Objavljeno u NN 122/15 od 06.11.2015.:

 

MINISTARSTVO OBRANE

Na temelju članka 184. stavka 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/2013 i 75/2015) donosim

 

PRAVILNIK O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti vojnih osoba.

(2) Nadređene osobe i Vojnostegovni sud utvrđuju stegovnu odgovornost vojnih osoba u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Zakon) i ovim Pravilnikom.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, postupak utvrđivanja stegovne odgovornosti što se tiče kršenja vojne stege podređenoga koje je počinjeno prema nadređenoj osobi, pokreće osoba neposredno nadređena osobi prema kojoj je kršenje vojne stege počinjeno.

(4) Predsjednik Vojnostegovnog suda, voditelji službi, njima ravni ili viši rukovoditelji i čelnici samostalnih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane mogu voditi stegovni postupak za stegovne pogreške protiv vojnih osoba raspoređenih na rad u njihovim ustrojstvenim jedinicama te pokreću stegovni postupak za stegovne prijestupe protiv vojnih osoba raspoređenih na rad u njihovim ustrojstvenim jedinicama.

(5) Vojna osoba koja vodi stegovni postupak zbog stegovne pogreške ne može imati niži osobni čin od stranke, a u postupku pred Vojnostegovnim sudom najmanje jedan član sudskog vijeća mora imati jednaku ili višu razinu čina od stranke protiv koje se vodi postupak.

Članak 2.

Stranke u smislu ovoga Pravilnika su:

1. u postupku za stegovnu pogrešku – vojna osoba protiv koje se vodi postupak

2. u postupku za stegovni prijestup – vojna osoba protiv koje se vodi postupak i podnositelj stegovne prijave.

Članak 3.

Nadređena osoba koja ima saznanja o kršenju vojne stege, dužna je poduzeti sve potrebne mjere radi osiguranja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja.

Članak 4.

(1) Postupak utvrđivanja stegovne odgovornosti je hitan i javan.

(2) Javnost se može isključiti ako to zahtijeva potreba čuvanja klasificiranih podataka i u drugim zakonom utvrđenim slučajevima.

Članak 5.

(1) Razgledavanje spisa predmeta i umnožavanje akata iz spisa odobrava osoba koja vodi stegovni postupak.

(2) Ako spis predmeta sadrži akte označene određenim stupnjem tajnosti, nadležna osoba odobrit će uvid u spis pod nadzorom i osobu koja spis razgleda upozoriti da je dužna držati tajnom činjenice i podatke koje spis sadrži.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka nadležna osoba može zabraniti prepisivanje ili umnožavanje akata iz spisa.

(4) O svakom razgledavanju, umnožavanju i prepisivanju akata iz stegovnog spisa i o upozorenju iz stavka 2. ovoga članka nadležna osoba sastavlja službenu zabilješku koja se ulaže u spis.

Članak 6.

(1) Zapovjednik privremenog vojnog sastava (namjenski organizirane snage) u vezi s pokretanjem stegovnog postupka i izricanja stegovnih mjera ima ovlast zapovjednika koji je osnovao privremeni vojni sastav.

(2) Zapovjednik iz stavka 1. ovoga članka o pokretanju stegovnog postupka odnosno o izricanju stegovne mjere izvijestit će zapovjednika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u koje je stranka raspoređena na službu.

Članak 7.

Obnašatelj dužnosti ima pravo pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera u skladu s dužnosti koju privremeno obnaša.

Članak 8.

(1) U Hrvatskoj ratnoj mornarici časnici koji se nalaze na određenim ustrojbenim mjestima, što se tiče pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera imaju sljedeće ovlasti:

1. ovlast zapovjednika satnije – zapovjednik broda Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), zamjenik zapovjednika broda Oružanih snaga ili voditelj brodskog odreda za čije je ustrojbeno mjesto predviđen čin poručnika bojnog broda odnosno satnika

2. ovlast zapovjednika bojne – zapovjednik plovne postrojbe, zapovjednik ili zamjenik zapovjednika broda Oružanih snaga za čije je ustrojbeno mjesto predviđen čin kapetana korvete ili viši čin.

(2) Zapovjednik broda Oružanih snaga kao i zapovjednik plovnog sastava brodova Oružanih snaga, kada se brod ili plovni sastav brodova Oružanih snaga nalazi izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ima pravo pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera kao i njegov neposredno nadređeni časnik.

Članak 9.

(1) Pokretanje stegovnog postupka za kršenje vojne stege počinjeno u prijašnjoj ustrojstvenoj jedinici u ovlasti je čelnika ustrojstvene jedinice u kojoj je stranka raspoređena na službu u vrijeme utvrđivanja njezine stegovne odgovornosti.

(2) Stegovni postupak iz stavka 1. ovoga članka može biti pokrenut i na temelju obavijesti čelnika prijašnje ustrojstvene jedinice, koji je u tom slučaju uz obavijest obvezan priložiti sve raspoložive dokaze o mogućem kršenju vojne stege.

(3) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, čelnik koji je pokrenuo postupak obavješćuje o tome čelnika ustrojstvene jedinice u kojoj je stranka bila raspoređena na službu u vrijeme kršenja vojne stege, a tijekom postupka može od njega zatražiti i izvođenje pojedinih dokaza ili poduzimanje drugih radnji s ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja i stegovne odgovornosti stranke.

(4) Kada tijekom postupka dođe do promjene ustrojstvene jedinice u kojoj je stranka na službi, spis predmeta ustupit će se čelniku ustrojstvene jedinice u koju se stranku raspoređuje, a postupak će nastaviti voditi čelnik te ustrojstvene jedinice.

(5) Podnositelj stegovne prijave zadržava položaj stranke u postupku zbog stegovnog prijestupa i u slučaju kada tijekom postupka pred vojnostegovnim sudom dođe do promjene ustrojstvene jedinice u kojoj je vojna osoba protiv koje se vodi postupak na službi.

