|
0,41 ml/s |
70% |
3 |
|
0,33 ml/s |
80% |
3 |
|
0,25 ml/s |
90% |
4 |
|
manje od 0,17 ml/s |
100% |
4 |
|
Funkcionalno oštećenje obaju bubrega, težeg stupnja – postotak tjelesnog oštećenja određuje se prema vrijednosti nalaza kreatininklirensa, i to ako je vrijednost kk: |
||
|
0,50 ml/s |
60% |
2 |
|
0,33 ml/s |
70% |
3 |
|
0,25 ml/s |
80% |
3 |
|
0,17 ml/s |
90% |
4 |
|
manje od 0,17 ml/s |
100% |
4 |
|
U kriterije za ocjenu stupnja oštećenja funkcije bubrega, osim kreatinina, uzimaju se u obzir i drugi parametri kao što su: analize uree, radiografija, IWP i sl. za dokazivanje stupnja oštećenja funkcije bubrega. Načini obračunavanja klirensa kreatinina nalaze se u točki 11. Napomena uz Listu. |
||
|
trajno skvrčenje mokraćnog mjehura, kapaciteta do 50 ccm |
50% |
2 |
|
trajno suženje mokraćnog kanala s otežanim mokrenjem |
40% |
2 |
|
trajno suženje mokraćnog kanala s potrebom nošenja katetera |
70% |
3 |
|
mokraćne fistule bubrega, uretera, mjehura ili uretre, trajno inoperabilne |
80% |
3 |
|
ablacija penisa djelomična |
50% |
2 |
|
ablacija penisa potpuna |
70% |
3 |
|
gubitak ili atrofija obaju testisa kod muškarca u dobi do 50 godina |
50% |
2 |
|
gubitak ili atrofija obaju testisa kod muškarca u dobi iznad 50 godina |
30% |
1 |
|
gubitak penisa i oba testisa (demasculatio totalis) |
100% |
4 |
|
stanje nakon vulvektomije |
50% |
2 |
|
gubitak obaju jajnika kod žena u dobi iznad 50 godina |
30% |
1 |
|
gubitak obaju jajnika kod žena u dobi do 50 godina |
50% |
2 |
|
gubitak maternice kod žena u dobi iznad 50 godina |
30% |
1 |
|
gubitak maternice kod žena u dobi do 50 godina |
50% |
2 |
|
najteži oblici zatajivanja bubrega koji zahtijevaju trajnu hemodijalizu |
100% |
4 |
|
potpuna i stalna inkontinencija urina i/ili trajna cistostomija |
70% |
3 |
|
stanje iza transplantacije bubrega |
100% |
4 |
|
V. BOLESTI I OŠTEĆENJA GASTROINTESTINALNOG SUSTAVA |
||
|
ograničeno otvaranje usta između 20 i 10 mm |
30% |
1 |
|
ograničeno otvaranje usta do 10 mm |
50% |
2 |
|
potpun gubitak ili potpuna paraliza jezika |
50% |
2 |
|
suženje jednjaka uz potrebu stalnog bužiranja |
70% |
3 |
|
poremećaji gutanja (postoperativni ili kao posljedica neurološke bolesti) uz potrebu hranjenja na sondu |
70% |
3 |
|
smetnje zbog stenotičnih promjena na pilorusu ili bilo kojem dijelu digestivnog trakta s funkcionalnim smetnjama (gubitak na težini veći od 20% standardne težine) |
60% |
2 |
|
trajne analne i perianalne fistule koje se kirurški ne mogu otkloniti |
40% |
2 |
|
trajne sterkoralne fistule, uske, defekacija normalna |
40% |
2 |
|
trajne sterkoralne fistule, široke, niske |
50% |
2 |
|
trajne fistule široke, visoko na tankom crijevu, s teškim pojavama denutricije |
100% |
4 |
|
trajno oštećenje funkcije jetre, kompenzirano |
50 % |
2 |
|
trajno oštećenje funkcije jetre, dekompenzirano |
100% |
4 |
|
stanja nakon resekcije jetre, bez funkcionalnih ispada |
30 % |
1 |
|
stanja nakon resekcije jetre, s funkcionalnim oštećenjem kompenzirano |
50% |
2 |
|
stanja nakon resekcije jetre, s funkcionalnim oštećenjem dekompenzirano |
100 |
4 |
|
kronični pankreatitis, lakši oblici (dobro opće stanje uz patološke lab. nalaze) |
40% |
2 |
|
kronični pankreatitis, teški oblici (poremećeno opće stanje, pseudociste, patološki lab. nalazi) |
80% |
3 |
|
postoperativni malapsorpcijski sindrom lakši oblik do 20% gubitka težine od standardne |
40 % |
2 |
|
postoperativni malapsorpcijski sindrom teški oblik više od 20% gubitka težine od standardne |
80 % |
3 |
|
stanje nakon resekcije želuca sa poremećajem funkcije, ovisno o funkcionalnim smetnjama |
50% |
2 |
|
stanje nakon totalne gastrektomije |
80% |
3 |
|
trajna gastrostomija bez poremećaja općeg stanja |
80% |
3 |
|
trajna gastrostomija s poremećajem općeg stanja |
100% |
4 |
|
stalni anus praeter naturalis |
80 % |
3 |
|
stanje nakon plastične operacije jednjaka uz normalnu funkciju i uhranjenost |
50% |
2 |
|
stanje nakon plastične operacije jednjaka bez normalne funkcije i s gubitkom težine do 20% standardne |
70% |
3 |
|
stanje nakon plastične operacije jednjaka bez normalne funkcije i s gubitkom težine većim od 20% standardne |
80% |
3 |
|
inkontinencija stolice |
80% |
3 |
|
suženje analnog sfinktera djelomično |
60% |
2 |
|
transplantacija jetre |
100% |
4 |
|
Crohnova bolest i ulceroznikolitis (prema funkcionalnim smetnjama i općem stanju) |
40% do 80% |
2-3 |
|
teški oblici preosjetljivost na hranu |
80% |
3 |
|
crijevna malapsorpcija (celijakija) |
40% |
2 |
|
transplantacija crijeva |
100% |
4 |
|
transplantacija gušterače |
100% |
4 |
|
VI. BOLESTI I OŠTEĆENJA SRCA I KRVNIH ŽILA |
||
|
Napomena: OŠTEĆENJE FUNKCIJE SRCA NEOVISNO O UZROKU (TRAUMA, BOLEST ILI OPERACIJA), KAO TRAJNO STANJE KOJE SE ADEKVATNIM NAČINOM LIJEČENJA NE MOŽE POPRAVITI STANDARDNO SE STUPNJUJE SE PREMA NYHA KLASIFIKACIJI – točka 14. Napomena Liste |
||
|
oštećenje funkcije srca – lakog stupnja (ugradnja ES; blok lijeve grane; blok III stupnja; hipertrofija LV; hipertrofična kardiomiopatija uz urednu EF; IM; bolesti srčanih zalistaka; ostala stanja koja nisu ovdje navedena) – NYHA II; EF 40-55% – srednjeg stupnja (IM; bolesti srčanih zalistaka) – NYHA III; EF 30-40% – teškog stupnja (ugradnja ICD; opstruktivna hiertrofička kardiomiopatija s EF>75%; dilatativna kardiomiopatija; IM) – NYHA IV; EF< 30% |
40% 80% 100% |
2 3 4 |
|
stanje nakon transplantacije srca ili srca i pluća |
100% |
4 |
|
bolesti aorte: – asimptomatske aneurizme – stanja nakon invazivnih zahvata ili operativnog liječenja abdominalne aorte – kronična disekcija aorte – stanja nakon invazivnih zahvata ili operativnog liječenja torakalne aorte |
50% 60% 80% 80% |
2 2 3 3 |
|
*poremećaji cirkulacije u ruci s pojavama koje su posljedica tih poremećaja |
30% |
1 |
|
*poremećaji cirkulacije u nozi s pojavama koje su poslejdica tih poremećaja |
30% |
1 |
|
*Odredbe se primjenjuju na bolesti krvnih žila i poremećaje cirkulacije trajnog karaktera koji znatnije otežavaju funkciju |
||
|
VII. OSTALA OŠTEČENJA UNUTRAŠNJIH ORGANA I TROVANJA |
||
|
cistična fibroza – obavezno vidi dodatak za način povećanja postotka oštećenja kod osoba s CF u skladu s popratnim oštećenjima |
40% |
2 |
|
diabetes melitus u dječjoj dobi |
40% |
2 |
|
amiloidozno oštećenje unutrašnjih organa ili kaheksije lakog stupnja |
60% |
2 |
|
amiloidozno oštećenje unutrašnjih organa ili kaheksije srednjeg stupnja |
80% |
3 |
|
amiloidozno oštećenje unutrašnjih organa ili kaheksije teškog stupnja |
100% |
4 |
|
sifilis i njegove posljedice |
50-100% |
2-4 |
|
stanja prouzrokovana atireoidizmom i hipotireoidizmom, kongenitalne ili stečene etiologije |
30-50% |
1-2 |
|
E) OŠTEĆENJA OSJETILA |
||
|
I. OŠTEĆENJA SLUHA I GOVORA |
||
|
1.1.OŠTEĆENJE SLUHA |
||
|
nekompenzirano pareza vestibularnog aparata, jednog uha |
30% |
1 |
|
nekompenzirana paraliza vestibularnog aparata, jednog uha |
50% |
2 |
|
nekompenzirana paraliza vestibularnog aparata, oba uha |
80% |
3 |
|
gluhoća – gubitak sluha veći od 93 % po Fowleru s komunikacijskim teškoćama |
100% |
4 |
|
obostrano teško oštećenje sluha od 90 % do 93% po Fowleru s komunikacijskim teškoćama |
90% |
4 |
|
obostrana teška nagluhost – ukupni gubitak sluha veći od 70 do 90 % po Fowleru s komunikacijskim teškoćama |
70% |
3 |
|
obostrana teška nagluhost – ukupni gubitak sluha od 60 do 70 % po Fowleru s komunikacijskim teškoćama |
60% |
2 |
|
Obostrana teška nagluhost-ukupni gubitak sluha od 50 do 60% po Fowlerus komunikacijskim teškoćama |
40% |
2 |
|
gubitak jedne ušne školjke s komunikacijskim teškoćama |
30% |
1 |
|
gubitak ušne školjke, oba uha s komunikacijskim teškoćama |
40% |
2 |
|
1.2. OŠTEĆENJE GOVORA |
||
|
1.2.1. AFAZIJA S ALEKSIJOM, AGRAFIJOM I AKALKULIJOM (različitih uzroka: moždani udar, tumori mozga, infekcije) |
||
|
anomija, transkortikalna motorička afazija |
50% |
2 |
|
konduktivna afazija |
60% |
2 |
|
Brocaina afazija |
70% |
3 |
|
Wernickeova afazija, Transkortikalna senzorička afazija |
80% |
3 |
|
globalna afazija |
90% |
4 |
|
II. OŠTEĆENJE VIDA |
||
|
koncentrično suženje vidnog polja oba oka organskog karaktera 30°-21° |
50% |
2 |
|
koncentrično suženje vidnog polja oba oka organskog karaktera– 20°-11° |
60% |
2 |
|
koncentrično suženje vidnog polja oba oka organskog karaktera 10° i ispod 10° |
90% |
4 |
|
homonimne hemianopsije (osim kvadrantnih, binazalnih i gornjih horizontalnih) |
50% |
2 |
|
donje horizontalne hemianopsije (osim kvadrantnih, binazalnih i gornjih horizon.) |
50% |
2 |
|
bitemporalna hemianopsija, kvadrantne, binazalne i gornje horizontalne |
30% |
1 |
|
gubitak oba oka, potpuni gubitak vida oba oka ili vrlo veliko smanjenje vida (manje od 0.05) |
100% |
4 |
|
gubitak jednog oka ili vida jednog oka uz smanjenu oštrinu vida drugog oka 0,5 li manje |
50 do 90% – postotak odrediti u skladu s tablicom pod točkom 8. priloga |
2-4 |
|
gubitak jednog oka ili vida jednog oka, ako je oštrina vida drugog oka veća od 0,5 |
30% |
1 |
|
oštrina vida boljeg oka 0,4 ili manje prema ukupnom smanjenju vida |
30 do 90%– postotak odrediti u skladu s tablicom pod točkom 8. priloga |
1-4 |
|
stalno suženje kao posljedica povrede suznoga kanala na jednom oku |
20% |
1 |
|
stalno suženje kao posljedica povrede suznoga kanala na oba oka |
30 % |
1 |
|
Transplantacija rožnice |
50% |
2 |
|
Za određivanje postotka oštećenja kod oštećenja vida koristiti tablicu pod točkom 8. Napomena |
||
|
III. GLUHOSLJEPOĆA |
||
|
Gluhosljepoća – težina I – težina II,III,IV |
90% 100% |
4 4 |
|
F) KROMOSOMSKE ABERACIJE, PRIROĐENE MALFORAMCIJE I RIJETKE BOLESTI |
||
|
Kromosomske bolesti, poremećaji metabolizma koji rezultiraju oštećenjima koja su dio ove liste |
Postotak odrediti u skladu s vodećim oštećenjem koje je dio ove liste |
|
|
Osteohondrodisplazije |
100% |
4 |
|
Osteogenesis imperfekta |
100% |
4 |
|
Epidermiolisis bullosa |
100% |
4 |
|
Prirođeni redukcijski defekti ruke i noge te ostale kongenitalne malformacije mišićno koštanog sustava |
Postotke odrediti u skladu sa stečenim gubicima gornjih i donjih ekstremite-ta ove liste te poslje-dicama kongeni-talne malforma-cije mišićno– koštanog sustava |
|
|
Napomene vezane uz poglavlje F) Kromosomske aberacije, prirođene malformacije i rijetke bolesti: 1. Postotak oštećenja kod navedenih sindroma, u poglavlju F), povećati u skladu sa naputkom ove Liste, o povećanju postotka u slučaju postojanja višestrukih oštećenja 2. Za sve ostale, nenavedene, kromosomske aberacije, prirođene malformacije te rijetke bolesti potrebno je odrediti postotak u skladu s vodećim i komorbiditetnim dijagnozama koje su prisutne u sklopu oštećenja, a koja su navedena u Listi |
||
|
F) NOVOTVORINE i BOLESTI KRVI I KRVOTVORNIH ORGANA |
||
|
osteomijeloskleroza |
70% |
3 |
|
maligne novotvorine – inoperabilne, s udaljenim metastazama, terminalne faze |
100% |
4 |
|
sve vrste malignih neoplazmi dječje dobi, uključujući i leukemiju Napomena: ukoliko bi došlo do potpunog izlječenja prestaje potreba za ocjenom oštećenja, te je potrebno uvjetovati kontrolni pregled |
100% |
4 |
|
*kongenitalne hemolitičke anemije |
60% |
2 |
|
*policitemija |
50% |
2 |
|
*imunodeficijencije |
50% |
2 |
|
Postotak za oštećenja označena sa * priznaje se isključivo kod djece do 3 godine života |
||
Napomene uz Listu I
1. Način određivanja ukupnog postotka oštećenja organizma
Ako postoje dva ili više oštećenja predviđenih u ovoj Listi, ukupan se postotak oštećenja određuje povećanjem najvećeg postotka pojedinačnog oštećenja, i to:
– po 20% za svako daljnje tjelesno oštećenje koje iznosi 50 ili više posto,
– po 10% za svako daljnje tjelesno oštećenje koje iznosi 40 ili 30 posto.
– postotak tjelesnog oštećenja parnih organa može se povećati za 10%, ako Listom nije predviđen drugi način.
2. Način vještačenja entiteta koji nisu obuhvaćeni ovom listom
Sve dijagnostičke entitete koji nisu obuhvaćeni ovom listom potrebno je vještačiti prema analognom oštećenju s liste ili prema komorbidetnim dijagnozama koje su dio ove liste.
3. Uvećanje postotka oštećenja kod tuberkuloze kralježnice
Tuberkuloza kralježnice (spondilitis, spondilodiscitis) povećava postotaka oštećenja za 10%.
4. Postupnik kod ankilozantnogspondilitisa, atlantoaksijalne dislokacije kao komplikacije reumatoidnog artritisa te degenerativne promjene intervertebralnog diska
4.1. Algoritam postupka za ankilozantnispondilitis
a) Tko dijagnosticira navedeni entitet:
Liječnik (specijalnost):
– specijalist fizikalne i rehabilitacijske medicine ili subspecijalist reumatologije
b) Procjena se provodi na temelju slijedećih parametara:
b1) Fizijatrijsko-reumatološki status koji uključuje:
– procjenu pokretljivosti prsnog koša – tzv. respiratorni indeks ili indeks disanja
– procjena pokretljivosti slabinske kralješnice – modificirana Schoberova mjera
– procjena pokretljivosti torakalne kralješnice – indeks sagitalne gibljivosti (razlika inklinacije i reklinacije)
– procjena pokretljivosti vratne kralješnice – udaljenost mentum-iugulum, laterofleksija (udaljenost tragus-akromion), rotacije (udaljenost mentum-akromion)
– procjena držanja – udaljenost occiput-zid
Potrebno je priložiti podatke o liječenju i provedenoj fizikalnoj terapiji.
