VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 65. Zakona o vanjskim poslovima (»Narodne novine«, br. 48/96, 72/2013 i 127/2013) i članka 63. stavka 2. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 150/2011 i 12/2013), a u vezi sa člankom 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, broj 125/2013), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. studenoga 2013. godine donijela
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva vanjskih i europskih poslova (u daljnjem tekstu: Uredba), uređuje se: ustrojstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), nazivi i djelokrug unutarnjih ustrojstvenih jedinica, kategorizacija i ustrojstvo diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu (u daljnjem tekstu: DM/KU), prijam u službu za pojedine državne službenike bez natječaja, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova, posebni položaji u Ministarstvu, način upravljanja Ministarstvom i DM/KU (u daljnjem tekstu: služba vanjskih poslova), način planiranja poslova, kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad službe vanjskih poslova.
II. USTROJ MINISTARSTVA
Članak 2.
Za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva ustrojavaju se sljedeće upravne organizacije i unutarnje ustrojstvene jedinice:
1. Kabinet ministra;
2. Ured zamjenika ministra;
3. Uprava za europske poslove;
4. Uprava za izvaneuropske poslove;
5. Uprava za regionalnu suradnju;
6. Uprava za multilateralne poslove i globalna pitanja;
7. Uprava za europsko pravo, međunarodno pravo i konzularne poslove;
8. Glavno tajništvo;
9. Diplomatski protokol;
10. Samostalni sektor za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP);
11. Samostalni sektor za trgovinsku politiku i gospodarsku multilateralu;
12. Samostalni sektor za gospodarsku bilateralu;
13. Samostalni sektor za odnose s javnošću, informiranje i javnu diplomaciju;
14. Samostalna služba za analitiku i političko planiranje;
15. Inspektorat službe vanjskih poslova;
16. Samostalni odjel za unutarnju reviziju;
17. Savjet za tranzicijske procese – Centar izvrsnosti.
Članak 3.
U Ministarstvu se ustrojavaju posebni položaji:
1. Glavni pravni savjetnik;
2. Savjetnik ministra;
3. Glasnogovornik;
4. Politički direktor.
Nositelje posebnih položaja imenuje ministar/ministrica vanjskih i europskih poslova (u daljnjem tekstu: ministar).
III. DJELOKRUG UPRAVNIH ORGANIZACIJA I UNUTARNJIH USTROJSTVENIH JEDINICA
1. KABINET MINISTRA
Članak 4.
Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica Ministarstva koja obavlja stručne, protokolarne, administrativne i organizacijske poslove za ministra i zamjenika ministra u cilju omogućavanja nesmetanog i uspješnog obavljanja njihovih službenih zadataka te protokolarnih i medijskih aktivnosti; po nalogu ministra i zamjenika ministra neposredno kontaktira i surađuje sa stranim diplomatskim misijama u zemlji; brine o pripremi nastupa ministra i zamjenika ministra u medijima, te u tome dijelu usko surađuje s glasnogovornikom i drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva; koordinira provedbu politika i odluka po pitanjima iz djelokruga pojedinih uprava i ustrojstvenih jedinica Ministarstva; koordinira poslove u vezi sa sjednicama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada RH) i radnim tijelima Vlade RH; zaprima predstavke i pritužbe građana, brine o daljnjem postupanju po istima, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
2. URED ZAMJENIKA MINISTRA
Članak 5.
Ured zamjenika ministra (u daljnjem tekstu: Ured zamjenika ministra) obavlja stručne i organizacijske poslove za zamjenika ministra u cilju omogućavanja nesmetanog i uspješnog obavljanja njegovih službenih zadataka, te protokolarnih i medijskih aktivnosti; koordinira provedbu politika i odluka po pitanjima iz djelokruga pojedinih ustrojstvenih jedinica Ministarstva, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
3. UPRAVA ZA EUROPSKE POSLOVE
Članak 6.
Uprava za europske poslove na razini državne uprave koordinira poslove koji se odnose na predstavljanje i sudjelovanje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) u radu tijela Europske unije (u daljnjem tekstu: EU); obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na koordinaciju tijela državne uprave u pripremi stajališta na osnovi kojih tijela državne vlasti djeluju u institucijama i tijelima EU te suradnju s Hrvatskim saborom u tom postupku sukladno odredbama Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima; koordinaciju aktivnosti tijela državne uprave u okviru poslova iz njihovog djelokruga koji su povezani s članstvom RH u EU; pruža analitičku podršku iz svojeg djelokruga; osigurava provođenje utvrđene vanjske politike RH, kao i stavova koje RH zastupa u institucijama EU i u bilateralnim odnosima s europskim državama, državama članicama EU te političkim pitanjima vezanim za rad RH u tijelima EU; prati kretanja unutar EU te prati, analizira i aktivno sudjeluje u razvoju i provedbi EU politika, aktivnosti institucija i tijela EU te zemalja članica EU; koordinira aktivnosti Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju (u daljnjem tekstu: Stalno predstavništvo RH pri EU) i veleposlanstava Republike Hrvatske u zemljama članicama EU i drugim europskim državama o relevantnim pitanjima članstva u EU; prati i usmjerava rad DM/KU u području svog djelovanja, pri čemu posebno usko surađuje sa Stalnim predstavništvom RH pri EU; u skladu s procedurama propisanima Odlukom o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove; koordinira pripremu i izradu prijedloga nacionalnih stajališta Republike Hrvatske kao i drugih dokumenata za sastanke različitih formata Vijeća Europske unije, odnosno za sastanke Odbora stalnih predstavnika vlada država članica pri Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: COREPER), te u suradnji s Uredom predsjednika Vlade RH za sastanke Europskog vijeća, a u svrhu osiguravanja koordiniranog istupanja predstavnika Republike Hrvatske u radu institucija Europske unije; održava odnose s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u području svoje nadležnosti; potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; u odnosu na države iz nadležnosti Uprave obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa državljana RH koji prebivaju ili borave u inozemstvu te promicanja njihovih veza s domovinom; pruža osobitu skrb i zaštitu dijelova hrvatskoga naroda u drugim državama; promiče, uspostavlja i održava veze s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u njihovim državama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Upravi za europske poslove ustrojavaju se:
3.1. Sektor za europske bilateralne poslove;
3.2. Sektor za koordinaciju europskih poslova.
3.1. Sektor za europske bilateralne poslove
Članak 7.
Sektor za europske bilateralne poslove osigurava provođenje utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske u bilateralnim odnosima s državama članicama EU i EFTA-e te drugim europskim državama za koje ova Uredba predviđa nadležnost Sektora za europske bilateralne poslove; bavi se političkim pitanjima vezanim za uključivanje RH u rad institucija EU; prati i usmjerava rad diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu u području svog djelovanja; održava odnose s nadležnim tijelima EU, kao i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u području svoje nadležnosti; prati politiku i odnose Europske unije prema spomenutim zemljama; potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; u odnosu na države iz nadležnosti Sektora obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa državljana RH koji prebivaju ili borave u inozemstvu te promicanja njihovih veza s domovinom; pruža osobitu skrb i zaštitu dijelova hrvatskoga naroda u drugim državama; promiče, uspostavlja i održava veze s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u njihovim državama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za europske bilateralne poslove ustrojavaju se:
3.1.1. Služba za Zapadnu i Sjevernu Europu;
3.1.2. Služba za Srednju, Istočnu i Južnu Europu.
3.1.1. Služba za Zapadnu i Sjevernu Europu
Članak 8.
Služba za Zapadnu i Sjevernu Europu prati, proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i bilateralne odnose RH i zemalja Zapadne Europe i Sjeverne Europe – Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske, Francuskom, Irskom, Portugalom, Španjolskom, Andorom, Monakom te Islandom, Danskom, Norveškom, Švedskom, Finskom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Nizozemskom, Belgijom i Luksemburgom; surađuje s DM/KU u tim zemljama, te sa stranim diplomatskim misijama i konzularnim uredima u zemlji, u vezi s razvojem političkih i ukupnih odnosa sa zemljama Zapadne Europe i Sjeverne Europe; prikuplja i obrađuje potrebne podatke, informacije i druga saznanja o državama iz navedene oblasti; analizira podatke, informacije i saznanja iz diplomatskih krugova i drugih izvora; izrađuje izvješća, analize, bilješke, podsjetnike i druge dokumente pri čemu se posebice vodi računa o prioritetima u provedbi vanjske politike u odnosu na zemlje iz djelokruga rada Službe; predlaže mjere i priprema prijedloge za adekvatno praćenje i analizu stanja odnosa s tim državama, za razvijanje i unaprjeđivanje odnosa te poticanje bilateralne suradnje; surađuje s drugim organizacijskim jedinicama u Upravi, Ministarstvu, državnim tijelima RH, organizacijama, udrugama i drugim subjektima u cilju usklađivanja; prati politiku i odnose Europske unije prema spomenutim zemljama; potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; u odnosu na države iz nadležnosti Službe obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa državljana RH koji prebivaju ili borave u inozemstvu te promicanja njihovih veza s domovinom; pruža osobitu skrb i zaštitu dijelova hrvatskoga naroda u drugim državama; promiče, uspostavlja i održava veze s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u njihovim državama; te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
3.1.2. Služba za Srednju, Istočnu i Južnu Europu
Članak 9.
Služba za Srednju, Istočnu i Južnu Europu prati, proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i bilateralne odnose RH i zemalja Srednje Europe – Njemačkom, Austrijom, Švicarskom, Lihtenštajnom, Češkom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom te zemalja Istočne i Južne Europe – Slovenijom, Italijom, Bugarskom, Rumunjskom, Grčkom, Ciprom, Svetom Stolicom, Suverenim malteškim vojnim redom, San Marinom i Maltom; surađuje s DM/KU u tim zemljama, te sa stranim diplomatskim misijama i konzularnim uredima u zemlji u vezi s razvojem političkih i ukupnih odnosa, sa zemljama Srednje, Istočne Europe i Južne Europe; prikuplja i obrađuje potrebne podatke, informacije i druga saznanja o državama iz djelokruga rada Službe; analizira podatke, informacije i saznanja iz diplomatskih krugova i drugih izvora; izrađuje izvješća, analize, bilješke, podsjetnike i druge dokumente, pri čemu se posebno vodi računa o prioritetima u provedbi vanjske politike u odnosu na zemlje iz djelokruga rada Službe; predlaže mjere i priprema prijedloge za adekvatno praćenje i analizu stanja odnosa s tim državama za razvijanje i unaprjeđivanje odnosa te poticanje bilateralne suradnje; surađuje s drugim organizacijskim jedinicama u Upravi, Ministarstvu, državnim tijelima RH, organizacijama, udrugama i drugim subjektima u cilju usklađivanja, poticanja i praćenja radnih aktivnosti na provedbi vanjske politike; prati politiku i odnose Europske unije prema spomenutim zemljama; potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; u odnosu na države iz nadležnosti Službe obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa državljana RH koji prebivaju ili borave u inozemstvu te promicanja njihovih veza s domovinom; pruža osobitu skrb i zaštitu dijelova hrvatskoga naroda u drugim državama; promiče, uspostavlja i održava veze s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u njihovim državama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
3.2. Sektor za koordinaciju europskih poslova
Članak 10.
Sektor za koordinaciju europskih poslova koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta koja usvaja Vlada RH kao i drugih dokumenata Republike Hrvatske za sastanke različitih formata Vijeća Europske unije, odnosno prijedloga stajališta i stajališta za sastanke COREPER-a te u suradnji s Uredom predsjednika Vlade za sastanke Europskog vijeća u skladu s procedurama propisanima Odlukom o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove, a u svrhu osiguravanja koordiniranog istupanja predstavnika Republike Hrvatske u radu institucija EU; surađuje s drugim tijelima državne uprave u cilju formiranju stajališta RH o pojedinim pitanjima u okviru EU politika, programa i inicijativa; obavlja poslove vezane uz održavanje i obnavljanje baze podataka za koordinaciju izrade i pripremu nacionalnih stajališta RH; prati opća politička pitanja vezana za članstvo RH u EU i priprema stručne podloge diplomatskoj aktivnosti Ministarstva; priprema relevantne informacije o razvoju političkih odnosa unutar EU i po analitičkoj obradi, priprema djelovanje Ministarstva u radnim tijelima EU; prati kretanja unutar EU, stajališta i aktivnosti ostalih država članica EU; prati politike EU prema pojedinim važnim međunarodnim pitanjima; priprema prijedloge i inicijative za unaprjeđenje odnosa s pojedinim državama članicama i institucijama EU; prati razvoj političkih odnosa u EU; prati rad EU institucija, njihovo funkcioniranje i procedure; potiče aktivno sudjelovanje ostalih tijela u radu institucija EU i pruža im potrebnu pomoć; prati, analizira i aktivno sudjeluje u razvoju i provedbi EU politika; koordinira aktivnosti Stalnog predstavništva RH pri EU i veleposlanstava RH u ostalim zemljama članicama EU i drugim europskim državama o relevantnim pitanjima EU; surađuje s ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva koje se bave europskim poslovima u pitanjima iz njihove nadležnosti, osobito vezano na politiku proširenja EU; potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela kao i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u odnosima s EU institucijama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za koordinaciju europskih poslova ustrojavaju se:
3.2.1. Služba za COREPER I;
3.2.2. Služba za COREPER II;
3.2.3. Služba za EU institucije, regionalne politike EU i projekte;
3.2.4. Služba za potporu koordinacije europskih poslova.
3.2.1. Služba za COREPER I
Članak 11.
Služba za COREPER I (Odbor stalnih predstavnika vlada država članica pri Europskoj uniji u sastavu zamjenika stalnih predstavnika) u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, kao i Stalnim predstavništvom RH pri EU, u skladu s procedurama propisanima Odlukom o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove, koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta za rad radnih skupina u okviru COREPER-a I, koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta RH za sastanke COREPER-a I u područjima: prometa, telekomunikacija i energetike, poljoprivrede i ribarstva, okoliša, obrazovanja, mladih, kulture i sporta, zapošljavanja, socijalne politike, zdravlja i pitanja potrošača, konkurentnosti, koordinira izradu i pripremu stajališta Republike Hrvatske za sastanke različitih formata Vijeća ministara koje priprema COREPER I, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Službi za COREPER I ustrojavaju se:
3.2.1.1. Odjel za poljoprivredu i ribarstvo;
3.2.1.2. Odjel za unutarnje tržište, konkurentnost, socijalnu politiku, zdravlje, obrazovanje i kulturu;
3.2.1.3. Odjel za promet, telekomunikacije, energetiku i zaštitu okoliša.
3.2.1.1. Odjel za poljoprivredu i ribarstvo
Članak 12.
