MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Na temelju članka 103. stavka 2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (»Narodne novine«, broj 76/2009 i 92/2014) ministar unutarnjih poslova donosi
Članak 1.
U Pravilniku o načinu postupanja policijskih službenika (»Narodne novine«, broj 89/2010) u članku 2. stavku 4. druga rečenica briše se.
Stavak 5. briše se.
Članak 2.
U članku 4. stavak 3. mijenja se i glasi:
»Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na podatke koji se unose u zbirku operativnih izvješća, službene zabilješke i druga izvješća koja se odnose na rad ili na podatke prikupljene od informatora ili davatelja obavijesti.«.
Članak 3.
Članak 5. mijenja se i glasi:
»Policija će pružiti pomoć ovlaštenim podnositeljima zahtjeva ako se prilikom izvršenja njihovih akata opravdano očekuje pružanje otpora.
Policija će na temelju zakona kojim se uređuju odnosi roditelja i djece odnosno mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta i propisa koji se donose na temelju toga zakona, na zahtjev suda, pružiti pomoć u ovršnom postupku prisilnog oduzimanja i predaje djeteta ili maloljetnika.
Ostali oblici pružanja pomoći ne smatraju se pružanjem pomoći u smislu članaka od 5. do 10. ovoga Pravilnika, a prema takvim zahtjevima postupat će se kao s podnescima prema odredbama propisa koji se na njih odnose.«.
Članak 4.
U članku 6. stavku 1. riječi: »podnositeljeve radnje« zamjenjuju se riječima: »dana izvršenja akta«.
U stavku 2. riječi: »članka 5. stavka 2.,3. i 4.« zamjenjuju se riječima: »članka 5. stavka 2., 3., 4. i 5.«.
U stavku 3. riječi: »provode radnju« zamjenjuju se riječima: »izvršavaju akt«.
Članak 5.
U članku 7. stavku 1. točke 3. i 4. brišu se.
Dosadašnje točke 5. i 6. postaju točke 3. i 4.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»Pružanje pomoći može se odbiti ako zahtjev nije pravodobno podnesen.«.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. riječi: »provođenje službene radnje« zamjenjuju se riječima: »izvršenje akta«.
Članak 6.
U članku 8. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»U cilju zaštite interesa djece i maloljetnika kod pružanja pomoći prilikom prisilnog oduzimanja i predaje djeteta ili maloljetnika kao i kod drugih na zakonu utemeljenih oblika pružanja pomoći kod kojih se unaprijed zna, ili se provjerama utvrdi, za nazočnost djece ili maloljetnika na mjestu pružanja pomoći, planom postupanja odredit će se i postupanje najmanje jednog posebno osposobljenog policijskog službenika za mladež.«.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Članak 7.
U članku 9. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
»Posebno obazrivo i uz prethodnu konzultaciju s doktorom medicine uporabit će se tjelesna snaga prema posebno osjetljivim kategorijama osoba koje pružaju pasivan otpor sukladno odredbama članka 130. stavka 6. ovoga Pravilnika.«.
Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:
»U slučaju kada osoba prema kojoj se treba izvršiti akt ili osoba koja s njom živi u istom domaćinstvu ima oružni list za držanje ili nošenje oružja, policijski službenici će, prije izvršenja akta, obaviti nadzor nad držanjem i čuvanjem oružja. Ako osoba oružje drži na propisani način, naredit će joj se da zaključa metalni ormar u kojem se oružje nalazi te će se na taj način oružje staviti pod nadzor za vrijeme izvršenja akta .«.
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječi: »stavka 5.« zamjenjuju se riječima: »stavka 6.«, a riječi: »službene radnje« zamjenjuju se riječju: »akta«.
Članak 8.
U članku 12. stavku 1. riječ: »osnovano« zamjenjuje se riječju: »osnovno«.
Članak 9.
U članku 14. riječ: »osnovano« zamjenjuje se riječju: »osnovno«.
Članak 10.
U članku 21. riječ: »osnovano« zamjenjuje se riječju: »osnovno«.
Članak 11.
Članak 37. mijenja se i glasi:
»Prijedlog za osnivanje zajedničkog istražnog tima na području Republike Hrvatske kao i prijedlog hrvatskih predstavnika u zajedničkom istražnom timu izvan područja Republike Hrvatske, glavni ravnatelj policije podnosi ministru.
Odluku o osnivanju zajedničkog istražnog tima na području Republike Hrvatske kao i Odluku o uključivanju hrvatskih predstavnika u zajednički istražni tim izvan područja Republike Hrvatske donosi ministar.«.
Članak 12.
Iznad članka 38. stavlja se naslov koji glasi:
»1. Podjela kriminaliteta prema složenosti«.
Članak 13.
Članak 38. mijenja se i glasi:
»U svrhu usklađivanja nadležnosti ustrojstvenih jedinica policije, u odnosu na njegovu složenost i teritorijalnu rasprostranjenost, kriminalitet se dijeli na sljedeće razine:
– manje složeni lokalni kriminalitet (lakši predmeti),
– regionalni složeni ili organizirani kriminalitet (teški predmeti),
– nacionalni složeni ili organizirani kriminalitet (složeni predmeti).«.