(6) Pokretanje stegovnog postupka za kršenje vojne stege počinjeno u ustrojstvenoj jedinici u koju je stranka privremeno upućena u ovlasti je čelnika ustrojstvene jedinice u vrijeme utvrđivanja stegovne odgovornosti.

(7) Čelnik iz stavka 6. ovoga članka o pokretanju stegovnog postupka izvješćuje čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena na službu, osim ako nije riječ o istom čelniku.

(8) Kada je stranka stavljena na raspolaganje, razriješena dužnosti zbog liječenja i bolovanja ili je udaljena iz službe, pokretanje stegovnog postupka za kršenje vojne stege u ovlasti je čelnika ustrojstvene jedinice u čijoj se evidenciji stranka vodi.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako je stranka za vrijeme raspolaganja privremeno upućena u drugu ustrojstvenu jedinicu, pokretanje stegovnog postupka provodi se na način propisan u stavku 6. ovoga članka.

II. STEGOVNI POSTUPAK ZA STEGOVNE POGREŠKE

1. Prvostupanjski postupak

Članak 10.

(1) Stegovni postupak za stegovne pogreške pokreće se donošenjem zaključka protiv kojeg žalba nije dopuštena.

(2) Kada pokretanje stegovnog postupka za stegovnu pogrešku putem vojne policije inicira osoba koja nije Zakonom ovlaštena za pokretanje stegovnog postupka, vojna policija će dostaviti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka čelniku ustrojstvene jedinice u koju je osoba protiv koje se inicira pokretanje postupka raspoređena na službu.

(3) Zaključak o pokretanju stegovnog postupka donosi, postupak vodi, stegovne mjere izriče i druge odluke u stegovnom postupku za stegovnu pogrešku donosi nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine.

(4) Zaključak o pokretanju stegovnog postupka dostavlja se stranci.

(5) Kada se stranci ne može dostaviti zaključak o pokretanju stegovnog postupka, zaključak će se javno istaknuti na oglasnoj ploči ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena na službu, odnosno oglasnoj ploči ustrojstvene jedinice u koju je stranka privremeno upućena.

Članak 11.

(1) Nadređena osoba koja je donijela zaključak o pokretanju stegovnog postupka zbog stegovne pogreške ispitat će stranku i svjedoke, o tome sastaviti zapisnik i prikupiti sve raspoložive dokaze.

(2) Stranci se mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima, dokazima i izjavama svjedoka te pravnim pitanjima važnim za raspravljanje o stegovnoj odgovornosti stranke.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadređena osoba, kada nije u mogućnosti ispitati stranku ili svjedoka, pribavit će njihove pisane izjave.

(4) Nadređena osoba zaključkom o pokretanju stegovnog postupka može odrediti osobu i rok u kojem će ta osoba utvrditi činjenično stanje i prikupiti dokaze potrebne za odlučivanje o stegovnoj odgovornosti stranke. Nadređena osoba će, u pravilu, odrediti časnika pravne struke kao osobu koja će utvrditi činjenično stanje, prikupiti dokaze te podnijeti pisano izvješće o poduzetim radnjama s prijedlogom mjera za daljnje postupanje.

Članak 12.

Nakon što utvrdi činjenično stanje i prikupi dokaze o počinjenju stegovne pogreške, odnosno kada preispita navode iz izvješća osobe koju je zadužila za utvrđivanje činjeničnog stanja i prikupljanje dokaza, osoba koja je donijela zaključak o pokretanju stegovnog postupka može:

1. nadopuniti predmet ili vratiti spis predmeta podređenoj osobi zaduženoj za utvrđivanje činjeničnog stanja i prikupljanje dokaza s nalogom i uputom za nadopunu

2. odlučiti o stegovnoj odgovornosti stranke

3. obustaviti postupak.

Članak 13.

Nadređena osoba rješenjem će obustaviti stegovni postupak ako utvrdi:

1. da je nastupila zastara vođenja stegovnog postupka

2. da je stranka umrla

3. da je stranka izgubila status vojne osobe

4. da postoje druge zapreke za vođenje postupka.

Članak 14.

(1) Nadređena osoba stranku će osloboditi od stegovne odgovornosti ako utvrdi:

1. da nije počinjeno kršenje vojne stege

2. da stranka nije stegovno odgovorna

3. da nije dokazano da je stranka počinila stegovnu pogrešku.

(2) Ako nadređena osoba utvrdi odgovornost stranke za stegovnu pogrešku, rješenjem će joj izreći stegovnu mjeru.

(3) Ako ocijeni da je stranka počinila stegovni prijestup, podnijet će stegovnu prijavu Vojnostegovnom sudu.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako nadređena osoba nije ovlaštena podnijeti stegovnu prijavu, bez odgode će ustupiti spis predmeta osobi ovlaštenoj za podnošenje stegovne prijave.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, osoba ovlaštena za podnošenje stegovne prijave može:

1. ako smatra da je predmet potrebno nadopuniti – nadopuniti ga sama ili vratiti spis predmeta osobi koja joj je spis ustupila, s nalogom i uputom za nadopunu

2. ako utvrdi odgovornost stranke za stegovnu pogrešku – izreći stranci stegovnu mjeru

3. ako utvrdi postojanje razloga za obustavu postupka – rješenjem obustaviti postupak

4. ako utvrdi postojanje razloga za oslobađanje stranke od stegovne odgovornosti – donijeti rješenje kojom se stranku oslobađa od odgovornosti

5. ako ocijeni da je stranka počinila stegovni prijestup – podnijeti stegovnu prijavu Vojnostegovnom sudu.

2. Postupak po žalbi

Članak 15.