Odjel za poljoprivredu i ribarstvo u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, kao i Stalnim predstavništvom RH pri EU, u skladu s procedurama propisanima Odlukom o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta za rad radnih skupina u okviru COREPER-a I i stajališta za sastanke COREPER-a I u području poljoprivrede i ribarstva, stajališta RH za sastanke Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
3.2.1.2. Odjel za unutarnje tržište, konkurentnost, socijalnu politiku, zdravlje, obrazovanje i kulturu
Članak 13.
Odjel za unutarnje tržište, konkurentnost, socijalnu politiku, zdravlje, obrazovanje i kulturu u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, kao i Stalnim predstavništvom RH pri EU, u skladu s procedurama propisanima Odlukom o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta za rad radnih skupina u okviru COREPER-a I i stajališta za sastanke COREPER-a I u područjima iz nadležnosti Odjela, te stajališta RH za sastanke Vijeća EU za konkurentnost (unutarnje tržište, industrija, istraživanje i svemir), Vijeća EU za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja te Vijeća EU za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
3.2.1.3. Odjel za promet, telekomunikacije, energetiku i zaštitu okoliša
Članak 14.
Odjel za promet, telekomunikacije, energetiku i zaštitu okoliša u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, kao i Stalnim predstavništvom RH pri EU, u skladu s procedurama propisanima Odlukom o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta za rad radnih skupina u okviru COREPER-a I i stajališta za sastanke COREPER-a I u području prometa, telekomunikacija, energetike i zaštite okoliša, te stajališta RH za sastanke Vijeća EU za zaštitu okoliša kao i za sastanke Vijeća EU za promet, telekomunikacije i energetiku, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
3.2.2. Služba za COREPER II
Članak 15.
Služba za COREPER II (Odbor stalnih predstavnika vlada država članica pri Europskoj uniji u sastavu stalnih predstavnika) u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, kao i Stalnim predstavništvom RH pri EU, u skladu s procedurama propisanima Odlukom o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta za rad radnih skupina u okviru COREPER-a II, koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta Republike Hrvatske za sastanke COREPER-a II u područjima: opći poslovi, ekonomska i financijska pitanja, pravosuđe i unutarnji poslovi; u suradnji s Uredom predsjednika Vlade RH koordinira izradu i pripremu nacionalnih stajališta Republike Hrvatske za sastanke Europskog vijeća, kao i različitih formata Vijeća ministara koje priprema COREPER II, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Službi za COREPER II ustrojavaju se:
3.2.2.1. Odjel za ekonomska i financijska pitanja;
3.2.2.2. Odjel za pravosuđe i unutarnje poslove;
3.2.2.3. Odjel za Europsko vijeće i Vijeće za opće poslove.
3.2.2.1. Odjel za ekonomska i financijska pitanja
Članak 16.
Odjel za ekonomska i financijska pitanja, u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, kao i Stalnim predstavništvom RH pri EU, u skladu sa procedurama propisanima Odlukom o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta za rad radnih skupina u okviru COREPER-a II i stajališta za sastanke COREPER-a II u području gospodarskih i financijskih pitanja, kao i stajališta RH za sastanke Vijeća za gospodarska i financijska pitanja, te obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.
3.2.2.2. Odjel za pravosuđe i unutarnje poslove
Članak 17.
Odjel za pravosuđe i unutarnje poslove u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, kao i Stalnim predstavništvom RH pri EU, u skladu s procedurama propisanima Odlukom o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta za rad radnih skupina u okviru COREPER-a II i stajališta za sastanke COREPER-a II u području pravosuđa i unutarnjih poslova, kao i stajališta RH za sastanke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove, te obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.
3.2.2.3. Odjel za Europsko vijeće i Vijeće za opće poslove
Članak 18.
Odjel za Europsko vijeće i Vijeće za opće poslove u suradnji s Uredom predsjednika Vlade RH, nadležnim tijelima državne uprave, Stalnim predstavništvom RH pri EU kao i ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva koje se bave europskim poslovima u pitanjima iz njihove nadležnosti u skladu s procedurama propisanima Odlukom o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove, koordinira pripremu i izradu prijedloga stajališta za rad radnih skupina u okviru COREPER-a II i stajališta za sastanke COREPER-a II u području općih poslova, kao i stajališta RH za sastanke Vijeća za opće poslove kao i Europskog Vijeća u suradnji s Uredom predsjednika Vlade RH, te obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.
3.2.3. Služba za EU institucije, regionalne politike EU i projekte
Članak 19.
Služba za EU institucije, regionalne politike EU i projekte prati i analitički obrađuje razvoj regionalne politike EU te rad institucija EU, njihovo funkcioniranje i procedure; surađuje s predstavnicima EU institucija u RH; posebno prati reforme ovih institucija, sudjeluje u koordinaciji pripreme i aktivnosti hrvatskih predstavnika u institucijama EU radi njihovog učinkovitijeg sudjelovanja u radu istih; potiče aktivnu suradnju hrvatskih tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru regionalne politike EU; prati rad tijela u okviru programa i inicijativa u kojima sudjeluju hrvatska državna tijela i/ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji se provode u okviru Kohezijske politike; aktivno prati razvoj politika EU vezanih uz uspostavu i provedbu makroregionalne suradnje te drugih oblika regionalne suradnje u okviru politika EU; priprema, nadzire i odgovara za izradu projekata koje kandidira Ministarstvo, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Službi za EU institucije, regionalne politike EU i projekte ustrojavaju se:
3.2.3.1. Odjel za EU institucije;
3.2.3.2. Odjel za regionalne politike EU i projekte.
3.2.3.1. Odjel za EU institucije
Članak 20.
Odjel za EU institucije prikuplja i obrađuje podatke, informacije i druga saznanja o EU institucijama (Europska komisija, Europski parlament, Europski gospodarsko socijalni odbor, Odbor regija, europske agencije, Europska investicijska banka, Europska središnja banka, Revizorski sud) i o njihovim međusobnim odnosima; koordinira pripreme za sastanke hrvatskih dužnosnika s predstavnicima EU institucija, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
3.2.3.2. Odjel za regionalne politike EU i projekte
Članak 21.
Odjel za regionalne politike EU i projekte prikuplja i obrađuje podatke, informacije i druga saznanja o provedbi regionalne (kohezijske) politike; prati provedbu strateških programa utvrđenih od strane EU; potiče aktivnu suradnju i prati rad hrvatskih tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru regionalne politike EU; prati razvoj politika EU vezanih uz uspostavu makroregija i provedbu makroregionalne suradnje (EUSDR, EUSAIR) te prati suradnju u okviru Višegradske skupine (V 4) te drugih oblika regionalne suradnje u okviru politika EU; prikuplja i obrađuje podatke, informacije i druga saznanja o mogućnostima financiranja projekata i prati provedbu projekata u nadležnosti Ministarstva; surađuje s tijelima državne uprave RH; priprema, nadzire i odgovara za izradu projekata koje kandidira Ministarstvo, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
3.2.4. Služba za potporu koordinacije europskih poslova
Članak 22.
Služba za potporu koordinacije europskih poslova pruža stručnu, administrativnu i tehničku podršku ostalim nadležnim službama u poslovima koordinacije EU poslova, a posebice poslove vezane uz operativni rad Međuresorne radne skupine za europske poslove; u suradnji s drugim nadležnim službama koordinira izradu priprema i drugih materijala za Koordinaciju za vanjsku i europsku politiku Vlade RH kao i Hrvatskoga sabora, a temeljem obveza koje proizlaze iz Odluke o osnivanju Međuresorne radne skupine za europske poslove kao i Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade RH u europskim poslovima; obavlja poslove vezane uz upravljanje bazom podataka za koordinaciju izrade i pripremu nacionalnih stajališta RH; u suradnji s drugim nadležnim službama Sektora prema potrebi koordinira izradu priprema i drugih materijala; provodi operativne pripreme za potrebe pomoćnika ministrice za europske poslove, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
4. UPRAVA ZA IZVANEUROPSKE POSLOVE
Članak 23.
Uprava za izvaneuropske poslove prati, vodi i koordinira ukupne bilateralne odnose sa zemljama Afrike, Azije, Oceanije, Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, Ruske Federacije, srednje Azije i zemljama Istočnog partnerstva; skrbi o njihovom unaprjeđenju i potiče rješavanje uzajamnih pitanja; posebno prati, proučava i stručno obrađuje odnose RH s navedenim zemljama i na tom području koordinira djelovanja nadležnih institucija; prati politiku i odnose EU prema spomenutim zemljama; potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; u odnosu na države iz nadležnosti Uprave obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa državljana RH koji prebivaju ili borave u inozemstvu te promicanja njihovih veza s domovinom; pruža osobitu skrb i zaštitu dijelova hrvatskoga naroda u drugim državama; promiče, uspostavlja i održava veze s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u njihovim državama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Upravi za izvaneuropske poslove ustrojavaju se:
4.1. Sektor za Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku;
4.2. Sektor za Afriku, Aziju, Oceaniju, Rusku Federaciju i Istočno partnerstvo.
4.1. Sektor za Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku
Članak 24.
Sektor za Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku prati, proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i druge relevantne procese i podatke važne za unaprjeđivanje bilateralnih odnosa RH sa zemljama Sjeverne Amerike (Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom), te Srednje i Južne Amerike (Antigvom i Barbudom, Argentinom, Bahamima, Barbadosom, Belizeom, Bolivijom, Brazilom, Čileom, Dominikom, Dominikanskom Republikom, Ekvadorom, El Salvadorom, Grenadom, Gvajanom, Gvatemalom, Haitijem, Hondurasom, Jamajkom, Kolumbijom, Kostarikom, Kubom, Meksikom, Nikaragvom, Panamom, Paragvajem, Peruom, Surinamom, Svetom Lucijom, Svetim Kristoforom i Nevisom, Svetim Vincentom i Grenadinima, Trinidadom i Tobagom, Urugvajem i Venezuelom); prati ukupnu politiku pojedinih država iz nadležnosti Sektora prema RH; priprema i potiče odgovarajuće analize, rasprave i prijedloge radi utvrđivanja političkih stavova i inicijativa Ministarstva; priprema potrebnu stručnu podlogu za koordinaciju i usvajanje odgovarajućih političkih odluka povezanih s unaprjeđenjem uzajamnih odnosa ili rješavanjem pojedinih pitanja u odnosima RH sa Sjevernom, Srednjom i Južnom Amerikom, prati unutarnjopolitički razvoj, gospodarsko stanje i društvene prilike u zemljama iz nadležnosti Sektora i procjenjuje njihov utjecaj na uzajamne odnose s RH; prati uzajamne odnose između država iz nadležnosti Sektora i utjecaj tih odnosa na bilateralne odnose s RH; analizira podatke, informacije i saznanja iz javnih, diplomatskih i drugih izvora; priprema izvješća, analize i drugu dokumentaciju potrebnu za diplomatsko djelovanje, vodeći računa o ukupnim prioritetima i ciljevima državne politike prema Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, kao sastavnici razvijanja bilateralnih odnosa sa zemljama iz nadležnosti Sektora; predlaže mjere i priprema prijedloge za odgovarajuće praćenje stanja u pojedinim državama iz nadležnosti Sektora, uključujući razrađenu i koordiniranu suradnju s DM/KU u zemljama iz nadležnosti Sektora; surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva u pripremi cjelovite i usklađene međuresorske aktivnosti i nastupa RH prema zemljama iz nadležnosti Sektora; u svrhu ukupnog promicanja interesa RH surađuje sa stranim diplomatskim misijama u zemlji, prati politiku i odnose Europske unije prema spomenutim zemljama; potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; u odnosu na države iz nadležnosti Sektora obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa državljana RH koji prebivaju ili borave u inozemstvu te promicanja njihovih veza s domovinom; promiče, uspostavlja i održava veze s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u njihovim državama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku ustrojavaju se:
4.1.1. Služba za Sjevernu Ameriku;
4.1.2. Služba za Latinsku Ameriku i Karibe.
4.1.1. Služba za Sjevernu Ameriku
Članak 25.
Služba za Sjevernu Ameriku prati, proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i druge relevantne procese važne za unaprjeđivanje bilateralnih odnosa Republike Hrvatske sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom; prati ukupnu politiku država iz nadležnosti Službe prema Republici Hrvatskoj i priprema i potiče odgovarajuće analize, rasprave i prijedloge radi utvrđivanja političkih stavova i inicijativa Ministarstva; priprema potrebnu stručnu podlogu za koordinaciju i usvajanje odgovarajućih političkih odluka povezanih s unaprjeđenjem uzajamnih odnosa ili rješavanjem pojedinih pitanja u odnosima Republike Hrvatske sa zemljama Sjeverne Amerike; prati unutarnjopolitički razvoj, gospodarsko stanje i društvene prilike u zemljama iz nadležnosti Službe i procjenjuje njihov utjecaj na uzajamne odnose s Republikom Hrvatskom; prati uzajamne odnose između država iz nadležnosti Službe i utjecaj tih odnosa na bilateralne odnose s Hrvatskom, analizira podatke, informacije i saznanja iz javnih, diplomatskih i drugih izvora; priprema izvješća, analize i drugu dokumentaciju potrebnu za diplomatsko djelovanje, vodeći računa o ukupnim prioritetima i ciljevima državne politike prema zemljama Sjeverne Amerike, kao sastavnici razvijanja bilateralnih odnosa sa zemljama iz nadležnosti Službe; predlaže mjere i priprema prijedloge za odgovarajuće praćenje stanja u pojedinim državama iz nadležnosti Službe, uključujući razrađenu i koordiniranu suradnju s diplomatskim misijama RH u zemljama iz nadležnosti Službe; surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva u pripremi cjelovite i usklađene međuresorske aktivnosti i nastupa RH prema zemljama iz nadležnosti Službe; u svrhu ukupnog promicanja interesa RH surađuje sa stranim diplomatskim misijama u zemlji, te obavlja druge poslove iz djelokruga svoga rada.