Članak 14.
Iza članka 38. dodaju se članci 38.a, 38.b, 38.c, 38.d, 38.e, 38.f, 38.g i 38.h koji glase:
»Manje složeni lokalni kriminalitet (lakši predmeti)
Članak 38.a
Manje složeni lokalni kriminalitet (lakši predmeti) su kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do osam godina ako su počinitelji djelovali, trebali djelovati ili djeluju na području jedne ili dvije policijske postaje, osim onih kaznenih djela za koja se načelnik policijske uprave može, s obzirom na način počinjenja, njihovu učestalost i druge okolnosti, dogovoriti s nadležnim državnim odvjetnikom da će ih se smatrati težim predmetima, odnosno regionalnim složenim ili organiziranim kriminalitetom.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pod manje složeni lokalni kriminalitet ubrajaju se i ona kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do dvanaest godina ukoliko je počinitelj kaznenog djela poznat u trenutku saznanja policije o istom.
Manje složeni lokalni kriminalitet u nadležnosti je policijske postaje.
Regionalni složeni ili organizirani kriminalitet (teški predmeti)
Članak 38.b
Regionalni složeni ili organizirani kriminalitet (teški predmeti) su sva kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora preko osam godina te kaznena djela ispod osam godina za koja su se pod uvjetima iz članka 38.a stavka 1. ovoga Pravilnika nadležni županijski državni odvjetnik i načelnik policijske uprave dogovorili da ih smatraju težim predmetima, kada su počinitelji djelovali, trebali djelovati ili djeluju na području jedne ili dvije policijske uprave ili su povezani s inozemstvom ili kada se radi o kaznenim djelima manje složenog lokalnog kriminaliteta koja uzrokuju uznemiravanje javnosti, stvaraju objektivni dojam nesigurnosti ili se radi o osobama i organiziranim kriminalnim skupinama koje su definirane kroz strateške dokumente ustrojstvenih jedinica regionalne razine.
Regionalni složeni ili organizirani kriminalitet u nadležnosti je policijske uprave.
Načelnik policijske uprave donosi odluku o dodjeljivanju ili preuzimanju kriminalističkih istraživanja u rad policijskoj upravi ili policijskoj postaji.
Nacionalni složeni ili organizirani kriminalitet (složeni predmeti)
Članak 38.c
Nacionalni složeni ili organizirani kriminalitet (složeni predmeti) su kaznena djela koja, s obzirom na način počinjenja i posljedice, ugrožavaju nacionalnu sigurnost ili vitalne interese Republike Hrvatske ili izazivaju uznemiravanje javnosti te pravnu i osobnu nesigurnost građana ili su počinitelji djelovali, trebali djelovati ili djeluju na širem području Republike Hrvatske ili su povezani s inozemstvom. U nacionalni složeni ili organizirani kriminalitet osobito spadaju:
– kaznena djela razine regionalnog složenog ili organiziranog kriminaliteta, za koja se kriminalistička istraživanja provode na prostoru dvije ili više policijskih uprava,
– kaznena djela za čije istraživanje je potrebna međunarodna policijska suradnja,
– kaznena djela čiji počinitelji su istaknuti nositelji najtežih oblika kriminaliteta,
– najsloženiji oblici kaznenih djela iz područja složenog ili organiziranog kriminaliteta.
Nacionalni složeni ili organizirani kriminalitet u nadležnosti je Uprave kriminalističke policije.
Glavni ravnatelj policije donosi odluku o dodjeljivanju ili preuzimanju kriminalističkih istraživanja u rad policijskim upravama ili Upravi kriminalističke policije.
2. Tijek kriminalističkog istraživanja
Članak 38.d
Kriminalističko istraživanje započinje primjenom policijskih ovlasti, mjera i radnji koje se poduzimaju kada:
– postoji osnova sumnje o postojanju kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili povodom prijedloga ili prekršaja ili obavljenom hitnom dokaznom radnjom kaznenog djela ili prekršaja,
– postoji sumnja da određena pojava ugrožava ili bi mogla ugroziti živote ljudi, njihova prava, slobodu, sigurnost, nepovredivost ili imovinu,
– se na temelju analitičke obrade utvrde razlozi za provedbu kriminalističkog istraživanja.
Kada se osnovanost kriminalističkog istraživanja prosuđuje na temelju provedene analitičke obrade iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, pisanu i obrazloženu odluku o započinjanju kriminalističkog istraživanja ili obustavi daljnjeg postupanja donosi nadležni rukovoditelj kriminalističke policije ili osoba koju on ovlasti sukladno nadležnostima u odnosu na podjelu kriminaliteta prema složenosti.