(1) Protiv rješenja kojim je izrečena stegovna mjera može se u roku od 15 dana od dana primitka rješenja izjaviti žalbu Vojnostegovnom sudu.

(2) Žalbu se podnosi pisano i predaje se neposredno nadređenoj osobi. Neposredno nadređena osoba nakon što zaprimi žalbu dužna ju je u roku od tri dana proslijediti nadređenoj osobi koja je izrekla stegovnu mjeru.

Članak 16.

(1) Osoba koja je izrekla stegovnu mjeru, dužna je utvrditi je li žalba dopuštena, pravovremena i je li ju podnijela ovlaštena osoba.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka rješenjem će odbaciti nedopuštenu, nepravovremenu i od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se podnijeti žalbu Vojnostegovnom sudu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

(4) Ako Vojnostegovni sud, postupajući u povodu žalbe protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da ne postoje razlozi za odbacivanje žalbe, poništit će rješenje o odbacivanju žalbe i riješiti odbačenu žalbu.

Članak 17.

(1) Ako su žalbeni razlozi utemeljeni, a nije potrebno postupak nadopuniti, osoba koja je izrekla stegovnu mjeru može donijeti rješenje kojim će zamijeniti pobijano rješenje.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nakon razmatranja žalbe ocijeni da ne postoje razlozi iz stavka 1. ovoga članka, bez odgode će dostaviti žalbu sa spisom predmeta Vojnostegovnom sudu.

(3) Žalbu sa spisom predmeta Vojnostegovnom sudu dostavlja nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine.

Članak 18.

(1) Odlučujući o žalbi, Vojnostegovni će sud rješenjem odbaciti žalbu koja je nedopuštena, nepravovremena ili koju je izjavila neovlaštena osoba.

(2) Vojnostegovni sud rješenjem će obustaviti stegovni postupak ako je nastupila zastara ili postoje druge zapreke za vođenje postupka.

(3) Vojnostegovni sud poništit će rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri kada utvrdi:

1. da postupanje stranke ne predstavlja kršenje vojne stege

2. da stranka nije stegovno odgovorna

3. da nije dokazano da je stranka počinila kršenje vojne stege

4. da je stegovnu mjeru izrekla neovlaštena osoba

5. da je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno

6. da je izreka prvostupanjskog rješenja nerazumljiva, proturječna sama sebi ili obrazloženju rješenja, ili ako rješenje nema uopće obrazloženja, ili u njemu nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni

7. da rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri ne sadrži sve dijelove koje mora sadržavati, odnosno da u njemu ima formalnih nedostataka

8. da kršenje vojne stege predstavlja stegovni prijestup

9. da je počinjena povreda materijalnog prava

10. da se u prvostupanjskom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari.

(4) Vojnostegovni sud poništit će rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri i osloboditi stranku od stegovne odgovornosti u slučajevima iz stavka 3. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(5) Vojnostegovni sud može prvostupanjsko rješenje poništiti u cijelosti ili djelomično.

(6) Kada je za donošenje novog rješenja nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, Vojnostegovni sud poništit će prvostupanjsko rješenje i spis predmeta vratiti na ponovni postupak, a u ostalim će slučajevima sam riješiti stvar.

(7) U slučaju iz stavka 3. podstavka 8. ovog članka Vojnostegovni sud poništit će prvostupanjsko rješenje i spis predmeta vratiti nadređenoj osobi na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine radi pokretanja ispitnog postupka za stegovni prijestup.

(8) Vojnostegovni sud smanjit će ili ublažiti izrečenu stegovnu mjeru kada utvrdi da izrečena stegovna mjera ne odgovara težini počinjenog kršenja vojne stege. (9) Vojnostegovni sud odbit će žalbu ako utvrdi:

1. da je postupak pravilno proveden, da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano te da je izrečena odgovarajuća stegovna mjera

2. da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari

3. da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.

Članak 19.

(1) Vojnostegovni sud stranci po žalbi ne može izreći težu stegovnu mjeru od one protiv koje je izjavila žalbu.

(2) Ako je Vojnostegovni sud predmet vratio na ponovni postupak, stranci se u ponovnom postupku može izreći teža stegovna mjera od one koja joj je izrečena u ranijem postupku, ako je u ponovnom postupku utvrđeno drukčije činjenično stanje.

Članak 20.

Odredbe o postupku po žalbi protiv rješenja kojim je izrečena stegovna mjera odgovarajuće se primjenjuje i na postupak po žalbi protiv rješenja o obustavi postupka.

3. Izvršenje stegovne mjere

Članak 21.

(1) Izrečene stegovne mjere izvršavaju se kada rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri postane izvršno.

(2) Ako žalba nije izjavljena, prvostupanjsko rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri postaje izvršno protekom roka za žalbu.

(3) Ako je žalba izjavljena, a Vojnostegovni sud je odbaci ili odbije, prvostupanjsko rješenje postaje izvršno danom dostave drugostupanjskog rješenja stranci.

(4) Drugostupanjsko rješenje kojim je prvostupanjsko rješenje promijenjeno postaje izvršno danom dostave drugostupanjskog rješenja stranci.

Članak 22.

(1) Stegovne mjere priopćuju se strankama.

(2) Po izvršnosti rješenja kojim su izrečene, stegovne mjere priopćuju se:

1. stegovne mjere izrečene ročnicima, kadetima, pričuvnim i djelatnim vojnicima/mornarima – pred skupom pripadnika ustrojstvene jedinice u koju su raspoređeni

2. stegovne mjere izrečene dočasnicima, časnicima i vojnim specijalistima – na skupu pripadnika istog ili višeg čina u ustrojstvenoj jedinici u koju su raspoređeni.

(3) Stegovne mjere izrečene stranci koja je stavljena na raspolaganje, razriješena dužnosti zbog liječenja i bolovanja ili je udaljena iz službe, priopćuju se samo stranci osobno.