4.1.2. Služba za Latinsku Ameriku i Karibe
Članak 26.
Služba za Latinsku Ameriku i Karibe prati, proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i druge relevantne procese važne za unaprjeđivanje bilateralnih odnosa RH s Antigvom i Barbudom, Argentinom, Bahamima, Barbadosom, Belizeom, Bolivijom, Brazilom, Čileom, Dominikom, Dominikanskom Republikom, Ekvadorom, El Salvadorom, Grenadom, Gvajanom, Gvatemalom, Haitijem, Hondurasom, Jamajkom, Kolumbijom, Kostarikom, Kubom, Meksikom, Nikaragvom, Panamom, Paragvajem, Peruom, Surinamom, Svetom Lucijom, Svetim Kristoforom i Nevisom, Svetim Vincentom i Grenadinima, Trinidadom i Tobagom, Urugvajem i Venezuelom; prati ukupnu politiku pojedinih država iz nadležnosti Službe prema RH i priprema i potiče odgovarajuće analize, rasprave i prijedloge radi utvrđivanja političkih stavova i inicijativa Ministarstva; priprema potrebnu stručnu podlogu za koordinaciju i usvajanje odgovarajućih političkih odluka povezanih s unaprjeđenjem uzajamnih odnosa ili rješavanjem pojedinih pitanja u odnosima RH sa zemljama Latinske Amerike i Kariba; prati unutarnjopolitički razvoj, gospodarsko stanje i društvene prilike u zemljama iz nadležnosti Službe i procjenjuje njihov utjecaj na uzajamne odnose s RH; prati uzajamne odnose između država iz nadležnosti Službe i utjecaj tih odnosa na bilateralne odnose s RH, analizira podatke, informacije i saznanja iz javnih, diplomatskih i drugih izvora, te priprema izvješća, analize i drugu dokumentaciju potrebnu za diplomatsko djelovanje, vodeći računa o ukupnim prioritetima i ciljevima državne politike prema zemljama Latinske Amerike i Kariba, kao sastavnici razvijanja bilateralnih odnosa sa zemljama iz nadležnosti Službe; predlaže mjere i priprema prijedloge za odgovarajuće praćenje stanja u pojedinim državama iz nadležnosti Službe, uključujući razrađenu i koordiniranu suradnju s diplomatskim misijama RH u zemljama iz nadležnosti Službe; surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva u pripremi cjelovite i usklađene međuresorske aktivnosti i nastupa RH prema zemljama iz nadležnosti Službe; u svrhu ukupnog promicanja interesa RH surađuje sa stranim diplomatskim misijama u zemlji, te obavlja druge poslove iz djelokruga svoga rada.
4.2. Sektor za Afriku, Aziju, Oceaniju, Rusku Federaciju i Istočno partnerstvo
Članak 27.
Sektor za Afriku, Aziju, Oceaniju, Rusku Federaciju i Istočno partnerstvo obavlja, prati, proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i druge relevantne procese važne za unaprjeđivanje bilateralnih odnosa RH sa zemljama iz nadležnosti Sektora (Alžirska Narodna Demokratska Republika, Angola, Benin, Bocvana, Burkina Faso, Burundi, Côte d`Ivoire, Čad, Demokratska Republika Kongo, Džibuti, Egipat, Ekvatorska Gvineja, Eritreja, Etiopija, Gabon, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Južnoafrička Republika, Kamerun, Kabo Verde, Kenija, Komori, Lesoto, Liberija, Libija, Madagaskar, Malavi, Mali, Maroko, Mauricijus, Mauritanija, Mozambik, Namibija, Niger, Nigerija, Republika Kongo, Ruanda, Sejšeli, Senegal, Siera Leone, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Svazi, Sveti Toma i Prinsipe, Tanzanija, Togo, Tunis, Uganda, Zambija, Zimbabve, Bahrein, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Katar, Kuvajt, Libanon, Oman, Palestinska Samouprava, Saudijska Arabija, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kina, Japan, Mongolija, Demokratska Narodna Republika Koreja, Republika Koreja, Indonezija, Malezija, Filipini, Bruneji Darussalam, Singapur, Tajland, Laos, Vijetnam, Kambodža, Mjanmar, Istočni Timor, Iran, Pakistan, Afganistan, Indija, Nepal, Butan, Šri Lanka, Bangladeš, Maldivi, Kazahstan, Kirgistan, Turkmenistan, Uzbekistan, Tadžikistan, Australija, Fidži, Kiribati, Maršalovo Otočje, Mikronezija, Nauru, Novi Zeland, Palau, Papua Nova Gvineja, Salomonovo Otočje, Samoa, Tonga, Tuvalu i Vanuatu, Ruska Federacija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldova, Gruzija, Azerbajdžan i Armenija); prati ukupnu politiku pojedinih država iz nadležnosti Sektora prema RH i priprema i potiče odgovarajuće analize, rasprave i prijedloge radi utvrđivanja političkih stavova i inicijativa Ministarstva; priprema potrebnu stručnu podlogu za koordinaciju i usvajanje odgovarajućih političkih odluka povezanih s unaprjeđenjem uzajamnih odnosa ili rješavanjem pojedinih pitanja u odnosima RH sa zemljama iz nadležnosti Sektora; prati unutarnjopolitički razvoj, gospodarsko stanje i društvene prilike u zemljama iz nadležnosti Sektora i procjenjuje njihov utjecaj na uzajamne odnose s RH; prati uzajamne odnose između država iz nadležnosti Sektora i utjecaj tih odnosa na bilateralne odnose s RH, analizira podatke, informacije i saznanja iz javnih, diplomatskih i drugih izvora, te priprema izvješća, analize i drugu dokumentaciju potrebnu za diplomatsko djelovanje, vodeći računa o ukupnim prioritetima i ciljevima državne politike prema zemljama Afrike, Azije, Oceanije i Ruske Federacije, kao sastavnici razvijanja bilateralnih odnosa sa zemljama iz nadležnosti Sektora; predlaže mjere i priprema prijedloge za odgovarajuće praćenje stanja u pojedinim državama iz nadležnosti Sektora, uključujući razrađenu i koordiniranu suradnju s DM/KU u zemljama iz nadležnosti Sektora; surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva u pripremi cjelovite i usklađene međuresorske aktivnosti i nastupa RH prema zemljama iz nadležnosti Sektora; prati politiku i odnose Europske unije prema spomenutim zemljama; u svrhu ukupnog promicanja interesa RH surađuje sa stranim diplomatskim misijama u zemlji, prati politiku i odnose Europske unije prema spomenutim zemljama; potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; u odnosu na države iz nadležnosti Sektora obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa državljana RH koji prebivaju ili borave u inozemstvu te promicanja njihovih veza s domovinom; pruža osobitu skrb i zaštitu dijelova hrvatskoga naroda u drugim državama; promiče, uspostavlja i održava veze s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u njihovim državama; prati, analizira i daje podršku koordinaciji svih aktivnosti Unije za Mediteran te prati politike EU prema zemljama članicama Unije za Mediteran i zemljama Južnog susjedstva, te obavlja druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za Afriku, Aziju, Oceaniju, Rusku Federaciju i Istočno partnerstvo ustrojavaju se:
4.2.1. Služba za Aziju i Oceaniju;
4.2.2. Služba za Afriku i Bliski istok;
4.2.3. Služba za Rusku Federaciju, Srednju Aziju i Istočno partnerstvo.
4.2.1. Služba za Aziju i Oceaniju
Članak 28.
Služba za Aziju i Oceaniju prati, proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i druge relevantne procese važne za unaprjeđivanje bilateralnih odnosa RH sa zemljama Azije i Oceanije (Kina, Japan, Mongolija, Demokratska Narodna Republika Koreja, Republika Koreja, Indonezija, Malezija, Filipini, Bruneji Darussalam, Singapur, Tajland, Laos, Vijetnam, Kambodža, Mjanmar, Istočni Timor, Iran, Pakistan, Afganistan, Indija, Nepal, Butan, Šri Lanka, Bangladeš, Maldivi, Australija, Fidži, Kiribati, Maršalovo Otočje, Mikronezija, Nauru, Novi Zeland, Palau, Papua Nova Gvineja, Salomonovo Otočje, Samoa, Tonga, Tuvalu i Vanuatu); prati ukupnu politiku pojedinih država iz nadležnosti Službe prema RH i priprema i potiče odgovarajuće analize, rasprave i prijedloge radi utvrđivanja političkih stavova i inicijativa Ministarstva; priprema potrebnu stručnu podlogu za koordinaciju i usvajanje odgovarajućih političkih odluka povezanih s unaprjeđenjem uzajamnih odnosa ili rješavanjem pojedinih pitanja u odnosima RH sa zemljama Azije i Oceanije; prati unutarnjopolitički razvoj, gospodarsko stanje i društvene prilike u zemljama iz nadležnosti Službe i procjenjuje njihov utjecaj na uzajamne odnose s RH; prati uzajamne odnose između država iz nadležnosti Službe i utjecaj tih odnosa na bilateralne odnose s RH; analizira podatke, informacije i saznanja iz javnih, diplomatskih i drugih izvora, te priprema izvješća, analize i drugu dokumentaciju potrebnu za diplomatsko djelovanje, vodeći računa o ukupnim prioritetima i ciljevima državne politike spram zemalja Azije i Oceanije, kao sastavnici razvijanja bilateralnih odnosa sa zemljama iz nadležnosti Službe; predlaže mjere i priprema prijedloge za odgovarajuće praćenje stanja u pojedinim državama iz nadležnosti Službe, uključujući razrađenu i koordiniranu suradnju s DM/KU u zemljama iz nadležnosti Službe; surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva u pripremi cjelovite i usklađene međuresorske aktivnosti i nastupa RH spram zemalja iz nadležnosti Službe; u svrhu ukupnog promicanja interesa RH surađuje sa stranim diplomatskim misijama u zemlji te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
4.2.2. Služba za Afriku i Bliski istok
Članak 29.
Služba za Afriku i Bliski istok prati, proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i druge relevantne procese važne za unaprjeđivanje bilateralnih odnosa RH sa zemljama Afrike i Bliskog istoka; prati ukupnu politiku pojedinih država iz nadležnosti Službe prema RH i priprema i potiče odgovarajuće analize, rasprave i prijedloge radi utvrđivanja političkih stavova i inicijativa Ministarstva; priprema potrebnu stručnu podlogu za koordinaciju i usvajanje odgovarajućih političkih odluka povezanih s unaprjeđenjem uzajamnih odnosa ili rješavanjem pojedinih pitanja u odnosima RH sa zemljama Afrike i Bliskog istoka; prati unutarnjopolitički razvoj, gospodarsko stanje i društvene prilike u zemljama iz nadležnosti Službe i procjenjuje njihov utjecaj na uzajamne odnose s RH; prati uzajamne odnose između država iz nadležnosti Službe i utjecaj tih odnosa na bilateralne odnose s RH, analizira podatke, informacije i saznanja iz javnih, diplomatskih i drugih izvora, te priprema izvješća, analize i drugu dokumentaciju potrebnu za diplomatsko djelovanje, vodeći računa o ukupnim prioritetima i ciljevima državne politike spram zemalja Afrike i Bliskog istoka, kao sastavnici razvijanja bilateralnih odnosa zemljama iz nadležnosti Službe; prati, analizira i daje podršku koordinaciji svih aktivnosti Unije za Mediteran te prati politike EU prema zemljama članicama Unije za Mediteran; prati politike EU prema zemljama Južnog susjedstva; predlaže mjere i priprema prijedloge za odgovarajuće praćenje stanja u pojedinim državama iz nadležnosti Službe, uključujući razrađenu i koordiniranu suradnju s diplomatskim misijama RH u zemljama iz nadležnosti Službe; surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva u pripremi cjelovite i usklađene međuresorske aktivnosti i nastupa RH prema zemalja iz nadležnosti Službe; u svrhu ukupnog promicanja interesa RH surađuje sa stranim diplomatskim misijama u zemlji, te obavlja druge poslove iz djelokruga svoga rada.
U Službi za Afriku i Bliski istok ustrojavaju se:
4.2.2.1. Odjel za Subsaharsku Afriku;
4.2.2.2. Odjel za Sjevernu Afriku i Bliski istok.
4.2.2.1. Odjel za Subsaharsku Afriku
Članak 30.
Odjel za Subsaharsku Afriku prati, proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i druge relevantne procese važne za unaprjeđivanje bilateralnih odnosa RH sa zemljama Subsaharske Afrike (Angola, Benin, Bocvana, Burkina Faso, Burundi, Côte d`Ivoire, Čad, Demokratska Republika Kongo, Džibuti, Ekvatorska Gvineja, Eritreja, Etiopija, Gabon, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisau, Južna Afrika, Južni Sudan, Kamerun, Kabo Verde, Kenija, Komori, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauricijus, Mauritanija, Mozambik, Namibija, Niger, Nigerija, Republika Kongo, Ruanda, Sejšeli, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Svazi, Sveti Toma i Prinsipe, Tanzanija, Togo, Uganda, Zambija, Zimbabve); prati ukupnu politiku pojedinih država iz nadležnosti Odjela spram Republike Hrvatske i priprema i potiče odgovarajuće analize, rasprave i prijedloge radi utvrđivanja političkih stavova i inicijativa Ministarstva; priprema potrebnu stručnu podlogu za koordinaciju i usvajanje odgovarajućih političkih odluka povezanih s unaprjeđenjem uzajamnih odnosa ili rješavanjem pojedinih pitanja u odnosima RH sa zemljama Subsaharske Afrike; prati unutarnjopolitički razvoj, gospodarsko stanje i društvene prilike u zemljama iz nadležnosti Odjela i procjenjuje njihov utjecaj na uzajamne odnose s Republikom Hrvatskom; prati uzajamne odnose između država iz nadležnosti Odjela i utjecaj tih odnosa na bilateralne odnose s RH, analizira podatke, informacije i saznanja iz javnih, diplomatskih i drugih izvora, te priprema izvješća, analize i drugu dokumentaciju potrebnu za diplomatsko djelovanje, vodeći računa o ukupnim prioritetima i ciljevima državne politike prema zemljama Subsaharske Afrike, kao sastavnici razvijanja bilateralnih odnosa sa zemljama iz nadležnosti Odjela; predlaže mjere i priprema prijedloge za odgovarajuće praćenje stanja u pojedinim državama iz nadležnosti Odjela, uključujući razrađenu i koordiniranu suradnju s diplomatskim misijama RH u zemljama iz nadležnosti Odjela; surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva u pripremi cjelovite i usklađene međuresorne aktivnosti i nastupa RH prema zemljama iz nadležnosti Odjela; u svrhu ukupnog promicanja interesa RH; surađuje sa stranim diplomatskim misijama u zemlji, te obavlja druge poslove iz djelokruga svoga rada.