Kriminalističkim istraživanjem rukovodi za to određeni policijski službenik. Policijski službenik sastavlja Plan kriminalističkog istraživanja u slučajevima kada:
– se radi o nepoznatom počinitelju kaznenih djela za koja je propisana kazna zatvora od osam godina i više,
– se sumnja da se radi o vremenski i prostorno povezanim kaznenim djelima počinjenim od strane nepoznatog počinitelja neovisno o visini propisane zapriječene kazne,
– se provode posebne dokazne radnje na temelju zakonskih odredbi,
– u drugim situacijama po nalogu nadležnog rukovoditelja kriminalističke policije.
Plan kriminalističkog istraživanja odobrava nadležni rukovoditelj kriminalističke policije.
Neovisno o kriterijima iz stavka 3. podstavka 1. – 4. ovoga članka, kada policija postupa na temelju pisanog naloga državnog odvjetnika u kojem je pobliže određen sadržaj izvida ili mjera izrada Plana kriminalističkog istraživanja nije obavezna.
Započeta kriminalistička istraživanja upisuju se u evidenciju kriminalističkih istraživanja koja se vodi na Informacijskom sustavu Ministarstva.
Kriminalističko istraživanje završava:
– ako se provedenim izvidima utvrdi da se ne radi o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaju,
– podnošenjem kaznene prijave ili posebnog izvješća protiv počinitelja kaznenog djela ili pokretanjem prekršajnog postupka.
Iznimno, ukoliko ne postoje podaci potrebni za završetak kriminalističkog istraživanja na pisani prijedlog policijskog službenika koji je provodio kriminalističko istraživanje nadređeni rukovoditelj može odobriti privremeni prekid provođenja kriminalističkog istraživanja ako su u dotadašnjem provođenju poduzete sve potrebne i moguće mjere i radnje te provjereni svi raspoloživi podaci.
Ponovno aktiviranje kriminalističkog istraživanja iz stavka 8. ovoga članka u slučaju novih saznanja ili promijenjenih okolnosti odobrava nadređeni rukovoditelj kriminalističke policije.
3. Dnevnik odluka
Članak 38.e
U kriminalističkim istraživanjima regionalnog složenog ili organiziranog kriminaliteta i nacionalnog složenog ili organiziranog kriminaliteta vodi se Dnevnik odluka. Za druge predmete, ukoliko postoje opravdane okolnosti, Dnevnik odluka se vodi na temelju zapovijedi nadležnog rukovoditelja kriminalističke policije.
Dnevnik odluka je evidencija ključnih strateških, taktičkih i operativnih odluka donesenih tijekom kriminalističkih istraživanja kaznenih djela.
U Dnevnik odluka unose se taktičke i operativne odluke policijskog službenika koji rukovodi kriminalističkim istraživanjem, kao i strateške odluke, zapovijedi, nalozi i preporuke nadređenog rukovoditelja ili policijskog službenika više razine te nadležnog državnog odvjetnika.
Obrazac Dnevnika odluka nalazi se u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 38.f
U najsloženijim kriminalističkim istraživanjima glavni ravnatelj policije donosi odluku o formiranju stožera koji rukovodi takvim kriminalističkim istraživanjem.
Odluka o formiranju stožera sadržava podatke o rukovoditelju stožera, članovima stožera, sjedištu stožera i načinu izvješćivanja.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, obavezno se vodi Dnevnik odluka.
4. Institucionalna neovisnost u provođenju kriminalističkih istraživanja
Članak 38.g
Kada postoji osnova sumnje da je kazneno djelo počinio policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva ili njima bliska osoba ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama ustrojstvene jedinice Ministarstva, odnosno da je policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva te njima bliska osoba oštećena kaznenim djelom koje je u vezi s obavljanjem policijskog posla, kriminalističko istraživanje ne može provoditi ustrojstvena jedinica u kojoj je policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva zaposlen, odnosno u čijim prostorijama je počinjeno kazneno djelo, osim kada je određena osoba zatečena u počinjenju kaznenog djela ili kada je potrebno provesti hitne dokazne radnje ili druge radnje koje ne trpe odgodu, kriminalističko istraživanje će se provesti pod sljedećim uvjetima:
– kada je policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva raspoređen na rad ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama policijske postaje, kriminalističko istraživanje provodi druga policijska postaja ili specijalistička služba/odjel policijske uprave,
– kada je policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva raspoređen na rad ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama policijske uprave, kriminalističko istraživanje provodi specijalistička služba/odjel policijske uprave ili policijska postaja. Ukoliko je za provođenje kriminalističkog istraživanja nadležna specijalistička služba/odjel policijske uprave u koju je policijski službenik raspoređen ili u čijim je prostorijama kazneno djelo počinjeno, formirat će se radna skupina čiji član ne može biti policijski službenik iste ustrojstvene jedinice,
– kada je policijski službenik ili drugi zaposlenik Ministarstva raspoređen na rad ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama Ministarstva ili Ravnateljstva policije, kriminalističko istraživanje provest će ustrojstvena jedinica policije koju pisanom odlukom odredi načelnik nadležne Uprave u Ravnateljstvu policije ovisno o težini i vrsti kaznenog djela. Ukoliko je za provođenje kriminalističkog istraživanja nadležna specijalistička služba/odjel Ravnateljstva policije u koju je policijski službenik raspoređen ili u čijim je prostorijama kazneno djelo počinjeno, formirat će se radna skupina čiji član ne može biti policijski službenik iste ustrojstvene jedinice,
– kada za to postoje opravdani razlozi, policijski službenici nadležne Uprave u Ravnateljstvu policije mogu provesti kriminalističko istraživanje nad policijskim službenikom ili drugim zaposlenikom Ministarstva iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka.