Članak 23.

(1) Stegovne mjere opomene i ukora izvršavaju se priopćenjem.

(2) Stegovnu mjeru smanjenja plaće od 5% do 20% u trajanju od 1 do 3 mjeseca izvršava ustrojstvena jedinica nadležna za poslove obračuna i isplate plaće.

(3) Stegovna mjera smanjenja plaće određuje se prema visini plaće koja pripada stranci na dan izvršnosti rješenja, a izvršava na način da se za iznos naveden u rješenju umanji plaću stranke u određenom trajanju, počevši od prve sljedeće plaće, računajući od neto plaće bez obustava.

(4) Ako je stranci ranije izrečena stegovna kazna prestanka djelatne službe uvjetno na vrijeme od 3 do 12 mjeseci, a u roku provjeravanja nakon izvršnosti rješenja kojim joj je izrečena ta stegovna kazna izrečena joj je stegovna mjera, osoba koja je izrekla takvu mjeru dužna je, po izvršnosti rješenja kojom je mjera izrečena, o tome obavijestiti ustrojstvenu jedinicu nadležnu za personalne poslove radi izvršenja ranije izrečene uvjetne stegovne kazne, u kojem slučaju djelatna služba stranci prestaje danom izvršnosti rješenja kojim je proglašena odgovornom za stegovnu pogrešku počinjenu u roku provjeravanja.

Članak 24.

O izvršenju rješenja kojim je izrečena stegovna mjera skrbi se osoba nadređena stranci.

III. STEGOVNI POSTUPAK ZA STEGOVNE PRIJESTUPE

1. Prethodni postupak

Članak 25.

(1) Po saznanju o počinjenju stegovnog prijestupa nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine, dužna je sama ili preko vojne policije poduzeti potrebne mjere radi pronalaženja osobe za koju postoje saznanja o počinjenju stegovnog prijestupa, osiguranja i otkrivanja tragova stegovnog prijestupa i predmeta koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica.

(2) Nadređena osoba iz stavka 1. ovoga članka donijet će zaključak kojim će odrediti osobu ili imenovati povjerenstvo za provođenje ispitnog postupka.

Članak 26.

(1) Tijekom ispitnog postupka potrebno je:

1. ispitati osobu za koju postoje saznanja o počinjenju stegovnog prijestupa i o tome sastaviti zapisnik ili, iznimno, uzeti njezinu pisanu izjavu

2. saslušati druge osobe koje mogu dati podatke važne za utvrđivanje činjeničnog stanja i o tome sastaviti zapisnik ili, iznimno, uzeti izjave tih osoba

3. prikupiti obavijesti, službene zabilješke odnosno druge dokaze o počinjenju stegovnog prijestupa i odgovornosti osobe za koju postoje saznanja o počinjenju prijestupa.

(2) Nakon provedenoga ispitnog postupka osoba određena za provođenje ispitnog postupka odnosno čelnik povjerenstva za provođenje ispitnog postupka podnijet će izvješće o izvršenim radnjama i utvrđenim činjenicama s prijedlogom za daljnje postupanje.

Članak 27.

(1) Kada nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine ocijeni da je riječ o stegovnoj pogrešci, donijet će rješenje o izricanju stegovne mjere.

(2) Ako nadređena osoba iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da postoji razlog za obustavljanje ispitnog postupka, rješenjem će obustaviti postupak.

(3) Što se tiče razloga za obustavu ispitnog postupka odgovarajuće se primjenjuje odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na razloge za obustavljanje stegovnog postupka zbog stegovne pogreške.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba se predaje osobi koja je rješenje donijela, a o žalbi odlučuje Vojnostegovni sud.

2. Stegovna prijava

Članak 28.

(1) Kada nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine ocijeni da je riječ o stegovnom prijestupu, podnijet će stegovnu prijavu Vojnostegovnom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, stranku i njezina branitelja.

(2) U prilogu stegovne prijave dostavlja se spis predmeta.

Članak 29.

(1) Kada pokretanje postupka putem vojne policije inicira osoba koja nije Zakonom ovlaštena za pokretanje stegovnog postupka, po poduzimanju svih potrebnih radnji i na temelju prikupljenih dokaza, vojna policija može Vojnostegovnom sudu podnijeti stegovnu prijavu ili spis dostaviti osobi nadležnoj za pokretanje postupka.

(2) Ako vojna policija podnese stegovnu prijavu Vojnostegovnom sudu, obavijestit će čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena na službu.

Članak 30.

(1) Stegovna prijava sadrži:

– oznaku naslova kojem se stegovna prijava dostavlja

– podatke o podnositelju stegovne prijave (naziv i sjedište ustrojstvene jedinice te čin, ime, prezime i dužnost ovlaštene osobe)

– osobne podatke stranke, odnosno osobni čin, ime i prezime, djevojačko prezime, nadimak, ime i prezime roditelja, dan, mjesec i godinu rođenja, mjesto rođenja, prebivalište odnosno boravište stranke, državljanstvo, stanje u službi, dužnost, podatke o pristupu u Oružane snage, podatke o ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane kod koje se stranka vodi u službenoj evidenciji vojnih obveznika, podatke o odlikovanjima i priznanjima, posljednjoj službenoj ocjeni i ranijoj stegovnoj kažnjavanosti

– činjenični opis stegovnog prijestupa kojim treba obuhvatiti vrijeme i mjesto počinjenja stegovnog prijestupa te sve ostale okolnosti i opis radnji iz kojih proistječu zakonska obilježja stegovnog prijestupa

– naziv stegovnog prijestupa s navođenjem odredbe Zakona kojom je taj prijestup propisan

– prijedlog o dokazima koje treba izvesti na usmenoj raspravi (imena i ostale osobne podatke svjedoka, dokumentacija i predmeti koji se odnose na točno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja)

– potpis podnositelja prijave i otisak službenog pečata.