4.2.2.2. Odjel za Sjevernu Afriku i Bliski istok
Članak 31.
Odjel za Sjevernu Afriku i Bliski istok proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i bilateralne odnose RH s Alžirskom Narodnom Demokratskom Republikom, Libijom, Egiptom, Marokom, Tunisom, Zapadnom Saharom, Bahreinom, Irakom, Izraelom, Jemenom, Jordanom, Katarom, Kuvajtom, Libanonom, Omanom, Palestinskom Samoupravom, Saudijskom Arabijom, Sirijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima; surađuje s DM/KU u tim zemljama, te sa stranim diplomatskim misijama i konzularnim uredima u zemlji u vezi s razvojem političkih i ukupnih odnosa sa zemljama Sjeverne Afrike i Bliskog istoka; prikuplja i obrađuje potrebne podatke, informacije i druga saznanja o državama iz djelokruga rada Odjela; analizira podatke, informacije i saznanja iz diplomatskih krugova i drugih izvora; izrađuje izvješća, analize, bilješke, podsjetnike i druge dokumente, pri čemu se posebno vodi računa o prioritetima u provedbi vanjske politike u odnosu na zemlje iz djelokruga rada Odjela; prati politike EU usmjerene na zemlje Južnog susjedstva; predlaže mjere i priprema prijedloge za adekvatno praćenje i analizu stanja odnosa s tim državama za razvijanje i unaprjeđivanje odnosa te poticanje bilateralne suradnje; surađuje s drugim organizacijskim jedinicama u Ministarstvu, državnim tijelima RH, organizacijama, udrugama i drugim subjektima u cilju usklađivanja, poticanja i praćenja radnih aktivnosti na provedbi vanjske politike, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
4.2.3. Služba za Rusku Federaciju, Srednju Aziju i Istočno partnerstvo
Članak 32.
Služba za Rusku Federaciju, Srednju Aziju i Istočno partnerstvo proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i bilateralne odnose RH i Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Uzbekistana, Turkmenistana, Ruske Federacije, Ukrajine, Bjelorusije, Azerbajdžana, Armenije, Moldove i Gruzije; surađuje s DM/KU u tim zemljama, te sa stranim diplomatskim misijama i konzularnim uredima u zemlji u vezi s razvojem političkih i ukupnih odnosa sa zemljama Ruske Federacije, Srednje Azije i Istočnog partnerstva; prikuplja i obrađuje potrebne podatke, informacije i druga saznanja o državama iz djelokruga rada Službe; analizira podatke, informacije i saznanja iz diplomatskih krugova i drugih izvora; izrađuje izvješća, analize, bilješke, podsjetnike i druge dokumente, pri čemu se posebno vodi računa o prioritetima u provedbi vanjske politike u odnosu na zemlje iz djelokruga rada Službe; predlaže mjere i priprema prijedloge za adekvatno praćenje i analizu stanja odnosa s tim državama za razvijanje i unaprjeđivanje odnosa te poticanje bilateralne suradnje; surađuje s drugim organizacijskim jedinicama u Ministarstvu, državnim tijelima RH, organizacijama, udrugama i drugim subjektima u cilju usklađivanja, poticanja i praćenja radnih aktivnosti na provedbi vanjske politike, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
5. UPRAVA ZA REGIONALNU SURADNJU
Članak 33.
Uprava za regionalnu suradnju vodi i koordinira ukupne bilateralne odnose sa zemljama jugoistočne Europe, skrbi o njihovom unaprjeđenju i potiče rješavanje uzajamnih pitanja; posebno prati, proučava i stručno obrađuje odnose RH s navedenim zemljama i na tom području koordinira djelovanja nadležnih institucija; prati politiku i odnose EU prema spomenutim zemljama; posebno proces proširenja, te potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; u odnosu na države iz nadležnosti Uprave obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa državljana RH koji prebivaju ili borave u inozemstvu te promicanja njihovih veza s domovinom; pruža osobitu skrb i zaštitu dijelova hrvatskoga naroda u drugim državama; promiče, uspostavlja i održava veze s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u njihovim državama; Uprava prati i koordinira političke poslove i odnose s regionalnim inicijativama, skrbi o prekograničnoj suradnji, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Upravi za regionalnu suradnju ustrojavaju se:
5.1. Sektor za jugoistočnu Europu;
5.2. Sektor za regionalne inicijative i prekograničnu suradnju.
5.1. Sektor za jugoistočnu Europu
Članak 34.
Sektor za jugoistočnu Europu obavlja, priprema i provodi utvrđene vanjske politike RH u bilateralnim odnosima sa susjednim zemljama koje nisu članice Europske unije te zemljama jugoistočne Europe; državama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji, državama Procesa stabilizacije i pridruživanja EU, te potencijalnim kandidatima za članstvo u EU, tj. Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Srbijom, te Albanijom, Kosovom, Makedonijom i Turskom; prati kretanja unutar EU, stajališta i aktivnosti EU i zemalja članica, predlaže i provodi mjere u cilju suradnje RH unutar EU i s njezinim članicama, odnosno kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU; predlaže stajališta i aktivnosti RH unutar Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora (u daljnjem tekstu: NATO) prema zemljama jugoistočne Europe koje nisu članice NATO-a i aktivno sudjeluje u potpori njihovim aspiracijama glede približavanja NATO-u; prati i usmjerava rad DM/KU u svojem djelokrugu; održava odnose s nadležnim tijelima Europske unije, kao i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u području svoje nadležnosti; prati politiku i odnose Europske unije prema spomenutim zemljama; potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; u odnosu na države iz nadležnosti Sektora obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa državljana RH koji prebivaju ili borave u inozemstvu te promicanja njihovih veza s domovinom; pruža osobitu skrb i zaštitu dijelova hrvatskoga naroda u drugim državama; promiče, uspostavlja i održava veze s hrvatskim iseljenicima i manjinama kao i s njihovim udrugama u njihovim državama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za jugoistočnu Europu ustrojavaju se:
5.1.1. Služba za susjedne zemlje i zemlje jugoistočne Europe;
5.1.2. Služba za proširenje.
5.1.1. Služba za susjedne zemlje i zemlje jugoistočne Europe
Članak 35.
Služba za susjedne zemlje i zemlje jugoistočne Europe (u daljnjem tekstu: JIE) proučava i stručno obrađuje politička zbivanja i problematiku bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom te zemljama jugoistočne Europe – Albanijom, Kosovom, Makedonijom i Turskom; vodi i koordinira rješavanje određenih pitanja koja se pojavljuju u međusobnim odnosima između država, a u čijem rješavanju sudjeluje više resora; prikuplja i obrađuje potrebne podatke, informacije i druga saznanja; analizira podatke, informacije i saznanja iz diplomatskih krugova i drugih izvora; izrađuje izvješća, analize, bilješke, podsjetnike i druge dokumente, pri tom posebno vodi računa o prioritetima u provedbi vanjske politike iz djelokruga rada Službe; predlaže mjere i priprema prijedloge za adekvatno praćenje i analizu stanja odnosa s ovim zemljama, posvećuje pozornost pitanjima povezanim s vanjskom politikom susjednih država i zemalja JIE radi njihovog daljnjeg razvijanja i unaprjeđivanja te poticanja bilateralne suradnje; prati politiku i odnose EU prema zemljama JIE; surađuje i s drugim organizacijskim jedinicama u Ministarstvu, državnim tijelima RH, organizacijama, udrugama i drugim subjektima u cilju usklađivanja, poticanja i praćenja radnih aktivnosti na provedbi vanjske politike; surađuje s DM/KU u spomenutim državama, kao i sa stranim diplomatskim misijama i konzularnim uredima u zemlji, potiče i pomaže suradnju državnih tijela s inozemstvom u političkim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
5.1.2. Služba za proširenje
Članak 36.
Služba za proširenje prati politiku proširenja EU te pitanja vezana uz odnose EU sa zemljama jugoistočne Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija i Turska), pitanja vezana uz politički i gospodarski razvoj tih zemalja kao i uz procese stabilizacije i pridruživanja i ostala pitanja vezana uz njihov proces europskih integracija; koordinira pripremu stajališta RH vezano uz pitanja proširenja, kako iz djelokruga Ministarstva tako i iz djelokruga drugih ministarstva i tijela državne uprave nadležnih za sektorske politike koje su predmet usklađivanja u procesu pristupnih pregovora i u procesu stabilizacije i pridruživanja, te dostavlja instrukcije Stalnom predstavništvu RH pri EU u prvom redu za pitanja na dnevnom redu radne skupine Vijeća Europske unije za proširenje (COELA) te ostale relevantne odbore Vijeća – COREPER, itd.; također predlaže i priprema stajališta RH vezano uz odnose EU sa zemljama jugoistočne Europe, u prvom redu pitanja iz djelokruga radne skupine Vijeća EU za zapadni Balkan (COWEB) te COREPER-a i Političkog i sigurnosnog odbora (PSO); Služba prati i analizira odnose i aktivnosti EU i država članica prema zemljama jugoistočne Europe, državama pristupnicama, državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatima za članstvo u EU, analitički prati njihov pregovarački proces te ispunjavanje kriterija u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja; predlaže aktivnosti vezane uz suradnju Republike Hrvatske sa zemljama obuhvaćenim procesom proširenja u kontekstu procesa europskih integracija i politika EU, analizira podatke i informacije iz Stalnog predstavništva RH pri EU i diplomatskih predstavništava u gore navedenim zemljama i državama članicama Europske unije te izrađuje izvješća, analize, bilješke, podsjetnike i druge dokumente; također priprema podloge vezano uz proširenje te odnose EU sa zemljama JIE za sastanke Vijeća za vanjske poslove (FAC) i sastanke Vijeća za opće poslove (GAC); Služba surađuje sa Stalnim predstavništvom RH pri EU, DM/KU u spomenutim državama te DM/KU u državama članicama EU kao i sa stranim diplomatskim misijama i konzularnim uredima u zemlji, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
5.2. Sektor za regionalne inicijative i prekograničnu suradnju
Članak 37.
Sektor za regionalne inicijative i prekograničnu suradnju obavlja i koordinira poslove koji se odnose na predstavljanje i sudjelovanje RH u inicijativama, organizacijama, forumima i drugim oblicima institucionalizirane regionalne suradnje; izvršava potrebne radnje i poslove vezane uz prekogranične i transnacionalne sadržaje različitih izvora; vodi i koordinira rješavanje određenih pitanja koja se pojavljuju u odnosima između država sudionica regionalne suradnje kojih je i RH sudionica; priprema prijedloge i predlaže mjere za adekvatno praćenje i analizu stanja multilateralnih odnosa zemalja područja regionalne suradnje; pruža analitičku podršku iz svog djelokruga te koordinira pripremu i izradu prijedloga nacionalnog stajališta koje usvaja Vlada RH; podržava tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u njihovoj prekograničnoj i transnacionalnoj suradnji; osigurava koordinirano istupanje predstavnika RH u svim oblicima regionalnih foruma, kao i transnacionalnih, prekograničnih i međuregionalnih aktivnosti; koordinira rad predstavnika tijela državne uprave u tijelima regionalnih inicijativa i organizacija; pruža savjetodavnu podršku tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za njihove potrebe prekogranične, međuregionalne i transnacionalne suradnje te zastupa njihove interese na regionalnim forumima u cilju osiguravanja lakšeg pristupa raspoloživim financijskim i kreditnim institucijama; održava odnose s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u području svoje nadležnosti; vrši sve potrebne koordinacijske radnje za usklađivanje europskih politika s regionalnim aktivnostima i osigurava njihovu primjenu sukladno interesima RH; sukladno sadržajima regionalne suradnje aktivno sudjeluje u izradi mišljenja, stavova i aktivnosti RH u odnosu na provedbu europskih politika u svim oblicima regionalnih, transnacionalnih i prekograničnih foruma; prati politike i odnose europskih institucija prema svim oblicima regionalne suradnje, po potrebi s njima koordinira regionalne aktivnosti, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za regionalne inicijative i prekograničnu suradnju ustrojavaju se:
5.2.1. Služba za regionalnu suradnju;
5.2.2. Služba za prekograničnu suradnju.
5.2.1. Služba za regionalnu suradnju
Članak 38.
Služba za regionalnu suradnju prati i koordinira političke poslove i odnose s regionalnim inicijativama i organizacijama; prati rad i aktivno sudjeluje u Srednjoeuropskoj inicijativi (SEI), Procesu suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), Vijeću za regionalnu suradnju (RCC), Jadransko-jonskoj inicijativi (JJI), Centru za primjenu zakona u jugoistočnoj Europi (SELEC), Inicijativi za migracije, azil i izbjeglice (MARRI), Inicijativi za spremnost i prevenciju od katastrofa u jugoistočnoj Europi (DPPI), Crnomorskoj organizaciji za gospodarsku suradnju (BSEC), Dunavskoj komisiji, Međunarodnoj komisiji za zaštitu rijeke Save i drugim forumima regionalnih sadržaja u kojima je Republika Hrvatska članica ili na drugi način sudjeluje u njihovom radu; u odnosu na suradnju Republike Hrvatske u Višegradskoj skupini (V4) Služba za regionalnu suradnju prati i priprema informativne sadržaje koji se odnose na politike prema državama neposrednog susjedstva i jugoistočnoj Europi te informira Upravu za europske poslove u čijoj se nadležnosti primarno nalazi suradnja Republike Hrvatske i V4; Služba obavlja i koordinira poslove koji se odnose na sudjelovanje i predstavljanje Republike Hrvatske u inicijativama, organizacijama, forumima i drugim oblicima institucionalizirane regionalne suradnje; vodi i koordinira rješavanje određenih pitanja koja se pojavljuju u odnosima država sudionica regionalne suradnje kojih je RH sudionica; priprema i predlaže mjere za adekvatno praćenje i analizu stanja multilateralnih odnosa zemalja područja regionalne suradnje; pruža analitičku podršku iz svog djelokruga te koordinira pripremu i izradu prijedloga nacionalnog stajališta, koordinira i potiče aktivnu suradnju tijela državne uprave u okviru poslova iz djelokruga vezanih uz aktivnosti u regionalnim inicijativama, organizacijama i forumima, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
5.2.2. Služba za prekograničnu suradnju
Članak 39.