Pisanu odluku o određivanju ustrojstvene jedinice koja provodi kriminalističko istraživanje iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka donosi načelnik policijske uprave vodeći se pri tome težinom i vrstom kaznenog djela.
Pisanu odluku o formiranju radne skupine iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka donosi načelnik policijske uprave, a pisanu odluku o formiranju radne skupine iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka donosi glavni ravnatelj policije vodeći se pri tome težinom i vrstom kaznenog djela.
5. Analitička obrada
Članak 38.h
Analitička obrada predstavlja sintezu prikupljanja, objedinjavanja, pregledavanja i analiziranja podataka i saznanja te daje uvid u njihov međusobni odnos, značaj i relevantnost s ciljem donošenja odluke.
Analitička obrada poduzima se prije ili tijekom kriminalističkog istraživanja.
Analitička obrada prije kriminalističkog istraživanja poduzima se s ciljem utvrđivanja razloga za provedbu kriminalističkog istraživanja. Podrazumijeva postupak obrade i analize dostupnih saznanja iz javnih i drugih izvora i podataka dobivenih na temelju primjene pojedinih policijskih ovlasti, a koji podaci su prikupljeni do trenutka poduzimanja analitičke obrade.
Analitička obrada poduzeta prije kriminalističkog istraživanja odnosi se na primjenu policijske ovlasti prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka.
Analitička obrada koja se poduzima tijekom kriminalističkog istraživanja odnosi se i na primjenu drugih policijskih ovlasti.
Policijski službenik o provedenoj analitičkoj obradi sastavlja službenu zabilješku. Ukoliko podaci dostupni policijskom službeniku nisu dostatni za donošenje odluke radi ostvarenja cilja analitičke obrade, daljnju analitičku obradu provodi specijalizirana ustrojstvena jedinica kriminalističke policije.
Specijalizirana ustrojstvena jedinica kriminalističke policije analitičku obradu započinje na temelju pisanog Zahtjeva za analitičkom obradom i informacijom. Iznimno, analitička obrada može biti započeta na temelju usmenog naloga nadređenog rukovoditelja. O provedenoj analitičkoj obradi sastavlja se Analitička obavijest, Opis operativno interesantne osobe ili Opis sigurnosne pojave. Analitičke obrade započete na temelju Zahtjeva upisuju se u kriminalističko – obavještajnu bazu podataka Ravnateljstva policije.«.
Članak 15.
Članak 39. mijenja se i glasi:
»Policijski službenik prikuplja podatke općenito, prigodno ili usmjereno.
Općenito prikupljanje podataka odnosi se na prikupljanje podataka o stanju sigurnosti kao i drugih podataka koji mogu doprinijeti uspješnom obavljanju policijskih poslova sukladno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.
Prigodno prikupljanje podataka odnosi se na prikupljanje podataka o počiniteljima kaznenih djela, prikrivačima, pomagačima, poticateljima te osobama za kojima se traga kao i drugih podataka koji se odnose na počinjena kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaje.
Usmjereno prikupljanje podataka odnosi se na prikupljanje podataka potrebnih za pokretanje i vođenje kaznenog postupka.
Policijski službenik može uz prikrivanje svojstva policijskog službenika prikupljati obavijesti i na računalnom sustavu:
– otvaranjem korisničkog računa,
– uz pisanu privolu korisnika postojećeg računa.
Obrazac pisane privole nalazi se u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
O prikupljenim podacima policijski službenik podnosi operativno izvješće ili službenu zabilješku.«.
Članak 16.
U članku 40. stavku 1. podstavak 4. mijenja se i glasi:
»– od informatora i davatelja obavijesti;«.
Članak 17.
U članku 41. stavku 1. iza riječi: »ličnosti« stavlja se zarez te se dodaju riječi: »pri čemu je potrebno voditi računa o zaštiti njihovih najboljih interesa kao i o zaštiti njihove privatnosti«.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
»U okviru izvida kaznenog djela posebno osposobljeni policijski službenik za mladež može prikupljati podatke o osobnim i obiteljskim prilikama osumnjičenog maloljetnika.«.
Članak 18.
Članak 44. mijenja se i glasi:
»Policijski službenik radi obavljanja policijskih poslova može prikupljati obavijesti korisne za obavljanje policijskih poslova od informatora i davatelja obavijesti.
Informator je osoba koja povjerljivo, samoinicijativno ili na poticaj, dragovoljno, povremeno ili redovito daje podatke korisne za obavljanje policijskih poslova. Osobni podaci informatora predstavljaju klasificirani podatak.
