MINISTARSTVO OBRANE
Na temelju članka 195. stavka 7. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/2013 i 75/2015) donosim
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom uređuje se postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu i naknadu štete koju vojne osobe počine u vezi s obavljanjem službe na imovini Republike Hrvatske dane na upravljanje Ministarstvu obrane, visina štete i način likvidacije štete.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na regresne postupke koje Republika Hrvatska u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima pokreće i vodi protiv djelatnih vojnih osoba radi povrata iznosa isplaćenoga trećim osobama, na temelju pravomoćne sudske odluke ili sporazuma odnosno nagodbe, a u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Članak 2.
Štetnik je dužan nadoknaditi štetu koju je u službi ili u vezi s obavljanjem službe nanio Republici Hrvatskoj namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Članak 3.
(1) Štetnik odgovara samo za stvarnu štetu.
(2) Pod stvarnom štetom u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva se nestanak, oštećenje, uništenje ili umanjenje imovine (pokretne ili nepokretne), imovinskih prava i novčanih sredstava te ostale imovine na uporabi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage) nastale kao posljedica nepravilnog rukovanja, čuvanja ili održavanja.
(3) Visina štete utvrđuje se na temelju iznosa koji će dostaviti nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane.
(4) Visina štete utvrđuje se prema cijeni uništene, oštećene ili nestale imovine u vrijeme nastanka štete.
(5) Na visinu utvrđene štete u skladu sa stavkom 4. ovoga članka teku zakonske zatezne kamate od dana donošenja odluke o utvrđivanju odgovornosti za štetu.
(6) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, šteta se može odrediti prema procijenjenoj vrijednosti u iznosu koji utvrđuje povjerenstvo ustrojstvene jedinice na čijoj je imovini nastala šteta, a ako nije moguće utvrditi vrijednost štete nastale na materijalnoj imovini, zatražit će se procjena vrijednosti od nadležnih tehničkih nositelja.
II. POSTUPAK UTVRĐIVANJA ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU DO DONOŠENJA ODLUKE
1. Općenito
Članak 4.
(1) Osoba koja sazna da je šteta nastala, dužna je zapovjedniku bojne odnosno zapovjedniku njemu ravne ili više razine, odnosno odgovornoj osobi ustrojstvene jedinice na čijoj je imovini nastala, odnosno u kojoj se šteta dogodila (u daljnjem tekstu nadležna osoba) odmah prijaviti štetu i poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja daljnje štete i osiguranja dokaza o šteti i štetniku.
(2) Ako je šteta nastala na imovini koja je dana na privremeno korištenje, nadležna je osoba ustrojstvene jedinice kojoj je imovina dana na privremeno korištenje te je dužna o tome obavijestiti nadležnu osobu ustrojstvene jedinice čija je imovina.
(3) U slučaju nastanka štete na materijalnim sredstvima u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu (u daljnjem tekstu operacije) nadležni zapovjednik za donošenje zaključka o pokretanju postupka o utvrđivanju odgovornosti za štetu je zapovjednik hrvatskoga kontingenta, a počinjena šteta se knjiži u knjigu manjkova i šteta operacije koju vodi ovlašteni djelatnik toga nacionalnog elementa potpore.
(4) Ako je u području operacije šteta nastala na osobnoj opremi pripadnika hrvatskoga kontingenta, on je dužan odmah izvijestiti nadređenoga zapovjednika o nastaloj šteti koji je crtom vođenja i zapovijedanja dužan o nastaloj šteti izvijestiti zapovjednika postrojbe pošiljatelja te mu dostaviti izjavu štetnika o okolnostima nastanka štete, izjave svjedoka i druge raspoložive dokaze i dokumentaciju o nastaloj šteti, koji će postupiti u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(5) Ako je šteta nastala kao posljedica počinjenja kaznenog djela ili je štetnik nepoznat, nadležna osoba dužna je obavijestiti vojnu policiju radi daljnjeg postupanja.
2. Prethodni postupak
Članak 5.