(2) U prilogu stegovne prijave dostavlja se:

– zapisnik o ispitivanju stranke odnosno njezina pisana izjava

– zapisnik o saslušanju svjedoka odnosno pisana izjava svjedoka

– druge prikupljene obavijesti i dokaze

– mišljenje čelnika ustrojstvene jedinice o ljudskim i radnim značajkama stranke.

(3) Ako je kršenjem vojne stege došlo do nanošenja štete imovini Republike Hrvatske dane na upravljanje Ministarstvu obrane, podnositelj prijave obvezan je dostaviti podatke o šteti, odnosno sve dokaze i raspoloživu dokumentaciju koja sadržava točan iznos štete, činjenični opis okolnosti nastanka štete te izjave stranke i drugih osoba koje imaju saznanja o nastaloj šteti.

Članak 31.

(1) Nakon zaprimanja stegovne prijave predsjednik vojnostegovnog sudskog vijeća ispituje sadrži li stegovna prijava sve propisane dijelove iz članka 30. ovoga Pravilnika, pa ako utvrdi da koji od njih nedostaje, vratit će je podnositelju na dopunu.

(2) Podnositelj prijave dužan je u roku od sedam dana nadopuniti stegovnu prijavu.

(3) Predsjednik vojnostegovnog sudskog vijeća na zahtjev podnositelja prijave može produljiti rok za dopunu stegovne prijave najdulje za još 15 dana.

(4) Kada podnositelj prijave ne dopuni stegovnu prijavu u roku iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, predsjednik vijeća rješenjem će odbaciti stegovnu prijavu.

(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavit će se stranci i podnositelju stegovne prijave, a o odbacivanju stegovne prijave obavijestit će se i osobu koja je nadređena podnositelju prijave.

(6) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti spor pred sudom nadležnim za upravne sporove.

Članak 32.

(1) Predsjednik vojnostegovnog sudskog vijeća može odbaciti stegovnu prijavu i u sljedećim slučajevima:

1. ako prijavljeno ponašanje stranke uopće ne predstavlja kršenje vojne stege

2. ako prijavljeno kršenje vojne stege očito predstavlja stegovnu pogrešku

3. ako je stranka protiv koje je pokrenut postupak izgubila status vojne osobe.

(2) U slučaju iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka, spis predmeta vratit će se podnositelju, odnosno osobi koja je ovlaštena stranci izreći stegovnu mjeru.

(3) Predsjednik vojnostegovnog sudskog vijeća rješenjem će obustaviti stegovni postupak:

1. ako stranka protiv koje se vodi postupak umre

2. ako je nastupila zastara

3. ako postoje druge zapreke za vođenje postupka.

Članak 33.

Protiv rješenja kojim je stegovna prijava odbačena ili je postupak obustavljen žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti spor pred sudom nadležnim za upravne sporove.

Članak 34.

(1) Vojnostegovni sud prilikom odlučivanja o stegovnoj prijavi nije vezan doslovnim navodima u činjeničnom opisu stegovnog prijestupa niti njegovom pravnom kvalifikacijom.

(2) Kada Vojnostegovni sud iz stegovne prijave ne može ocijeniti vjerodostojnost navoda prijave odnosno kada podaci u prijavi ne daju dovoljno osnova za ocjenu o tome je li stegovni prijestup počinjen, Vojnostegovni će sud, ako to ne može poduzeti sam ili preko drugih tijela, od vojne policije zahtijevati da prikupi potrebne obavijesti i dokaze.

(3) Vojnostegovni sud može zatražiti potrebne podatke od javnopravnih tijela i pravnih osoba.

3. Usmena rasprava i rješenje

Članak 35.

Predsjednik vojnostegovnog sudskog vijeća nalogom određuje dan, sat i mjesto usmene rasprave.

Članak 36.

(1) Na usmenu se raspravu pozivaju stranke i to tako da stranci protiv koje se vodi postupak za pripremu obrane ostane najmanje tri dana.

(2) Kada se stranka protiv koje se vodi postupak prvi put poziva, poučit će se u pozivu o pravu na branitelja, a u prilogu poziva dostavit će joj se i stegovna prijava na koju može odgovoriti te predložiti izvođenje dokaza važnih za donošenje odluke.

(3) Strankama i svjedocima koji su pripadnici Ministarstva obrane i Oružanih snaga poziv na usmenu raspravu dostavlja se preko ustrojstvene jedinice.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kada to smatra svrhovitim, predsjednik vijeća može odrediti da se dostava poziva obavi putem pošte ili ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane kod koje se stranka vodi u službenoj evidenciji vojnih obveznika ili na drugi prikladan način kojim će se osigurati uredna dostava. Svjedoke koji nisu pripadnici Ministarstva obrane ili Oružanih snaga poziva se poštom.

(5) Čelnik ustrojstvene jedinice, nakon što zaprimi poziv, dužan ga je bez odgađanja uručiti stranci odnosno svjedoku te dokaz o urednoj dostavi poziva vratiti Vojnostegovnom sudu odmah po izvršenoj dostavi.

(6) Čelnik ustrojstvene jedinice u koju je raspoređena stranka odnosno svjedok dužan je omogućiti i osigurati stranci i svjedoku sudjelovanje na usmenoj raspravi, u skladu s aktima kojima se reguliraju službena putovanja.

(7) Branitelju stranke poziv na usmenu raspravu dostavlja se poštom, a u iznimnim slučajevima telekomunikacijskim sredstvima (telefaksom, telefonom, elektroničkom poštom) o čemu se sačinjava službena zabilješka u spisu.

Članak 37.

(1) Ako stranka protiv koje se vodi postupak ne dođe na usmenu raspravu, iako je uredno pozvana, ili joj se poziv nije mogao uručiti ili je očigledno da izbjegava primitak poziva, Vojnostegovni sud može odlučiti da se usmena rasprava održi u njezinoj odsutnosti.