Davatelj obavijesti je osoba koja daje jednokratne povjerljive podatke koji su od interesa za obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti.
Osobne podatke informatora policijski službenik dostavlja ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za kriminalističko-obavještajne poslove u Ravnateljstvu policije.
Ustrojstvena jedinica nadležna za kriminalističko-obavještajne poslove u Ravnateljstvu policije vodi podatke o informatorima, dodjeljuje jedinstvenu sigurnosnu oznaku informatoru te istu dostavlja policijskom službeniku koji je predložio registriranje informatora. U daljnjem radu s informatorom policijski službenik, umjesto osobnih podataka koristi jedinstvenu sigurnosnu oznaku.
Informatoru i davatelju obavijesti može se isplatiti naknada troškova, a za uloženi trud i prikupljene obavijesti mogu biti i novčano nagrađeni.«.
Članak 19.
Članak 47. mijenja se i glasi:
»Obradu podataka koji se unose u zbirke Ministarstva obavljaju policijski službenici.«.
Članak 20.
U članku 50. stavku 1. druga rečenica mijenja se i glasi:
»U slučaju sumnje da bi provjereni osobni podaci mogli biti zlouporabljeni, policijski službenik ih neće ustupiti osobi koja je zatražila provjeru te će je uputiti da ih može zatražiti pisanim putem od nadležne ustrojstvene jedinice policije.«.
Članak 21.
U članku 57. stavak 3. mijenja se i glasi:
»Kada se identitet osobe utvrđuje tijekom provođenja prikrivenih policijskih radnji promatranja i pratnje ili posebnih dokaznih radnji, nije potrebno odobrenje glavnog ravnatelja policije za mjere tehničkog snimanja tijekom uporabe mjere prikrivene provjere identiteta.«.
Stavak 4. briše se.
Članak 22.
Članak 58. mijenja se i glasi:
»Ako se prikupljanje obavijesti od djeteta poduzima u službenim prostorijama policije, policijski službenik će, kad god je to moguće, obavijest od djeteta prikupljati u za tu svrhu posebno opremljenim prostorijama za obavljanje razgovora s djecom.
Kod unaprijed planiranih prikupljanja obavijesti od osoba s invaliditetom, kada to okolnosti dozvoljavaju, policijski službenici će prethodno izvršiti konzultaciju te dogovoriti pravovremeni angažman i pomoć osobe koja je obučena za rad s osobom s invaliditetom, odnosno pravovremeno osigurati dostupnost tehničkih i drugih sredstava potrebnih za uspostavu komunikacije i olakšanje patnji osobama s tjelesnim, senzoričkim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjima, odnosno osobama s više prisutnih invalidnih stanja.«.
Članak 23.
U članku 60. stavku 2. riječi: »telekomunikacijskog sredstva« zamjenjuju se riječima: »komunikacijskog uređaja«.
Članak 24.
U članku 64. stavak 2. mijenja se i glasi:
»Pisanu zapovijed iz stavka 1. ovog članka može izdati rukovoditelj najmanje na radnom mjestu pomoćnika načelnika policijske postaje, načelnika sektora ili voditelja službe u policijskoj upravi, a u sjedištu ministarstva rukovoditelj ustrojstvene jedinice.«.
Članak 25.
U članku 75. stavku 2. druga rečenica briše se.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
»Plan traganja za osobom izradit će se kada okolnosti ukazuju na moguću ugrozu života nestale osobe.«.
Članak 26.
U članku 79. stavku 1. točka 3. briše se.
Dosadašnje točke 4. i 5. postaju točke 3. i 4.
Članak 27.
U članku 80. stavak 1. mijenja se i glasi:
»Plan privremenog ograničenja slobode kretanja na određenom prostoru ili objektu donosi načelnik uprave u Ravnateljstvu policije, načelnik policijske uprave ili osoba koju on za to ovlasti.«.
Članak 28.
U članku 82. stavku 1. riječi: »i zasjede« brišu se.
U stavku 2. iza riječi: »provedena« stavlja se točka, a riječi: »a planom zasjede mjesto provođenja zasjede.« brišu se.
Članak 29.
U članku 83. stavku 1. riječi: »i zasjede« brišu se.
U stavku 2. zarez iza riječi: »raciju« i riječi: »odnosno zasjedu« brišu se.
U stavku 3. riječi: »ili zasjede« brišu se.
Članak 30.
U članku 84. stavku 1. iza riječi: »obavijestiti« dodaju se riječi: »Operativno – komunikacijski centar policije,«.
Članak 31.
Naslov iznad članka 90. mijenja se i glasi:
»9. Uporaba tuđeg prijevoznog sredstva i komunikacijskog uređaja«.
Članak 32.
U članku 91. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: telekomunikacijskog sredstva« zamjenjuju se riječima: »komunikacijskog uređaja«.
U podstavku 1. riječ: »telekomunikacijskog« zamjenjuje se riječju: »komunikacijskog«.