Služba za prekograničnu suradnju prati sadržaje prekograničnih oblika suradnje, utvrđuje dinamiku realizacije prekograničnih projekata čija provedba se nalazi u realizaciji drugih službi i tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; izvršava potrebne radnje i poslove vezane uz prekogranične i transnacionalne sadržaje različitih izvora; vodi i koordinira rješavanje određenih pitanja koja se pojavljuju u odnosima između država sudionica prekogranične suradnje; potiče aktivnu suradnju tijela državne uprave s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru poslova iz djelokruga vezanih uz sadržaje prekogranične suradnje; pruža savjetodavnu podršku tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za njihove potrebe prekogranične i transnacionalne suradnje te zastupa njihove interese na regionalnim forumima u cilju osiguravanja lakšeg pristupa raspoloživim financijskim i kreditnim institucijama; prati suradnju i projektnu realizaciju u nadležnosti tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Procesu suradnje u Podunavlju, Savezu Alpe–Jadran, oblicima Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS); prati provedbu prekograničnih programa sa zemljama neposrednog susjedstva, koji se nalaze u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te izrađuje i podnosi mišljenja; organizira i provodi redovite koordinacijske sastanke s tijelima državne uprave te potiče i pruža pomoć u suradnji državnih tijela s inozemstvom u političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim područjima; sudjeluje u izradi mišljenja, stavova i aktivnosti Republike Hrvatske u odnosu na provedbu europskih politika i poticanja razvoja zemalja neposrednog susjedstva i jugoistočne Europe te u ovom području usko surađuje s Upravom za europske poslove, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
6. UPRAVA ZA MULTILATERALNE POSLOVE I GLOBALNA PITANJA
Članak 40.
Uprava za multilateralne poslove i globalna pitanja sudjeluje u predlaganju i provođenju vanjske politike RH u EU i međunarodnim organizacijama na područjima političkog djelovanja, sigurnosti, ljudskih prava, gospodarstva i razvoja; koordinira stavove RH vezano uz razvojna pitanja te, u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, koordinira pripremu i izradu prijedloga nacionalnih stajališta u razvojnim pitanjima koja usvaja Vlada RH, kao i druge dokumente RH za sastanke Vijeća EU za razvojnu suradnju; koordinira politiku i provedbu međunarodne razvojne suradnje i međunarodne humanitarne pomoći; sudjeluje u predlaganju i provodi vanjskopolitičku aktivnost RH unutar Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora (u daljnjem tekstu: NATO); koordinira međuresorsku suradnju i djelovanje državne uprave na tom planu; prati politička, gospodarska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UN), djelovanje Opće skupštine, Vijeća sigurnosti, Gospodarskog i socijalnog vijeća (u daljnjem tekstu: ECOSOC), te tijela i specijaliziranih agencija UN-a; sudjeluje u oblikovanju stajališta glede relevantnih pitanja UN-a; prati političko, društveno i gospodarsko djelovanje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (u daljnjem tekstu: OESS) i Vijeća Europe; provodi diplomatske aktivnosti na području ljudskih prava pred međunarodnim organizacijama i priprema relevantna nacionalna izvješća, te ih predstavlja; prati razvoj ljudskih prava u svijetu; prati i koordinira provedbu međunarodno preuzetih obveza na polju nadzora konvencionalnog naoružanja, razoružanja, izvozne kontrole robe vojne namjene, kooperativne sigurnosti, te suzbijanja širenja oružja masovnog uništenja (nuklearnog, kemijskog, biološkog, radiološkog), međunarodnog terorizma i humanitarnog razminiranja; provodi vanjskopolitičke i međuresorske aktivnosti na tim područjima; u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, prati i koordinira provedbu međunarodno preuzetih obveza na polju nadzora izvoza robe dvojne namjene; prati razvoj međunarodne sigurnosti općenito, posebno međunarodnih mirovnih misija i operacija; koordinira vanjskopolitičku potporu angažmanu Oružanih snaga RH, sudjelovanju Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa i općenito sudjelovanje civilne komponente u međunarodnim misijama i operacijama; koordinira politiku i provedbu međunarodne razvojne suradnje i međunarodne humanitarne pomoći; organizira praćenje gospodarskih aktivnosti međunarodnih organizacija, asocijacija i inicijativa; prati gospodarske aktivnosti specijaliziranih agencija; prati aspekte Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, uključujući one koji se odnose na Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku te u tom području prati rad relevantnih institucija EU, koordinira međuresorsku suradnju, i sudjeluje u predlaganju nacionalnih stajališta za sastanke Vijeća za vanjske poslove te za odgovarajuća radna tijela Vijeća EU, te obavlja prema potrebi i druge poslove iz svog djelokruga.
U Upravi za multilateralne poslove i globalna pitanja ustrojavaju se:
6.1. Sektor za NATO i međunarodnu sigurnost;
6.2. Sektor za UN, globalna pitanja i međunarodne organizacije;
6.3. Sektor za globalne razvojne politike, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu.
6.1. Sektor za NATO i međunarodnu sigurnost
Članak 41.
Sektor za NATO i međunarodnu sigurnost provodi politiku i aktivnosti Vlade RH unutar NATO-a; provodi diplomatske odnose s NATO-om, njegovim državama-članicama i državama partnerima u okviru tema kojima se NATO bavi; koordinira međuresorsku suradnju i rad državne uprave u poslovima vezanim za NATO; planira i provodi informiranje građana o hrvatskom angažmanu u NATO-u; daje stručnu potporu Uredu Predsjednika RH, Uredu predsjednika Vlade RH, Ministarstvu obrane, Kabinetu ministra, Uredu zamjenika ministra te drugim tijelima državne uprave vezano za političke i sigurnosne teme kojima se NATO bavi; koordinira i daje potporu radu Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (u daljnjem tekstu: Stalno predstavništvo RH pri NATO); prati razvoj političkih i sigurnosnih odnosa unutar NATO-a i njegovih članica, sudjeluje u političkom planiranju sudjelovanja RH u operacijama NATO-a i prati njihovu provedbu; prati razvoj međunarodne sigurnosti općenito, u smislu novih sigurnosnih prijetnji, vojnih tehnologija, kriznih žarišta, vojnih operacija, obrambenih reformi; prati i koordinira provedbu međunarodno preuzetih obveza na polju nadzora konvencionalnog naoružanja, razoružanja, izvozne kontrole robe vojne namjene; u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave prati i koordinira provedbu međunarodno preuzetih obveza na polju nadzora izvozne kontrole robe dvojne namjene; prati i koordinira provedbu međunarodnih obveza na polju kooperativne sigurnosti, te suzbijanja širenja oružja masovnog uništenja (nuklearnog, kemijskog, biološkog, radiološkog), međunarodnog terorizma i humanitarnog razminiranja; provodi vanjskopolitičke i međuresorske aktivnosti na tim područjima; prati razvoj međunarodne sigurnosti općenito, posebno međunarodne mirovne operacije i misije; koordinira vanjskopolitičku potporu angažmanu Oružanih snaga RH te civilnim sudionicima u njima; prati i analitički obrađuje Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU, te koordinira i predlaže nacionalna stajališta RH na tom području; daje potporu Stalnom predstavništvu RH pri EU i predstavniku RH pri Političkom i sigurnosnom odboru u Bruxellesu, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za NATO i međunarodnu sigurnost ustrojavaju se:
6.1.1. Služba za NATO;
6.1.2. Služba za međunarodnu sigurnost;
6.1.3. Služba za mirovne misije i operacije i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU.
6.1.1. Služba za NATO
Članak 42.
Služba za NATO sudjeluje u predlaganju, te provodi politiku i aktivnosti Vlade RH unutar NATO-a; vodi diplomatske odnose s NATO-om, njegovim državama članicama i državama partnerima u okviru tema kojima se NATO bavi; koordinira međuresorsku suradnju i rad državne uprave u poslovima vezanim za NATO; planira i provodi informiranje građana o hrvatskom angažmanu u NATO-u; daje stručnu potporu Uredu Predsjednika RH, Uredu predsjednika Vlade RH, Ministarstvu obrane, Kabinetu ministra, Uredu zamjenika ministra te drugim tijelima državne uprave vezano za političke i sigurnosne teme kojima se NATO bavi; koordinira i daje potporu radu Stalnog predstavništva RH pri NATO-u; prati razvoj političkih i sigurnosnih odnosa unutar NATO-a i njegovih članica, sudjeluje u političkom planiranju sudjelovanja RH u operacijama NATO-a i prati njihovu provedbu; prati odnose NATO-a i drugih međunarodnih organizacija, država ne-članica te ostalih aktera međunarodnih odnosa; prati odnose NATO-a i država regije koje nisu članice Saveza te sudjeluje u pripremi i provedbi diplomatskih aktivnosti sa svrhom potpore njihovom približavanju NATO-u; prati političku dimenziju rada NATO-a te priprema stajališta RH o pitanjima koja se raspravljaju u okviru Sjevernoatlantskog vijeća, Euroatlantskog partnerskog vijeća, Vijeća NATO-Rusija, Komisije NATO-Gruzija, Komisije NATO-Ukrajina i ostalih formata u kojima sudjeluju zemlje članice NATO-a samostalno, ili s drugim državama ne-članicama, odnosno s drugim međunarodnim organizacijama, poglavito UN-om, EU, i OESS-om; planira i provodi bilateralne i multilateralne aktivnosti RH na planu političke podrške približavanju država regije NATO-u, uključujući praktične projekte potpore provedbi odgovarajućih reformi u tim državama; osmišljava i provodi informiranje građana o članstvu RH u NATO-u; predlaže politička stajališta RH u okviru NATO-a; predlaže politička stajališta RH vezana za operacije NATO-a; u koordinaciji s Ministarstvom obrane predlaže politička stajališta vezano za sudjelovanje RH u operacijama NATO-a; prati razvoj i transformaciju strategije i vojne organizacije NATO-a; prati razvoj NATO sustava upravljanja krizama te prema potrebi inicira odgovarajuće usklađivanje hrvatskog sustava upravljanja krizama; prati razvoj vojno-sigurnosnih inicijativa i projekata NATO-a i daje političko mišljenje o sudjelovanju RH u njima; prati širi spektar tema iz područja međunarodne sigurnosti i sigurnosne politike, uključujući nove prijetnje i krizna žarišta unutar sfere interesa NATO-a, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
6.1.2. Služba za međunarodnu sigurnost
Članak 43.
Služba za međunarodnu sigurnost prati i koordinira provedbu međunarodno preuzetih obveza na polju nadzora konvencionalnog naoružanja, razoružanja, izvozne kontrole robe vojne namjene, kooperativne sigurnosti, te suzbijanja širenja oružja masovnog uništenja (nuklearnog, kemijskog, biološkog, radiološkog), međunarodnog terorizma i humanitarnog razminiranja; u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave prati i koordinira provedbu međunarodno preuzetih obveza na polju nadzora izvoza robe dvojne namjene; surađuje s Uredom za razminiranje Vlade RH; provodi vanjskopolitičke i međuresorske aktivnosti na tim područjima; prati razvoj međunarodne sigurnosti općenito, prati međunarodne multilateralne aktivnosti u tom području (uključujući i rad relevantnih tijela EU u području Europske vanjske i sigurnosne politike); politički koordinira, prati nadzor nad primjenom i predlaže poboljšanja za primjenu međunarodnih restriktivnih mjera, koordinira međuresorska tijela za malo i lako oružje, za provedbu strategije kontrole oružja za masovno uništenje, primjenu restriktivnih mjera i primjenu i provedbu konvencija o zabrani kemijskog i biološkog oružja; aktivno sudjeluje u regionalnim sigurnosnim režimima (Centru za sigurnosnu suradnju (RACVIAC) i drugim regionalnim sigurnosnim aktivnostima), te u radu svih neformalnih neproliferacijskih režima; prati i druge moderne sigurnosne ugroze (primjerice u području energetske sigurnosti, ugroze zaštite okoliša, piratstvo itd.), te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
6.1.3. Služba za mirovne misije i operacije i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU
Članak 44.
Služba za mirovne misije i operacije i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU prati sigurnosne trendove u svijetu sa stanovišta međunarodnih mirovnih misija i operacija u civilnoj, vojnoj i razvojnoj dimenziji; analizira problematiku operativnog odvijanja međunarodnih misija i operacija; prati civilni i vojni doprinos RH u međunarodnim misijama i operacijama pod vodstvom Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu:UN), NATO i EU i daje vanjsko-političku potporu u radu sudionicima iz RH u njima; analizira i daje vanjskopolitičke prosudbe stanja na terenu i interesa RH u misijama i operacijama gdje sudjeluju hrvatski kontingenti ili promatrači te civilno ili policijsko osoblje; koordinira vanjskopolitičku potporu angažmanu Oružanih snaga RH u njima, te koordinira sudjelovanje civilnih komponenti u tim misijama i operacijama; sudjeluje u strateškom formuliranju odluka o doprinosu RH mirovnim misijama i operacijama te sudjeluje u usklađivanju i dogovaranju takvog doprinosa s međunarodnim organizacijama, partnerskim državama i državama primateljicama; prati razvoj i djelovanja struktura EU uključenih u osmišljavanje i provedbu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, analizira trendove u toj politici, surađuje s relevantnim resorima, koordinira i predlaže nacionalna stajališta RH za sastanke Vijeća za vanjske poslove, Političkog i sigurnosnog odbora i prema potrebi drugih radnih tijela Vijeća EU; posebice prati rad Odbora za civilne aspekte upravljanja kriznim situacijama (CIVCOM-a) i Političko-vojne skupine (PMG-a); također prati mehanizme UN-a koji se bave mirovnim misijama i operacijama; u koordinaciji s relevantnim resorima, analitički prati angažman RH u Mirovnoj operaciji Međunarodnih snaga za sigurnosnu podršku (ISAF) u Afganistanu u svim njezinim aspektima; vodi kompletnu pripremu za upućivanje civilnih sudionika – diplomata i prema potrebi drugih civilnih stručnjaka u područja mirovnih misija i operacija, te timu pruža logističku i operativnu potporu za preduputnu obuku koja se realizira s relevantnim resorima; prati i analizira doprinos RH mirovnim misijama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
6.2. Sektor za UN, globalna pitanja i međunarodne organizacije
Članak 45.
