MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
Na temelju članka 113. stavka 11. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 28/13 i 33/15) i članka 49. stavka 5. Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13 i 33/15), ministar pravosuđa donosi
I. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način postupanja službenika pravosudne policije pri obavljanju poslova osiguranja osoba, imovine i objekata sudova i državnih odvjetništava.
Poslovi osiguranja osoba, imovine i objekata sudova i državnih odvjetništava obuhvaćaju sprječavanje protupravnih radnji usmjerenih prema osobi, objektu i imovini suda i državnog odvjetništva, sprječavanje unošenja oružja, oruđa, eksplozivnih naprava i drugih opasnih stvari ili tvari te sprječavanje uništenja ili otuđenja imovine.
Službenik pravosudne policije u smislu ovog Pravilnika je službenik Ministarstva pravosuđa raspoređen na poslove osiguranja pravosudnih tijela.
II. NAČIN POSTUPANJA I OVLASTI SLUŽBENIKA PRAVOSUDNE POLICIJE
1. Opća odredba
Članak 2.
Poslovi osiguranja osoba, imovine i objekata sudova i državnih odvjetništava obavljaju se uporabom tehničkih sredstava zaštite i sredstvima prisile.
2. Uporaba tehničkih sredstava zaštite
Članak 3.
Tehnička sredstva zaštite službenik pravosudne policije uporabljuje radi sprečavanja protupravnih radnji usmjerenih prema osobama, objektima i imovini sudova i državnih odvjetništava.
3. Uporaba sredstava prisile
Članak 4.
Službenik pravosudne policije u obavljanju poslova osiguranja osoba, imovine i objekata sudova i državnih odvjetništava ima pravo uporabiti sredstva prisile propisana Zakonom o sudovima, i to: tjelesnu snagu, sredstva za vezivanje, raspršivač s dopuštenim neškodljivim tvarima, palicu, električni paralizator i vatreno oružje.
Sredstva prisile primjenjuju se sukladno načelima taktičkog postupanja, te vrsti i intenzitetu incidentne situacije.
Službenik pravosudne policije dužan je prije uporabe sredstava prisile upozoriti osobu prema kojoj će primijeniti sredstvo prisile ako mu to okolnosti dopuštaju.
Službenik pravosudne policije dužan je prestati s uporabom sredstava prisile kad prestane napad ili otpor.
Članak 5.
Otporom u smislu članka 4. ovoga Pravilnika smatra se svako suprotstavljanje zapovijedi službenika pravosudne policije izdanoj radi održavanja ili uspostavljanja narušenog javnog reda i mira u sudu i državnom odvjetništvu, zabrane ulaska u sud i državno odvjetništvo ili napuštanja prostora suda i državnog odvjetništva, kao i radi izvršavanja drugih poslova osiguranja osoba, imovine i objekata sudova i državnih odvjetništava.
Otpor može biti aktivan i pasivan.
Aktivan otpor postoji kad osoba pruža otpor uporabom oružja, oruđa, drugih predmeta ili tjelesnom snagom i na taj način onemogućava službenika pravosudne policije u obavljanju poslova osiguranja osoba, imovine i objekata sudova i državnih odvjetništava. Aktivnim otporom smatra se i poticanje na otpor.
Pasivan otpor postoji kad osoba ne postupi po zapovijedi ili se stavi u položaj kojim onemogućava postupanje službenika pravosudne policije (legne, klekne, uhvati se za osobu ili neki predmet i sl.).
Članak 6.
Službenik pravosudne policije u obavljanju poslova osiguranja osoba, imovine i objekata sudova i državnih odvjetništava ima pravo uporabiti tjelesnu snagu radi savladavanja otpora osobe koja remeti javni red i mir, sprječavanja bijega, kao i radi sprječavanja ili odbijanja napada na sebe ili drugu osobu, odnosno oštećenja ili otuđenja objekta ili imovine koji osigurava.
Uporabom tjelesne snage smatraju se zahvati za privođenje, udarac i druge vještine obrane ili napada kojima se dovodi pod kontrolu osoba koja svojim postupkom remeti javni red i mir, napada službenika pravosudne policije odnosno drugu osobu, te oštećuje ili otuđuje objekt ili imovinu suda ili državnog odvjetništva.
Članak 7.
Uporaba sredstava za vezivanje je ograničavanje pokretljivosti tijela, osobito ruku i/ili nogu, u pravilu lisicama, a iznimno i drugim prikladnim sredstvom (remen, uže i sl.), osobi koja pruža otpor, pokušava napasti ili se samoozlijediti i kod pokušaja bijega.
Službenik pravosudne policije jednim sredstvom za vezivanje neće istodobno vezati dvije osobe, osim iznimno, ako posebne okolnosti nalažu takvo postupanje.
Članak 8.
Raspršivač s dopuštenim neškodljivim tvarima koristi se isključivo radi savladavanja aktivnog otpora.
Članak 9.
