- 1 -              Poslovni broj: UsII-199/23-5

 

               

Poslovni broj: UsII-199/23-5

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i Eveline Čolović Tomić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja H. l. d.o.o., Z., koju zastupa odvjetnik D. P. iz Odvjetničkog društva M. & P. d.o.o. S., protiv rješenja tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Z., klasa: UP/II-008-07/23-01/620, ur.broj: 401-01/10-23-4 od 5. listopada 2023., uz sudjelovanje zainteresirane osobe H. Š., Z., radi ostvarivanja prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj 7. veljače 2024.

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, klasa: UP/II-008-07/23-01/620, ur.broj: 401-01/10-23-4 od 5. listopada 2023.,

                            II.              Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

 

Obrazloženje

 

1.              Osporenim rješenjem poništeno je rješenja tužitelja Urbroj: DPOS-09-1/1-2023/32810 od 1. kolovoza 2023. (točka 1. izreke). Točkom 2. izreke osporenog rješenja, odobreno je H. Š. pravo na pristup preslikama dokumenata navedenih u toj točki izreke rješenja (skraćenim zapisnicima) te odobreno H. Š. pravo na pristup zapisnicima o glasanju pisanim putem Urbroj: 02-2022/24-2 od 16. travnja 2022. i Urbroj: 02-2023/9-2 od 8. svibnja 2023. (točka 3. izreke). Točkom 4. izreke rješenja, predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak vezano za sjednicu Nadzornog odbora od 19. lipnja 2023. te naloženo tužitelju da postupi u skladu s točkama 2. do 4. izreke tog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja (točka 5. izreke).

2.              Tužitelj u tužbi navodi da tuženik ne obrazlaže razloge zbog kojih smatra da zahtjev podnositelja ne predstavlja zloupotrebu prava na pristup informacijama u smislu odredbe članka 23. stavka 6. točka 5. Zakona. Tuženik navodi da je podnositelj podnio tri zahtjeva od kojih je tuženik udovoljio u odnosu na dva zahtjeva te je potom uputio zahtjev koji je predmet ovog postupka. Rješenje je nejasno i ne može se ispitati jer nije jasno o kojem broju učestalih zahtjeva istog podnositelja bi se prema mišljenju tuženika trebalo raditi o primjeni naprijed navedene odredbe Zakona. U odnosu na zapisnike iz točke 2. pobijanog rješenja ističe da se radi o zapisnicima koji predstavljaju poslovne podatke od posebnog interesa tužitelja. Nadalje, tuženik se pogrešno poziva na odredbu članka 12. stavka 1. točka 1. Zakona jer ne navodi da su javnopravna tijela dužna obavijestiti javnost o zapisnicima sa sjednica Nadzornog odbora osobito kada se na sjednicama Nadzornog odbora raspravlja o podacima koji predstavljaju poslovne podatke od posebnog interesa tužitelja. Tuženik navodi da postoji interes javnosti za poslovanjem tužitelja, što nije sporno, i da su pojedine odluke koje donose njegova tijela javno dostupne, međutim propustio je ocijeniti da li konkretan sadržaj zapisnika sjednica Nadzornog odbora, obzirom na pitanja koja se raspravljaju predstavljaju poslovnu tajnu u smislu odredbe članka 15. stavka 2. točka 2. Zakona. Smatra da se na sjednicama Nadzornog odbora ne primjenjuje odredba članka 10. Zakona, zbog čega predlaže da se poništi rješenje tuženika i naknade troškovi upravnog spora.

3.              Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ostaje kod navoda iz obrazloženja rješenja te smatra da tri zahtjeva koje je žalitelj podnio u 2023. godini ne mogu dovesti u pitanje redovito funkcioniranje tužitelja, posebno imajući u vidu sadržaj zahtjeva (podaci o pravnim uslugama i financijskom leasingu). Osim toga tužitelj, u tužbi, kao i u osporenom rješenju, ne daje nikakve razloge za primjenu odredbe članka 23. stavka 6. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi (presuda poslovni broj: UsII-72/20) zapisnik sa sjednice Nadzornog odbora predstavlja informaciju od javnog interesa. U konkretnom slučaju informacije koje su predmet postupka su skraćeni zapisnici sa sjednica Nadzornog odbora te s obzirom na njihov sadržaj isti ne mogu predstavljati poslovnu tajnu. Osim toga, tuženik je ukazao i na javno dostupna izvješća tužitelja u kojima su detaljno opisani podaci o primicima tužitelja od igara na sreću pa je logično da ti podaci ne mogu predstavljati poslovnu tajnu. U odnosu na primjenu odredbe članka 12. Zakona o pravu na pristup informacijama ističe da se radi o kogentnoj normi. Osim toga, tužitelj ne daje nikakve razloge iz kojih bi se moglo zaključiti da traženi skraćeni zapisnici sa sjednica Nadzornog odbora predstavljaju poslovnu tajnu. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti.