(1) Nadležna osoba dužna je u roku od osam dana od dana saznanja o nastaloj šteti na nefinancijskoj imovini donijeti zaključak o pokretanju postupka o utvrđivanju odgovornosti za štetu (Obrazac 1) te naložiti knjiženje u knjigu manjkova i šteta.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada iznos štete iz objektivnih razloga nije moguće utvrditi u roku iz stavka 1. ovoga članka, šteta će se utvrditi naknadno, a u knjigu manjkova i šteta će se upisati primjedba o naknadnom upisu.
(3) Ako je riječ o šteti na novčanim sredstvima, nadležna osoba dužna je u roku od osam dana od dana saznanja o nastanku štete donijeti zaključak o pokretanju postupka o utvrđivanju odgovornosti za štetu na novčanim sredstvima. Zaključak o pokretanju postupka o utvrđivanju štete na novčanim sredstvima dostavlja se ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za proračun i financije radi evidentiranja potraživanja od štetnika u glavnoj knjizi.
(4) Protiv zaključka o pokretanju postupka nije dopuštena žalba.
Članak 6.
(1) Počinjena šteta knjiži se u knjigu manjkova i šteta ustrojstvene jedinice kod koje se vodi imovina na kojoj je šteta nastala.
(2) Ako je šteta nastala na imovini koja je dana na privremeno korištenje drugoj ustrojstvenoj jedinici, knjiži se u knjigu manjkova i šteta ustrojstvene jedinice kojoj je imovina dana na privremeno korištenje, a o nastaloj šteti i pokretanju postupka obvezno se izvješćuje nadležna osoba koja je imovinu dala na privremeno korištenje.
(3) Na temelju zaključka o pokretanju postupka, u slučaju nestanka, otuđenja ili potpunog uništenja, materijalno zaduženje imovine obvezno će se prenijeti na ustrojstvenu jedinicu kojoj je dana na privremeno korištenje ili čuvanje.
(4) Pri prijenosu materijalnog zaduženja imovine zapisnički se mora utvrditi stvarno stanje imovine.
Članak 7.
(1) Nakon donošenja zaključka o pokretanju postupka nadležna osoba dužna je:
– prikupiti sve dokaze i raspoloživu dokumentaciju o nastaloj šteti
– utvrditi točan iznos štete
– saslušati osobu koju se tereti za počinjenu štetu ili pribaviti od nje pisanu izjavu (Obrazac 2)
– saslušati svjedoke, računopolagatelje, rukovatelje i dr. ili od njih pribaviti pisane izjave (Obrazac 3)
– pobliže opisati okolnosti nastanka štete.
(2) Zaključak i cjelokupnu dokumentaciju nadležna osoba bez odgađanja dostavlja Vojnostegovnom sudu.
Članak 8.
Ako štetnik prizna štetu i odmah je nadoknadi, nadležna osoba spis predmeta dostavlja Vojnostegovnom sudu.
3. Postupak pred Vojnostegovnim sudom
Članak 9.
Postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu i naknadu štete te utvrđivanje visine štete vodi vojnostegovni sudac pojedinac.
Članak 10.
(1) Vojnostegovni sud provodi postupak u kojem utvrđuje sve činjenice važne za donošenje zakonite i pravilne odluke, vodeći računa o načelu ekonomičnosti.
(2) Vojnostegovni sud samostalno odlučuje koje će dokaze izvoditi, hoće li ponovno saslušati štetnika, svjedoke, računopolagatelje i druge te koje će činjenice smatrati dokazanim.
(3) Kada je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice važne za rješavanje stvari potrebno stručno znanje, Vojnostegovni sud može zatražiti mišljenje nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane i Oružanih snaga.
(4) Vojnostegovni sud može od vojne policije, odnosno od javnopravnih tijela i pravnih osoba tražiti prikupljanja potrebnih obavijesti i dokaza u ovom postupku.
Članak 11.
Vojnostegovni sudac koji vodi postupak ima prava i obveze:
– zahtijevati nadopunu dokumentacije
– pozivati štetnika, svjedoke i druge osobe koje mogu dati podatke važne za utvrđivanje ili ocjenu činjenica vezanih uz nastalu štetu
– brinuti se o predmetima
– donositi i potpisivati odluke
– obavljati i druge poslove.