4.2. Algoritam postupka za atlantoaksijalnu dislokaciju kao komplikaciju reumatoidnog artritisa
a) Tko dijagnosticira navedeni entitet:
Liječnik (specijalnost):
– specijalist fizikalne i rehabilitacijske medicine ili subspecijalist reumatologije
– specijalist neurologije
– specijalist radiologije
b) Procjena se provodi na temelju slijedećih parametara:
b1) Fizijatrijsko-reumatološki status koji uključuje:
– procjena pokretljivosti vratne kralješnice – udaljenost mentum-iugulum, laterofleksija (udaljenost tragus-akromion), rotacije (udaljenost mentum-akromion)
Potrebno je priložiti podatke o liječenju i provedenoj fizikalnoj terapiji.
4.3. Algoritam postupka za degenerativne promjene intervertebralnog diska
a) Tko dijagnosticira navedeni entitet:
Liječnik (specijalnost):
– specijalist fizikalne i rehabilitacijske medicine i/ili specijalist neurolog
b) Procjena se provodi na temelju slijedećih parametara:
b1) Klinički status:
– fizijatrijsko-neurološki status
U slučajevima radikulopatije/medulopatije
– magnetska rezonanca (MR)
– CT diskografija -ako MR nema prikazane patologije, nema indikacije za invazivnu metodu!
b2) Neurofiziološko ispitivanje
– EMG i/ili EMNG
Potrebno je priložiti podatke o liječenju i provedenoj fizikalnoj terapiji.
5. Definicije koje je potrebno koristiti kod ocjenjivanja gluhoslijepoće
Kod ocjenjivanja gluhoslijepoće potrebno je koristiti međunarodnu definiciju guhoslijepoće koja kaže da su gluhoslijepe osobe:
Težina I prema listi:
nagluhost i slabovidnost
– nagluhost uključuje umjereno i teže oštećenje sluha od 40 do 80 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz)
– slabovidnošću se smatra kada oštrina vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju iznosi od 0.1 do 0.4 ili postoji koncentrično suženje vidnog polja od 30 stupnjeva i manje ili pak iznimno u osoba koje imaju ostatak vida i preko 0.4 u slučaju, ako priroda njihova oštećenja vida vodi k daljnjem negativnom progrediranju te ne postoji mogućnost optičke korekcije vida
Težina II prema listi:
sljepoća i nagluhost
– sljepoćom se smatra kada je na boljem oku uz najbolju moguću korekciju oštrina vida 0.05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju 0.25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje
– nagluhost uključuje umjereno i teže oštećenje sluha od 36 do 80 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz)
Težina III prema listi:
gluhoća i slabovidnost
– gluhoćom smatra se gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) veći od 93dB
– slabovidnošću se smatra kada oštrina vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju iznosi od 0.1 do 0.4 ili postoji koncentrično suženje vidnog polja od 30 stupnjeva i manje ili pak iznimno u osoba koje imaju ostatak vida i preko 0.4 u slučaju, ako priroda njihova oštećenja vida vodi k daljnjem negativnom progrediranju te ne postoji mogućnost optičke korekcije vida
Težina IV prema listi:
praktična gluhoslijepoća
– gluhoćom smatra se gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) veći od 93dB
– sljepoćom se smatra kada je na boljem oku uz najbolju moguću korekciju oštrina vida 0.05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju 0.25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje
6. Tablica za određivanje postotka oštećenja kod oštećenja vida
|
S L A B I J E O K O |
||||||||
|
Oštrina vida |
0,5 |
0,4 |
0,3 |
0,2 |
0,1 |
0,05 |
0,00 |
|
|
T.O. u % |
||||||||
|
B |
0,8-1,0 |
ø |
ø |
ø |
ø |
ø |
ø |
30% |
|
O |
0,6-0,7 |
ø |
ø |
ø |
ø |
ø |
ø |
30% |
|
LJ |
0,5 |
ø |
ø |
ø |
ø |
ø |
ø |
50% |
|
E |
0,4 |
ø |
30% |
30% |
40% |
50% |
60% |
|
|
0,3 |
30% |
40% |
50% |
60% |
70% |
|||
|
O |
0,2 |
50% |
60% |
70% |
80% |
|||
|
K |
0,1 |
80% |
80% |
90% |
||||
|
O |
0,05 |
90% |
90% |
|||||
|
0,00 |
100% |
|||||||
7. Tablica određivanja respiratorne funkcije
Pod oštećenjem respiratorne funkcije, prema ovoj Listi, razumijeva se trajno smanjenje respiratorne funkcije mjereno bilo kojim od sljedećih parametara:
|
Parametar |
Normalna funkcija |
Lako oštećenje |
Srednje oštećenje |
Teško oštećenje |
|
FVC |
>80% |
60-80% |
40-59% |
<40% |
|
FEV 1 |
>80% |
60-80% |
40-59% |
<40% |
|
FEV 1/FVC |
>80% |
60-80% |
40-59% |
<40% |
Kao trajno oštećenje u oboljelih od pneumokonioza smatraju se, kao posljedica profesionalne bolesti, restriktivne smetnje ventilacije tj. sniženje FVC. U oboljelih od profesionalne bronhalne astme kao trajno oštećenje smatraju se opstruktivne smetnje ventilacije tj. sniženje vrijednosti FEV1 i/ili FEV1/FVC.
Zbog varijabilnosti rezultata u općoj populaciji normalnim se vrijednostima smatraju vrijednosti FVC, FEV1 i FEV1/FVC >80% srednje prosječne vrijednosti. Kao norme za uspoređivanje koriste se norme CECA II. Potrebno je priložiti i plinsku analizu i nalaz pulmologa.
8. Algoritam postupka za dijagnozu neuromuskularnih bolesti
1. Neurološki pregled s iscrpnom anamnezom
2. Određivanje CK
3. EMNG
4. MR mozak ili kralježnica te po potrebi pojedine mišićne skupine
5. genska obrada po potrebi i u okviru mogućnosti
6. po potrebi obrada cerebrospinalnog likvora
7. bazična laboratorijska obrada
8. imunološka obrada, određivanje pojedinih protutijela
9. Obračunavanje klirensa kreatinina
Prema novom SI sustavu, kreatininklirens obračunava se u ml/s umjesto ml/min, a preračunava se na ovaj način:
|
SI |
Faktor SI |
Konvencionalno |
|
Kreatininklirens |
1,3-2,3 ml/s 60 |
80-140 ml/min |
10. Postupnik za određivanje postotka oštećenja kod cistične fibroze
Cistična fibroza je multisistemska bolest za koju se postotak oštećenja određuje zbrajanjem početnog postotka oštećenja (40%) i dolje navedenih postotaka proizašlih iz komplikacija bolesti. Ukupni zbroj postotaka pri tom ne može biti veći od 100.
Ukoliko kod osobe s cističnom fibrozom postoji oštećenje ili razvoj:
A) Respiratornog sistema:
a) plućne funkcije lakog stupnja (oštećenja plućne funkcije od 80-60% p.v.) potrebno je gore navedeni postotak uvećati za 20%;
b) plućne funkcije srednjeg stupnja (oštećenja plućne funkcije od 59-40%p.v.) potrebno je gore navedeni postotak uvećati za 30%;
c) plućne funkcije teškog stupnja (oštećenja plućne funkcije od <40% p.v.) potrebno je gore navedeni postotak uvećati za 40%;
Promjene nalaza RTG ili CT pluća:
|
a) |
hiperinflacija s perifibroznim promjenama |
uvećati za 10% |
|
b) |
hiperinflacija, perifibrozne promjene + bronhektazije |
uvećati za 20% |
|
c) |
sve navedeno + pneumotoraksom ili ABPA ili Tbc |
uvećati za 40% |
B) EGZOKRINA FUNKCIJA PANKREASA
potrebno je, bez obzira na stupanj uhranjenosti dodati 10% oštećenja
UHRANJENOST:
težina izražena u percentilima (težina za dob za manju djecu-<2 god. ili percentila BMI)
između 25 – 10 percentile 10%
između 10 – 5 percentile 20%
ispod 5 percentile 30%
PREHRANA SONDOM: dodati 10 %
C) ENDOKRINOLOŠKE BOLESTI PANKREASA: razvoja dijabetesa (CFRD)
potrebno je dodati 40% oštećenja
D) JETRA I RAZVOJ CIROZE:
UZV nalaz – Williamsov indeks:
4 – 5 potrebno je dodati 10%
6 – 7 potrebno je dodati 20%
8 potrebno je dodati 40% (=ciroza životno ugrožavajuće stanje)
Osim bodovanja po UZV potrebna je:
LABORATORIJSKA I KLINIČKA procjena:
za lab. nalaz jetrene enzime 2x više od normale + 10%
za klinički nalaz ciroze (npr. ektazije, hipersplenizam, port.hipeert.) + 40% (ako je UZV nalaz Willsonovog indeksa manji od 8)
E) ORL: nazalnih polipa potrebno je gore navedeni početni postotak uvećati za 5%.
11. Algoritam za određivanje EDSS skora koji se koristi za određivanje postotka oštećenja kod osoba s multiplom sklerozom
Skor Nalaz
0.0 Neurološki pregled normalan – uredan neurološki status (svi stupnjevi u FS-u 0)
1.0 Bez invalidnosti, minimalni znakovi u jednom FS-u (npr. stupanj 1)
2.0 Minimalna invalidnost u jednom FS-u (jedan FS stupanj 2; ostali 0 ili 1)
3.0 Umjerena invalidnost u jednom FS-u (jedan FS stupanj 3; ostali 0 ili 1) ili srednja invalidnost u tri ili četiri FS-a (tri ili četiri FS-a stupanj 2; ostali 0 ili 2), ali potpuno pokretan
4.0 Potpuno pokretan bez pomoći; neovisan; na nogama otprilike 12 h dnevno unatoč relativno ozbiljnoj invalidnosti jednog FS-a stupanj 4 (ostali 0 ili 1); ili kombinacija nižih stupnjeva koji zajedno prelaze granice prethodnih stupnjeva; sposoban hodati 500 m bez pomoći ili odmora
5.0 Pokretan bez pomoći ili odmora 200 m; invalidnost dovoljno ozbiljna da umanji punu dnevnu aktivnost (cjelodnevni rad bez posebne pripreme); uobičajeni FS ekvivalent je jedan FS stupanj 5 (ostali 0 ili 1); ili kombinacija nižih stupnjeva koji obično prelaze specifikaciju za stupanj 4.0
6.0 Povremena ili jednostrana stalna pomoć (štap, štaka ili oslonac) potrebna je da bi se hodalo 100 m s ili bez odmora; uobičajeni FS ekvivalent je kombinacija više od dva FS-a stupnja 3+
7.0 Nesposoban hodati dalje od 5 m čak i uz pomoć; u osnovi vezan uz kolica; vozi se sam u standardnim kolicima i prebacuje se sam; u kolicima oko 12 h dnevno; uobičajen FS ekvivalent je kombinacija više od jednog FS-a stupnja 4+; vrlo rijetko piramidalni stupanj 5
8.0 U osnovi ograničen na krevet ili stolicu ili motorizirana kolica, ali može biti izvan kreveta veći dio dana; sačuvan veći dio funkcija za brigu o sebi; uglavnom se koristi rukama; uobičajeni FS ekvivalenti kombinacije su uglavnom stupnjeva 4+ u nekoliko sustava
9.0 Bespomoćan bolesnik prikovan za krevet; može komunicirati i jesti; uobičajeni FS ekvivalenti su kombinacije većinom stupnjeva 4+
10.0 Smrt zbog komplikacija MS-a
Neurološki ispadi u određenim funkcionalnim sustavima
|
Funkcionalni sustav |
Neurološki ispadi |
|
Piramidni sustav |
pareze, paralize (prema jačini ispada od 0-6) |
|
Cerebelarni sustav |
ataksija, intencijski tremor (od 0-6) |
|
Moždano deblo |
nistagmus, dizartrija, poteškoće gutanja (od 0-6) |
|
Senzorni sustav |
smanjen osjet, parestezije, disestezije (od 0-7) |
|
Stolica i mokrenje |
urgentna inkontinencija, retencija (od 0-7) |
|
Vid |
vidna oštrina, skotomi (od 0-7) |
12. Kod djece sa razvojnim teškoćama potrebno je provesti vještačenje razmjera potrebne potpore dok se % oštećenja utvrđuje tek ukoliko postoji neki od entiteta s ove Liste.
13. Posljedice iniksikacija, djelovanja bojnih otrova, radijacija vještačiti u skladu s oštećenjima Liste
14. Oštećenje funkcije srca:
– NYHA I : odsutnost ograničenja ili simptoma kod uobičajene tjelesne aktivnosti
– NYHA II : blagi simptomi i blago ograničenje tijekom uobičajenih, svakodnevnih aktivnosti dok u mirovanju nema smetnji
– NYHA III: značajno ograničenje svakodnevnih aktivnosti čak i kod manjeg napora dok su tegobe odsutne isključivo u mirovanju
– NYHA IV: tegobe i u mirovanju
PRILOG 4
LISTA POSTOTKA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – LISTA II
|
GLAVA I – RUKA |
|
|
A. Šaka |
|
|
1. Ograničena pokretljivost (kontraktura) svih prstiju šake kao posljedica ranjavanja ili ozljeđivanja: |
|
|
a) u manjem stupnju |
20% |
|
b) ako su takve promjene na objema rukama |
30% |
|
2. Ograničena pokretljivost (kontraktura) svih prstiju šake: |
|
|
a) u većem stupnju |
30 do 50% |
|
b) ako su takve promjene na objema rukama |
50 do 80% |
|
3. Ograničena pokretljivost (kontraktura) palca |
|
|
a) jedne šake u oba zgloba |
manje od 20% |
|
b) ako su takve promjene na objema rukama |
20% |
|
4. Ograničena pokretljivost (kontraktura) bilo kojeg drugog prsta pojedinačno |
manje od 20% |
|
5. Ograničena pokretljivost (kontraktura) većine prstiju: |
|
|
a) jedne šake, osim palca, prema stupnju |
20 do 40% |
|
b) ako su takve promjene na obje ruke, prema stupnju |
30 do 60% |
|
6. Postotak pri vrlo izraženim kontrakturama u lošem položaju, koje praktično isključuju svaku funkciju, utvrđuje se kao kod amputacije. |
|
|
7. Pri primjeni točke 2. i 5. ove Liste vodi se računa o funkcionalnom značenju pojedinih prstiju za funkciju šake kao cjeline. |
|
|
8. Ankiloza (ukočenost) palca u interfalangealnom zglobu: |
|
|
a) jedne šake |
manje od 20% |
|
b) na obje šake |
20% |
|
9. Ankiloza (ukočenost) palca u interfalangealnom zglobu, u nepovoljnom položaju: |
|
|
a) jedne šake |
20% |
|
b) na objema šakama |
30% |
|
10. Ankiloza (ukočenost) palca u metakarpofalangealnom zglobu: |
|
|
a) jedne šake |
20% |
|
b) na objema šakama |
30% |
|
11. Ankiloza (ukočenost) palca u metakarpofalangealnom zglobu u nepovoljnom položaju: |
|
|
a) jedne šake |
20 do 30% |
|
b) na objema šakama |
30 do 40 % |
|
12. Ankiloza (ukočenost) većine prstiju, osim palca šake, prema položaju povoljnom ili nepovoljnom za funkciju: |
|
|
a) jedne šake |
30 do 40% |
|
b) na objema šakama |
40 do 60% |
|
13. Ankiloza (ukočenost) svih prstiju šake, prema povoljnom ili nepovoljnom položaju: |
|
|
a) jedne šake |
40 do 60% |
|
b) ako su takve promjene obostrane u povoljnom položaju |
70 do 80% |
|
c) ako su takve promjene obostrane u nepovoljnom položaju |
do 100% II. skupina |
|
14. Amputacija palca, obje falange |
30% |
|
15. Amputacija obiju falangi palca s metakarpalnom kosti |
40% |
|
16. Amputacija bilo kojega prsta, osim palca ili kažiprsta kao nagrđenost |
20% |
|
17. Amputacija kažiprsta: |
|
|
a) jedne šake |
20% |
|
b) obje šake |
30% |
|
18. Amputacija dva prsta bez metakarpalne kosti |
20% |
|
19. Amputacija kažiprsta i srednjeg prsta |
|
|
a) jedne šake |
30% |
|
b) ako su promjene obostrane (s obzirom na značenje amputiranih prstiju) |
30 do 50% |
|
20. Amputacija dva prsta s metakarpalnim kostima: |
|
|
a) palca i kažiprsta |
40 do 50% |
|
b) kažiprsta i srednjega prsta |
30 do 40% |
|
c) srednjega prsta i prstenjaka |
30 do 40% |
|
d) prstenjaka i maloga prsta |
30% |
|
21. Amputacija tri prsta i više prstiju sa sačuvanim metakarpalnim kostima: |
|
|
a) palca bilo s koja dva prsta (osim kažiprsta) |
50% |
|
Ako je amputiran i kažiprst određuje se |
+ 10% |
|
b) kažiprsta, srednjega i maloga prsta |
40% |
|
c) četiri posljednja prsta jedne šake |
50% |
|
d) četiri posljednja prsta obje šake |
80% |
|
e) palca s bilo koja tri prsta iste šake |
60% |
|
22. Amputacija svih prstiju: |
|
|
a) jedne šake |
60 do 70% |
|
b) obje šake |
100% – I. skupina |
|
23. Amputacija oba palca i jednoga kažiprsta |
60% |
|
24. Amputacija oba palca |
50% |
|
25. Amputacija oba palca, jednoga kažiprsta i jednoga srednjeg prsta |
70% |
|
26. Amputacija oba palca i oba kažiprsta |
80% |
|
27. Amputacija oba palca i druga tri prsta,ali ne svih prstiju na istoj |
80% |
|
28. Amputacija tri prsta s metakarpalnim kostima: |
|
|
a) palca, kažiprsta i srednjega prsta |
60% |
|
b) kažiprsta, srednjega i maloga prsta |
50% |
|
c) srednjega, prstenjaka i maloga prsta |
40% |
|
29. Djelomična amputacija jednoga članka palca i dva članka kažiprsta |
20% |
|
30. Djelomična amputacija jednoga članka palca i dva članka kažiprsta, sa slabo pokretnim patrljcima |
30 do 40% |
|
31. Pri djelomičnoj amputaciji više prstiju postotak se određuje prema danoj shemi, zbrajajući za gubitak članka svakoga prsta odgovarajuće postotke, pa ako je zbroj veći od 15% – određuje se 20%, ako je veći od 25% – određuje se 30% itd.: |
