Objavljeno u NN 63/14 od 23.05.2014.:

 

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 11. Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 133/2013), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 22. svibnja 2014. godine donijela

 

ODLUKU O PROGLAŠENJU PROJEKTA KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKO PRISTANIŠTE, KOMPONENTA PROJEKTA RIJEKA GATEWAY, STRATEŠKIM PROJEKTOM REPUBLIKE HRVATSKE

I.

Na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata, projekt pod nazivom Kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište, komponenta Projekta Rijeka Gateway, proglašava se strateškim projektom Republike Hrvatske.

II.

Vrijednost ukupnih troškova projekta procijenjena kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosi 1.600.000.000,00 kuna, od čega I. faza iznosi 1.100.000.000,00 kuna, a II. faza 500.000.000,00 kuna.

III.

Naziv zainteresiranog investitora: Lučka uprava Rijeka.

IV.

Vrsta projekta: javno-privatni investicijski projekt.

V.

Lokacija projekta: Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija.

VI.

Riječka luka je najveća nacionalna morska luka preko koje se ostvaruje najveći prekomorski lučki promet roba, zbog čega učinci ulaganja u razvoj luke imaju izravnu ekonomsku opravdanost te doprinose ukupnom razvitku okruženja i na tome izvedenoj društveno-gospodarskoj opravdanosti.

Kontejnerski terminal na Zagrebačkom pristaništu kao komponenta Projekta obnove riječkog prometnog pravca – Rijeka Gateway, doprinosi izgradnji i modernizaciji riječke luke te hrvatskom gospodarstvu kako bi ono postalo dinamičnije i konkurentnije. Grad Rijeka je strateški pozicioniran na jednom od važnijih europskih prometnih koridora TEN-T mreže te nudi najkraći kopneni prometni put do gradova kao što su Budimpešta i Beograd.

Razvojem luke i njezinim povezivanjem s prometnicama na koridoru postići će se uravnoteženi gradski razvoj i povećati ekonomska atraktivnost lučkoga grada Rijeke.

VII.

Projekt modernizacije riječke luke, čiji je najznačajniji dio kontejnerski terminal na Zagrebačkom pristaništu, direktno će i posredno djelovati na razvoj cjelokupnog područja, jer će se kroz protok većih količina roba koristiti više usluga (špedicija, carina, željeznica, autocesta, osiguranja, fumigacija, potrošnja goriva), a državni proračun Republike Hrvatske te proračun jedinica lokalne samouprave ostvarit će direktne prihode.

Izgradnja kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu je investicija davatelja koncesije (Lučke uprave Rijeka) i koncesionara. Davatelj koncesije će financirati, projektirati, izgraditi, ispitati i staviti u uporabu na koncesijskom području obalni zid sa zaobaljem dužine četiri stotine metara (s mogućnošću razvoja do ukupno 680 metara), raspoloživu dubinu mora duž obalnog zida od dvadeset metara. Koncesionar će temeljem Ugovora o koncesiji izgraditi ulazno-izlazni kompleks, parkirni prostor i prometnice unutar terminala, područja za slaganje kontejnera te za ukrcaj i iskrcaj kamiona i vozila, stanicu za punjenje i pražnjenje kontejnera, osvjetljenje skladišnog prostora, ceste i ograde. Također, koncesionar će nabaviti i ugraditi najsuvremeniju prekrcajnu opremu te sve ostalo potrebno za učinkovit rad terminala.

VIII.

Projektiranje i izgradnja ceste D-403 u najužoj su vezi s projektom izgradnje i koncesioniranja Kontejnerskog terminala Zagrebačko pristanište kako bi se spriječilo odvijanje cjelokupnog prometa kontejnerima kroz prometno zagušeni centar grada. Nadalje, smisao ceste D-403 je spajanje budućeg terminala najkraćim putem na Riječku zaobilaznicu. Financiranje izgradnje definirano je kao kombinacija sredstava iz europskih fondova, odnosno europskih banaka.

IX.

U svrhu potpune funkcionalnosti kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu, nužna je pravovremena izgradnja pratećih objekata željezničke infrastrukture, koja će pratiti potrebe za prijevozom predviđenih količina tereta s područja luke u budućnosti. S tim ciljem, istovremeno s izgradnjom pristaništa priprema se projektna dokumentacija za željezničku infrastrukturu, a potom i izgradnja novih kapaciteta željezničkog kolodvora Rijeka, odnosno rekonstrukcija ranžirnog kolodvora. Financiranje izgradnje željezničke infrastrukture predviđa se putem zajma Svjetske banke, iz državnog proračuna Republike Hrvatske, fondova Europske unije, odnosno europskih banaka.

X.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-04/177

Urbroj: 50301-05/18-14-1

Zagreb, 22. svibnja 2014.

Predsjednik

Zoran Milanović, v. r.