Sektor za UN, globalna pitanja i međunarodne organizacije prati politička, gospodarska i socijalna pitanja UN, te međunarodnih organizacija iz sustava UN, kao i Pokreta nesvrstanih, Afričke unije, Organizacije islamske konferencije, Arapske lige i drugih izvaneuropskih organizacija; priprema stajališta, istupe RH, te poduzima i druge aktivnosti o temama na dnevnom redu Vijeća sigurnosti, Opće skupštine i njenih odbora, Gospodarskog i socijalnog vijeća (u daljem tekstu: ECOSOC) i njegovih funkcionalnih komisija, te o pitanjima vezanim za suzbijanje i prevenciju terorizma; vodi lobističke aktivnosti glede kandidatura RH za članstvo u tijelima UN-a i međunarodnih organizacija; koordinira međuresorsku suradnju na području suzbijanja terorizma, te nadzire izvršenje financijskih obveza RH prema UN, međunarodnim organizacijama iz sustava UN i drugim međunarodnim organizacijama; provodi diplomatsko djelovanje na području svih vidova suradnje RH u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeću Europe, te na području ljudskih prava pred međunarodnim organizacijama; priprema relevantna nacionalna izvješća te ih predstavlja; prati razvoj ljudskih prava u svijetu općenito, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za UN, globalna pitanja i međunarodne organizacije ustrojavaju se:
6.2.1. Služba za UN i globalna pitanja;
6.2.2. Služba za ljudska prava i regionalne međunarodne organizacije i inicijative.
6.2.1. Služba za UN i globalna pitanja
Članak 46.
Služba za UN i globalna pitanja prvenstveno prati teme političkog, gospodarskog i socijalnog karaktera kojima se bave Ujedinjeni narodi, odnosno koje su od posebne važnosti za međunarodnu zajednicu; glavni fokus rada usmjeren je na praćenje aktivnosti Opće skupštine, Vijeća sigurnosti, Gospodarskog i socijalnog vijeća (ECOSOC), Komisije za izgradnju mira te drugih relevantnih međunarodnih organizacija i inicijativa kao i rada povezanih radnih tijela Vijeća EU; Služba sudjeluje u radu spomenutih organizacija i njihovih tijela, relevantnim nacionalnim koordinacijskim tijelima te općenito surađuje s nadležnim tijelima državne uprave i predstavništvima stranih država unutar svojeg područja nadležnosti; posebna pažnja posvećuje se povezanim temama sigurnosnim pitanjima vezanim za tzv. asimetrične ugroze te širem spektru pitanja održivog razvoja; Služba prati i aktivnosti Pokreta nesvrstanih, Saveza civilizacija te Zajednice demokracija; Služba priprema stručne materijale te prijedloge stajališta RH vezane za teme iz svojeg područja nadležnosti, uključujući i za potrebe sukreiranja Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU te poduzimanja potrebnih aktivnosti radi njene provedbe; također u okviru UN sustava vodi lobističke procese za kandidature RH i priprema odluke o podrškama stranim kandidaturama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Službi za UN i globalna pitanja ustrojavaju se sljedeći odjeli:
6.2.1.1. Odjel za UN;
6.2.1.2. Odjel za globalna pitanja.
6.2.1.1. Odjel za UN
Članak 47.
Odjel za UN prati politička pitanja UN i međunarodnih organizacija iz sustava UN; sudjeluje u relevantnim radnim tijelima Vijeća EU; priprema bilješke, analize, stručne materijale, prijedloge stajališta i istupa RH, te poduzima i druge aktivnosti vezane za teme s dnevnog reda Vijeća sigurnosti, Opće skupštine i dijela njenih odbora, Komisije za izgradnju mira, te dijela funkcionalnih komisija ECOSOC-a; koordinira pripreme za nastup izaslanstva RH na otvaranjima zasjedanja Opće skupštine; među najvažnijim temama ističu se reforma UN-a, prevencija i suzbijanje terorizma, suzbijanje prekograničnog organiziranog kriminala, korupcije, zlouporabe droga i pranja novca, kao i pitanja sigurnosti kritične infrastrukture te kibernetičke (cyber) sigurnosti; Odjel koordinira kampanje kandidatura RH za članstva u tijelima UN i povezanim međunarodnim organizacijama, te vodi evidenciju i priprema prijedloge odluka RH o podrškama stranim kandidaturama; koordinira međuresornu suradnju na području suzbijanja terorizma; nadzire izvršenje financijskih obveza RH prema UN i međunarodnim organizacijama iz sustava UN; prati rad Pokreta nesvrstanih; surađuje s drugim tijelima državne uprave, kao i sa stalnim misijama RH pri UN te DM/KU po pitanjima iz svojeg djelokruga, također surađuje i s različitim tijelima iz sustava UN-a u i izvan RH te drugim međunarodnim organizacijama i inicijativama, uključujući i sa stranim diplomatskim misijama u zemlji; održava suradnju s civilnim društvom, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
6.2.1.2. Odjel za globalna pitanja
Članak 48.
Odjel za globalna pitanja prati aktivnosti UN-a i priprema prijedloge stajališta RH vezane za gospodarske, socijalne i okolišne teme od globalne važnosti, s naglaskom na rad Opće skupštine i dijela njenih odbora, ECOSOC-a i dijela njegovih funkcionalnih komisija, kao i ostalih nadležnih tijela UN-a te drugih relevantnih međunarodnih organizacija i inicijativa; također sudjeluje u relevantnim radnim tijelima Vijeća EU; prati strateške prioritete međunarodne zajednice, kao što su klimatske promjene, obnovljivi izvori energije, migracije, HIV/AIDS, sigurnost hrane i vode, bio-raznolikost itd.; koordinira pripreme za nastup izaslanstva RH na sastancima ECOSOC-a; daje podršku radu Stalnog predstavništva RH pri UNESCO-u; koordinira sudjelovanje mladih u radu UN-a; prati aktivnosti Saveza civilizacija i Zajednice demokracija, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
6.2.2. Služba za ljudska prava i regionalne međunarodne organizacije i inicijative
Članak 49.
Služba za ljudska prava i regionalne međunarodne organizacije i inicijative priprema aktivnosti RH i diplomatsko djelovanje na području svih oblika suradnje RH u OESS-u i Vijeću Europe te prati aktivnosti Afričke unije, ASEAN-a, Organizacije islamske konferencije, Arapske lige, i drugih multilateralnih inicijativa i izvaneuropskih organizacija; prati djelovanje OESS-a te priprema diplomatske aktivnosti i nastup RH u okviru OESS-a; koordinira međuresorsku suradnju u političko-vojnoj, ekonomsko-ekološkoj i ljudskoj dimenziji OESS-a; odabire kandidate u postupku sekundiranja hrvatskih državljana na rad u terenskim misijama OESS-a te upućivanja kratkoročnih i dugoročnih promatrača izbora; prati rad Vijeća Europe i koordinira stručnu, resornu i programsku suradnju s Vijećem Europe te koordinira rad stručnjaka raznih resora RH u odborima; priprema nastup i diplomatsko djelovanje u okviru Odbora ministara i relevantnih radnih tijela Vijeća Europe; prati provedbu Europske konvencije o ljudskim pravima; priprema aktivnosti RH i diplomatsko djelovanje u okviru EU i međunarodnih organizacija (UN, Vijeće Europe, OESS-u i dr.) na području ljudskih prava; prati Europsku vanjsku i sigurnosnu politiku (u daljnjem tekstu: EVSP) u području ljudskih prava, rad Vijeća za ljudska prava UN-a, relevantnih odbora Opće skupštine UN i aktivnosti Ureda Visoke povjerenice za ljudska prava UN te priprema aktivnosti i nastup RH u okviru tih tijela; koordinira izradu nacionalnih izvješća o provedbi UN ugovora o ljudskim pravima; sudjeluje u radu Upravnog odbora za ljudska prava Vijeća Europe i prati rad Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (u daljnjem tekstu: ECRI); prati rad Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a; sudjeluje u radu relevantnih tijela EU na području ljudskih prava, posebice na području EVSP-a i u tom okviru prati stanje ljudskih prava u pojedinim dijelovima svijeta; prati razvoj i provedbu standarda ljudskih prava kao i promociju i razvoj demokratskih institucija i vladavine prava; surađuje s UNHCR-om i prati problematiku nestalih i raseljenih osoba; prati razvoj međunarodnog humanitarnog prava (djelovanje Međunarodnog odbora Crvenog križa – ICRC-a); priprema prijedloge i sudjeluje pri izradi odluka i mišljenja relevantnih međuvladinih tijela u RH; surađuje s nevladinim udrugama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
6.3. Sektor za globalne razvojne politike, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu
Članak 50.
Sektor za globalne razvojne politike, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu priprema strategiju i politike razvoja, razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu te nadzire njihovu provedbu; prati globalne trendove u području razvoja, uključujući strateške prioritete međunarodne zajednice, kao što su provedba milenijskih razvojnih ciljeva i održivi razvoj, u smislu učinkovitosti i ostvarenih rezultata; oblikuje EU razvojnu politiku; priprema nacionalna stajališta i prati kretanja unutar EU, stajališta i aktivnosti EU i država članica; koordinira izradu nacionalnih stajališta za sastanke Vijeća ministara za razvoj EU i međunarodne forume; planira i uspostavlja razvojna partnerstva i sudjeluje u među-donatorskoj koordinaciji; daje potporu radu Stalnog predstavništva RH pri EU po pitanjima razvoja; priprema smjernice i koordinira rad DM/KU u zemljama u kojima se provode programi razvojne suradnje; koordinira međuresornu suradnju u području planiranja, provedbe i izvještavanja; planira aktivnosti u cilju transparentnog informiranja hrvatske javnosti o globalnim politikama razvoja, razvojne suradnje i humanitarne pomoći; potiče aktivnu suradnju nadležnih tijela u području razvojne suradnje i pruža stručnu potporu; pruža potporu organizacijama civilnog društva te potiče njihovo umrežavanje i osnaživanje kapaciteta za provedbu programa razvojne suradnje i obrazovanja za razvoj; priprema približavanje RH Odboru za razvojnu pomoć (OECD); surađuje s ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za globalne razvojne politike, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu ustrojavaju se dvije Službe:
6.3.1. Služba za planiranje politike razvoja, razvojne suradnje i humanitarne pomoći;
6.3.2. Služba za provedbu politike razvoja, razvojne suradnje i humanitarne pomoći.
6.3.1. Služba za planiranje politike razvoja, razvojne suradnje i humanitarne pomoći
Članak 51.
Služba za planiranje politike razvoja, razvojne suradnje i humanitarne pomoći analizira razvojne trendove na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; prati strateške prioritete međunarodne zajednice u području razvoja kao što su provedba milenijskih razvojnih ciljeva i održivi razvoj, upravlja izradom evaluacije razvojne politike i programa razvojne suradnje u cilju izrade prijedloga za njihovo unaprjeđenje; sudjeluje u oblikovanju EU razvojne politike te promiče nacionalne prioritete u okviru iste; koordinira izradu nacionalnih stajališta pred radnim tijelima EU-a i međunarodnim razvojnim forumima; prikuplja i obrađuje podatke, informacije i druga saznanja o razvojnoj politici EU i ostalih donatora; priprema prijedloge za sklapanje i produbljivanje razvojnih partnerstava; planira i izrađuje financijske instrumente sukladno potrebama, rezultatima i preuzetim obvezama RH u zemljama partnericama; predlaže sklapanje sporazuma (bilateralnih, trilateralnih i multilateralnih) o razvojnom partnerstvu te provodi odgovarajući međunarodnopravni postupak; koordinira planiranje, provedbu i izvještavanje između relevantnih unutar – i međuinstitucionalnih dionika; priprema izradu višegodišnjeg Provedbenog programa razvojne suradnje i humanitarne pomoći; sudjeluje u izradi nacionalnog Izvješća o provedbi službene razvojne suradnje i humanitarne pomoći; vodi strukturirani dijalog s Platformom organizacija civilnog društva u području međunarodne razvojne suradnje; provodi aktivnosti u cilju transparentnog informiranja hrvatske javnosti o globalnim politikama razvoja, razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći RH; potiče znanstveno-istraživački rad i izradu sveučilišnih programa u području međunarodne razvojne suradnje, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
6.3.2. Služba za provedbu politike razvoja, razvojne suradnje i humanitarne pomoći
Članak 52.
Služba za provedbu politike razvoja, razvojne suradnje i humanitarne pomoći prikuplja i obrađuje podatke, informacije i druga saznanja o mogućnostima financiranja projekata i prati provedbu projekata u nadležnosti Ministarstva; priprema, nadzire i odgovara za izradu projekata koje kandidira Ministarstvo; koordinira i delegira provedbu programa razvojne suradnje tijelima državne uprave, javnim ustanovama, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, diplomatsko-konzularnoj mreži i ostalim provedbenim partnerima; izvješćuje nadležne dionike o ostvarenim rezultatima u cilju usklađivanja planiranja, provedbe i koordinacije; sudjeluje u izradi višegodišnjeg Provedbenog programa razvojne suradnje i humanitarne pomoći; izrađuje nacionalno Izvješće o provedbi službene razvojne suradnje i humanitarne pomoći; unaprjeđuje sustav vođenja nacionalne statistike o sredstvima utrošenim u službenu razvojnu pomoć u cilju povećanja transparentnosti; izrađuje programske koncepte s pripadajućim proračunom i hodogramom aktivnosti; vrši periodični nadzor u provedbi programa radi ocjene napretka i davanja smjernica za unaprjeđenje provedbe i ostvarivanje rezultata; priprema izradu propisa nužnih za reguliranje financijskih i pravnih pitanja; priprema i provodi javne pozive za dodjelu sredstava organizacijama civilnog društva; izrađuje prijedloge za umanjivanje rizika; koordinira provedbu s drugim donatorima; priprema izradu akata nužnih za provedbu programa u trećim zemljama; organizira obuku službenika u području razvojne suradnje; te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
7. UPRAVA ZA EUROPSKO PRAVO, MEĐUNARODNO PRAVO I KONZULARNE POSLOVE
Članak 53.