|
|
– za jedan članak palca |
8% |
|
– za jedan članak kažiprsta |
6% |
|
– za jedan članak ostalih prstiju |
4% |
|
32. Prijelomi metakarpalnih kostiju bez poremećaja funkcije |
manje od 20% |
|
33. Prijelomi metakarpalnih kostiju s jačom deformacijom ili iščašenjem karpometakarpusa s oštećenom funkcijom, prema stupnju oštećenja, imajući na umu oštećenje šake pojedinih prstiju: |
|
|
a) jedne šake |
20 do 40% |
|
b) ako su takve promjene obostrane |
30 do 60% |
|
34. Ograničena pokretljivost (kontraktura) šake većeg stupnja: |
|
|
a) jedne šake |
20 do 30% |
|
b) obje šake |
30 do 40% |
|
35. Ukočenost (anklioza) zgloba šake u povoljnom položaju: |
|
|
a) jedne šake |
30% |
|
b) obje šake |
50% |
|
Za ukočenost (ankilozu) u nepovoljnom položaju postotak se povećava za 10 ili 20, prema oštećenju funkcije. |
|
|
36. Amputacija jedne šake |
70% |
|
37. Amputacija obiju šaka |
100% – I. skupina |
|
B. Podlaktica |
|
|
38. Krivo srasli prijelomi s bitno ograničenim pokretima pronacije supinacije |
20 do 30% |
|
39. Krivo srasli prijelomi s potpunom ukočenošću pronacije i supinacije, a položaj šake povoljan u pronaciji ili u srednjem položaju |
30 do 40% |
|
40. Krivo srasli prijelomi s potpunom ukočenošću pronacije i supinacije, a položaj šake u supinaciji; |
|
|
Ovisno o kliničkom statusu i procjeni liječnika |
40 do 50% |
|
41. Lažni zglob jedne kosti do operacijskog zahvata: |
|
|
a) na jednoj ruci |
20 do 30% |
|
b) na obje ruke |
30 do 40% |
|
42. Lažni zglob obje kosti do operacijskog zahvata: |
|
|
a) na jednoj ruci |
40 do 50% |
|
b) na obje ruke |
60 do 70% |
|
43. Amputacija u podlaktici |
70% |
|
44. Amputacija u podlaktici – obostrano |
100% – I. skupina |
|
C. Lakat |
|
|
Ograničena pokretljivost (kontraktura) |
|
|
45. Ograničeni pokreti (kontrakture) u odnosu na zdravi lakat: |
|
|
a) smanjenje opsega pokreta za jednu trećinu |
20 do 30% |
|
b) smanjenje do jedne polovine pokreta |
20 do 30% |
|
c) smanjenje do dvije trećine pokreta |
40 do 50% |
|
46. Ukočenost pod pravim kutom ili nešto manje (90º do 105 º) |
40% |
|
47. Ukočenost pod oštrim kutom (više od 105 º) |
50% |
|
48. Ukočenost lakta u punoj fleksiji |
70% |
|
49. Ukočenost u nepovoljno ispruženom položaju (od 75º do 0º) |
50 do 70% |
|
50. Ako su promjene u točki 48. do 51. ove liste obostrane, postotak se povećava za 20 do 30. |
|
|
51. Labav zglob, prema stupnju |
20 do 40% |
|
52. Postotak za prijelome i iščašenja utvrđuje se prema štetnim posljedicama za funkciju lakatnog zgloba. |
|
|
Jednako se ocjenjuju i zastarjela iščašenja i posljedice iščašenja. |
|
|
53. Amputacija ruke u laktu (eksartikulacija) |
80% |
|
54. Amputacija obiju ruku u laktu |
100% – I. skupina |
|
D. Nadlaktica |
|
|
55. Nepravilno srastao prijelom nadlaktične kosti sa skraćenjem, ali bez štetnih posljedica u susjednim zglobovima |
manje od 20% |
|
56. Pseudoartroza nadlaktične kosti: |
|
|
a) operativno uklonjena |
20% |
|
b) inoperabilna (potreban ortopedski aparat) |
50 do 60% |
|
c) ako su takve promjene obostrane |
70 do 80% |
|
57. Amputacija jedne ruke u nadlaktici |
80% |
|
58. Amputacija obiju ruku u nadlaktici |
100% – I. skupina |
|
E. Rame |
|
|
59. Ograničena pokretljivost (kontraktura) ramena, u težem stupnju (ruka se ne može podići iznad horizontale), prema stupnju oštećenja funkcije: |
|
|
a) jedne ruke |
20 do 30% |
|
b) obje ruke, ovisno o kliničkom statusu |
30 do 60% |
|
60. Potpuna ukočenost (ankiloza) ramena, prema položaju: |
|
|
a) jedne ruke |
20 do 30% |
|
b) obje ruke |
40 do 60% |
|
61. Habituelno iščašenje zgloba jednoga ramena, privremeno |
20 do 30% |
|
Ako izlječenje nije moguće operacijom, odredit će se stalan postotak. |
|
|
62. Habituelno iščašenje obaju ramena |
30 do 50% |
|
63. Zastarjela i namještena iščašenja ocjenjuju se kao kontrakture i ankiloze. |
|
|
64. Eksartikulacija jedne ruke u ramenu |
100% – II. skupina |
|
65. Eksartikulacija obiju ruku u ramenu |
100% – I. skupina |
|
66. Prijelom lopatice (skapule) s pomakom i posljedicama |
20 do 30% |
|
67. Neoperirano iščašenje akromioklavikularnoga zgloba sa smetnjama funkcije |
20 do 30% |
|
Prijelomi ključne kosti uzimaju se u obzir za utvrđivanje postotka oštećenja organizma samo ako postoji ograničena pokretljivost ramenoga zgloba, ili komplikacije u svezi sa susjednim živcima ili krvnim žilama. |
|
|
F. Živci |
|
|
68. Potpuna uzetost (paraliza) cijeloga pleksusa brachialisa |
90% |
|
69. Uzetost (paraliza) gornjega dijela pleksus brachialisa: |
|
|
a) djelomična |
20 do 40% |
|
b) potpuna |
60% |
|
70. Uzetost (paraliza) donjega dijela pleksus brachialisa: |
|
|
a) lakšega stupnja |
20% |
|
b) težega stupnja |
50% |
|
c) potpuna paraliza |
70% |
|
71. Paraliza n. aksilaris |
30% |
|
72. Pareza n. aksilarisa |
20% |
|
73. Paraliza n. medianusa ili n radialisa ili ulnarisa |
50% |
|
74. Pareza n. medianusa ili n radialisa ili ulnarisa |
20 do 40% |
|
75. Paraliza n. musculocutaneusa |
30% |
|
76. Pareza n. musculocutaneusa |
20% |
|
77. Potpuna uzetost obje ruke |
100% – I. skupina |
|
78. Kod paralize bilo kojega od spomenutih živaca na obje ruke u točki 68. do 76. postotak se povećava za 20 do 30. Za bolesti iz točke 69.,70. i 74. ove liste postotak se određuje ovisno o motornoj slabosti i promjeni elektromiografskoga nalaza i nalaza specijaliste neurologa. |
|
|
GLAVA II – NOGA |
|
|
A. Stopalo |
|
|
79. Lakše ograničena pokretljivost prstiju |
manje od 20% |
|
80. Postotak kod ankiloze svih prstiju u lošem položaju koji ometa hod utvrđuje se kao kod amputacije prstiju. |
|
|
81. Amputacija palca bez metarzalne kosti |
manje od 20% |
|
82. Amputacija palca s metatarzalnom kosti |
20% |
|
83. Amputacija dva ili tri prsta, s metatarzalnim kostima |
30% |
|
84. Amputacija svih prstiju na jednoj nozi bez metatarzalne kosti prema stanju ožiljka |
20 do 30% |
|
85. Ako je riječ o amputaciji iz točke 82., 83. i84. ove liste na objema nogama, postotak se povećava za 10 do 20. |
|
|
86. Prijelom jedne ili više metatarzalnih kostiju, samo ako ima posljedicu deformaciju stopala i prstiju i otežava hod |
20 do 30% |
|
87. Amputacija stopala po Lisfrancku (exarticulatio tarsometatarsea) prema stanju ožiljka: |
|
|
a) jedne noge |
30 do 40% |
|
b) obje noge |
50 do 70% |
|
88. Prijelomi jedne ili više tarzalnih kostiju s deformacijom stopala |
20 do 40% |
|
89. Amputacija po Chopartu (exarticulatio tarsitransversa), prema stanju ožiljka: |
|
|
a) na jednoj nozi |
40 do 50% |
|
b) na obje noge |
60 do 80% |
|
90. Kontraktura stopala u equinusu, prema stupnju Ako su promjene obostrane postotak se povećava za 20. |
20 do 30% |
|
91. Kontraktura stopala u calcaneusu: |
|
|
a) na jednoj nozi |
30% |
|
b) na obje noge |
50% |
|
92. Anikoloza skočnog zgloba: |
|
|
a) pod pravim kutom |
20 do 30% |
|
b) u nepovoljnom položaju bilo pod kojim drugim kutom do eventualnoga operacijskog zahvata |
30 do 60% |
|
c) obostrano do eventualnoga operacijskog zahvata |
50 do 80% |
|
93. Amputacija u skočnom zglobu po Pirogovu: |
|
|
a) na jednoj nozi |
60% |
|
b) na obje noge prema oštećenju hoda |
80 do 100% – II. skupina |
|
94. Eksartikulacija u skočnom zglobu: |
|
|
a) na jednoj nozi |
60% |
|
b) na obje noge prema oštećenju hoda |
80 do 100% – II. skupina |
|
B. Potkoljenica |
|
|
95. Dobro srasli prijelomi potkoljenice bez atrofije mišića sa sačuvanom Pokretljivošću susjednih zglobova |
|
|
a) bez skraćenja |
manje od 20% |
|
b) sa skraćenjem do 3 cm |
20% |
|
c) sa skraćenjem većim od 3 cm |
30% |
|
96. Loše srasli prijelomi potkoljenice: |
|
|
a) sa skraćenjem do 3 cm |
30% |
|
b) sa skraćenjem više od 3 cm prema stupnju skraćenja |
30 do 40% |
|
97. Loše srasli prijelomi potkoljenice s deformacijom, s devijacijom stopala velikim dubokim ožiljcima, atrofijom mišića, stalnim otokom, prema stupnju gubitka funkcije hoda ili oštećenja funkcije susjednih zglobova |
40 do 50% |
|
98. Ako su promjene iz točke 95. do 97. obostrane postotak se povećava za 20 do 30. |
|
|
99. Lažni zglob potkoljenice (tibije) prema težini slučaja do eventualnoga operacijskog zahvata: |
|
|
a) na jednoj nozi ovisno o vrsti pseudoartroze (s defektom ili bez defekta koštane mase vitalnosti krajeva ulomka) |
40 do 50% |
|
b) na obje noge |
50 do 80% |
|
Ukoliko se radi o obostranoj kontrakturi postotak se povećava za 20 do 30 |
|
|
100. Amputacija u potkoljenici: |
|
|
a) jedne noge |
70% |
|
b) obije noge |
100% – II. skupina |
|
101. Amputacija obiju potkoljenica, s kratkim ili zgrčenim patrljcima neprikladnim za proteze ili s ograničenim pokretima u koljenu |
100% – I. skupina |
|
C. Koljeno |
|
|
102. Lažni zglob čašice ili patelektomija prema stupnju oštećenja funkcije zgloba: |
|
|
a) jedne noge |
20 do 30% |
|
b) obiju nogu |
30 do 50% |
|
103. Ograničena pokretljivost (kontraktura koljena) s mogućnošću fleksije koljena: |
|
|
a) od 0 º do 30 º |
20 do 30% |
|
b) više od 30 º |
40 do 60% |
|
Za obostranu ograničenu pokretljivost (kontrakturu) koljena postotak se povećava za 20 do 30. |
|
|
104. Artroplastika i umjetni zglob koljena |
40% |
|
Za obostranu artroplastiku i umjetni zglob postotak se povećava za 20 do 30. |
|
|
105. Ukočenost (ankiloza) koljena u povoljnom položaju, opruženom ili gotovo opruženom: |
|
|
a) jedne noge |
30% |
|
b) obiju nogu |
60% |
|
106. Ukočenje (anklioza) koljena ovisno o kutu: |
|
|
a) jedne noge između 20° do 40° |
40 do 50% |
|
b) jedne noge preko 40° |
60% |
|
c) obje noge |
70 do 100% – II. skupina |
|
107. Labav zglob koljena prema stupnju oštećenja funkcije |
20 do 30% |
|
D. Natkoljenica |
|
|
108. Prijelom natkoljenice: |
|
|
a) u fazi liječenja |
20 do 40% |
|
b) stanje nakon uredno saniranoga prijeloma sa skraćenjem noge do 3 cm,bez atrofije mišića i kontrakture zglobova |
20% |
|
109. Prijelom natkoljenice sa skraćenjem noge više od 3 do 6 cm |
30% |
|
Ako osim skraćenja postoji deformacija ili kontraktura u susjednim zglobovima, postotak se povećava za 10 do 20. |
|
|
110. Prijelom natkoljenice sa skraćenjem većim od 6 cm |
40 do 50% |
|
Ako osim skraćenja postoji deformacija ili kontraktura u susjednim zglobovima, postotak se povećava za 10 do 20. |
|
|
111. Loše srastao prijelom vrata natkoljenice prema stupnju oštećenja funkcije ovisno o kliničkom nalazu |
30 do 60% |
|
Ako su oštećena oba susjedna zgloba,postotak se povećava za 20. |
|
|
112. Lažni zglob natkoljenice do operacijskog zahvata (ako je on moguć) |
40 do 50% |
|
Ako su promjene obostrane postotak se povećava za 20. |
|
|
113. Lažni zglob vrata natkoljenice do operacijskog zahvata |
50 do 60% |
|
Ako su promjene obostrane, postotak se povećava za 20. |
|
|
114. Eksartikulacija u koljenu: |
|
|
a) jedne noge |
80% |
|
b) obiju nogu |
100% – I. skupina |
|
115. Amputacija u natkoljenici |
|
|
a) jedne noge |
90% |
|
b) obiju nogu |
100% – I. skupina |
|
E. Kuk |
|
|
116. Ograničena pokretljivost u zglobu kuka |
20 do 40% |
|
Ako su promjene obostrane, postotak se povećava za 20 do 30. |
|
|
117. Ograničena pokretljivost kuka, noga u fleksiji, prema stupnju fleksije ili noga u abdukciji, unutarnjoj ili vanjskoj rotaciji ili drugome nepovoljnom položaju |
40 do 60% |
|
Ako su promjene obostrane, postotak se povećava za 20 do 30. |
|
|
118. Umjetni zglob kuka |
40 do 60% |
|
119. Ukočenost (anklioza) kuka: |
|
|
a) u povoljnom položaju |
30 do 40% |
|
b) u nepovoljnom položaju |
50 do 70% |
|
c) oba kuka bilo u kojem položaju |
100% – I. skupina |
|
120. Eksartikulacija u kuku: |
|
|
a) jedne noge |
100% – II. skupina |
|
b) obje noge |
100% – I. skupina |
|
121. Amputacija jedne ruke i jedne noge ili potpuna neupotrebljivost jedne ruke i jedne noge |
100% – I. skupina |
|
F. Živci |
|
|
122. Jednostrana paraliza lumbosakralnoga pleksusa |
90% |
|
123. Obostrana paraliza lumbosakralnoga pleksusa |
100% – I. skupina |
|
124. Paraliza ishijadičnoga živca |
60% |
|
125. Pareza ishijadičnoga živca |
20 do 50% |
|
126. Paraliza n. peroneusa |
40% |
|
127. Pareza n. peroneusa |
20 do 30% |
|
128. Paraliza n. tibialisa |
50% |
|
129. Pareza n. tibialisa |
30% |
|
130. Paraliza n. femoralisa |
50% |
|
131. Pareza n. femoralisa |
30% |
|
132. Ako su paralize odnosno pareze iz točke 124.do 131. ove liste obostrane, postotak se povećava za 20 do 30. Za oštećenje perifernih živaca donjih ekstremiteta (točke 124. do 131.) postotak oštećenja organizma ocjenjuje se na temelju kliničkog i laboratorijskog nalaza uz najmanje 2 EMNG nalaza izrađenog unutar dvije godine, te kontrolnim nalazom ne starijim od tri mjeseca koji će omogućiti ocjenu stupnja funkcionalnoga oštećenja ili ispada. Ocjena prema točki 123. može se dati samo uz neurokirurški nalaz, ne stariji od tri mjeseca kojim se potvrđuje nemogućnost kirurške korekcije. |
|
|
G. Krvne žile |
|
|
Aneurizme arterija kao posljedice ranjavanja ili ozljeđivanja: |
|
|
133. Aneurizme manjih arterija šake ili stopala,jedne arterije podlaktice ili potkoljenice i dr. ako ne izazivaju veće funkcionalne smetnje |
20% |
|
134. Aneurizme obiju arterija šake ili stopala |
30% |
|
135. Aneurizme obiju arterija podlaktice ili potkoljenice do operacijskog zahvata s obzirom na funkcionalne ispade |
30 do 50% |
|
136. Aneurizme art. femoralis ili art popliteae |
40 do 60% |
|
137. Aneurizme srt. axilaris ili art brachialis |
50 do 70% |
|
138. Aneurizme art. carotis: |
|
|
a) eksterne, do eventualnoga operacijskog zahvata |
30 do 40% |
|
b) interne, obzirom na funkcijske smetnje do eventualnog operacijskog zahvata |
40 do 60% |
|
139. Aneurizme važnih i teže pristupačnih arterijaza kiruršku intervenciju, kao art. iliaca, femoralis iznad račvanja, axilaris, subclavia, ocjenjuju se prema težini slučaja do eventualnoga operacijskog zahvata |
40 do 60% |
|
140. Arterio – venske fistula na ekstremitetima nakon ranjavanja ili ozljeđivanja obzirom na funkcionalne smetnje |
20 do 40% |
|
141. Ozljede arterija zbrinute operacijskim zahvatom obzirom na funkcionalne ispade: |
|
|
a) arterije gornjih i donjih ekstremiteta |
20 do 40% |
|
b) arterije karotis eksterne |
20 do 30% |
|
c) arterije karotis interne |
30 do 40% |
|
142. Zbrinute ozljede velikih vena ekstremiteta obzirom na posljedice |
20 do 30% |
|
143. Zbrinuta ozljeda vene kave |
20 do 40% |
|
144. Proširenje vena na nozi, većega stupnja (varices) |
20% |
|
145. Proširenje vena na nozi s ranicama i edemom |
30 do 40% |
|
146. Elefantijaza kao posljedica limfnoga zastoja noge |
30 do 40% |
|
147. Tromboflebitis s elefantijazom kao posljedicom ranjavanja ili kao komplikacija u postoperativnom tijeku: |
|
|
a) na jednoj nozi |
30 do 40% |
|
b) na obje noge |
40 do 60% |
|
148. Ako su promjene iz točke 141. do 143. obostrane,postotak oštećenja organizma ovisno o stupnju oštećenja, povećava se za 10 do 20. |
|
|
GLAVA III – GLAVA |
|
|
A. Lubanja i mozak |
|
|
149. Gubitak dijela vlasišta: |