(2) Kada se usmena rasprava provodi u odsutnosti stranke protiv koje se vodi postupak, Vojnostegovni sud će joj imenovati branitelja po službenoj dužnosti iz reda časnika pravne struke.

(3) Časnike pravne struke koji mogu biti imenovani za branitelje po službenoj dužnosti posebnom odlukom određuje ministar obrane.

(4) Časnici iz stavka 3. ovoga članka ne primaju posebnu naknadu za svoj rad u svojstvu branitelja po službenoj dužnosti.

Članak 38.

(1) Usmena rasprava može se održati i ako stranka uzme branitelja tek na raspravi odnosno ako uredno pozvani branitelj ne pristupi na raspravu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako branitelj pozvan telekomunikacijskim sredstvima ne pristupi usmenoj raspravi, rasprava će se odgoditi.

Članak 39.

(1) Za sudjelovanje na usmenoj raspravi podnositelj stegovne prijave može pisanim putem odrediti posebnog ovlaštenika koji će na raspravi sudjelovati umjesto podnositelja prijave. Ovlaštenik na usmenoj raspravi može poduzimati sve radnje koje bi mogao poduzeti podnositelj prijave, a postupci ovlaštenika proizvode pravne učinke kao da ih je poduzeo podnositelj prijave.

(2) Podnositelj stegovne prijave ili njegov ovlaštenik dužni su prisustvovati usmenoj raspravi, ali se rasprava može održati i kada uredno pozvani podnositelj prijave ili njegov ovlaštenik ne dođu na usmenu raspravu.

(3) Ako raspravi ne pristupe ni podnositelj stegovne prijave niti ovlaštenik, predsjednik vijeća o tome može obavijestiti osobu nadređenu podnositelju prijave.

Članak 40.

(1) Usmenu raspravu vodi predsjednik vojnostegovnog sudskog vijeća.

(2) Ako se predmet ne može raspraviti na jednoj raspravi, ili zbog proteka radnog vremena, predsjednik vojnostegovnog sudskog vijeća prekinut će raspravu i zakazati njezin nastavak što prije. Za nastavak rasprave predsjednik vojnostegovnog sudskog vijeća poduzet će sve mjere propisane za određivanje usmene rasprave. Prisutnim osobama može usmeno priopćiti te mjere, kao i vrijeme i mjesto nastavka rasprave, ako je moguće.

(3) Predsjednik vojnostegovnog sudskog vijeća može, u slučaju potrebe, odrediti i kratak prekid usmene rasprave.

Članak 41.

(1) Nakon zaključene usmene rasprave Vojnostegovni sud donosi rješenje kojim odlučuje o odgovornosti stranke.

(2) Kada je utvrđena odgovornost stranke izriče joj se stegovna sankcija.

(3) Kada podnositelj stegovne prijave od nje odustane, a nije utvrđena odgovornost stranke za stegovnu pogrešku, Vojnostegovni sud donosi rješenje kojim se obustavlja postupak.

Članak 42.

Vojnostegovni sud donijet će rješenje kojim se stranka oslobađa odgovornosti:

1. ako postupanje stranke ne predstavlja kršenje vojne stege

2. ako je utvrđeno da stranka nije odgovorna

3. ako u provedenom postupku nije dokazano da je stranka prekršila vojnu stegu.

Članak 43.

Ako je nastupila zastara ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju mogućnost vođenja stegovnog postupka, Vojnostegovni sud će rješenjem obustaviti postupak.

Članak 44.

(1) O vijećanju i glasovanju sudskog vijeća sastavit će se poseban zapisnik.

(2) Zapisnik o vijećanju i glasovanju sadrži glasovanje o odgovornosti i sankciji te odvojena mišljenja, ako ih je bilo.

(3) Zapisnik o vijećanju i glasovanju zatvorit će se u poseban omot.

Članak 45.

(1) Nakon donošenja odluke predsjednik vijeća, u pravilu, će odmah objaviti odluku čitanjem izreke i ukratko obrazložiti razloge odluke.

(2) Za vrijeme objavljivanja odluke svi nazočni na usmenoj raspravi stoje.

4. Troškovi stegovnog postupka

Članak 46.

(1) U postupcima zbog kršenja vojne stege ne plaćaju se troškovi vođenja stegovnog postupka.

(2) O troškovima u stegovnom postupku Vojnostegovni sud odlučuje rješenjem.

(3) Ako izvršnim rješenjem nije utvrđena odgovornost stranke, troškovi stegovnog postupka podmiruju se iz proračunskih sredstava Ministarstva obrane.

5. Izvršenje rješenja

Članak 47.

Izvršenju rješenja Vojnostegovnog suda pristupa se nakon što rješenje postane izvršno.

Članak 48.

Rješenje s klauzulom izvršnosti Vojnostegovni sud dostavlja:

– ustrojstvenoj jedinici odnosno osobi nadležnoj za izvršenje rješenja

– ustrojstvenoj jedinici u kojoj je stranka raspoređena na službu

– podnositelju stegovne prijave

– ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za personalne poslove radi ažuriranja podataka i pohrane u osobnik.

Članak 49.

(1) Izvršenje stegovne kazne smanjenja plaće provodi ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za poslove obračuna i isplate plaće.

(2) Stegovna kazna smanjenja plaće određuje se prema visini plaće koja pripada stranci na dan izvršnosti rješenja, a izvršava se na način da se za iznos naveden u rješenju umanji plaću stranke u određenom trajanju, počevši od prve sljedeće plaće, računajući od neto plaće bez obustava.

Članak 50.

(1) Za izvršenje kazne pritvora u trajanju do 30 dana odgovorna je nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine u kojoj je stranka raspoređena na službu.