Podstavak 2. mijenja se i glasi:
»– podatke o elektroničkom komunikacijskom prometu s obračunom troškova elektroničkih komunikacijskih usluga nastalih u vrijeme uporabe komunikacijskog uređaja, pribavljene od pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga (operatera) čiji je korisnik vlasnik komunikacijskog uređaja i«.
U podstavku 3. riječ: »telekomunikacijskom« zamjenjuju se riječju: »komunikacijskom«.
U stavku 2. riječ: »telekomunikacijski« zamjenjuje se riječju: »komunikacijski«, a riječ: »telekomunikacijskim« zamjenjuje se riječju: »komunikacijskim«.
U stavku 3. riječ: « »telekomunikacijski« zamjenjuje se riječju: »komunikacijski«, a riječ: »telekomunikacijskog« zamjenjuje se riječju: »komunikacijskog«.
Članak 33.
Naslov iznad članka 92. mijenja se i glasi:
»10. Privremeno oduzimanje, čuvanje, uništenje i prodaja predmeta«.
Članak 34.
Iza članka 93. dodaje se članak 93.a koji glasi:
»Članak 93.a
Uz prethodno poduzimanje potrebnih mjera sigurnosti, posebno osposobljeni policijski službenici će samostalno ili uz pomoć drugih stručnih službi na mjestu pronalaska uništiti predmet koji predstavlja neposrednu opasnost za život ili zdravlje ljudi ili opasnost za imovinu, ako ga ne mogu na siguran način učiniti bezopasnim ili ga ne mogu na siguran način premjestiti na drugo mjesto.
Ukoliko se radi o predmetu koji bi mogao poslužiti kao dokaz u prekršajnom ili kaznenom postupku, policijski službenici će, prije uništavanja, provesti nužne dokazne radnje koje je sa sigurnosnog stajališta moguće poduzeti.«.
Članak 35.
U članku 94. stavku 3. u drugoj rečenici riječi: »Zapisnik o podnošenju« zamjenjuju se riječima. »Zapisnik o zaprimanju«.
U stavku 6. riječi: »telekomunikacijskim sredstvom« zamjenjuju se riječima: »komunikacijskim uređajem«.
Članak 36.
U članku 96. stavku 2. riječi: »dnevni operativni bilten« zamjenjuju se riječima: »dnevnik događaja«.
Članak 37.
Članak 97. briše se.
Članak 38.
Naslov iznad članka 103. mijenja se i glasi:
»13. Provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije«.
Članak 39.
Članak 103. mijenja se i glasi:
»Provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije provodi se kroz aplikaciju računalnog sustava za upravljanje zahtjevima za provjeru uspostavljanja elektroničke komunikacije.
Ovlaštenici za podnošenje Zahtjeva za provjeru uspostavljanja elektroničke komunikacije su:
– policijski službenik za obradu kriminaliteta,
– načelnik Operativno-komunikacijskog centra policije,
– voditelj smjene Operativno-komunikacijskog centra policije,
– pomoćnik voditelja smjene Operativno-komunikacijskog centra policije.
Zahtjev odobrava ovlašteni potpisnik na temelju prethodne suglasnosti ovlaštenih rukovoditelja i to:
– načelnika Sektora u Upravi kriminalističke policije,
– voditelja Službe u Upravi kriminalističke policije,
– načelnika Sektora/voditelja Službe kriminalističke policije u policijskoj upravi,
– voditelja Službe/Odjela/Odsjeka u kriminalističkoj policiji policijske uprave,
– načelnika policijske postaje.«.
Članak 40.
U članku 112. stavak 3. mijenja se i glasi:
»Ako postoje razlozi za ulazak u tuđi dom i s njime povezan prostor, policijski službenik može nasilno ući u dom ili zatvorene prostorije doma kada se na drugi način ne može izvršiti nalog o uhićenju ili uhititi počinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od najmanje tri godine ili otkloniti izravna opasnost. Policijski službenik će prilikom nasilnog ulaska u tuđi dom postupati na način da uzrokuje najmanju moguću štetu. Kada to okolnosti dozvoljavaju za nasilni ulazak može koristiti pomoć stručne osobe koja će otvoriti vrata (bravara) ili posebnih sredstava (vatrogasnih postrojbi, specijalne i interventne policije).«.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
»Policijski službenik o radnjama iz ovoga članka sastavlja pisano izvješće te izdaje potvrdu o ulasku i obavljenom pregledu tuđeg doma i s njime povezanog prostora. Policijski službenik će u slučaju ulaska u tuđi dom na temelju stavka 3. ovoga članka bez nazočnosti vlasnika ili držatelja stana nakon obavljenog ulaska na pogodan način (pečaćenjem ulaznih vrata, stavljanjem nove brave i sl.) osigurati od pristupa neovlaštenih osoba, a na vidnom mjestu u domu ili na vratima doma ostavit će Potvrdu o ulasku.«.
Članak 41.