|
|
a) do jedne trećine |
manje od 20% |
|
b) do dvije trećine |
20% |
|
c) više od dvije trećine |
30%. |
|
150. Nedostatak dijela kosti lubanje dokazan RTG kraniogramima i CZ/MR snimanjem |
|
|
a) 3 – 8 cm |
manje od 20% |
|
b) više od 8 cm |
20% |
|
c) stanje nakon operacijske korekcije (plastike) nedostatka kosti |
manje od 20% |
|
151. Stanje nakon loma lubanjske osnovice bez neuroloških poremećaja |
manje od 20% |
|
152. Stanje nakon ozljede mozga i/ili moždanih živaca bez neuroloških poremećaja |
manje od 20% |
|
153. Stanje nakon ozljede mozga i/ili kralješničke moždine s oštećenjem motoričke funkcije udova |
|
|
a) lakšeg stupnja |
20% |
|
b) srednjeg stupnja |
30 do 40% |
|
c) teškog stupnja |
50 do 60% |
|
d) potpuna uzetost dva uda |
100% – I. skupina |
|
154. Stanje nakon ozljede mozga s motoričkim i/ili senzoričkim poremećajem govora (disfazije) |
|
|
a) lakšeg stupnja |
20% |
|
b) srednjeg stupnja |
30% |
|
c) teškog stupnja |
40% |
|
155. Stanje nakon ozljede mozga s oštećenjem kognitivnih funkcija |
|
|
a) lakšeg stupnja |
20% |
|
b) srednjeg stupnja |
30% |
|
c) teškog stupnja |
40% |
|
156. Stanje nakon ozljede mozga s posttraumatskom demencijom |
|
|
a) lakog stupnja |
50% |
|
b) srednjeg stupnja |
60% |
|
c) teškog stupnja |
70 do 100% – I. skupina |
|
157. Parkinsonizam, ako je posljedica ratne ozljede mozga: |
|
|
a) lakog stupnja |
20 do 30% |
|
b) srednjeg stupnja |
40 do 60% |
|
c) teškog stupnja |
70% |
|
d) najtežeg stupnja |
100% – I. skupina |
|
158. Ataktički sindrom, ako je posljedica ratne traume mozga (za prve dvije godine privremeno, a kasnije trajno): |
|
|
a) lakog stupnja |
20 do 30% |
|
b) srednjeg stupnja |
40 do 60% |
|
c) teškog stupnja |
70 do 90% |
|
d) potpuna nemogućnost kretanja |
100% – I. skupina |
|
159. Epilepsijski napadaji Jackosonovog tipa bez generalizacije, nakon ozljede mozga, uz redovitu medikaciju |
20% |
|
160. Kompleksni parcijalni epilepsijski napadaji nakon ozljede mozga, uz redovitu medikaciju |
|
|
a) medikemantno kupirani |
20% |
|
b) medikamentno rezistentni |
30% |
|
c) sa sekundarnom generalizacijom (grand-mal) |
40% |
|
Stanje iz točaka 151., 152., 153., 154., 155., 156 moraju biti dokazana odgovarajućim neurološkim dijagnostičkim postupcima tijekom bolničkog liječenja na neurološkom odjelu. Sve ozljede mozga moraju biti dokazane odgovarajućom neuroradiologijskom (CT/MR) obradom uz EEG nalaze, nalaze psihologijskog testiranja i vidnog polja. |
|
|
B. Lice |
|
|
161. Ožiljno deformirajuća oštećenja lica praćena funkcionalnim smetnjama |
|
|
a) lakog stupnja |
manje od 20 % |
|
b) srednjeg stupnja |
20 do 30 % |
|
c) teškog stupnja |
30 do 40% |
|
C. Čeljusti |
|
|
162. Prijelom gornje čeljusti praćen funkcionalnim smetnjama i/ili posttraumatskim deformitetom |
|
|
a) lakog stupnja |
manje od 20 % |
|
b) srednjeg stupnja |
20 do 30 % |
|
c) teškog stupnja |
30 do 40% |
|
163. Prijelom donje čeljusti praćen funkcionalnim smetnjama i/ ili posttraumatskim deformitetom |
|
|
a) lakog stupnja |
manje od 20 % |
|
b) srednjeg stupnja |
20 do 30 % |
|
c) teškog stupnja |
30 do 40% |
|
164. Ograničeno otvaranje usta |
|
|
a) do 30 mm |
20 % |
|
b) do 15 mm |
30% |
|
c) manje od 15 mm |
40% |
|
165. Peudoartroza donje vilice, privremeno |
30 do 50% |
|
166. Pseudoartroza donje vilice s većim defektom koštanoga masiva zajedno sa zubima, tako da otežava ili potpuno onemogućuje protezu ili žvakanje, prema težini |
60 do 80% |
|
D. Oči |
|
|
167. Gubitak jednoga oka, potpun gubitak vida jednoga oka ili vrlo veliko smanjenje vida (oštrina vida manja od 0,05) |
50% |
|
Ako je vid na jednom oku izgubljen, a na drugom oku smanjen, postotak od 50%povećava se za 10 za svakih 0,20 smanjenja vida. |
|
|
Za smanjenje vida na drugom oku za 0,40 od 50 na 70% itd. Na isti se način ocjenjuje i smanjenje vida na oba oka (na primjer VOD jednako 0,80, VOS jednako 0,60). |
|
|
Ukupan postotak iznosi 30% za smanjenje vida za 0,20 na desnom oku i smanjenje vida za 0,40 na lijevom oku. Smanjenje vida se ocjenjuje korekcijom. |
|
|
168. Sljepilo odnosno gubitak vida na oba oka |
100% – I. skupina |
|
Pod potpunim gubitkom vida jednog oka razumijeva se oštrina vida manja od 0,05. |
|
|
169. Bitemporalna hemianopsija kvadrantne binazalne i gornje horizontalne hemianopsije |
30% |
|
170. Veći trajni defekti u vidnom polju na oba oka pod kojima treba razumijevati apsolutno paracentralne skotome čiji je najmanji promjer veći od 30° |
30% |
|
171. Ptoza jednostrana ocjenjuje se prema oštrini vida i vidnom polju |
20 do 30% |
|
172. Lagoftalamus na oba oka ocjenjuje se prema stupnju oštećenja vida |
30 do 60% |
|
173. Stalno suzenje kao posljedica povrede suznoga kanala: |
|
|
a) na jednom oku |
20% |
|
b) na oba oka |
30 do 40% |
|
E. Nos |
|
|
174. Amputacija nosa (potpuna) |
40% |
|
175. Djelomična amputacija nosa, prema stupnju oštećenja funkcije i nagrđenosti |
20 do 30% |
|
F. Usta i zubi |
|
|
176. Ozljeda nepca i/ili jezika koja otežava gutanje i govor |
|
|
a) lakšeg stupnja |
20% |
|
b) srednjeg stupnja |
30% |
|
c) teškog stupnja |
50% |
|
177. Potpun gubitak ili paraliza jezika |
70% |
|
178. Gubitak trajnih zuba: |
|
|
a) 8 do 16 trajnih zuba |
20% |
|
b) 17 do 24 trajna zuba |
30% |
|
c) 25 ili više trajna zuba |
40% |
|
179. Stalna pljuvačna fistula – neoperabilna |
20% |
|
180. Kserostomija (atrofija obiju pljuvačkih žlijezda) |
20 % |
|
G. Uši i sluh |
|
|
181. Potpun gubitak sluha na oba uha |
70% |
|
180. Obostrano teško oštećenje sluha |
više od 90% |
|
po Fowleru |
60% |
|
182. Obostrana teška nagluhost: |
|
|
a) ukupan gubitak sluha više od 70 do 90%po Fowleru |
40% |
|
b) ukupan gubitak sluha 60 do 70%po Fowleru |
30% |
|
Oštećenje organizma ocjenjuje na temelju otološkoga i audiometrijskoga nalaza. |
|
|
183. Gubitak ušne školjke: |
|
|
a) jedne |
30% |
|
b) obje |
40% |
|
H. Nagrđenost (unakaženje) |
|
|
184. Nagrđenost se ocjenjuje prema težini nagrđenosti glave i vrata, osim u slučaju iz točke |
|
|
185. Liste, uzimajući u obzir spol i godine života invalida: |
|
|
a) nagrđenost |
20 do 30% |
|
b) unakaženje kao teži oblik nagrđenosti |
40 do 60% |
|
Za invalide – žene ocjenjuje se nagrđenost (unakaženje) i drugih izloženih dijelova tijela (ruke i noge), ako nije dana ocjena po članku 5 ovoga Pravilnika. |
|
|
I. Moždani živci |
|
|
186. Oštećenje (anozmija) n. olfactoriusa, obostrano |
20% |
|
187. Paraliza abducensa ili trohlearisa |
30% |
|
188. Paraliza oculomotoriusa |
40% |
|
189. Pareza oculomotoriusa |
20% |
|
190. Paraliza svih triju živaca pokretača oka: |
|
|
a) na jednom oku |
50% |
|
b) na oba oka |
80% |
|
191. Pareza svih triju živaca pokretača |
30 do 40% |
|
192. Potpuna paraliza s obostranom kompletnom ptozom kapaka |
100% – II. skupina |
|
193. Potpuna atrofija vidnoga živca: |
|
|
a) jednoga oka |
50% |
|
b) oba oka |
100% – I. skupina |
|
Nepotpune atrofije vidnoga živca ocjenjuju se, prema stupnju oštećenja vida. |
|
|
194. Djelomična kljenut mišića lica uslijed ozljede ličnog živca poslije prijeloma sljepoočne kosti ili ozljede parotidne regije: |
|
|
a) lakog stupnja |
manje od 20% |
|
c) srednjeg stupnja |
20 do 30% |
|
d) teškog stupnja s kontrakturom i tikom mimičke muskulature |
30 do 40% |
|
195. Potpuna kljenut mišića lica zbog ozljede ličnog živca poslije prijeloma sljepoočne kosti ili ozljede parotidne regije |
50% |
|
196. Pareza živca lica kada se oko zatvara: |
|
|
a) jednoga oka |
manje od 20% |
|
b) oba oka |
20% |
|
197. Izolirano nekompenzirano oštećenje vestibularnoga aparata: |
|
|
a) jednoga uha |
20% |
|
b) oba uha |
30% |
|
Postotak oštećenja organizma određuje se privremeno za jednu godinu, a nakon toga ponovno ocjenjuje uz obavezan klinički i objektivna verifikacija postojećeg stanja. |
|
|
198. Oštećenje n. trigeminusa: |
|
|
a) n. oftalmicusa – senzitivne grane, ako postoje komplikacije u vidu neuroparalitičkog akeratitisa i sekundarnoga oštećenja vida, prema stupnju oštećenja vida |
30 do 40% |
|
b) pri potpunom gubitku vida |
50% |
|
c) oštećenje motornoga dijela trigeminusa s atrofijom muskulature za žvakanje |
30 do 40% |
|
199. Klinički utvrđena neuralgija n. trigemini: |
|
|
a) lakog stupnja |
manje od 20% |
|
b) srednjeg stupnja sa svakodnevnim napadima |
20 do 30% |
|
c) teškog stupnja nakon neuspjelog kirurškog liječenja |
30do 40 % |
|
200. Oduzetost bulbarnih živaca |
30 do 80% |
|
201. Najteži slučajevi bulbarne paralize |
100% – I. skupina |
|
202. Hemipareza |
|
|
a) lakog stupnja |
30 do 50% |
|
b) teškog stupnja |
60 do 70% |
|
203. Hemiplegije, diplegije, paraplegije ili kvadriplegije |
80 do 100% – I. skupina |
|
Doplatak za njegu i pomoć druge osobe određuje se samo za svježe hemiplegije – privremeno za jednu godinu, a trajno ako je riječ o kontrakturi noge u fleksiji te hod unatoč pomagalu nije moguć. |
|
|
GLAVA IV – KRALJEŽNICA I LEĐNA MOŽDINA |
|
|
204. Gubitak funkcije jednog dinamičkog vertebralnog segmenta nakon prijeloma tijela kralješka |
20% |
|
205. Gubitak funkcije dvaju dinamičkih vertebralnih segmenata nakon prijeloma tijela kralješka |
30% |
|
206. Gubitak funkcije tri ili više dinamičkih vertebralnih segmenata nakon prijeloma tijela kralješka |
40% |
|
Gubitak funkcije jednog dinamičkog segmenta dokazuje se kliničkim pregledom i funkcionalnim radiografima. Funkcijskim snimcima (u maksimalnoj inklinaciji i reinklinaciji) dokazuje se potpuna nepokretljivost u jednom segmentu u smislu završne faze. Disfunkcija vertebralnog segmenta kralježnice mora biti dokazana s dva nalaza funkcijskog snimanja kralježnice unazad dvije godine. Nalazi moraju biti kompletirani na način da pružaju podatke o liječenju i provedenoj fizikalnoj terapiji. |
|
|
207. Hernia interverterbralnoga diska, ako se ispoljila nakon verificirane traume i provedenoga stacionarnoga liječenja i ako postoje trajna oštećenja korijena lumbosakralnoga ili cervikobrahijalnoga pleksusa: |
|
|
a) lakšeg oblika, s lakšim oštećenjima motiliteta i senzibiliteta |
20 do 30% |
|
b) teškog oblika |
40 do 50% |
|
c) teškog oblika s izraženim oštećenjem motiliteta, atrofijama i trofičnim pojavama iz određene radikularne zone ili segmenta leđne moždine |
60 do 100% – II. skupina |
|
208. Degenerativne upalne promjene ili diskus hernija ako se utvrdi da je najmanje dvije godine bio izložen nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima na bojišnici |
|
|
a) lakog stupnja |
manje od 20% |
|
b) srednjeg stupnja |
20% |
|
c) teškog stupnja |
30% |
|
209. Konsolidirane frakture kralježnice bez živčanih poremećaja nakon dvije godine trajno |
|
|
a) s manjim deformacijama |
20 do 30% |
|
b) s većim deformacijama |
40 do 50% |
|
210. Konsolidirane frakture kralježnice s flacidnom paraplegijom ili s plastičnom paraplegijom u fleksiji – trajna nepokretnosti vezanost za krevet |
100% – I. skupina |
|
211. Konsolidirane frakture cervikalnoga dijela kralježnice s lezijom cervikalne medule i paretičnim pojavama na gornjim i donjim ekstremitetima: |
|
|
a) lakši oblici |
40 do 50% |
|
b) izraženi oblici |
60 do 70% |
|
c) teži oblici |
80 do 100% – II. skupina |
|
d) najteži oblici – invalid nepokretni ne može se služiti rukama |
100% – I. skupina |
|
212. Ataktički sindrom nakon traume (za prve dvije godine privremeno, a poslije trajno): |
|
|
a) lakši oblici |
20 do 30% |
|
b) umjereno izraženi oblici |
40 do 60% |
|
c) teži oblici |
70 do 90% |
|
d) najteži oblici – nemogućnost kretanja zbog ataksije |
100% – I. skupina |
|
213. Klinički utvrđen polineuritički sindrom do stabilizacije ocjenjuje se privremeno, a nakon toga trajno: |
|
|
a) lakši oblici s oštećenjem motiliteta |
20 do 40% |
|
b) srednje teški oblici, umjerena oštećenja motiliteta |
50 do 60% |
|
c) teški oblici s izraženim oštećenjem motilitetima, senzibiliteta i trofike, hod moguć pomoću pomagala |
70 do 100% – II. skupina |
|
d) najteži oblici, teška oštećenja motiliteta s atrofijama, teškim trofičnim smetnjama i potpunom uzetošću ekstremiteta – invalid nepokretan |
100% – I. skupina |
|
Postotak oštećenja organizma za stanje iz točke 209 – 213 ocjenjuje se na temelju kliničkog i laboratorijskog nalaza, a prema potrebi i bolničke obrade. |
|
|
GLAVA V – GRLO (LARYNX) |
|
|
214. Suženje grla s otežanim disanjem nakon povrede, prema stupnju |
20 do 40% |
|
215. Suženje grla zbog ozljede grkljana ili dušnika, s otežanim disanjem u Velikoj mjeri (dispneja u miru), prema težini: |
50 do 80% |
|
216. Potrebno stalno nošenje kanile |
70% |
|
217. Uzetost grla: |
|
|
a) jednostrana |
20% |
|
b) obostrana |
50% |
|
218. Tuberkuloza grla ocjenjuje se kao otvorna tuberkuloza pluća |
50 do 100% – II. skupina |
|
GLAVA VI – ŽDRIJELO (PHARYNX) |
|
|
219. Oštećenje funkcije ždrijela, |
|
|
a) lakog stupnja |
20% |
|
b) srednjeg stupnja |
30% |
|
c) teškog stupnja |
50% |
|
220. Suženje jednjaka: |
|
|
a) bez potrebe bužiranja |
20 do 40% |
|
b) uz potrebu stalnog bužiranja (kalibar suženja, učestalost bužiranja, poremećaj hranjenja, opće stanje) |
50 do 70% |
|
221. Jednjak sasvim zatvoren, hranjenje kroz gastričnu fistulu (gastrostomija), prema težini, općem stanju, uhranjenosti i inkontinenciji fistule |
80 do 100% – II. skupina |
|
GLAVA VII – PRSNI KOŠ (THORAX) |
|
|
222. Prijelom prsne kosti |
manje od 20% |
|
223. Prijelom rebara konsolidiran bez znatnije deformacije prsnoga koša |
manje od 20% |
|
224. Prijelom rebara loše konsolidiran, s većim deformacijama prsnoga koša: |
|
|
a) bez reperkusija izraženih na srcu i plućima |
20 do 40% |
|
b) ako istodobno postoji respiratorna ili srčana insuficijencija, prema težini insuficijencije |
50 do 100% – II. skupina |
|
225. Pleuropulmonalna fistula kao posljedica pyothoraxa |
30 do 50% |
|
226. Pleuropulmonalna skleroza kao posljedica ranjavanja, deformacije prsnoga koša, iskrivljenosti kralješnice s umjerenom respiratornom insuficijencijom, ali bez srčane insuficijencije |
20 do 40% |
|
227. Opsežna pleuropulmonalna skleroza,tjelesna pletizmografija, plućna bronhiektaziji druge kronične plućne supuracije, znatnije deformacije prsnoga koša (fibrothorax), teža iskrivljenost stupa kralježnice, s razvijenom respiratornom insuficijencijom (dispneja, cijanoza), srčanom insuficijencijom (cor pulmonale chronicum) ili amiloidozom, prema težini |
50 do 100% – II. skupina |
|
Za ocjenu postotka oštećenja organizma po ovoj točki nužno je učiniti ergospiromemetriju i analizu plinova u krvi. |
|
|
228. Unakaženost dojki većega stupnja |
20 do 30% |
|
229. Gubitak jedne dojke |
30% |
|
230. Gubitak obiju dojki |
50% |
|
GLAVA VIII – ZDJELICA (PELVIS) |
|
|
231. Uredno konsolidirani prijelom zdjeličnih kostiju, bez oštećenja funkcije |
manje od 20% |
|
232. Konsolidirani prijelom zdjeličnih kostiju s dislokacijom simfize, s lakšim i srednje teškim tegobama pri hodu, bez komplikacija na ostalim organima zdjelične šupljine |
20 do 40% |
|