Uporaba palice udarcem po tijelu je teži oblik uporabe tjelesne snage.
Službenik pravosudne policije neće uporabiti palicu prema djeci, trudnicama u vidljivom stanju trudnoće, starijim i vidljivo bolesnim ili nemoćnim osobama i težim invalidima, osim ako takva osoba izravno ugrožava život službenika pravosudne policije ili druge osobe.
Službenik pravosudne policije u pravilu neće uporabiti palicu kao teži oblik uporabe tjelesne snage prema osobi koja pruža pasivni otpor, osim ako se takav otpor ne može savladati na drugi način.
Članak 10.
Službenik pravosudne policije ima pravo upotrijebiti električni paralizator radi savladavanja napada osobe prema kojoj ga primjenjuje, te postupanja u incidentnim situacijama većeg intenziteta.
Članak 11.
Uporaba vatrenog oružja dopuštena je samo ako se drugim sredstvima prisile ne može odbiti istodoban ili izravno predstojeći protupravni napad kojim se ugrožava život službenika pravosudne policije ili drugih osoba, vodeći računa da se ne ugrozi život trećih osoba.
Službenik pravosudne policije će prije uporabe vatrenog oružja upozoriti osobu koja napada ako mu to okolnosti napada dopuštaju.
4. Izvješćivanje o uporabi sredstava prisile i pruženoj pomoći
Članak 12.
O svakoj primjeni sredstava prisile službenik pravosudne policije dužan je podnijeti pisano izvješće neposredno nadređenom službeniku.
Izvješće iz stavka 1. ovog članka sadrži: ime i prezime službenika pravosudne policije koji je primjenio sredstva prisile, vrijeme, mjesto i razloge odnosno okolnosti uporabe sredstava prisile, osobne podatke osobe prema kojoj su sredstva prisile primijenjena, opis posljedica prouzročenih primjenom sredstava prisile, podatke o ponuđenoj i pruženoj pomoći ozljeđenoj osobi, kao i druge bitne podatke o događaju.
Neposredno nadređeni službenik dužan je odmah prikupiti potrebne obavijesti o okolnostima uporabe sredstava prisile te ih zajedno s pisanim izvješćem i mišljenjem dostaviti na ocjenu čelniku ustrojstvene jedinice Ministarstva pravosuđa nadležne za poslove osiguranja pravosudnih tijela ili drugoj osobi koju on ovlasti, a predsjedniku suda i državnom odvjetniku na znanje.
Čelnik ustrojstvene jedinice Ministarstva pravosuđa nadležne za poslove osiguranja pravosudnih tijela ili druga osoba koju on ovlasti, dužna je u primjerenom roku od dana prijama pisanog izvješća donijeti pisanu odluku o opravdanosti i zakonitosti uporabe sredstava prisile.
Evidencija o uporabi sredstava prisile vodi se u ustrojstvenoj jedinici Ministarstva pravosuđa nadležnoj za poslove osiguranja pravosudnih tijela.
Članak 13.
Nakon svake uporabe sredstava prisile, službenik pravosudne policije dužan je osobi prema kojoj je primjenjeno sredstvo prisile ponuditi pozivanje hitne liječničke pomoći radi pregleda i utvrđenja eventualnih ozljeda.
Nakon primjene težeg oblika sredstava prisile, koja je po procjeni službenika pravosudne policije mogla prouzročiti tjelesnu povredu osobe prema kojoj su primjenjena, službenik pravosudne policije dužan je pozvati hitnu liječničku pomoć, a radi pregleda osobe i utvrđenja eventualnih ozljeda.
Podatke o pozivanju hitne liječničke pomoći odnosno o odbijanju pozivanja hitne liječničke pomoći službenik pravosudne policije unosi u izvješće iz čl. 12. ovog Pravilnika.
5. Obveze i ovlasti službenika pravosudne policije
Članak 14.
Službenik pravosudne policije obvezan je:
– dolaskom na radno mjesto utvrditi stanje sigurnosti iz njegovog djelokruga rada i izvijestiti nadređenog službenika,
– izvršiti primopredaju poslova za radno mjesto na koje je raspoređen,
– poslove obavljati u službenoj odori, osim u iznimnim slučajevima o čemu odluku sukladno sigurnosnoj prosudbi donosi nadređeni službenik pravosudne policije,
– po potrebi poduzimati protupožarne mjere, sukladno protupožarnom planu pravosudnih tijela,
– čuvati i držati u ispravnom stanju odoru i opremu,
– izvršavati i druge obveze po nalogu nadređenog službenika.
Članak 15.
Službenik pravosudne policije ovlašten je utvrditi identitet osobe koja ulazi, izlazi ili se nalazi u prostoru suda ili državnog odvjetništva.
Službenik pravosudne policije provodi utvrđivanje identiteta osobe uvidom u njenu osobnu iskaznicu, vozačku dozvolu, putnu ili drugu važeću javnu ispravu s fotografijom izdanu od ovlaštenih državnih tijela.