Članak 12.
(1) Vojnostegovni sud neposredno rješava predmet materijalne odgovornosti ako je u prethodnom postupku činjenično stanje dovoljno utvrđeno i ako se u spisu nalazi očitovanje štetnika te ga nije potrebno dodatno ispitati.
(2) Ako nije moguće neposredno rješavanje predmeta materijalne odgovornosti, Vojnostegovni sud će postupiti u skladu s odredbama članka 11. ovoga Pravilnika.
(3) Vojnostegovni sud može ovlastiti određenu osobu u ustrojstvenoj jedinici u kojoj se štetnik ili svjedok nalazi da od njega uzme pisanu izjavu.
III. ODLUČIVANJE O ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU
1. Općenito o donošenju odluke
Članak 13.
(1) Nakon što utvrdi činjenično stanje i raspravi o odgovornosti štetnika, Vojnostegovni sud donosi odluku koja nije upravna stvar i kojom se utvrđuje postojanje štete, visina štete, odgovornost za naknadu štete te način naknade štete.
(2) Pod načinom naknade štete u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva se odluka o jednokratnoj ili obročnoj naknadi štete, kao i odluka o naknadi štete uspostavom prijašnjeg stanja.
Članak 14.
(1) Postupak će se obustaviti:
– ako se tijekom postupka pronađe neoštećena imovina
– ako se utvrdi da šteta nije nastala
– ako štetnik tijekom postupka prizna i nadoknadi u cijelosti štetu
– ako je štetnik ostao nepoznat
– ako štetnik umre.
(2) Kada je postupak obustavljen u smislu stavka 1. ovoga članka, razdužuje se knjiga manjkova i šteta odnosno potraživanje od štetnika evidentirano u glavnoj knjizi.
Članak 15.
(1) Ako se u postupku utvrdi da je štetnik štetu počinio namjerno ili krajnjom nepažnjom, Vojnostegovni sud će donijeti odluku kojom će ga obvezati na naknadu štete.
(2) Odluka kojom se štetnik obvezuje na naknadu štete isplatom određenoga novčanoga iznosa, osim podnositelju zaključka i štetniku dostavlja se i ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za proračun i financije.
(3) Ako je šteta počinjena običnom nepažnjom, slučajem ili višom silom, Vojnostegovni sud će donijeti odluku kojom se štetnik oslobađa od odgovornosti i obveze naknade štete, a knjiga manjkova i šteta se razdužuje.
(4) Ako se u postupku utvrdi da za počinjenu štetu nije odgovorna vojna osoba protiv koje je postupak pokrenut nego neka druga vojna osoba, Vojnostegovni sud će donijeti odluku kojom će vojnu osobu protiv koje je postupak pokrenut osloboditi od odgovornosti i obveze naknade štete, ali se knjiga manjkova i šteta neće razdužiti nego će nadležnoj osobi naložiti da u roku od osam dana pokrene postupak protiv vojne osobe koja je počinila štetu.
(5) Ako se u postupku utvrdi da je za počinjenu štetu odgovoran državni službenik ili namještenik, Vojnostegovni sud će predmet vratiti podnositelju te ga uputiti da pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti u skladu sa Zakonom o državnim službenicima.
(6) Ako se u postupku utvrdi da počinjenu štetu nije počinila vojna osoba protiv koje je postupak pokrenut nego civilna osoba, Vojnostegovni sud će donijeti odluku kojom će postupak obustaviti te knjigu manjkova i šteta razdužiti, a predmet dostaviti ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za građansko-pravne poslove na nadležno postupanje.
2. Odlučivanje o naknadi štete u stegovnom postupku za stegovni prijestup
Članak 16.
(1) Ako je pokrenut stegovni postupak za stegovni prijestup kojim je počinjena šteta na imovini Republike Hrvatske danoj na upravljanje Ministarstvu obrane, pred Vojnostegovnim sudom se neće pokretati poseban postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu nego će se o naknadi štete počinjene tim kršenjem vojne stege odlučiti u stegovnom postupku.