233. Konsolidirani prijelom zdjeličnih kostiju,s istodobnom povredom susjednih organa– postotak se određuje za najviše oštećeni organ i povećava se od 10 do 30 prema težini svih povreda. |
|
|
GLAVA IX – NEUROZE I PSIHOZE |
|
|
234. Klinički utvrđeni bipolarni poremećaji raspoloženja ili češće depresivne epizode, ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao, te ukoliko se tijekom ocjene oštećenja organizma isključe druga traumatska iskustva osim onih zadobivenih za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske |
|
|
a) lakog stupnja |
manje od 20% |
|
b) teškog stupnja |
20% do 30% |
|
privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. |
|
|
235. Klinički utvrđeni neurotski poremećaji (anksiozni, fobični, disocijativni, somatoformni i drugi neurotski poremećaji) ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao, te ukoliko se tijekom ocjene oštećenja organizma isključe druga traumatska iskustva osim onih zadobivenih za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske |
|
|
a) lakog stupnja |
manje od 20% |
|
b) teškog stupnja |
20 do 30% |
|
privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. |
|
|
236. Klinički utvrđene psihoze (shizofrenija, perzistirajući sumanuti poremećaj, akutni i prolazni psihotični poremećaj, shizoafektivni poremećaj i drugi psihotični poremećaji) ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao, te ukoliko se tijekom ocjene oštećenja isključe druga traumatska iskustva osim onih zadobivenih za vrijeme sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske |
|
|
a) lakog stupnja |
20 do 40% |
|
b) teškog stupnja |
40 do 60% |
|
privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. |
|
|
237. Neuroze i psihoze koje su se prvi put pojavile pod okolnostima iz članka 5. stavka 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, za koje je utvrđeno da se ne mogu više otkloniti ili ublažiti psihoterapijskim ili drugim postupcima, uzimaju se u obzir kao osnova za utvrđivanje postotka oštećenja organizma kao bolest na čije su nastajanje znatno utjecali napori pod tim okolnostima. Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osim težine bolesti uzimaju se u obzir trajanje i vrsta tegoba kojima je invalid bio izložen. |
|
|
238. Psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu (posttraumatski stresni poremećaj i trajne promjene osobnosti nakon ratnog PTSP) ako se utvrdi da prije rata nije bolovao od psihičkih poremećaja te ukoliko se tijekom ocjene oštećenja organizma isključe druga traumatska iskustva osim onih zadobivenih za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta republike Hrvatske. |
|
|
Kod odgođenog PTSP, koji se pojavio nakon 6 mjeseci ili kasnije od prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, visina postotka ocjene oštećenja organizma ovisi o kontinuitetu i primjerenosti liječenja uz protokol sukladan medicinskoj znanosti |
|
|
a) lakog stupnja |
manje od 20% |
|
b) srednjeg stupnja |
20 do 30% |
|
c) teškog stupnja |
30 do 40% |
|
d) teškog stupnja s komorbiditetom (psihički i psihosomatski) |
30 do 40% |
|
privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. |
|
|
239. Bolesti ovisnosti, ako se utvrdi da prije rata nije od toga bolovao te ukoliko se tijekom ocjene oštećenja organizma isključe druga traumatska iskustva osim onih zadobivenih za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske |
|
|
a) lakog stupnja |
manje od 20% |
|
b) teškog stupnja |
20% |
|
privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno. |
|
|
GLAVA X – TUBERKULOZA |
|
|
A. Tuberkuloza pluća |
|
|
240. Potpuno izliječena ili kalcificirana žarišta u hilusu ili plućima, manjega opsega, manje priraslice pleure |
manje od 20% |
|
241. Inaktivna (ožiljna) plućna tuberkuloza srednjega i većeg opsega: |
|
|
a) bez respiratorne i kardiovaskularne insuficijencije |
30% |
|
b) s obliteriranim pleuralnim sinusima prema stupnju oštećenja respiratorne funkcije |
50% |
|
242. Aktivna jednostrana plućna tuberkuloza,ili tuberkuloza plućne maramice s izljevom, pulmonalne ili pleuralne fistule s empijemom |
60 do 80% |
|
243. Obostrana ili ekstenzivna jednostrana aktivna (otvorena ili zatvorena) tuberkuloza pluća, progresivna, ali još uvijek pristupačna liječenju i razne pulmonalne i pleuralnefistule s empijemom i općom tjelesnom slabošću većega stupnja |
50 do 100% – II. skupina |
|
244. Progresivna raširena aktivna obostrana plućna tuberkuloza s razvijenom kaheksijomi drugim teškim komplikacijama (respiratorna kardiovaskularna i slična insuficijencija, amiloidoza itd.) i tuberkuloza izazvana multirezistentnim sojevima |
80 do 100% – I. skupina |
|
B. Tuberkuloza kostiju i zglobova |
|
|
245. Pri aktivnoj tuberkulozi kostiju i zglobova u razvitku i to pri lokaciji na kralježnici, sakroilijakalnom zglobu, kuku i koljenu: |
|
|
a) ako invalid nije potpuno nepokretan |
60 do 100% – II. skupina |
|
b) ako je nepokretan |
100% – I. skupina |
|
246. Nakon izliječenoga procesa tuberkuloze kostiju i zglobova, posljedice te bolesti ocjenjuju se kao kod traume odgovarajućih organa, s tim što se postotak oštećenja organizma povećava za 10 do 30, ovisno o prirodi bolesti, kvaliteti izlječenja i potrebi preventivne imobilizacije. |
|
|
C. Tuberkuloza drugih organa |
|
|
247. Pri tuberkulozi drugih organa postotak oštećenja organizma utvrđuje se kao kod drugih bolesti dotičnoga organa, uzimajući u obzir tuberkuloznu prirodu procesa i opće zdravstveno stanje. |
|
|
D. Zajedničke odredbe o tuberkulozi |
|
|
Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma uslijed tuberkuloze ne primjenjuju se odredbe članka 65. stavak 3. Zakona, odnosno članka 10. ovoga Pravilnika i kada je u pitanju pogoršanje, već se smatra da je bolest nastala pod okolnostima iz članka 5. stavka 2. Zakona. Postotak za tuberkulozu utvrđuje se privremeno do tri godine, a nakon toga trajno. |
|
|
GLAVA XI – SRČANE BOLESTI |
|
|
A. Kompenzirane srčane bolesti bez razvijenih znakova zastoja u plućima ili u velikom krvotoku. |
|
|
248. Preležana reumatska groznica sa znacima i bez znakova karditisa Ocjenjuje se privremeno na godinu dana |
60% |
|
Nakon toga ako nema znakova oštećenja na srcu |
20% |
|
249. Organske bolesti srčanih zalistaka ovisno o težini anatomskoga oštećenja zalistaka i srčanoga mišića i prema stupnju povećanja srca: |
|
|
a) bez znatnijeg povećanja srca i bez pojave srčane dekompenzacije |
20% |
|
b) prema stupnju povećanja srca i težine anatomskog oštećenja srčanih zalistaka bez znakova dekompenzacije srca |
30 do 50% |
|
250. Oštećenja srčanoga mišića i perikarda (koronarna i ostala) ili teški poremećaji ritma: |
|
|
a) lakog stupnja |
20 do 30% |
|
b) srednjeg stupnja |
40 do 60% |
|
c) teškog stupnja |
70% |
|
Opsežnost oštećenja srčanih zalistaka,srčanoga mišića i perikarda i stupanj povećanja srca dokazuju se i utvrđuju,osim kliničkim pregledom, obavezno rendgenološki i elektrokardiografski, a prema potrebi i polimehanokardiografski, ehokardiografski, ergometrijski, radioizotopima, kateterizacijom srca i drugo. |
|
|
B. Dekompenzirane srčane bolesti sa znacima zastoja u plućima ili u velikom krvotoku |
|
|
251. Početna srčana insuficijencija s umjereno razvijenim plućnim zastojem ili umjerenim povećanjem jetre, ali takva koja se dobro popravlja liječenjem |
60 do 80% |
|
252. Potpuno razvijena srčana insuficijencija: |
|
|
a) koja se nedovoljno popravlja liječenjem i koja isključuje svaki fizički napor |
80 do 100% – II. skupina |
|
b) u najtežim slučajevima |
100% – I. skupina |
|
253. Ako je riječ o posttraumatskoj penetrirajućoj (ubod, metak i sl.) ili nepenetrirajućoj povredi (udarac u predjelu srca, zračni udar, gnječenje i sl.) srca, s ozljedom i oštećenjem srčanih zalistaka perikarda ili srčanoga mišića,te nakon izvršene operacije na srcu, postoci u t. 247. i 248. mogu se povećati za 10 do 30, a najviše do |
do 100% – II. skupina. |
|
C. Kirurški zahvati na srcu |
|
|
254. Operativna zamjena valvula: |
|
|
a) zamjena jedne valvule ili dviju valvula u sinusnom ritmu bez dekompenzacija srca |
30 do 60% |
|
b) zamjena jedne valvule ili dviju valvula s apsolutnom aritmijom komore uz povremenu dekompenzaciju |
80% |
|
c) zamjena svih triju valvula |
100% – II. skupina |
|
d) sa stalnom srčanom dekompenzacijom |
100% – I. skupina |
|
D. Opće odredbe za srčane bolesti |
|
|
Involutivne i staračke promjene kardiovaskularnog aparata ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma. Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma za organske bolesti srčanih zalistaka i miokarda koje su nastale pod okolnostima iz članka 5. Zakona o pravima, uzima se u obzir cjelokupno oštećenje srca. |
|
|
GLAVA XII – TRBUH (ABDOMEN) |
|
|
255. Fistule na želucu zbog ozljede,prema veličini fistule i reperkusija na opće stanje, privremeno |
50 do 100% – II. skupina |
|
256. Smetnje u crijevnoj pasaži kao posljedica ozljede ili ulkusne bolesti, bez stenotičnih pojava |
20 do 40% |
|
257. Smetnje popraćene stenotičnim promjenama na pilorusu ili bilo kojem dijelu digestivnoga trakta, prema težini |
30 do 60% |
|
258. Za akutne ulkusne bolesti, verificirane rendgenološki i gastroskopski određuje se privremeno na jednu godinu |
60% |
|
259. Postoperativne smetnje i stanje nakon resekcije želuca (bilo kojom metodom) |
30 do 60% |
|
260. Teške pothranjenosti i postoperativni malapsorpcijski sindrom |
60 do 80% |
|
261. Stalni anus prater naturalis, prema kontinenciji |
80 do 100% – II. skupina |
|
262. Sterkoralne fistule, uske, defekacija normalna, opće zdravstveno stanje dobro, privremeno |
20 do 40% |
|
263. Fistule, široke, visoko na tankom crijevu, s teškim pojavama denutricije, privremeno |
70 do 100% – II. skupina |
|
264. Sterkoralne fistule, široke, niske, bez znatnijeg utjecaja na opće zdravstveno stanje, privremeno |
40 do 70% |
|
265. Fistule analne, prema težini |
20 do 40% |
|
266. Inkontinencija ili suženje analnoga sfinktera te ozljeda anusa s inkontinencijom |
|
|
a) djelomično |
60% |
|
b) potpuno |
80% |
|
267. Kila nastala na mjestu povrede, privremeno |
20 do 40% |
|
Netraumatske kile ne uzimaju se u obzir pri ocjeni oštećenja organizma. |
|
|
268. Eventracije nakon ozljede, prema težini,privremeno, ako se mogu operacijom otkloniti |
30 do 60% |
|
269. Ozljeda jetre – prema posljedicama |
30 do 80% |
|
270. Kronični hepatitis – prema znacima oštećenja funkcije jetre |
30 do 60% |
|
271. Za akutni hepatitis određuje se privremeno za dvije godine |
60% |
|
Nakon toga, ako nema oštećenja jetre |
manje od 20% |
|
272. Ciroza jetre kao posljedica preboljenog infektivnog hepatitisa, u kompenziranom stanju |
60% |
|
273. Ciroza jetre sa znacima dekompenzacije |
70 do 100% – II. skupina |
|
274. Žučne fistule nastale nakon ozljede žučnih kanala (privremeno, ako su operabilne), prema težini |
20 do 80% |
|
275. Nedostatak slezene nakon traume (privremeno za dvije godine) |
30% |
|
Nakon dvije godine, ako nema znakova oštećenja hematopoeze |
manje od 20% |
|
GLAVA XIII – UROPOETIČNI ORGANI |
|
|
276. Stanje nakon preboljenog akutnoga difuznoga glomerulonefritisa Ocjenjuje se privremeno za jednu godinu |
|
|
a) s hipertenzijom |
60% |
|
b) bez hipertenzije |
40% |
|
277. Jednostrani kronični pijelonefritis s morfološkim promjenama na bubregu i s nalazom u sedimentu urina – leukociturija, eritrociturija, prema težini |
20 do 40% |
|
278. Obostrani kronični pijelonefritis s obostranim morfološkim promjenama i znakovima renalne insuficijencije |
40 do 70% |
|
Kod znatnih oštećenja funkcije bubrega ocjenjuje se kao kod nefritisa. |
|
|
279. Lakši oblici kroničnog nefritisa (umjerena albuminurija s manjim promjenama u sedimentu bez drugih renalnih ili općih poremećaja) |
20 do 30% |
|
280. Srednje teški oblici nefritisa ili nefroza: |
|
|
a) s obilnom albuminurijom, s teškim promjenama u sedimentu, umjerenim edemima, umjerenom hipertenzijom, hipostenurijom bez dušične retencije, manjim promjenama na očnoj pozadini |
40 do 60% |
|
b) s lako povećanom dušičnom retencijom,hipertenzijom i izraženim promjenama na očnoj pozadini |
60 do 80% |
|
281. Teški oblici nefritisa (izostenurije, dušična retencija, masivni irezistentni edemi, teška hipertenzija s povećanjem srca, edem papile optičkog živca) |
80 do 100% – II. skupina |
|
282. Najteži oblici zatajivanja funkcije bubrega koji zahtijevaju trajnu hemodijalizu ili nakon izvršene transplatacije bubrega |
100% – I. skupina |
|
283. Nefrektomija: |
|
|
a) ako je drugi bubreg zdrav |
50% |
|
b) ako postoji lakše oštećenje preostalog bubrega |
60% |
|
c) ako postoji srednje teško oštećenje preostalog bubrega |
70 do 80% |
|
d) ako postoji teško oštećenje preostaloga bubrega |
90 do 100% – II. skupina |
|
e) ako bolest zahtijeva trajnu hemodijalizu |
100% – I. skupina |
|
284. Aktivna tuberkuloza bubrega: |
|
|
a) jednoga bubrega, privremeno |
60 do 90% |
|
b) obaju bubrega, privremeno |
80 do 100% – II. skupina |
|
c) s teškim oštećenjem globalne funkcije bubrega |
100% – I. skupina |
|
285. Cistitis, kronični, traumatski: |
|
|
a) prema težini slučaja |
20 do 50% |
|
b) u najtežim slučajevima, sa stalnom inkontinencijom, skvrčenim mjehurom i polipozom |
60 do 80% |
|
286. Mokraćne fistule bubrega, uretera, mokraćnog mjehura ili uretre, |
|
|
a) privremeno |
60 do 80% |
|
b) trajno inoperabilne |
80% |
|
287. Suženje mokraćnog kanala, prolazno za katetere koje se dade širiti |
20 do 40% |
|
288. Teško prolazna suženja (filiformna) s čestim retencijama, prema težini slučaja |
50 do 80% |
|
289. Smetnje mokrenja nakon rekonstruktivnih operacija mokraćnog mjehura |
50% |
|
Ako postoji komplikacija mjehura ili bubrega, postotak se utvrđuje prema postotku iz točke u kojoj se predviđa odgovarajuća komplikacija. |
|
|
GLAVA XIV – SPOLNI ORGANI |
|
|
A. Muški |
|
|
290. Gubitak penisa |
|
|
a) djelomični |
50% |
|
b) potpuni |
80% |
|
291. Potpuni gubitak penisa sa suženjem orificijuma uretre |
100% – II. skupina |
|
292. Kronični obostrani epididimitis sa zoospermijom |
40% |
|
293. Gubitak jednog testisa uz uredan jedan testis |
30% |
|
294. Gubitak oba testisa ili jednog testisa s oštećenjem funkcije drugog |
70% |
|
295. Gubitak penisa i oba testisa (potpuna demaskulizacija) |
100% – II. skupina |
|
296. Hematokela, privremeno |
20% |
|
297. Posttraumatska atrofija testisa |
|
|
a) jednog testisa |
20% |
|
b) oba testisa |
50% |
|
298. Kronični bakterijski prostatitis s učestalima egzacerbacijama |
40% |
|
299. Upalni oblik sindroma kronične boli u zdjelici s leukocitima u eksprimatu (bez dokazane infekcije) |
40% |
|
B. Ženski |
|
|
300. Gubitak jednoga jajnika |
20% |
|
301. Gubitak obaju jajnika |
50 do 70% |
|
302. Gubitak maternice ili jednoga jajnika i maternice |
30 do 50% |
|
303. Gubitak obaju jajnika s maternicom |
40 do 70% |
|
304. Oštećenje vulve i vagine |
20 do 50% |
|