(2) Kaznu iz stavka 1. ovoga članka izdržava se u pritvorima koji se ustrojavaju posebnom odlukom ministra obrane.

(3) Odlukom osobe iz stavka 1. ovoga članka izvršenje kazne pritvora odgađa se ili prekida u slučaju smrti ili teže bolesti u obitelji stranke, bolesti stranke i u drugim opravdanim slučajevima. Izvršenje se mora nastaviti u roku od 24 sata od prestanka razloga za odgodu ili prekid izvršenja kazne.

Članak 51.

Izvršenje stegovne kazne oduzimanja čina i prevođenja čina u neposredno niži čin provodi osoba ovlaštena za dodjelu čina i promicanje u viši čin.

Članak 52.

(1) Izvršenje ostalih stegovnih kazni provodi ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za personalne poslove.

(2) Ako stranci kojoj je izrečena stegovna kazna prestanka djelatne službe uvjetno na vrijeme od 3 do 12 mjeseci u roku provjeravanja bude izrečena nova stegovna sankcija, Vojnostegovni će sud izvršno rješenje kojim je stranka proglašena stegovno odgovornom te joj je izrečena stegovna sankcija za novo kršenje vojne stege s prijašnjim rješenjem o uvjetnom izricanju stegovne kazne prestanka djelatne službe dostaviti ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za personalne poslove radi izvršenja, u kojem će slučaju djelatna služba stranci prestati danom izvršnosti rješenja kojim je proglašena odgovornom za kršenje vojne stege počinjeno u roku provjeravanja.

6. Obnova postupka

Članak 53.

(1) Prijedlog za obnovu stegovnog postupka mogu podnijeti stranka protiv koje je vođen postupak, njezin branitelj i podnositelj stegovne prijave.

(2) O prijedlogu za obnovu postupka odlučuje Vojnostegovni sud.

7. Postupak pomilovanja

Članak 54.

(1) Pomilovanjem se stranci kojoj je izvršnim rješenjem za počinjenje stegovnog prijestupa izrečena stegovna kazna daje potpuni ili djelomični oprost od izvršenja stegovne kazne, zamjenjuje se izrečena stegovna kazna drugom stegovnom sankcijom ili se određuje prijevremeno brisanje stegovne kazne iz evidencije izrečenih stegovnih kazni.

(2) Kada se pomilovanjem izrečena stegovna kazna zamjenjuje blažom stegovnom sankcijom, stranci će se odlukom o pomilovanju ta kazna zamijeniti drugom vrstom stegovne sankcije ili smanjenjem visine odnosno duljine trajanja stegovne kazne izrečene izvršnim rješenjem.

(3) Pomilovanje određivanjem prijevremenog brisanja stegovne kazne iz evidencije nije ograničeno vrstom i visinom izrečene stegovne kazne, a pravni učinci takve vrste pomilovanja identični su pravnim učincima brisanja stegovne kazne iz evidencije.

(4) Pravni učinci stegovne kazne izvršene na temelju izvršnog rješenja o stegovnoj odgovornosti i stegovnoj kazni, nakon donošenja akta o pomilovanju navedenog sadržaja, ostaju na snazi.

(5) Stegovna kazna čije izvršavanje nije započelo ili je u tijeku u vrijeme donošenja akta o pomilovanju, počet će se odnosno nastaviti izvršavati bez obzira na to što je aktom o pomilovanju određeno prijevremeno brisanje te stegovne kazne iz evidencije.

(6) Kada je odlukom o pomilovanju određen potpuni ili djelomični oprost od izvršenja stegovne kazne, podaci o izrečenoj stegovnoj kazni za koju je dan oprost, brišu se iz evidencije izrečenih stegovnih kazni.

Članak 55.

(1) Postupak pomilovanja pokreće se molbom stranke kojoj je izvršnim rješenjem izrečena stegovna kazna.

(2) Molbu za pomilovanje ne može se podnijeti nakon proteka roka za brisanje stegovne kazne.

(3) Molbu za pomilovanje ne može ponovno podnijeti stranka čija je ranije podnesena molba odbijena ili je pomilovanje po prethodnoj molbi već određeno djelomičnim oprostom od izvršenja stegovne kazne, zamjenom izrečene stegovne kazne drugom stegovnom sankcijom ili prijevremenim brisanjem stegovne kazne iz evidencije.

(4) Molbu za pomilovanje stranka podnosi Vojnostegovnom sudu.

(5) Ako Vojnostegovni sud utvrdi da postoje smetnje za vođenje postupka pomilovanja odnosno okolnosti stavka 3. ovoga članka ili ako je u međuvremenu donesena drukčija odluka o stegovnoj odgovornosti i stegovnoj sankciji u povodu izvanrednog pravnog lijeka ili okončanog upravnog spora, dostavit će pisanu obavijest podnositelju molbe. Ako stranka ne povuče podnesenu molbu u roku od 30 dana po dostavi obavijesti, Vojnostegovni sud proslijedit će molbu zajedno s pisanom obavijesti nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ureda Predsjednika Republike Hrvatske.

(6) Vojnostegovni sud uputit će molbu za pomilovanje nadređenoj osobi na dužnosti čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, Vojnostegovni sud ustupit će molbu stranke koja nije na službi čelniku ustrojstvene jedinice u koju je stranka bila raspoređena prije prestanka službe.

(8) Nadređena osoba dostavit će Vojnostegovnom sudu:

– podatke o radu i ponašanju stranke nakon donošenja rješenja

– podatke o osobnim i socijalnim prilikama stranke

– podatke o kretanju u službi stranke nakon donošenja rješenja

– podatke o kršenju vojne stege stranke nakon donošenja rješenja.

(9) Vojnostegovni će sud pribaviti podatke o počinjenju kaznenih djela nakon donošenja rješenja.

Članak 56.