(2) Ako se iznos štete ne može utvrditi do okončanja stegovnog postupka, Vojnostegovni sud će u stegovnom postupku odlučiti samo o stegovnoj odgovornosti, a o naknadi štete odlučit će u postupku za naknadu štete.
IV. PODMIRENJE ŠTETE I RAZDUŽENJE KNJIGE MANJKOVA I ŠTETA
Članak 17.
(1) Štetnik može štetu utvrđenu odlukom nadoknaditi uskratom od plaće na temelju pisane izjave (Obrazac 4) koju je nadležni zapovjednik dužan dostaviti i Vojnostegovnom sudu.
(2) Štetnik može štetu utvrđenu odlukom nadoknaditi i uplatom iznosa štete u korist državnog proračuna Republike Hrvatske na broj žiro-računa, modelu i pozivu na broj navedenim u odluci, a dokaz o uplati obvezan je dostaviti Vojnostegovnom sudu.
Članak 18.
(1) Ako štetnik ne podmiri štetu ili ne pristane nadoknaditi štetu utvrđenu odlukom uskratom od plaće, Vojnostegovni sud će spis premeta proslijediti ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za pravne poslove radi utuženja.
(2) Nakon što je predmet dostavljen ustrojstvenoj jedinici Ministarstva obrane nadležnoj za građansko-pravne poslove, Vojnostegovni sud će donijeti odluku o razduženju knjige manjkova i šteta.
Članak 19.
(1) Razduženje knjige manjkova i šteta obavlja ustrojstvena jedinica u kojoj se vodi knjiga manjkova i šteta, i to na temelju:
– rješenja o obustavi postupka
– odluke o oslobađanju od odgovornosti i obveze naknade štete, osim u slučaju iz članka 15. stavka 4. ovoga Pravilnika
– po okončanju cjelokupne naplate duga
– na temelju odluke iz članka 18. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(2) Ako je o naknadi štete Vojnostegovni sud odlučio u stegovnom postupku za stegovni prijestup, razduženje knjiga manjkova i šteta obavlja se na temelju izvršnog rješenja, osim ako je u tom postupku doneseno rješenje kojim je osoba protiv koje se vodi postupak obvezana na naknadu štete, u kojem slučaju se razduženje knjige manjkova i šteta obavlja po okončanju cjelokupne naplate duga po tom rješenju.
(3) Knjiga manjkova i šteta razdužit će se u potpunosti bez obzira na iznos štete utvrđen rješenjem.
V. IZVJEŠĆIVANJE
Članak 20.
(1) Vojnostegovni sud dužan je svake kalendarske godine sastaviti pisano izvješće o broju pokrenutih postupaka za utvrđivanje odgovornosti za štetu i naknadi štete, o iznosu ukupne štete te o broju riješenih predmeta.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se ministru obrane do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za proračun i financije sastavit će izvješće o ukupnom iznosu štete naplaćene po rješenjima i odlukama Vojnostegovnog suda o utvrđivanju odgovornosti za štetu i dostaviti ga Glavnom tajništvu Ministarstva obrane do 31. siječnja tekuće godine.
(4) Ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za građansko-pravne poslove sastavit će izvješće o postupanju po predmetima naknade štete zaprimljenima od Vojnostegovnog suda za prethodnu godinu i dostaviti ga Glavnom tajništvu Ministarstva obrane do 31. siječnja tekuće godine.
(5) Glavno tajništvo Ministarstva obrane objedinjuje izvješća iz stavaka 3. i 4. ovoga članka i objedinjeno izvješće dostavlja ministru obrane do 15. veljače tekuće godine.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 21.
Postupci za naknadu štete koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika dovršit će se prema odredbama ovoga Pravilnika.
Članak 22.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postupku utvrđivanja štete i njezine visine (»Narodne novine«, br. 151/2013).
Članak 23.
Obrasci 1, 2, 3 i 4 iz ovoga Pravilnika nalaze se u prilogu ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
Članak 24.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-03/15-04/39
Urbroj: 512-01-15-1
Zagreb, 26. listopada 2015.
Ministar Ante Kotromanović, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_11_122_2324.html