Iza članka 120. dodaje se članak 120.a koji glasi:
»Članak 120.a
Promatranje i pratnja provode se na pogodan, prikriven način koji ne razotkriva ili ugrožava provođenje policijskih poslova. Promatranje i pratnju moguće je provoditi i uz pomoć odgovarajućih tehničkih i programskih rješenja.«.
Članak 42.
U članku 121. riječ: »motrenja« zamjenjuje se riječju: »promatranja«.
Članak 43.
U članku 122. stavak 1. mijenja se i glasi:
»Policijski službenik koji namjerava primijeniti prikrivenu policijsku radnju klopke i zasjede, prije njihove primjene, sastavit će Plan provedbe. O provedenoj prikrivenoj policijskoj radnji klopki sastavit će se Zapisnik o postavljanju klopke.«.
Članak 44.
Članak 125. mijenja se i glasi:
»Policijski službenik koji provodi klopku i zasjedu dužan je tijekom planiranja i provođenja klopke i zasjede voditi brigu o sigurnosti osoba koje sudjeluju u provođenju, poglavito o sigurnosti oštećenika ili drugih građana.«.
Članak 45.
U članku 126. stavku 3. riječi. »izvidna mjera« zamjenjuju se riječju: »klopka«.
Članak 46.
U članku 136. stavku 1. podstavak 4. mijenja se i glasi:
»– Zabrana prolaska bez zaustavljanja – policija!«.
Članak 47.
U članku 152. stavku 2. podstavku 5. riječ: »osnovau« zamjenjuje se riječju: »osnovu«.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
»Pisano izvješće iz stavka 1. ovog članka neće se podnositi u situacijama kada je uporabljeno samo sredstvo za vezivanje, ukoliko vezana osoba nema vidljivih ozljeda, već će se uporaba sredstava za vezivanje konstatirati u izvješću o obavljenom policijskom poslu ili primijenjenoj policijskoj ovlasti kojeg policijski službenik podnosi sukladno članku 4. ovoga Pravilnika.«.
Članak 48.
U članku 153. stavku 2. riječi: »ravnatelj uprave« brišu se, a riječi:»načelnik odjela« zamjenjuju se riječima: »voditelj službe«.
Članak 49.
U članku 155. stavak 3. mijenja se i glasi:
»Neposredni rukovoditelj ocijenit će opravdanost i zakonitost uporabe sredstava za vezivanje iz članka 152. stavka 3. ovoga Pravilnika unosom ocjene u zbirku podataka uporabe sredstava prisile koja se vodi na Informacijskom sustavu Ministarstva.«.
Članak 50.
Ispod naslova: »23. Zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba« dodaju se podnaslov i novi članak 155.a koji glase:
»Opća prava žrtava
Članak 155.a
Policija postupa s posebnim obzirom prema žrtvi kaznenog djela te na primjeren način vodi brigu o pravima i interesima žrtve, zaštiti privatnosti kao i o specifičnim potrebama žrtve.
Policijski službenik dužan je u prvom kontaktu žrtvu na razumljiv i primjeren način upoznati s pravima koja joj po zakonu pripadaju te načinom na koji može ostvariti svoja prava.
Prilikom upoznavanja žrtve s njezinim pravima posebno treba voditi računa o pojedinoj kategoriji žrtve čija su prava posebno propisana (dijete žrtva, žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode, žrtva kaznenog djela trgovanja ljudima, žrtva kaznenog djela nasilja, žrtva stranac, žrtva osoba s invaliditetom).
Nakon usmenog informiranja policijski službenik žrtvi uručuje pisanu obavijest o pravima kao i dostupne podatke o službama za zaštitu i podršku žrtvama i besplatnom broju telefona za podršku žrtvama. neovisno o tome želi li žrtva prijaviti kazneno djelo ili ne.
Policijski službenik dužan je izvršiti individualnu procjenu stanja žrtve u cilju utvrđivanja specifičnih potreba zaštite te sukladno procjeni poduzimati mjere zaštite žrtve.«.
Članak 51.
U članku 158. stavku 1. zarez iza riječi: »žrtvu« i riječ: »oštećenika« brišu se.
Članak 52.
Članak 163. mijenja se i glasi:
»Ako posada plovnog objekta ne pokaže zastavu ili ne priopći tražene podatke, ili ako postoji opravdana sumnja da je na plovnom objektu ili pomoću njega učinjeno kazneno djelo ili prekršaj, policijski službenici dat će znak za zaustavljanje.
Policijski službenici mogu zaustaviti plovni objekt prilikom redovne službe na moru u cilju provjere zadovoljavanja uvjeta za sigurnu plovidbu ili opravdanosti boravka posade na plovnom objektu.
Prije davanja znaka plovnom objektu da se zaustavi, potrebno je utvrditi njegovu točnu poziciju (pozicija osmotrenja) utvrđivanjem koordinata plovnog objekta, dok se pozicija manjih plovnih objekata za sport i razonodu može odrediti opisno.