(1) Vojnostegovni sud molbu stranke sa spisom predmeta dostavlja nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ureda Predsjednika Republike Hrvatske.

(2) Vojnostegovni sud o odluci Predsjednika Republike Hrvatske obavještava stranku i osobu na dužnosti čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena odnosno čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka bila raspoređena prije prestanka službe.

IV. EVIDENTIRANJE STEGOVNIH SANKCIJA I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 57.

O izrečenim stegovnim sankcijama evidenciju vode ustrojstvene jedinice čelnici kojih su ovlašteni izricati stegovne mjere i Vojnostegovni sud.

Članak 58.

(1) Ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane dužne su Glavnom tajništvu Ministarstva obrane dostaviti izvješća o izrečenim stegovnim mjerama vojnim osobama u svom sastavu najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

(2) U Oružanim snagama osobe ovlaštene za izricanje stegovnih mjera o broju i vrsti stegovnih pogrešaka, broju i statusu stranaka te o izrečenim stegovnim mjerama jedanput godišnje, a najkasnije do 10. siječnja tekuće godine za proteklu godinu, izvješćuju nadređene osobe crtom zapovijedanja i rukovođenja do Glavnog stožera Oružanih snaga.

(3) Ustrojstvena jedinica Glavnog stožera Oružanih snaga nadležna za personalne poslove objedinjuje izvješća o stegovnim mjerama izrečenim u ustrojstvenim jedinicama Glavnog stožera Oružanih snaga i Oružanih snaga te jedinstveno izvješće dostavlja načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga najkasnije do 20. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

(4) Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga o izrečenim stegovnim mjerama izvješćuje ministra obrane najkasnije do 31. siječnja tekuće godine.

(5) Izvješća o izrečenim stegovnim mjerama iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka izrađuju se na tiskanici za izvješćivanje o stegovnim mjerama koja se nalazi u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Članak 59.

(1) Vojnostegovni sud o broju i vrsti stegovnih prijestupa, broju i statusu stranaka, izrečenim stegovnim sankcijama, odlukama o žalbama protiv rješenja donesenih u prvostupanjskom postupku za stegovnu pogrešku, odlukama o žalbama protiv rješenja o udaljenju od dužnosti i o odlukama suda nadležnog za upravne sporove o tužbama protiv rješenja Vojnostegovnog suda jedanput godišnje izvješćuje ministra obrane.

(2) Vojnostegovni sud izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja ministru obrane i Glavnom tajništvu Ministarstva obrane najkasnije do 20. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

Članak 60.

(1) Ministar obrane cjelovito izvješće o stegovnoj odgovornosti u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama dostavlja Predsjedniku Republike Hrvatske do 15. veljače tekuće godine za proteklu godinu.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovog članka priprema Glavno tajništvo Ministarstva obrane na temelju izvješća o izrečenim stegovnim mjerama u Ministarstvu obrane, Glavnom stožeru Oružanih snaga i Oružanim snagama te izvješća Vojnostegovnog suda.

V. ODLUČIVANJE O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI ZA VRIJEME TRAJANJA RATNOG STANJA ILI STANJA NEPOSREDNE UGROŽENOSTI NEOVISNOSTI, JEDINSTVENOSTI I OPSTOJNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 61.

Za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske izriču se one Zakonom utvrđene stegovne mjere i stegovne kazne koje bi imale svrhu s obzirom na uvjete i okolnosti u kojima se izriču i koje se mogu izvršiti i provesti.

Članak 62.

O stegovnoj odgovornosti za kršenje vojne stege za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske odlučuje se odmah, a najkasnije u roku od 48 sati od saznanja osobe nadređene stranci.

Članak 63.

(1) Za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske Vojnostegovni sud može odlučiti da se rasprava održi i bez stranke ako ona zbog ratnih prilika ili neodgodivo važnih zadaća ne može biti nazočna.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Vojnostegovni će sud stranci imenovati branitelja po službenoj dužnosti.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

(1) Odluku o časnicima pravne struke koji mogu biti imenovani za branitelje po službenoj dužnosti donijet će ministar obrane u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(2) Odluku o ustrojavanju vojničkih pritvora za izvršavanje kazne pritvora u trajanju do 30 dana ministar obrane donijet će u roku od 30 dana od dana proglašenja ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske.

Članak 65.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o vojnoj stezi (»Narodne novine«, br. 3/08), Odluka o načinu vođenja evidencije stegovnih mjera i kazni (»Narodne novine«, br. 68/08), Odluka o utvrđivanju broja i strukture branitelja po službenoj dužnosti i visini posebne naknade za obranu, klasa: 023-03/08-03/1, urbroj: 512-01-08-394, od 3. srpnja 2008. i Odluka o posebnoj nagradi sudaca porotnika, klasa: 023-03/08-03/1, urbroj: 512-01-08-395, od 3. srpnja 2008.

Članak 66.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 023-03/15-04/40

Urbroj: 512-01-15-1

Zagreb, 26. listopada 2015.

Ministar Ante Kotromanović, v. r.

PRILOG

TISKANICA ZA IZVJEŠĆIVANJE O STEGOVNIM MJERAMA

(Zaglavlje)

KLASA: ........................

URBROJ: ........................

Mjesto i datum: ........................

.....................................................

PREDMET: Izvješće o izrečenim stegovnim mjerama za ........... godinu,

– dostavlja se

a) prema statusu stranke i počinjenim stegovnim pogreškama (čl. 175. st. 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske):

b) prema počinjenim stegovnim pogreškama (čl. 175. st. 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske) i vrsti izrečenih stegovnih mjera (čl. 180. st. 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske):

c) prema statusu stranke i vrsti izrečenih stegovnih mjera (čl. 180. st. 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske):

M. P.

OVLAŠTENA OSOBA:

.........................................

 

 

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_11_122_2323.html