GLAVA XV – RAZNE DRUGE OZLJEDE I BOLESTI |
|
|
305. Šećerna bolest (diabetes mellitus) ocjenjuje se, u pravilu, prema stupnju intolerancije na ugljikohidrate: |
|
|
a) lakši oblici (bez pothranjenosti, bez glukozurije, pri odgovarajućoj dijeti) |
20 do 30% |
|
b) srednje teški oblici (koji zahtijevaju davanje inzulina kako bi se osigurala ravnoteža prehrane |
40 do 60% |
|
c) teški oblici što se teško reguliraju unatoč primanju visokih doza inzulina (s pothranjenošću i čestim pojavama acidoze i komplikacijama na drugim organima) |
70 do 100% – I. skupina |
|
Pri ocjeni oštećenja organizma vodit će se računa i o postojećim komplikacijama (tuberkuloze pluća, kardiovaskularne, živčane i očne). |
|
|
306. Oštećenja funkcije gušterače kao posljedica povrede i ozljede cijeni se prema stupnju oštećenja njezine funkcije: |
|
|
a) lakši oblici |
30% |
|
b) srednji oblici |
50% |
|
c) teški oblici |
50 do 80% |
|
307. Intoksikacije (trovanja) i ozljede od bojnih otrova, radijacijskih oštećenja ocjenjivat će se analogno ozljedama i posljedicama na pojedinim organima: |
|
|
a) lakog stupnja |
30 do 40% |
|
b) srednjeg stupnja |
50 do 60% |
|
c) teškog stupnja |
70 do 100% – I. skupina |
|
308. Kronični osteomijelitis sa stalnim fistulama, sa čestim egzacerbacijama |
20 do 40% |
|
309. Amiliodozno oštećenje unutrašnjih organa ili kaheksije |
|
|
a) lakog stupnja od |
50 do 60% |
|
b) srednjeg stupnja |
70 do 80% |
|
c) teškog stupnja |
90 do 100% – II. skupina |
|
310. Kronični osteomijelitis što ne stvara funkcionalne smetnje, bez otoka i fistula manje |
od 20% |
|
Ako pri loše sraslom prijelomu, pseudoartrozi, kontrakturi ili ankilozi postoji i kronični osteomijelitis, postotak se može povećati za 10 |
|
|
311. Hipertireoza (privremena, dok traje bolest) |
30 do 60% |
|
312. Hipotireoza: |
|
|
a) lakog stupnja |
20 do 30% |
|
b) srednjeg stupnja |
40 do 50% |
|
c) teškog stupnja |
50 do 70% |
|
313. Hipoadenokorticizam (m. Addisoni) prema stupnju |
|
|
a) lakog stupnja |
40 do 50% |
|
b) srednjeg stupnja |
60 do 70% |
|
c) teškog stupnja |
80% |
|
314. Iskrivljenost vrata kao posljedica povrede bilo koje vrste, prema stupnju |
20 do 40% |
|
315. Veće ozljede mišića sa smetnjama njihove funkcije |
20 do 40% |
|
316. Fizičke i psihičke posljedice nasilnog spolnog općenja (silovanje), Privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno |
50 do 100% – II. skupina |
PRILOG 5
LISTA TEŽINE I VRSTE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI
|
Vrsta oštećenja |
Težina invaliditeta – težina oštećenja funkcionalne sposobnosti s opisom stručnjaka za procjenu |
|||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
|
|
Tjelesno |
ukoliko postoje teškoće u kretanju i/ili potreba korištenja ortopedskih pomagala (štap, štaka, hodalica) i/ili smanjena funkcija gornjih ekstremiteta M: Barthel indeks 91-99; ili FIM ili HAQ S: fizijatar |
ako osoba ima slabost /gubitak donjih ekstremiteta sa stalnom uporabom ortopedskih pomagala i/ili potrebom za uporabom invalidskih kolica na veće udaljenosti (većim od 300 m) i/ili smanjena funkcija /gubitak gornjeg ekstremiteta (veća slabost /gubitak dominantne ruke kod odraslih ili prirođeni nedostatak ruke kod djece ili blaža smanjena funkcija obje ruke) M:Barthel indeks 61-90 ili FIM ili HAQ S: fizijatar |
ako postoji smanjena funkcija /gubitak donjih ekstremiteta uz stalnu uporabu inv.kolica i uz stalnu inkontinenciju i/ili dokazani izostanak osjeta dijelova tijela i/ili kod osobe izrazito onemogućena funkcionalna uporaba gornjih ekstremiteta M: Barthel indeks 21-60 ili FIM ili HAQ S: fizijatar |
ukoliko osoba ne može samostalno izvršiti niti jednu važniju aktivnost svakodnevnog života (higijena, oblačenje,hranjenje, pijenje) M: Barthel indeks 0-20 ili FIM ili HAQ S: fizijatar |
|
Oštećenje vida |
||||
|
Djeca |
ima blago oštećenje vida prema Colenbranderu (vidna oštrina boljeg oka sa najboljom mogućom korekcijom 0,63-0,32) M: testovi za utvrđivanje vidne oštrine S: oftalmolog nema smanjenu osjetljivost na kontraste i ima razvijenu stereopsiju ili nema ali mu ne stvara poteškoće (u nepoznatom prostoru) M: testovi za utvrđivanje osjetljivosti na kontraste i razvijenosti stereopsije S: oftalmolog/stručnjak za vid dobro koristi umanjeni vid; uspijeva kompenzirati poteškoće koje proizlaze iz oštećenja vida M: prema Testu za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih (Program to developefficiencyinvisualfunctioning) autora Barraga N., Morris J., rješava76 – 95% čestica (čestice 33-38) tj. razina vizualnog razvoja je 5-7 godina S: edukacijski rehabilitator koristi standardni crni tisak bez pomagala M: radni materijali na crnom tisku S:edukacijski rehabilitator/stručnjak za vid svakodnevne vještine su razvijene u skladu s dobi M: rješava od 80-100% čestica sadržanih u skali za procjenu svakodnevnih vještina sukladno dobi (Oregon do 6. godine, a od 6. god. do završetka srednje škole dogovorene čestice iz Liste s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na svakodnevne vještine) S:edukacijski rehabilitator samostalno se kreće u poznatim i nepoznatim prostorima M: rješava 90 -100% čestica sadržanih u skali Stepbystep do 6. god. ili Listi s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na orijentaciju i kretanje S: edukacijski rehabilitator socijalne vještine su razvijene u skladu s dobi M: do navršenih 6 godina rješava 81-100% čestica sadržanih u Oregon skali za procjenu socijalnih vještina ili u dobi 6-19 godina ima visoku razinu izvođenja, nisku razinu problema u ponašanju te rješava 76-95% čestica instrumenta SocialSkillsRatingSystem (Gresham i Eliot) S. edukacijski rehabilitator ukoliko na testu psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti postiže IQ rezultat u okvirima šireg prosjeka i/ili na testovima osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije postiže rezultate koji ukazuju na osobnost i socijalne kompetencije u širim granicama prosjeka M: test psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti te testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije S: psiholog |
ima umjerenu slabovidnost prema Colenbranderu (vidna oštrina boljeg oka sa najboljom mogućom korekcijom 0,32-0,125) M: testovi za utvrđivanje vidne oštrine S: oftalmolog ima blago smanjenu osjetljivost na kontraste i nema razvijenu stereopsiju (ima poteškoća u nepoznatom prostoru) M: testovi za utvrđivanje osjetljivosti na kontraste i razvijenosti stereopsije S: oftalmolog/stručnjak za vid koristi vid uz poteškoće, potrebna je stručna pomoć za prevladavanje teškoća u vizualnom funkcioniranju kroz učenje uporabe vida M:prema Testu za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih (Program to developefficiencyinvisualfunctioning) autora Barraga N., Morris J., rješava 51-75% čestica (čestice 25-32) tj. razina vizualnog razvoja je 3-4 godine S: edukacijski rehabilitator koristi uvećani crni tisak ili standardni crni tisak uz slabija optička pomagala (2-4x uvećanje) : radni materijal na crnom tisku, optička pomagala S: stručnjak za vid/edukacijski rehabilitator za svakodnevne vještine sukladno dobi potrebna je povremena pomoć druge osobe M: rješava od 50-80% čestica sadržanih u skali za procjenu svakodnevnih vještina sukladno dobi (Oregon do 6. godine, a od 6. god. do završetka srednje škole dogovorene čestice iz Liste s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na svakodnevne vještine) S:edukacijski rehabilitator samostalno se kreće u poznatim prostorima i povremeno treba pomoć u nepoznatim prostorima i/ili promijenjenim svjetlosnim uvjetima (oblačno, sumrak, blještavilo…) M: rješava 60-90% čestica sadržanih u skali Stepbystep do 6. god. ili Listi s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na orijentaciju i kretanje S:edukacijski rehabilitator u usvojenosti socijalnih vještina postoje blaža odstupanja u odnosu na dob M: do navršenih 6 godina rješava 50-80% čestica sadržanih u Oregon skali za procjenu socijalnih vještina ili u dobi 6-19 godina ima visoku razinu izvođenja, srednju razinu problema u ponašanju te rješava 51-75% čestica instrumenta SocialSkillsRatingSystem (Gresham i Eliot) S:edukacijski rehabilitator ukoliko na testu psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti postiže IQ rezultat u okvirima graničnog ili lakog zaostajanja i/ili na testovima osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije, odnosno u psihologijskoj procjeni postiže rezultate koji ukazuju na slabije strukturiranu osobnost i djelomično adekvatne socijalne kompetencije M: test psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti te testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije S: psiholog |
ima visoku slabovidnost prema Colenbranderu (vidna oštrina boljeg oka sa najboljom mogućom korekcijom 0,12-0,05) M: testovi za utvrđivanje vidne oštrine S: oftalmolog ima značajnije smanjenu osjetljivost na kontraste i nema razvijenu stereopsiju (u nepoznatom prostoru) M: testovi za utvrđivanje osjetljivosti na kontraste i razvijenosti stereopsije S: oftalmolog/stručnjak za vid ima velike poteškoće u vizualnom funkcioniranju, treba pomoć stručnjaka u razvijanju vizualnih sposobnosti i učenju uporabe postojećeg ostatka vida M: prema Testu za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih (Program to developefficiencyinvisualfunctioning) autora Barraga N., Morris J., rješava 6– 50% čestica (čestice 3-24) tj. razina vizualnog razvoja je od 3 mjeseca do 2 godine S: edukacijski rehabilitator za čitanje koristi snažnija optička ili elektronička povećala (uvećanje veće od 5x) ili čita uvećani tisak na udaljenosti manjoj od 10 cm sa ili bez optičkog povećala (2-4x). Čitanje je sporije. M:radni materijal na crnom tisku, optička pomagala S:stručnjak za vid/edukacijski rehabilitator za svakodnevne vještine sukladno dobi potrebna je svakodnevna pomoć druge osobe M: rješava 20-50% čestica sadržanih u skali za procjenu svakodnevnih vještina sukladno dobi (Oregon do 6. godine, a od 6. god. do završetka srednje škole dogovorene čestice iz Liste s aktivnostima svakodnevnog življenja) S:edukacijski rehabilitator samostalno se kreće u poznatim zatvorenim i otvorenim prostorima, a u svim drugim slučajevima treba pomoć M: rješava 30-60% čestica sadržanih u skali Stepbystep do 6. god. ili Listi sa aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na orijentaciju i kretanje S:edukacijski rehabilitator u usvojenosti socijalnih vještina postoji značajnije odstupanje u odnosu na dob M: do navršenih 6 godina rješava 20-50% čestica sadržanih u Oregon skali za procjenu socijalnih vještina ili u dobi 6-19 godina ima srednju razinu izvođenja, srednju razinu problema u ponašanju te rješava 6-50% čestica instrumenta SocialSkillsRatingSystem (Gresham i Eliot) S:edukacijski rehabilitator ukoliko na testu psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti postiže IQ rezultat u okvirima umjerenog zaostajanja i/ili na testovima osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije, odnosno u psihologijskoj procjeni postiže rezultate koji ukazuju na poremećenu strukturu osobnosti i vrlo slabo razvijene socijalne kompetencije M: test psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti te testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije S: psiholog |
prema Colenbranderu ima praktičnu sljepoću (vidna oštrina boljeg oka sa najboljom mogućom korekcijom 0,04-0,02) ili visoku (0,016 ili manje) ili potpunu sljepoću (sa ili bez osjeta svjetla) ili postoji ostatak vida do 25% uz najbolju moguću korekciju uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje te koncentrično suženje vidnog polja oba oka na 5-10 stupnjeva oko f iksacijske točke M: testovi za utvrđivanje vidne oštrine i vidnog polja S: oftalmolog ne koristi vid kao izvor informacija u okolini prema Testu za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih (Program to developefficiencyinvisualfunctioning) autora Barraga N., Morris J., rješava 0– 5% čestica (čestIce 1 i 2) tj. razina vizualnog razvoja je 1-3 mjeseca se koristi prvenstveno brajicom ali za kraće čitanje može koristiti elektroničko povećalo M:radni materijal na crnom tisku/ brajici, električno povećalo S:stručnjak za vid/edukacijski rehabilitator za svakodnevne vještine sukladno dobi potrebna je svakodnevna pomoć/ asistencija druge osobe (člana obitelji ili druge educirane osobe) M: rješava do 20% čestica sadržanih u skali za procjenu svakodnevnih vještina sukladno dobi (Oregon do 6. godine, a od 6. god. do završetka srednje škole dogovorene čestice iz Liste sa aktivnostima svakodnevnog življenja) S:edukacijski rehabilitator samostalno se kreće u poznatom prostoru, a u svim drugim situacijama treba pomoć M: rješava do 30% čestica sadržanih u skali Stepbystep do 6. god. ili Listi sa aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na orijentaciju i kretanje S:edukacijski rehabilitator socijalne vještine nisu razvijene u skladu s dobi M: do navršenih 6 godina rješava do 20% čestica sadržanih u Oregon skali za procjenu socijalnih vještina ili u dobi 6-19 godina ima nisku razinu izvođenja, nisku razinu problema u ponašanju te rješava 0-5% čestica instrumenta SocialSkillsRatingSystem (Gresham i Eliot) S:edukacijski rehabilitator ima potpuno oštećenje funkcionalnosti ukoliko na testovima/skalama intelektualnih sposobnosti psihomotornog razvoja/ postiže IQ rezultat u okvirima težeg ili teškog zaostajanja i/ili na psihologijskoj procjeni postiže rezultate koji ukazuju na nerazvijenu/znatno narušenu strukturu osobnosti, izrazitu emocionalnu nestabilnost i odsustvo socijalnih kompetencija. M: test psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti te testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije S: psiholog |
|
Odrasli |
ima blago oštećenje vida prema Colenbranderu (vidna oštrina boljeg oka sa najboljom mogućom korekcijom 0,63-0,32) M: testovi za utvrđivanje vidne oštrine S: oftalmolog nema smanjenu osjetljivost na kontraste M: testovi za utvrđivanje osjetljivosti na kontraste S: oftalmolog/stručnjak za vid dobro koristi umanjeni vid; uspijeva kompenzirati poteškoće koje proizlaze iz oštećenja vida M: prema Testu za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih (Program to developefficiencyinvisualfunctioning) autora Barraga N., Morris J., rješava 76 – 95% čestica (čestice 33-38) tj. razina vizualnog razvoja je 5-7 godina (kod odraslih osoba koje su u kasnijoj životnoj dobi izgubile vid) S: edukacijski rehabilitator koristi se standardnim crnim tiskom bez pomagala M:radni materijal na crnom tisku S:edukacijskirehabilitator/stručnjak za vid ima razvijene svakodnevne vještine i samostalno se kreće u poznatim prostorima i treba povremeno pomoć u nepoznatim prostorima M: rješava 80-100% čestica sadržanih u Listi s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na orijentaciju i kretanje S: edukacijski rehabilitator ukoliko na testu psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti postiže IQ rezultat u okvirima šireg prosjeka i/ili na testovima osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije postiže rezultate koji ukazuju na osobnost i socijalne kompetencije u širim granicama prosjeka M: test psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti te testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije S: psiholog |