Uprava za europsko pravo, međunarodno pravo i konzularne poslove koordinira izradu i prati provedbu Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU; koordinira aktivnosti tijela državne uprave radi učinkovitog prijenosa i provedbe pravne stečevine EU te pruža potrebnu stručnu podršku tijelima državne uprave tijekom procesa prijenosa i provedbe pravne stečevine EU; vodi bazu podataka o Programu za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU; izrađuje redovita izvješća o provedbi Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU i dostavlja ih Vladi RH i tijelima državne uprave; koordinira obavješćivanje Europske komisije o mjerama prijenosa direktiva i ispunjavanja drugih obveza u nacionalno zakonodavstvo; zaprima i analizira očitovanja nadležnih tijela državne uprave o mjerama prijenosa direktiva i ispunjavanja drugih obveza u nacionalno zakonodavstvo; vrši analizu usklađenosti pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU, te izrađuje mišljenja o usklađenosti nacrta prijedloga propisa s pravnom stečevinom EU; predlaže metodologiju i mjere za usklađivanje zakonodavstva; prati proces usklađivanja i primjene zakonodavstva u državama članicama EU; daje stručnu pomoć radnim tijelima Vlade RH, tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u usklađivanju pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU; vodi dokumentaciju propisa EU, usklađenih propisa RH i instrumenata za usklađivanje zakonodavstva; koordinira i prati sve postupke pokrenute protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava EU; koordinira izradu svih pisanih mišljenja (odgovora) u postupku zbog povrede prava EU, koordinira rad nadležnih tijela te pruža stručnu i tehničku potporu u izradi potrebnih obrazloženja (odgovora), koordinira sve faze tijekom trajanja postupka zbog povrede prava EU; obavlja poslove središnjeg upravitelja informatičkih baza Europske komisije za razmjenu podataka u vezi s postupcima zbog povrede prava EU (u daljnjem tekstu: EU PILOT, INFR); ima korisnički pristup informatičkoj aplikaciji Suda EU (e-CURIA); analizira i prati sudsku praksu Suda EU; sudjeluje u izradi protokola o suradnji na području europskih integracija s nadležnim tijelima drugih država koje su potpisale SSP, ostalih država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja i drugim državama kandidatkinjama za pristupanje EU, sudjeluje u provedbi potpisanih protokola; koordinira provedbu Instrumenta tehničke pomoći i razmjene informacija Europske komisije (TAIEX), obavlja upravne i stručne poslove vezane uz praćenje i analiziranje općih i posebnih pitanja međunarodnog javnog prava (posebice međunarodnog prava mora, prava međunarodnih organizacija i statusnih pitanja međunarodnih organizacija, međunarodnog diplomatskog i konzularnog prava, međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava zaštite okoliša, međunarodnog kaznenog prava); obavlja poslove i zadaće u svezi praćenja međunarodnopravnih aspekta odnosa Republike Hrvatske s Europskom unijom; obavlja stručne poslove u postupku sklapanja, potvrđivanja, objave, stupanja na snagu te registracije međunarodnih ugovora te poslove i zadaće vezane za vođenje Zbirke međunarodnih ugovora Republike Hrvatske sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora; obavlja poslove i zadaće u svezi s državnom granicom i graničnim režimima; surađuje s tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima vezano uz pitanja iz djelokruga Uprave; obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa RH i njezinih državljana koji prebivaju ili borave u inozemstvu; stručne i upravne poslove koji se odnose na viznu politiku i vizni sustav RH; obavještava strane diplomatske misije i konzularne urede u zemlji o postupcima prema strancima na osnovi Bečke konvencije o konzularnim odnosima; izdaje odobrenja za prelet i/ili slijetanje stranih državnih i vojnih zrakoplova te odobrenja za uplovljavanje stranih državnih i/ili vojnih brodova; zadužena je za izdavanje diplomatskih i službenih putovnica; surađuje u obavljanju konzularnih poslova sa stranim diplomatskim misijama i konzularnim uredima i međunarodnim organizacijama u zemlji; neposredno i posredno pruža međunarodnopravnu pomoć hrvatskim pravosudnim, upravnim i drugim državnim tijelima, hrvatskim državljanima i pravnim osobama primjenjujući međunarodne ugovore i zakonske odredbe; neposredno odgovara ili posreduje u pribavljanju odgovora na upite stranih diplomatskih misija i konzularnih ureda koji se tiču međunarodnopravne pomoći u sudskim ili upravnim stvarima; obavlja stručne poslove vezane za analiziranje, primjenu i tumačenje materije međunarodnog prava i hrvatskog zakonodavstva, posebno područja koji se tiče međunarodnopravne pomoći i konzularnog prava; sudjeluje u pripremanju konzularnih službenika za odlazak na rad u DM/KU; prati rad konzularnih odjela DM/KU, te izrađuje analitička izvješća i jedinstvene naputke iz područja konzularne problematike; obavlja poslove sustavnoga praćenja i upravljanja kriznim stanjima i pružanja pomoći hrvatskim državljanima koji se nalaze u kriznim područjima u određenim stranim zemljama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Upravi za europsko pravo, međunarodno pravo i konzularne poslove ustrojavaju se:
7.1. Sektor za europsko pravo;
7.2. Sektor za međunarodno pravo;
7.3. Sektor konzularnih poslova.
7.1. Sektor za europsko pravo
Članak 54.
Sektor za europsko pravo koordinira izradu i prati provedbu Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU; koordinira aktivnosti tijela državne uprave radi učinkovitog prijenosa i provedbe pravne stečevine EU te pruža potrebnu stručnu podršku tijelima državne uprave tijekom procesa prijenosa i provedbe pravne stečevine EU; vodi bazu podataka o Programu za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU; izrađuje redovita izvješća o provedbi Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU i dostavlja ih Vladi RH, tijelima državne uprave i Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora; pruža podršku tijelima državne uprave putem izrade analiza o iskustvima drugih država članica EU u preuzimanju pravne stečevine EU; obavlja poslove izrade pravnih analiza stupnja prilagodbe RH pravnome sustavu EU; koordinira obavješćivanje (notifikaciju) Europske komisije o mjerama prijenosa direktiva i ispunjavanja drugih obveza u nacionalno zakonodavstvo; zaprima i analizira očitovanja nadležnih tijela državne uprave o mjerama prijenosa direktiva i ispunjavanja drugih obveza u nacionalno zakonodavstvo; vrši unos mjera prijenosa direktiva i ispunjavanja drugih obveza u nacionalno zakonodavstvo u bazu Europske komisije; sudjeluje u koordinaciji tijela državne uprave u postupku usuglašavanja i usvajanja pravnih propisa i odluka u institucijama i tijelima Europske unije; vrši analizu usklađenosti pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU, te izrađuje mišljenja o usklađenosti nacrta prijedloga propisa s pravnom stečevinom EU; predlaže metodologiju i mjere za usklađivanje zakonodavstva; prati proces usklađivanja i primjene zakonodavstva u državama članicama EU; daje stručnu pomoć radnim tijelima Vlade RH, tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u usklađivanju pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU; vodi dokumentaciju propisa EU, usklađenih propisa RH i instrumenata za usklađivanje zakonodavstva; koordinira i prati sve postupke pokrenute protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava EU; obavlja poslove središnje kontaktne točke za EU PILOT; u okviru pred-sudskog postupka zbog povrede prava EU upućuje odgovore RH Europskoj komisiji putem elektroničke baze podataka Europske komisije za postupke zbog povrede prava EU (INFR baza); ima korisnički pristup e-CURIA informatičkoj aplikaciji Suda EU putem koje se podnose, primaju i pregledavaju postupovni akti u elektroničkom obliku; koordinira izradu svih pisanih mišljenja (odgovora) u postupku zbog povrede prava EU; koordinira rad nadležnih tijela te pruža stručnu i tehničku potporu u izradi potrebnih obrazloženja (odgovora), koordinira sve faze tijekom trajanja postupka zbog povrede prava EU, dostavlja Europskoj komisiji svu potrebnu dokumentaciju; analizira i prati sudsku praksu Suda EU-a; vodi baze podataka kao i dokumentaciju svih zaprimljenih pisama te izrađuje redovita izvješća o provedbi svih aktivnosti vezanih uz povredu prava EU te ih dostavlja Vladi RH i nadležnim tijelima državne uprave; sudjeluje u provedbi aktivnosti vezanih uz prenošenje hrvatskih iskustva iz pristupnih pregovora i eurointegracijskog procesa i pružanju stručne i tehničke pomoći u organizaciji tih aktivnosti; sudjeluje u izradi protokola i međunarodnih ugovora vezanih uz prenošenje hrvatskih iskustva iz pristupnih pregovora i eurointegracijskog procesa s državama kandidatima za članstvo u EU, državama obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja i drugim državama u procesu približavanja EU, sudjeluje u provedbi potpisanih protokola i međunarodnih ugovora; koordinira provedbu Instrumenta tehničke pomoći Europske komisije – TAIEX, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za europsko pravo ustrojavaju se:
7.1.1. Služba za koordinaciju preuzimanja pravne stečevine EU i notifikaciju;
7.1.2. Služba za pravo EU i koordinaciju postupaka zbog povrede prava EU.
7.1.1. Služba za koordinaciju preuzimanja pravne stečevine EU i notifikaciju
Članak 55.
Služba za koordinaciju preuzimanja pravne stečevine EU i notifikaciju koordinira izradu i prati provedbu Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU; koordinira aktivnosti tijela državne uprave radi učinkovitog prijenosa i provedbe pravne stečevine EU te pruža potrebnu stručnu podršku tijelima državne uprave tijekom procesa prijenosa i provedbe pravne stečevine EU; vodi bazu podataka o Programu za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU; izrađuje redovita izvješća o provedbi Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU i dostavlja ih Vladi RH, tijelima državne uprave i Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora; pruža podršku tijelima državne uprave putem izrade analiza o iskustvima drugih država članica EU u preuzimanju pravne stečevine EU; obavlja poslove izrade pravnih analiza stupnja prilagodbe RH pravnome sustavu EU; koordinira obavješćivanje (notifikaciju) Europske komisije o mjerama prijenosa direktiva i ispunjavanja drugih obveza u nacionalno zakonodavstvo; zaprima i analizira očitovanja nadležnih tijela državne uprave o mjerama prijenosa direktiva i ispunjavanja drugih obveza u nacionalno zakonodavstvo; vrši unos mjera prijenosa direktiva i ispunjavanja drugih obveza u nacionalno zakonodavstvo u bazu Europske komisije; sudjeluje u koordinaciji tijela državne uprave u postupku usuglašavanja i usvajanja pravnih propisa i odluka u institucijama i tijelima EU; sudjeluje u provedbi aktivnosti vezanih uz prenošenje hrvatskih iskustva iz pristupnih pregovora i eurointegracijskog procesa i pružanju stručne i tehničke pomoći u organizaciji tih aktivnosti; sudjeluje u izradi protokola i međunarodnih ugovora vezanih uz prenošenje hrvatskih iskustva iz pristupnih pregovora i eurointegracijskog procesa s državama kandidatima za članstvo u EU, državama obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja i drugim državama u procesu približavanja EU i sudjeluje u provedbi potpisanih protokola i međunarodnih ugovora; koordinira provedbu Instrumenta tehničke pomoći Europske komisije – TAIEX; obavlja koordinaciju poslova vezanih za provedbu postupka procjene učinaka propisa u suradnji s ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
7.1.2. Služba za pravo EU i koordinaciju postupaka zbog povrede prava EU
Članak 56.
Služba za pravo EU i koordinaciju postupka zbog povrede prava EU analizira usklađenost pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU, te izrađuje mišljenja o usklađenosti nacrta prijedloga propisa s pravnom stečevinom EU; predlaže metodologiju i mjere za usklađivanje zakonodavstva; prati proces usklađivanja i primjene zakonodavstva u državama članicama EU; daje stručnu pomoć radnim tijelima Vlade RH, tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u usklađivanju pravnog sustava RH s pravnim sustavom EU; vodi dokumentaciju propisa EU, usklađenih propisa RH i instrumenata za usklađivanje zakonodavstva; nadležna je za provedbu Ugovora o pristupanju RH EU; koordinira i prati sve postupke pokrenute protiv RH zbog povrede prava EU; obavlja poslove središnje kontaktne točke za EU PILOT; u okviru pred-sudskog postupka zbog povrede prava EU upućuje odgovore RH Europskoj komisiji putem elektroničke baze podataka Europske komisije za postupke zbog povrede prava EU (INFR baza); ima korisnički pristup e-CURIA informatičkoj aplikaciji Suda EU putem koje se podnose, primaju i pregledavaju postupovni akti u elektroničkom obliku; koordinira izradu svih pisanih mišljenja (odgovora) u postupku zbog povrede prava EU; koordinira rad nadležnih tijela te pruža stručnu i tehničku potporu u izradi potrebnih obrazloženja (odgovora), koordinira sve faze tijekom trajanja postupka zbog povrede prava EU, dostavlja Europskoj komisiji svu potrebnu dokumentaciju; analizira i prati sudsku praksu Suda EU-a, vodi baze podataka kao i dokumentaciju svih zaprimljenih pisama te izrađuje redovita izvješća o provedbi svih aktivnosti vezanih uz povredu prava EU te ih dostavlja Vladi RH i nadležnim tijelima državne uprave, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
7.2. Sektor za međunarodno pravo
Članak 57.
Sektor za međunarodno pravo obavlja upravne i stručne poslove vezane uz praćenje i analiziranje općih i posebnih pitanja međunarodnog javnog prava (posebice međunarodnog prava mora, prava međunarodnih organizacija i statusnih pitanja međunarodnih organizacija, međunarodnog diplomatskog i konzularnog prava, međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava zaštite okoliša, međunarodnog trgovačkog i prometnog prava, međunarodnog imovinskog i kaznenog prava); obavlja poslove i zadaće u svezi praćenja međunarodnopravnih aspekta odnosa RH s EU, obavlja stručne poslove u postupku sklapanja, potvrđivanja, objave, stupanja na snagu te registracije međunarodnih ugovora te poslove i zadaće vezane za vođenje Zbirke međunarodnih ugovora RH sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora; obavlja poslove i zadaće u svezi s državnom granicom i graničnim režimima; surađuje s tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima vezano uz pitanja iz djelokruga Sektora, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za međunarodno pravo ustrojavaju se:
7.2.1. Služba za međunarodno javno pravo i međunarodnopravna pitanja EU;
7.2.2. Služba za međunarodne ugovore;
7.2.3. Služba za granice.
7.2.1. Služba za međunarodno javno pravo i međunarodnopravna pitanja EU
Članak 58.