4.              Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu H. Š. nije dostavio odgovor na tužbu.

5.               Sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21.-dalje u tekstu: ZUS) Sud je odgovor na tužbu tuženika dostavio tužitelju.

6.              Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7.              Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je ovdje zainteresirana osoba podnijela tužitelju zahtjev kojim traži dostavu informacije za 2022. godinu i razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. ako tijelo javne vlasti H. l. d.o.o. ima Nadzorni odbor i to podatke kada su održavane sjednice Nadzornog odbora, zapisnike sa sjednica Nadzornog odbora, odluke koje je donosio Nadzorni odbor izvan održavanja sjednice. U odnosu na dio zahtjeva zainteresirane osobe, o tome kada su održavane sjednice Nadzornog odbora, tužitelj je informaciju dostavio, a osporenim rješenjem odbio zahtjev kojim se traži dostava zapisnika sa sjednice Nadzornog odbora i odluka koje je donosio Nadzorni odbor izvan održavanja sjednica vezano uz sjednicu Nadzornog odbora od 19. lipnja 2023. Ovo uz obrazloženje da se zahtjevi podnositelja ističu svojom brojnošću i opsežnosti te predstavljaju opterećenje za rad tijela javnih vlasti iz čega proizlazi da smatra da isti zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

8.              Odredbom članka 23. stavka 6. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj: 25/13., 85/15., 69/22., dalje: ZPPI) propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojim se traži veliki broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

9.              Tužitelj, osim što u osporenom rješenju ne daje nikakve razloge za primjenu naprijed navedene odredbe ZPPI-a ne spori utvrđenje tuženika da je podnositelj zahtjeva u 2023. godini podnio ukupno tri zahtjeva, računajući i zahtjev koji je predmet ovog postupka. Stoga, i po ocjeni Suda ne može se konstatirati voluminoznost sadržaja zahtjeva za pristup informacijama i isti ne mogu predstavljati opterećenje i ne mogu dovesti u pitanje redovito funkcioniranje prvostupanjskog tijela pa razmatrajući sadržaj i broj podnesenih zahtjeva osnovano zaključuje tuženik da isti ne ulaze u doseg primjene odredbe članka 23. stavka 6. točka 5. ZPPI-a.

10.              Nadalje, predmet postupka su skraćeni zapisnici sa sjednice Nadzornog odbora, a koja sjednica predstavlja informaciju od javnog interesa pa kako iz spisa predmeta proizlazi da predmetni skraćeni zapisnici u većini slučajeva sadrže podatke o nazočnim osobama od strane Nadzornog odbora, dnevni red, donesene odluke na sjednici, odluke o postupcima javne nabave, imenovanje revizora, jasno je da takve odluke ne mogu predstavljati poslovnu tajnu zbog čega se ne može primijeniti zakonsko ograničenje poslovne tajne iz članka 15. stavka 2. točka 2. ZPPI-a. Osim toga, tuženik je u osporenom rješenju ukazao i na javno dostupna izvješća tužitelja kojima su detaljno opisani podaci o primicima i rashodima tužitelja od igara na sreću pa imajući u vidu navedeno osnovano zaključio da podaci u zapisniku o primicima od igara na sreću ne mogu predstavljati poslovnu tajnu.

10.1.               Konačno, tužitelj ne daje nikakve razloge iz kojih bi se moglo zaključiti da bi traženi skraćeni zapisnici sa sjednica Nadzornog odbora predstavljali poslovnu tajnu.

11.              Neosnovano tužitelj smatra da je tuženik pogrešno primijenio odredbu članka 12. ZPPI-a kojom je propisano u stavku 1. da su tijela javne vlasti obvezna javnost informirati o dnevnom redu zasjedanja i sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnosti neposrednog uvida u njihov rad, pri čemu je ukazao na ustaljenu upravnosudsku praksu (primjerice presude Suda poslovni broj: UsII-286/17, UsII-287/17) prema kojem je navedena odredba kogentna zakonska odredba te su tijela javne vlasti dužna objavljivati dnevne redove sjednica koji su bitan sadržaj zapisnika koji su predmet ovog postupka.

12.              Kako je tuženik dao detaljnu i jasnu analizu razloga kojima se rukovodio prilikom donošenja odluke, imajući pri tom u vidu stajališta koja je i zauzeo ovaj Sud u nizu ovosudnih presuda na koje se tuženik i osvrće u osporenom rješenju i odgovoru na tužbu, to se osporeno rješenje uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim.

13.              Slijedom navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 57. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 4. istog Zakona.

U Zagrebu 7. veljače 2024.

 

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković, v.r.