Pozicija plovnog objekta utvrđuje se navigacijskim i tehničkim sustavima za radarsko osmatranje koji se nalaze na policijskom plovilu i/ili tehničkim sustavima za nadzor morskog prostora koji se koriste u ustrojstvenim jedinicama nadležnim za nadzor morskog prostora Republike Hrvatske i državne granice na moru.
Pozicija i ostale okolnosti događaja utvrđene sustavima iz stavka 4. ovoga članka mogu se koristiti u daljnjim postupcima pred nadležnim tijelima.
Znak za zaustavljanje upućuje se sredstvom veze, vidljivim svjetlosnim ili zvučnim signalom ili znakovima međunarodnog signalnog kodeksa s udaljenosti koja omogućava prijem poziva.«.
Članak 53.
U članku 165.iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»Upozorenja i naredbe o zaustavljanju plovnom objektu mogu se izdati i putem pomorskog radio – komunikacijskog sustava, ukoliko je plovni objekt dužan imati uređaj za primanje navedenog poziva, sukladno odredbama kojima se regulira sigurnost plovidbe na moru.«.
Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 3., 4., 5., 6. i 7.
Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 7. mijenja se i glasi:
»Policijski službenik dužan je o započetom progonu odmah izvijestiti operativno – komunikacijski centar nadležne policijske uprave i Nacionalni pomorski centar za prikupljanje pomorskih podataka.«.
Članak 54.
Članak 170. mijenja se i glasi:
»Otprema službe provodi se prije upućivanja policijskih službenika u službu, a obavlja je šef smjene, odnosno drugi nadležni rukovoditelj ustrojstvene jedinice.
Otpremi službe dužni su prisustvovati svi policijski službenici, uključujući i rukovoditelje, koji su posebnim rasporedom rada raspoređeni za rad u smjeni, a iznimno mogu biti odsutni u opravdanim slučajevima.
Rukovoditelj iz stavka 1. ovog članka, nakon utvrđivanja prisutnosti svih policijskih službenika sukladno posebnom rasporedu rada, dužan je na otpremi službe poduzeti sljedeće:
– upoznati sve prisutne sa službenim zadaćama koje su navedene kroz dnevne i tjedne zadaće,
– upoznati sve prisutne s počinjenim kaznenim djelima i težim prekršajima.
– upoznati sve prisutne s aktualnim važnim sigurnosnim događajima za taj dan,
– upoznati sve prisutne s aktualnim raspisima i uputama,
– uputiti policijske službenike na zakonito i učinkovito postupanje, u skladu s pozitivnim propisima i pravilima struke,
– po potrebi provesti edukaciju policijskih službenika po određenoj problematici,
– upozoriti policijske službenike na pravilno i odgovorno postupanje s povjerenim sredstvima za rad,
– dopustiti policijskim službenicima da iznose probleme u radu, odnosno prijedloge za unaprjeđenje radnih procesa i sl.,
– poduzeti i druge potrebne radnje za pripremu policijskih službenika za obavljanje službenih zadaća.
Rukovoditelj iz stavka 1. ovog članka, prije početka obavljanja policijskih poslova, dužan je provjeriti jesu li policijski službenici propisno odjeveni, naoružani i opremljeni te jesu li psiho-fizički sposobni za obavljanje policijskih poslova.
Ukoliko postoji osnovana sumnja da je policijski službenik pod utjecajem alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava, pomoću odgovarajućih uređaja provjerit će se prisutnost alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava u organizmu policijskog službenika.
Nadležni rukovoditelj dužan je onemogućiti obavljanje policijskih poslova policijskom službeniku:
– koji nije ispravno odjeven ili opremljen dok ne otkloni neispravnost,
– za kojega je odgovarajućim uređajem utvrđena prisutnost alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava u organizmu,
– koji se odbije podvrći provjeri prisutnosti alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava u organizmu.
Nadležni rukovoditelj će privremeno udaljiti iz službe policijskog službenika koji se odbio podvrći provjeri prisutnosti alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava u organizmu.
Iznimno, u specifičnim uvjetima, kao što su neadekvatne službene prostorije, brojnost policijskih službenika, udaljenost radnog mjesta od sjedišta ustrojstvene jedinice i dr., otprema službe može se organizirati i na drugačiji način.«
Članak 55.
Članak 171. mijenja se i glasi:
»Po povratku policijskih službenika iz službe, nadležni rukovoditelj poduzima sljedeće:
– provodi kontrolu kvalitete i ispravnosti sastavljenih pismena,
– provjerava učinkovitost rada, odnosno je li policijski službenik izvršio sve zadaće naložene radnim nalogom,
– provjerava psiho-fizičko stanje policijskih službenika te ispravnost i urednost opreme koju su koristili za obavljanje službenih zadaća,
– poduzima i druge potrebne radnje.«.
Članak 56.
Obrasci tiskani uz Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika (»Narodne novine« broj 89/2010) zamjenjuju se obrascima tiskanim uz ovaj Pravilnik.
Članak 57.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Broj: 511-01-152-92943/6-2014.
Zagreb, 2. srpnja 2015.
Ministar Ranko Ostojić, v. r.
OBRASCI
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_76_1459.html