Utvrđivanje identiteta osobe koja nema kod sebe važeću javnu ispravu navedenu u stavku 2. ovoga članka, može se provesti i na drugi prikladan način (npr. provjera identiteta kod zaposlenika suda ili državnog odvjetništva i sl.).
Službenik pravosudne policije neće dopustiti ulaz u prostor suda ili državnog odvjetništva osobi koja odbija utvrđivanje identiteta ili čiji se identitet ne može nedvojbeno utvrditi.
Članak 16.
Službenik pravosudne policije ovlašten je pretražiti osobu koja ulazi, izlazi ili se nalazi u prostoru suda ili državnog odvjetništva, kao i obaviti pretragu predmeta koje ta osoba nosi sa sobom.
Pretraga iz stavka 1. ovog članka obavlja se radi sprječavanja unosa oružja, oruđa, eksplozivnih naprava i drugih opasnih predmeta ili tvari u prostor suda ili državnog odvjetništva.
Pretragu iz stavka 1. ovog članka službenik pravosudne policije može obaviti vizualno, dodirom, uvidom u sadržaj predmeta odnosno korištenjem tehničkih sredstava (zrcalo, detektori i sl.).
Pretragu osobe, osim u slučaju kada se koristi tehničko pomagalo, obavlja službenik pravosudne policije istog spola kao i osoba koju pretražuje. Iznimno, pretragu osobe može obaviti i službenik pravosudne policije različitog spola ako se pretraga ne može obaviti na drugačiji način.
Službenik pravosudne policije će prije obavljanja pretrage predmeta pozvati osobu da omogući pretragu i uvid u sadržaj predmeta kojega pretražuje.
Službenik pravosudne policije neće dopustiti ulaz u prostor suda ili državnog odvjetništva osobi koja odbije pretragu iz stavka 1. ovog članka.
Članak 17.
Službenik pravosudne policije, uz suglasnost osobe iz članka 16. stavka 1. ovog Pravilnika, može privremeno zadržati predmet zbog kojeg joj je zabranjen ulazak u sud ili državno odvjetništvo, u svrhu njenog puštanja u sud ili državno odvjetništvo.
O privremeno zadržanim predmetima vodi se poseban upisnik u koji se unose osobni podaci osobe od koje se predmet prima, kratak opis predmeta, datum i vrijeme zaprimanja predmeta, datum i vrijeme vraćanja predmeta i potpis osobe kojoj je predmet vraćen.
Po potrebi o predmetima iz stavka 2. ovog članka odmah će se izvijestiti policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova.
Članak 18.
Službenik pravosudne policije zabranit će ulaz u prostor suda ili državnog odvjetništva osobi koja nosi oružje, oruđe, eksplozivne naprave i druge opasne stvari ili tvari.
Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na osobe koje u sud ili državno odvjetništvo dolaze u obavljanju službe i pri tom nose oružje koje im je neophodno za obavljanje njihovog posla u prostoru suda odnosno državnog odvjetništva.
Članak 19.
Službenik pravosudne policije će osobu koja je zatečena u počinjenju kaznenog djela, prema kojoj je izrečena mjera oduzimanja slobode i prema kojoj su primijenjena sredstva prisile u sudu ili državnom odvjetništvu pretražiti i zadržati do dolaska policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova i/ili službenika pravosudne policije Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa.
Nakon pretrage osobe privremeno će se oduzeti predmeti iz članka 18. stavka 1. ovog Pravilnika do predaje policijskom službeniku.
O zadržavanju osobe iz stavka 1. ovog članka, službenik pravosudne policije sastavit će izviješće.
Članak 20.
Službenik pravosudne policije udaljit će iz prostora suda ili državnog odvjetništva osobe koje ometaju rad suda ili državnog odvjetništva.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 21.
Odredbe ovog Pravilnika o načinu osiguranja osoba, imovine i objekata sudova i državnih odvjetništava primjenjuju se i na zaposlenike pravnih osoba ovlaštenih za poslove zaštite i osiguranja kada, sukladno članku 113. stavku 2. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 28/13 i 33/15) i članku 49. stavak 1. Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13 i 33/15), uz suglasnost ministra pravosuđa obavljaju poslove osiguranja osoba, imovine i objekata sudova i državnih odvjetništava ako nije moguće osigurati njihovo obavljanje od strane službenika pravosudne policije.
Članak 22.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu zaštite osoba, imovine i objekata sudova (»Narodne novine« broj 88/12), osim odredbi glave IV. Osposobljavanje i usavršavanje službenika pravosudne policije Ministarstva pravosuđa, koje ostaju na snazi do donošenja pravilnika o obuci službenika pravosudne policije na temelju članka 115. stavka 1. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 28/13 i 33/15).
Članak 23.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/15-01/97
Urbroj: 514-03-02-02-02-15-01
Zagreb, 17. srpnja 2015.
Ministar Orsat Miljenić, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_83_1614.html