ima umjerenu slabovidnost prema Colenbranderu (vidna oštrina boljeg oka sa najboljom mogućom korekcijom 0,32-0,125) M: testovi za utvrđivanje vidne oštrine S: oftalmolog ima blago smanjenu osjetljivost na kontraste M: testovi za utvrđivanje osjetljivosti na kontraste S: oftalmolog/stručnjak za vid koristi vid uz poteškoće, potrebna je stručna pomoć za prevladavanje teškoća u vizualnom funkcioniranju kroz učenje uporabe vida (primjerena prilagodba odraslim osobama) M: prema Testu za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih (Program to developefficiencyinvisualfunctioning) autora Barraga N., Morris J., rješava 51 – 75% čestica (čestice 25-32) tj. razina vizualnog razvoja je 3-4 godine (kod odraslih osoba koje su u kasnijoj životnoj dobi izgubile vid) S: edukacijski rehabilitator koristi se uvećanim crnim tiskom ili standardnim crnim tiskom uz slabija optička pomagala (2-4x uvećanje) M:radni materijal na crnom tisku S:edukacijski rehabilitator stručnjak za vid za svakodnevne vještine potrebna je povremena pomoć druge osobe M:rješava 50-80% čestica sadržanih u Listi s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na svakodnevne vještine S: edukacijski rehabilitator se samostalno kreće u poznatim prostorima i povremeno treba pomoć u nepoznatim prostorima i/ili promijenjenim svjetlosnim uvjetima (oblačno, sumrak, blještavilo…) M: rješava 60-90% čestica sadržanih u Listi s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na orijentaciju i kretanje S: edukacijski rehabilitator ukoliko na testu psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti postiže IQ rezultat u okvirima graničnog ili lakog zaostajanja i/ili na testovima osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije, odnosno u psihologijskoj procjeni postiže rezultate koji ukazuju na slabije strukturiranu osobnost i djelomično adekvatne socijalne kompetencije M: test psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti te testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije S: psiholog |
ima visoku slabovidnost prema Colenbranderu (vidna oštrina boljeg oka sa najboljom mogućom korekcijom 0,12-0,05) ili ima praktičnu sljepoću (vidna oštrina boljeg oka sa najboljom mogućom korekcijom 0,04-0,02) ili ima ostatak vida do 25% uz najbolju korekciju uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje oko fiksacijske točke M: testovi za utvrđivanje vidne oštrine i vidnog polja S: oftalmolog ima značajnije smanjenu osjetljivost na kontraste M: testovi za utvrđivanje osjetljivosti na kontraste S: oftalmolog/stručnjak za vid ima velike poteškoće u vizualnom funkcioniranju, treba pomoć stručnjaka u razvijanju vizualnih sposobnosti i učenju uporabe postojećeg ostatka vida (primjerena prilagodba odraslim osobama) M: prema Testu za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih (Program to developefficiencyinvisualfunctioning) autora Barraga N., Morris J., rješava 6 – 50% čestica (čestice 3-24) tj. razina vizualnog razvoja je od 3 mjeseca do 2 godine (kod odraslih osoba koje su u kasnijoj životnoj dobi izgubile vid) S: edukacijski rehabilitator za čitanje koristi snažnija optička ili elektronička povećala (uvećanje veće od 5x) ili čita uvećani tisak na udaljenosti manjoj od 10 cm sa ili bez optičkog povećala (2-4x). Čitanje je sporije. M:radni materijal na crnom tisku, optička pomagala S:stručnjak za vid/edukacijski rehabilitator za svakodnevne vještine potrebna je svakodnevna pomoć druge osobe M: rješava 20-50% čestica sadržanih u Listi s aktivnostima svakodnevnog življenja S: edukacijski rehabilitator samostalno se kreće u poznatim prostorima, a u svim drugim slučajevima treba pomoć M: rješava 30-60% čestica sadržanih u Listi s aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na orijentaciju i kretanje S: edukacijski rehabilitator ukoliko na testu psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti postiže IQ rezultat u okvirima umjerenog zaostajanja i/ili na testovima osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije, odnosno u psihologijskoj procjeni postiže rezultate koji ukazuju na poremećenu strukturu osobnosti i vrlo slabo razvijene socijalne kompetencije M: test psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti te testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije S: psiholog |
ima visoku (0,016 ili manje) ili potpunu sljepoću prema Colenbranderu (sa ili bez osjeta svjetla) ili koncentrično suženje vidnog polja boljeg oka sa najboljom mogućom korekcijom na 5-10 stupnjeva oko fiksacijske točke M: testovi za utvrđivanje vidne oštrine i vidnog polja S: oftalmolog ne koristi vid kao izvor informacija u okolini M:prema Testu za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih (Program to developefficiencyinvisualfunctioning) autora Barraga N., Morris J., rješava 0 – 5% čestica (čestice 1 i 2) tj. razina vizualnog razvoja je 1-3 mjeseca (kod odraslih osoba koje su u kasnijoj životnoj dobi izgubile vid) S: edukacijski rehabilitator koristi se prvenstveno brajicom ali za kraće čitanje može koristiti elektroničko povećalo M:radni materijal na crnom tisku/brajici, elektroničko povećalo S:stručnjak za vid/edukacijski rehabilitator za svakodnevne vještine potrebna je svakodnevna pomoć/ asistencija druge osobe (člana obitelji ili druge educirane osobe) M: rješava do 20% čestica sadržanih u Listi sa aktivnostima svakodnevnog življenja S: edukacijski rehabilitator samostalno se kreće u poznatom prostoru, a u svim drugim situacijama treba pomoć M: rješava do 30% čestica sadržanih u Listi sa aktivnostima svakodnevnog življenja, dio koji se odnosi na orijentaciju i kretanje S: edukacijski rehabilitator ukoliko na testovima/skalama intelektualnih sposobnosti psihomotornog razvoja/ postiže IQ rezultat u okvirima težeg ili teškog zaostajanja i/ili na psihologijskoj procjeni postiže rezultate koji ukazuju na nerazvijenu/znatno narušenu strukturu osobnosti, izrazitu emocionalnu nestabilnost i odsustvo socijalnih kompetencija. M: test psihomotornog razvoja/ intelektualnih sposobnosti te testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije S: psiholog |
|
Napomene vezane uz ocjenu funkcionalnosti osoba oštećena vida: Napomena1: Ukoliko se na Testu za procjenu vizualne sposobnosti slabovidnih (Program to developefficiencyinvisualfunctioning) autora Barraga N., Morris J., dobiju viši rezultati, koji su u suprotnosti s funkcioniranjem u svakodnevnom životu (a što je moguće zbog specifičnih uvjeta provođenja testiranja) osoba ulazi za jednu višu kategoriju. Napomena2: Ukoliko se na bilo kojem području provjere funkcionalnosti dobije rezultat potpunog oštećenja funkcionalnosti, osoba ulazi za jednu višu kategoriju oštećenja funkcionalnosti. Napomena 3: CZOO Vinko Bek bi trebao biti konzultantska ustanova za utvrđivanje funkcionalnosti |
||||
|
Oštećenje sluha Opisi razina vrijede za odrasle i djecu. |
Nagluha osoba čija razina funkcioniranja, uz korištenje pomagala, omogućuje samostalno primanje informacija i komunikaciju u većini svakodnevnih situacija. M:audiogram za razmjer oštećenja sluha + Profil ishoda rehabilitacije slušanja (PIRS) S: audiolog/ORl za razmjer oštećenja sluha; logoped Procjenu funkcionalnih teškoća za odrasle radi logoped koristeći PIRS. Kod većih rezultata PIRS-a uputno je, radi rizika od socijalne izolacije, obaviti psihološku procjenu koristeći polustrukturirani intervju »Psihosocijalna procjena osoba s gubitkom sluha u odrasloj dobi (PPOGS)«. Procjenu jezičnih vještina za djecu radi logoped koristeći: Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – PredČiP |
Nagluha i gluha osoba čija razina funkcioniranja, uz korištenje pomagala, omogućuje samostalno primanje informacija i komunikaciju samo u ograničenom broju aktivnosti, dok za sudjelovanje u većini svakodnevnih aktivnosti treba podršku ili koristi znakovni jezik i ostale sustave komunikacije; samostalna komunikacija moguća je u ograničenom broju komunikacijski povoljnih situacija ili u okolini koja koristi znakovni jezik i ostale sustave komunikacije, dok je u protivnom za komunikaciju potreban posrednik. M: tonski i govorni audiogram za razmjer oštećenja sluha +potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju znakovnog jezika S: audiolog/ORL za razmjer oštećenja sluha Procjenu funkcionalnih teškoća za odrasle radi logoped koristeći PIRS. Kod većih rezultata PIRS-a uputno je, radi rizika od socijalne izolacije, obaviti psihološku procjenu koristeći polustrukturirani intervju »Psihosocijalna procjena osoba s gubitkom sluha u odrasloj dobi (PPOGS)«. Procjenu jezičnih vještina za djecu radi logoped koristeći: Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – PredČiP |
Gluha osoba čija razina funkcioniranja, usprkos korištenja pomagala, ne omogućuje samostalno primanje informacija i komunikaciju.Za aktivnosti svakodnevnog života koje omogućavaju uključivanje u društvo, edukaciju i razmjenu informacija sa čujućom okolinom potrebna je stalna komunikacijska podrška u smislu znakovnog jezika i ostalih sustava komunikacije. M: tonski i govorni audiogram za razmjer oštećenja sluha +potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o poznavanju znakovnog jezika S: audiolog/ORL za razmjer oštećenja sluha Procjenu funkcionalnih teškoća za odrasle radi logoped koristeći PIRS. Kod većih rezultata PIRS-a uputno je, radi rizika od socijalne izolacije, obaviti psihološku procjenu koristeći polustrukturirani intervju »Psihosocijalna procjena osoba s gubitkom sluha u odrasloj dobi (PPOGS)«. Procjenu jezičnih vještina za djecu radi logoped koristeći: Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – PredČiP |
Gluha osoba koja ne koristi ili ne može koristiti znakovni jezik i ostale sustave komunikacije i/ili ima dodatne teškoće iz ovoga propisa te treba stalnu pomoć druge osobe za sve aktivnosti. M: tonski i govorni audiogram za razmjer oštećenja sluha +potvrda Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika o nemogućnosti korištenja znakovnog jezika S: audiolog/ORl za razmjer oštećenja sluha; Procjenu jezičnih vještina za djecu radi logoped koristeći: Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – PredČiP |
|||||
|
Kod djece rođene s umjerenim ili većim oštećenjem sluha preporuka je da kreću od razine 3, ako nemaju dodatne teškoće. Ista je preporuka za djecu koja su umjereno ili veće oštećenje sluha stekla u prve tri godine života te za djecu s blagim progresivnim oštećenjima sluha. Razlog je otežano učenje jezika i otežano slučajno učenje uslijed smanjenog pristupa govoru i okolnim zvukovima, što izravno utječe na kognitivni razvoj. Obitelj i okolina zato stalno moraju posredovati u komunikaciji (bilo potpomaganjem primanja i učenja govorenog jezika, bilo znakovnim jezikom) jer će u protivnom, uslijed teškoća u komunikaciji, biti ugrožen kognitivni razvoj djeteta. Djeca s prirođenim ili rano stečenim oštećenjem sluha trebaju stalnu komunikacijsku podršku jer jezik uče strukturirano intenzivnom terapijom (ne slučajnim učenjem, kao čujuća djeca). Terapija je dugotrajna (višegodišnja) i vrlo zahtjevna za dijete i ne može se odgovarajuće provesti bez velikog angažmana obitelji, a provodi se s ciljem uključivanja u društvo i u redovne oblike edukacije. Bez intenzivne logopedske terapije ti se ciljevi neće ostvariti. Termin "podrška" obuhvaća ne samo znakovni jezik, već i sve oblike prilagodbe sugovornika i prilagodbe okolnih uvjeta djetetovim komunikacijskim, odgojnim i obrazovnim potrebama. |
|||||||||
|
Poremećaj glasa, jezika i govora – djeca Glas Jezik i govor Poremećaj glasa, jezika i govora – odrasli Glas Jezik i govor |
Govorna komunikacija je moguća u povoljnim komunikacijskim uvjetima. Govor je uglavnom razumljiv nepoznatim osobama u većini svakodnevnih situacija. M: akustička analiza + perceptivna procjena + procjena roditelja S: ORL + logoped – akustički program za analizu glasa – GRBAS – pVHI (hrv. verzija) Procjenu jezičnih vještina za djecu radi logoped koristeći: Test artikulacije Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje Peabody slikovni test rječnika – PPVT– III-HR Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – PredČiP Probirni test procjene jezičnih sposobnosti u predškolskoj dobi M: akustička analiza + perceptivna procjena + procjena roditelja S: ORL + logoped – akustički program za analizu glasa – GRBAS – VHI (hrv. verzija) Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR ComprehensiveAphasia Test (hrv. verzija) |
Govorna komunikacija je nerazumljiva u većini svakodnevnih situacija nepoznatim osobama, čak i u povoljnim komunikacijskim uvjetima. Govor u većini svakodnevnih situacija i u povoljnim komunikacijskim uvjetima razumiju samo poznate osobe. M: akustička analiza + perceptivna procjena + procjena roditelja S: ORL + logoped – akustički program za analizu glasa – GRBAS – pVHI (hrv. verzija) Procjenu jezičnih vještina za djecu radi logoped koristeći: Test artikulacije Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – PredČiP Probirni test procjene jezičnih sposobnosti u predškolskoj dobi M: akustička analiza + perceptivna procjena + procjena roditelja S: ORL + logoped -akustički program za analizu glasa -GRBAS -VHI (hrv. verzija) Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR ComprehensiveAphasia Test (hrv. verzija) |
Govorna komunikacija je moguća samo uz korištenje pomagala koje osigurava podršku izdaha, povećanje intenziteta ili zamjenski zvuk. Govor je ostvariv u najpovoljnijim komunikacijskim uvjetima i nije u potpunosti razumljiv. M: akustička analiza + perceptivna procjena + procjena roditelja S: ORL + logoped – akustički program za analizu glasa – GRBAS – pVHI (hrv. verzija) Procjenu jezičnih vještina za djecu radi logoped koristeći: Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – PredČiP Probirni test procjene jezičnih sposobnosti u predškolskoj dobi M: akustička analiza + perceptivna procjena + procjena roditelja S: ORL + logoped – akustički program za analizu glasa – GRBAS – VHI (hrv. verzija) Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR ComprehensiveAphasia Test (hrv. verzija) |
– Govorna komunikacija se ne može ostvariti, koristi se nadomjesna komunikacija. M: akustička analiza + perceptivna procjena + procjena roditelja S: ORL + logoped – akustički program za analizu glasa – GRBAS – pVHI (hrv. verzija) Procjenu jezičnih vještina za djecu radi logoped koristeći: Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – PredČiP Probirni test procjene jezičnih sposobnosti u predškolskoj dobi M: akustička analiza + perceptivna procjena + procjena roditelja S: ORL + logoped – akustički program za analizu glasa – GRBAS – VHI (hrv. verzija) Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR ComprehensiveAphasia Test (hrv. verzija) |
|||||
|
Gluhoslijepoća |
gluhoslijepoj osobi, s razmjerom oštećenja razine I u skladu s Listom oštećenja, čija razina funkcioniranja uz korištenje pomagala (štap,naočale, slušni aparat)omogućuje samostalno kretanje, primanje informacija i komunikaciju u većini svakodnevnih situacija, a podrška joj je potrebna u službenim situacijama, e.g. formalnoj edukaciji i javnim službama M: audiogram + nalaz vida S: audiolog/ORL, oftalmolog, edukacijski rehabilitator za gluhoslijepe |
gluhoslijepoj osobi, s razmjerom oštećenja razine II, III i IV, u skladu s Listom oštećenja, čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap,naočale, slušni aparat) omogućuje samostalno kretanje i komunikaciju samo u poznatim okruženjima, dok će na svim novim mjestima, u situacijama socijalizacije, edukacije i primanja informacija, osobi biti potrebna podrška M: audiogram + nalaz vida S: audiolog/ORL, oftalmolog, edukacijski rehabilitator za gluhoslijepe |
gluhoslijepoj osobi, s razmjerom oštećenja razine II, III i IV u skladu s Listom oštećenja, čije funkcioniranje uz korištenje pomagala (štap,naočale, slušni aparat) ne omogućava samostalno kretanje, bez obzira na poznatost mjesta, a komunikacijska podrška potrebna joj je u svim situacijama koje omogućavaju uključivanje u društvo, edukaciju i primanje informacija M: audiogram + nalaz vida S: audiolog/ORL, oftalmolog, edukacijski rehabilitator za gluhoslijepe |
||||||
|
Intelektualne teškoće |
Osobi s lakim intelektualnim teškoćama koja može samostalno svakodnevno funkcionirati osim u složenijim životnim situacijama koje se povremeno javljaju i zahtijevaju povremenu podršku (superviziju, učenje, fizičku podršku), tjedno ili rjeđe, a odnosi se na planiranje budžeta, plaćanje računa, dogovore i posjete liječniku, zapošljavanje, zaštitu i samozastupanje itd. M: test inteligencije, adaptivna ljestvicanpr.WAIS, WISC, Vineland, AAMD i sl.+ skala podrške npr. SIS i sl. S: psiholog+ edukacijski rehab. |
Osobi s lakim intelektualnim teškoćama koja može samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali zahtijeva povremenu podršku (superviziju, učenje, fizičku podršku) u aktivnostima koje se javljaju više puta tjedno, na primjer održavanje čistoće kućanstva, planiranje jelovnika, kupovina, uključivanje u aktivnosti lokalne zajednice itd. M: test inteligencije, adaptivna ljestvicanpr.WAIS, WISC, Vineland, AAMD i sl.+ skala podrške npr. SIS i sl. S: psiholog+ edukacijski rehabilitator |
Osobi s lakim ili umjerenim intelektualnim teškoćama koja zahtijeva ograničenu podršku-kontinuiranu u određenim aktivnostima na dnevnoj bazi, do 3 sata dnevno, na primjer podrška (supervizija, trening, fizička podrška) pri kupanju, oblačenju, pripremi obroka, kupovini, uzimanju lijekova i slično M: test inteligencije, adaptivna ljestvicanpr.WAIS, WISC, Vineland, AAMD i sl.+ skala podrške npr. SIS i sl. S: psiholog+ edukacijski rehabilitator |
Osobi s intelektualnim teškoćom umjerenog, težeg, teškog ili lakog stupnja sa komorbiditetom koja zahtijeva intenzivnu podršku tijekom cijelog dana za različite svakodnevne aktivnosti (kontinuirana dnevna podrška) M: test inteligencije, adaptivna ljestvicanpr.WAIS, WISC, Vineland, AAMD i sl.+ skala podrške npr. SIS i sl. S: psiholog+ edukacijski rehabilitator |
|||||
|
Poremećaji iz autističnog spektra |
Dijete / osoba se, uz primjerenu podršku, može uključiti u školovanje u redovnim uvjetima prema individualiziranom pristupu ili u rad u otvorenim uvjetima ili zaštitnim poduzećima na redovnoj osnovi te može koristiti većinu javnih usluga uz primjerenu podršku. Potrebna kontinuirana podršku (praćenje /supervizija, usmjeravanje i vođenje), u većini aktivnosti svakodnevnog života. Intelektualno funkcioniranje može biti u granicama prosječnog, natprosječnog ili graničnog funkcioniranja, rjeđe blažeg intelektualnog zaostajanja, ali dijete / osoba značajno zaostaje u socio-emocionalnom razvoju i stjecanju adaptivnih vještina potrebnih za svakodnevni život. Podrška je prvenstveno usmjerena na snalaženje u socijalnim situacijama i procjenjuje se prema sljedećim kriterijima: M: SOCIJALNA KOMUNIKACIJA Dijete / osoba ima smanjeni interes za socijalne interakcije i uočljive su poteškoće u iniciranju socijalnih interakcija i razumijevanju novih socijalnih situacija. Dijete/osoba se redovito služi govorom i/ili potpomognutom komunikacijom bez posebnog poticanja, premda treba određenu podršku u izražavanju pojedinih složenijih sadržaja i doživljaja ili u razmjeni bitnih informacija. Dijete / osoba pokazuje jasne primjere atipičnih ili neuspješnih odgovora na socijalnu inicijativu drugih. OGRANIČENI INTERESI I PONAVLJAJUĆA PONAŠANJA Kod djeteta/osobe redovno su prisutni rituali i ponavljajuća ponašanja što općenito značajno narušava funkcionalno ponašanje. Ponavljajuća ponašanja otporna su na pokušaje prekida od strane druge osobe. Uski interesi (fiksacije) otporni na preusmjeravanje. FUNKCIONALNO PONAŠANJE: Dijete/osoba je djelomično samostalna u zadovoljavanju svojih egzistencijalnih potreba, brine u nekoj mjeri o vlastitom zdravlju i integritetu te može u mnogim svakodnevnim situacijama prilagoditi svoje ponašanje, prepoznaje potrebu i osposobljena je tražiti pomoć od drugih kada joj je ista potrebna. Potrebna je redovita podrška u pojedinim svakodnevnim situacijama, te podrška u snalaženju u novim situacijama. Nepoželjna ponašanja su rijetka, manje jakosti i učestalosti,i (obično verbalna agresija) ciljani izvor frustracije . Postignuća na Vineland skali na područjima komunikacija (iznad 4. God) i socijalizacija značajno su ispodprosječna za dob (3.5) i u odnosu na intelektualne sposobnosti, Neprilagođeni nepoželjni oblici ponašanja variraju prema učestalost obliku i jačini . Ispitivanjem na skali ADOS razina II III (Moduli 2. I ili 3.) • Nalaz psihologa (IQ cca za laku 50-69; za umjerenu 35-49 + adaptivnu ljestvicu) • Nalaz defektologa konzultanta (SIS) – Cars II S: psiholog, psihijatar/dječji psihijatar, rehabilitator, logoped |
Dijete / osoba zbog težine oštećenja i pridruženih teškoća na planu ponašanja, mentalnog ili općeg zdravlja treba zaštićene uvjete školovanja i življenja koji zahtijevaju visoko strukturirani pristup i vrlo visoku razinu trajne podrške. Osobi s PAS i komorbiditetom koja zahtijeva intenzivnu 24 satnu svakodnevnu nadzor i podršku. Podrška je prvenstveno usmjerena na pomoć u zadovoljavanju egzistencijalnih potreba i očuvanju integriteta i procjenjuje se prema sljedećim kriterijima: M: SOCIJALNA KOMUNIKACIJA:Dijete / osoba pokazuje značajan deficit verbalnih i neverbalnih socijalnih-komunikacijskih vještina u odnosu na svoju dob. Iniciranje socijalnih interakcija je vrlo ograničeno i usmjereno samo na pojedine osobe i situacije, a odgovori na socijalnu inicijativu drugih, uglavnom su neprimjereni ili izostaju. Dijete/osoba komunicira većinom neverbalno ili pojedinačnim riječima u funkciji zadovoljavanja svojih potreba ili svoje potrebe pokazuje atipičnim neverbalnim ponašanjima. OGRANIČENI INTERESI I PONAVLJAJUĆA PONAŠANJA:Kod djeteta/osobe su prisutni rituali i ponavljajuća ponašanja i/ili preokupacijei/ili ograničeni interesi tako često i intenzivno da su vrlo lako uočljivi i pri nasumičnom promatranju,a značajno ometaju funkcioniranje u različitim ili svim životnim situacijama. Vidljiva je tjeskoba ili frustracija kada se takvo ponašanje prekida i teško je preusmjeriti osobu iz njene fiksacije na neki interes ili se ona na njega ubrzo vraća. Prisutna je značajna tjeskoba gotovo pri svakoj promjeni rutine ili prijelazu na novo. FUNKCIONALNO PONAŠANJE:Dijete/osoba treba kontinuiranu podršku (djelomičnu fizičku podršku i verbalno usmjeravanje) ili je potpuno ovisna o podršci pri zadovoljavanju većine potreba (vršenje nužde, prehrana, higijena i njega, odmor i spavanje), a posebno u zaštiti zdravlja i vlastitog integriteta. Dijete/osoba povremeno ili kontinuirano izražava nepoželjna ponašanja koja variraju obzirom na oblik (autoagresivnost, agresivnost, destruktivnost, stereotipije), jakost i učestalost. Intelektualno funkcioniranje je ispodprosječno ili značajno ispodprosječno, a dijete / osoba značajno zaostaje u socio-emocionalnom razvoju i stjecanju adaptivnih vještina čak i u odnosu na snižene intelektualne sposobnosti i funkcionalne dnevne vještine. Postignuća na Vineland skali na područjima komunikacija i socijalizacija značajno odstupaju od postignuća na drugim područjima mjerenja (2 standard. Dev.) dok su neprilagođena ponašanja vrlo izražena. Ispitivanjem na skali ADOS dijete / osoba postiže signifikante rezultate razine I . (modul 1) Nalaz psihologa (IQ cca za laku 50-69; za umjerenu 35-49; za težu ispod 34 + adaptivnu ljestvicu) • Nalaz defektologa konzultanta (SIS) – Cars II S: psiholog, psihijatar/dječji psihijatar, rehabilitator, logoped |
|||||||
|
Duševne bolesti |
Ukoliko osoba može samostalno svakodnevno funkcionirati osim u složenijim životnim situacijama koje se povremeno javljaju i zahtijevaju povremenu podršku (superviziju, učenje, psihosocijalnu podršku), tjedno ili rjeđe, a odnosi se na planiranje budžeta, plaćanje računa, dogovore i posjete liječniku, zapošljavanje, uspostavu socijalnih kontakata, samozastupanje itd. M:Potvrdu iz medicinske dokumentacije (psihijatrijsko vještačenje mora sadržati procjenu funkcionalnosti u skladu s ovim razinama) + terenski izvid te izvješće socijalnog vještaka i/ili radnog terapeuta vještaka i/ili vještaka psihologa Procjena prema MKF-u, skala i + priručnik prema Štrkalj IvezićS: psihijatar, radni terapeut, psiholog, socijalni radnik |
ukoliko osoba može samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali zahtijeva više puta tjedno,povremenu podršku (npr. pomoć u organizaciji kućanstva, slobodnog vremena, pomoć na poslu u vidu radnog trenera, uključivanje u aktivnosti zajednice, podršku u održavanju odnosa s drugim ljudima i sl.) M:Potvrdu iz medicinske dokumentacije (psihijatrijsko vještačenje mora sadržati procjenu funkcionalnosti u skladu s ovim razinama) + terenski izvid te izvješće socijalnog vještaka i/ili radnog terapeuta vještaka i/ili vještaka psihologa +Procjena prema MKF-u, skala ipriručnik prema Štrkalj Ivezić S: psihijatar, radni terapeut, psiholog, socijalni radnik |
ukoliko je osoba djelomično ovisna o pomoći druge osobe za zadovoljavanje potreba dnevne rutine (održavanje kućanstva, kupovina,plaćanje računa, posjet liječniku, uzimanje lijekova i sl) i psihosocijalnih potreba (održavanje socijalnih veza, organizacija slobodnog vremena i sl) te treba pomoć druge osobe u trajanju od 3 ili više sati dnevno M:Potvrdu iz medicinske dokumentacije (psihijatrijsko vještačenje mora sadržati procjenu funkcionalnosti u skladu s ovim razinama) + terenski izvid te izvješće socijalnog vještaka i/ili radnog terapeuta vještaka i/ili vještaka psihologa + priručnik prema Štrkalj Ivezić S: psihijatar, radni terapeut, psiholog, socijalni radnik |
ukoliko je osoba ovisna o pomoći druge osobe za zadovoljavanje potreba dnevne rutine i psihosocijalnih potreba te zahtijeva intenzivnu podršku tijekom cijelog dana za različite aktivnosti (kontinuirana podrška) M:Potvrdu iz medicinske dokumentacije (psihijatrijsko vještačenje mora sadržati procjenu funkcionalnosti u skladu s ovim razinama) + terenski izvid te izvješće socijalnog vještaka i/ili radnog terapeuta vještaka i/ili vještaka psihologa + priručnik prema Štrkalj Ivezić S: psihijatar, radni terapeut, psiholog, socijalni radnik |
|||||
|
Teške kronične bolesti |
Osobama koje su u terminalnoj fazi ili dekompenzaciji kroničnih bolesti te djeci sa malignim bolestima čije liječenje nužno zahtjeva transplantaciju organa, kemo ili nadomjesnu terapiju, dijaliza, parenteralna prehrana, oksigenator, mehanički respirator, ugrađivanje stome, trahealne kanile, svakodnevna mehanička zaštita kože i sl imaju razinu: |
||||||||
|
kronične bolesti kod djece kojih je potrebna stalna terapija i/ ili dijeta uz pojačani skrb druge osobe M: medicinska dokumentacija S: liječnik vještak specijalist(pedijatar, školska medicina, medicina rada itd) |
– ukoliko je potrebna povremena pomoć (1-2X) tjedno za svakodnevno funkcioniranje M: medicinska dokumentacija S: liječnik vještak specijalist(pedijatar, školska medicina, medicina rada itd) |
ukoliko je potrebna pomoć u punom opsegu za svakodnevno funkcioniranje M: medicinska dokumentacija S: liječnik vještak specijalist(pedijatar, školska medicina, medicina rada itd) |
|||||||
|
Razvojne teškoće koje nisu definirane Listom oštećenja |
dijete s blažim odstupanjem u razvoju kod kojeg je potrebno uključenje u jedan od oblika habilitacije uz povremen nadzor stručnjaka Odnosi se na djecu s nepoznatim ili niskim perinatalnim neurorizikom a potrebno je stimulirati motorički razvoj u ranoj fazi razvoja fizikalnom terapijom. Također odnosi se na djecu kod koje je zbog blažeg oblika govornog razvoja potrebno uključenje u neki oblik individualne logoterapije. M: medicinska dokumentacija S:spec. pedijatar |
dijete s blažim odstupanjem u razvoju kod kojeg su prisutne i dodatne poteškoće poput poremećaja pažnje,aktivnosti, ponašanja te je uz provođenje habilitacije potreban svakodnevni pojačan nadzor druge osobe Odnosi se na djecu kod koje se ne može utvrditi teže razvojno odstupanje, a prisutni su elementi ADHD sindroma ili neki od oblika senzornih razvojnih poteškoća M: medicinska dokumentacija S: pedijatar /psiholog/ edukacijski rehabilitator |
dijete kod kojeg je potvrđeno umjereno ili višestruko razvojno odstupanje te je potrebno provođenje intenzivnog ili više oblika habilitacijkih postupaka uz nadzor tima stručnjaka M: medicinska dokumentacija S: pedijatar |
dijete s teškim razvojnim odstupanjem ili dijete kod kojeg je uz razvojno odstupanje pridruženo trajno oštećenje senzornih ili somatskih organa zbog kojih je uz habilitacijske postupke potrebna dodatna njega, primjena lijekova ili potpomaganje vitalnih funkcija(hranjenje, eliminacija stolice, mokraće…) M: medicinska dokumentacija S: pedijatar |
|||||
|
Tempo revještačanja za djecu sa razvojnim teškoćama bio: od 6 mj – 2 godine za prve dvije razine 6 mj, 3. razina nakon 1 godine, a 4. nakon 2 godine. |
|||||||||
|
J) Višestruke teškoća – potrebno definirati 1 i 1 = 1 (1 i 1 i 1 =2) 2 i 2 = 3 3 i 3= 4 Ako su različiti stupnjevi računa se po većem. |
|||||||||
PRILOG 6 – PRILOG 8
OBRAZAC »NALAZ I MIŠLJENJA ZAVODA ZA VJEŠTAČENJE« OBRAZAC 1-IN OBRAZAC 2-IN
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_12_153_2894.html