Služba za međunarodno javno pravo i međunarodnopravna pitanja EU izrađuje stručna mišljenja o međunarodnopravnom položaju i obvezama RH u međunarodnim odnosima, općim i posebnim pitanjima međunarodnog prava od značaja za RH i službu vanjskih poslova; prati međunarodnopravne aspekte sukcesije (glede imovine, arhiva, dugova bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ), te međunarodnopravne aspekte osnivanja, razvoja i djelovanja međunarodnih sudova (kao što su Međunarodni kazneni sud (ICC), Međunarodni kazneni sud za područje bivše Jugoslavije (ICTY) te Međunarodni sud (ICJ)); sudjeluje na međunarodnim konferencijama i sastancima država stranaka, stručnim skupovima međunarodnih tijela te međuresornim stručnim sastancima na kojima se razmatraju opća i posebna pitanja međunarodnog javnog prava; obavlja poslove i zadaće vezane uz međunarodnopravne aspekte odnosa RH s EU, sudjeluje u postupku sklapanja te potvrđivanja odnosno objave međunarodnih ugovora Europske unije i njezinih država članica s trećim državama te izrađuje mišljenja o međunarodnopravnim aspektima primjene tih ugovora; sudjeluje u postupku prilagodbe međunarodnih ugovora RH s pravnom stečevinom EU (acquisom); prati rad Radne skupine za međunarodno javno pravo i Radne skupine za pravo mora u konfiguraciji Vijeća za vanjske poslove EU; sudjeluje u izradi stajališta Republike Hrvatske o pojedinim pitanjima vezanim uz odnose s EU s aspekta postojećih prava i obveza RH na temelju običajnog i ugovornog međunarodnog prava; izrađuje međunarodnopravna mišljenja vezano za prijedloge međunarodnih ugovora i drugih međunarodnopravnih instrumenata koji uređuju pitanja iz neposrednog djelokruga Službe te akata koji se upućuju u daljnji postupak Vladi RH sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora; ostvaruje suradnju s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima u pitanjima iz svog djelokruga, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
7.2.2. Služba za međunarodne ugovore
Članak 59.
Služba za međunarodne ugovore sudjeluje u pripremi i postupku sklapanja međunarodnih ugovora te na pregovorima za sklapanje međunarodnih ugovora, obavlja stručne poslove u svezi potvrđivanja i objave stupanja na snagu međunarodnih ugovora kao i poslove u svezi registracije međunarodnih ugovora u skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda; vodi Zbirku međunarodnih ugovora RH i evidenciju izvornika međunarodnih ugovora koje je sklopila odnosno kojih je stranka RH, te obavlja stručne poslove u svezi trajne pohrane i čuvanja izvornika sklopljenih dvostranih i mnogostranih međunarodnih ugovora i međunarodnih akata RH; ostvaruje suradnju s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima u pitanjima iz svog djelokruga; obavlja stručne poslove i radnje prema depozitarima mnogostranih međunarodnih ugovora (izrada isprava diplomatskog priopćavanja o ispunjenju unutarnjih pravnih uvjeta za stupanje međunarodnih ugovora na snagu); obavlja depozitarske funkcije vezano uz međunarodne ugovore kojih je RH depozitar; obavlja stručne i tehničke poslove pripreme međunarodnih ugovora koje sklapa RH za potpisivanje, tehničku obradu, tiskanje izvornika na diplomatskom papiru i uvezivanja tekstova međunarodnih ugovora, poslove pečaćenja međunarodnih ugovora, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
7.2.3. Služba za granice
Članak 60.
Služba za granice obavlja poslove i zadaće u svezi s međunarodnopravnim aspektima državne granice i graničnih režimima; posebno obavlja one poslove i zadaće koji su posebnim propisom stavljeni u nadležnost Komisije za granice Vlade RH; surađuje s nadležnim tijelima državne uprave u rješavanju graničnih pitanja i provedbi granične politike Vlade RH; istražuje i prikuplja potrebnu dokumentaciju, analizira i priprema stručne, pravne i tehničke podloge za pregovore sa susjednim zemljama koje vode mješovita ili međudržavna povjerenstva; priprema sklapanje i prati izvršavanje međunarodnih ugovora o razgraničenju i utvrđivanju granične crte, graničnim prijelazima, režimu granične kontrole, pograničnom prometu i suradnji i drugo; obavlja stručne, tehničke i administrativne poslove za potrebe rada Savjeta za granice Vlade RH, te druge poslove u svezi s provedbom utvrđene vanjske politike koji se odnose na državnu granicu i granične režime; sudjeluje u rješavanju povreda državne granice i graničnih incidenata te prati i koordinira radove i zahvate u užem području državne granice; sudjeluje u aktivnostima kojima druge države i međunarodne organizacije potiču, razvijaju i sufinanciraju projekte osuvremenjivanja i standardizacije rada graničnih službi, pogranične suradnje, te obavlja druge poslove iz svog djelokruga.
7.3. Sektor konzularnih poslova
Članak 61.
Sektor konzularnih poslova obavlja poslove u vezi zaštite prava i interesa RH i njezinih državljana koji prebivaju ili borave u inozemstvu; stručne i upravne poslove koji se odnose na viznu politiku i vizni sustav RH te zajedničku viznu politiku EU; obavještava strane diplomatske misije i konzularne urede u zemlji o postupcima prema strancima na osnovi Bečke konvencije o konzularnim odnosima; izdaje odobrenja za prelet i/ili slijetanje stranih državnih i vojnih zrakoplova, te odobrenja za uplovljavanje stranih državnih i/ili vojnih brodova; zadužen je za izdavanje diplomatskih i službenih putovnica; surađuje u obavljanju konzularnih poslova sa stranim diplomatskim misijama i konzularnim uredima i međunarodnim organizacijama u zemlji; izravno i posredno pruža međunarodnopravnu pomoć hrvatskim pravosudnim, upravnim i drugim državnim tijelima, hrvatskim državljanima i pravnim osobama primjenjujući međunarodne ugovore i zakonske odredbe; izravno odgovara ili posreduje u pribavljanju odgovora na upite stranih diplomatskih misija/konzularnih ureda koji se tiču međunarodnopravne pomoći u sudskim ili upravnim stvarima; obavlja stručne poslove vezane za analiziranje, primjenu i tumačenje materije međunarodnog prava i hrvatskog zakonodavstva, posebno područja koji se tiče međunarodnopravne pomoći i konzularnog prava; sudjeluje u pripremanju konzularnih službenika za odlazak na rad u DM/KU; prati rad konzularnih odjela DM/KU, te izrađuje analitička izvješća i jedinstvene naputke; obavlja poslove sustavnoga praćenja i upravljanja kriznim stanjima i pružanja pomoći hrvatskim državljanima kao i drugim građanima EU koji se nalaze u kriznim područjima u određenim stranim zemljama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru konzularnih poslova ustrojavaju se:
7.3.1. Služba za međunarodnu pravnu pomoć;
7.3.2. Služba za vize;
7.3.3. Služba za državljanstvo i putne isprave;
7.3.4. Služba za strance.
7.3.1. Služba za međunarodnu pravnu pomoć
Članak 62.
Služba za međunarodnu pravnu pomoć pruža međunarodnopravnu pomoć pravosudnim, upravnim i drugim nadležnim tijelima RH odnosno posreduje u pružanju međunarodnopravne pomoći između hrvatskih i stranih pravosudnih, upravnih ili drugih državnih tijela u području građanskih, kaznenih i upravnih predmeta; posreduje u pružanju pravne pomoći ili neposredno odgovara na zamolbe i upite stranih diplomatskih misija i konzularnih ureda u zemlji; prosljeđuje i dostavlja sudske i upravne odluke, pozive, zamolnice i druge akte u skladu s zakonima RH i međunarodnim ugovorima; obavlja poslove legalizacije javnih isprava; posreduje u međunarodnopravnom prometu izvadaka iz državnih matica rođenih, vjenčanih i umrlih; posreduje između DM/KU, hrvatskih državnih, pravosudnih i upravnih tijela, hrvatskih državljana i hrvatskih pravnih osoba pri obavljanju određenih javnobilježničkih poslova koje DM/KU obavljaju prema odredbama Bečke konvencije o konzularnim odnosima; posreduje između DM/KU i nadležnih hrvatskih državnih tijela u ostavinskim predmetima, carinskim pitanjima i zamolbama imovinskopravnog sadržaja; izrađuje naputke i stručna mišljenja o postupcima i načinu rada u poslovima iz svog djelokruga, te obavlja i druge poslove iz djelokruga rada.
7.3.2. Služba za vize
Članak 63.
Služba za vize obavlja poslove koji se odnose na viznu politiku i vizni sustav RH, te zajedničku viznu politiku EU-a, osobito provodi postupak i izrade prijedloga akata o promjenama viznog sustava RH, izrade nacrta međunarodnih ugovora vezanih uz vizni režim; kontinuirano prati razvoj vizne politike i standarda EU-a i sudjeluje u radnim tijelima EU-a; provodi zajedničku viznu politiku EU-e te, s time u vezi, obavlja poslove vezane uz prilagodbu relevantnog hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini EU-a ili primjenu relevantnih propisa EU-a; izrađuje prijedloge provedbenih planova za implementaciju EU-a standarda; sudjeluje u obavljanju konzularne funkcije izdavanja viza u DM/KU, kontinuirano prati i nadzire njihov rad; obavlja poslove vezane uz razvitak i uspostavu Hrvatskog viznog informacijskog sustava te njegova uključivanja u Vizni informacijski sustav EU; opskrbljuje DM/KU naljepnicama viza, vodi odgovarajuće evidencije i kontrole; sudjeluje u pripremi i izobrazbi konzularnog osoblja koje radi na poslovima izdavanja viza u DM/KU; posreduje i koordinira suradnju DM/KU sa stranim diplomatskim misijama i konzularnim uredima u zemlji u vezi s ulaskom stranaca u RH i prelaska državne granice; izrađuje izvješća, naputke i stručna mišljenja koji se odnose na poslove iz svog djelokruga, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
7.3.3. Služba za državljanstvo i putne isprave
Članak 64.
Služba za državljanstvo i putne isprave obavlja poslove koji se odnose na posredovanje i koordinaciju između DM/KU i nadležnih državnih tijela u pogledu zahtjeva za stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva, reguliranja vojne obveze hrvatskih državljana u inozemstvu i vođenje propisanih evidencija, izdavanja sprovodnica; sudjeluje u pripremi konzularnih službenika za odlazak na rad u DM/KU u dijelu poslova koji se odnose na stjecanje/prestanak hrvatskog državljanstva; sudjeluje u izdavanju putnih isprava hrvatskim državljanima te izdavanju sprovodnica, u obavljanju upravnih poslova u vezi s izdavanjem putnih isprava u DM/KU, obradi zahtjeva za izdavanje putovnica po zahtjevima zaprimljenim u DM/KU u sklopu centralizirane izrade putovnica; vodi evidencije na informacijskom sustavu Ministarstva o izdanim putnim ispravama hrvatskih državljana; izdaje diplomatske i službene putovnice i vodi o tome odgovarajuće evidencije; pribavlja vize drugih država za nositelje diplomatskih ili službenih putovnica; sudjeluje u izradi zakonskih i podzakonskih propisa iz svog djelokruga rada; priprema izvješća, naputke i stručna mišljenja koje se odnose na poslove iz djelokruga rada Službe, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
7.3.4. Služba za strance
Članak 65.
Služba za strance obavlja poslove koji se odnose na: izvješćivanje stranih diplomatskih misija i konzularnih ureda u zemlji o postupanjima prema strancima na osnovi Bečke konvencije o konzularnim odnosima ili dvostranih konzularnih konvencija; deportaciju stranaca iz RH; prosljeđivanje i dostavu upravnih i drugih akata hrvatskih državnih tijela koji se odnose na strance; dostavu stranim diplomatskim misijama i konzularnim uredima u zemlji isprava i ostalih predmeta u vlasništvu stranaca; davanje DM/KU uputa o postupanju koje se odnose na potencijalne žrtve trgovanja ljudima; praćenje i nadzor rada DM/KU u postupanju po zahtjevima za reguliranje statusa stranaca u RH; kontinuirano praćenje daljeg razvitka propisa EU, osobito iz konzularnog područja i područja migracija; sudjeluje u radu radnog tijela Vijeća EU-a koje se bavi konzularnim poslovima ponajprije pružanjem konzularne pomoći i zaštite građanima EU-a; sudjeluje u razmjeni relevantnih informacija s konzularnim službama drugih država članica EU-a preko Consular on Line (CoOL) – sustav EU-a za razmjenu podataka korisnih za obavljanje konzularnih funkcija osobito u kriznim područjima; izdavanja diplomatskih odobrenja za prelet i slijetanje stranih državnih i vojnih zrakoplova te pribavljanje odobrenja za uplovljavanje stranih ratnih, javnih i znanstvenoistraživačkih brodova; ishođenje diplomatskih odobrenja za prelet i slijetanje hrvatskih državnih i vojnih zrakoplova i uplovljavanje hrvatskih državnih i ratnih brodova; posredovanje u vezi s ishođenjem odobrenja za ulazak u RH i/ili prelazak stranih vojnih osoba i vozila te vojnih transporta; izradu izvješća, naputaka i stručnih mišljenja koji se odnose na poslove iz djelokruga Službe, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8. GLAVNO TAJNIŠTVO
Članak 66.
Glavno tajništvo obavlja pravne poslove, poslove upravljanja ljudskim resursima, poslove iz područja informatike i telekomunikacija, distribucije podataka, informacijske sigurnosti i zaštite, te financijsko-materijalne poslove. Koordinira, usklađuje i sudjeluje u izradi prijedloga zakona i drugih propisa iz djelokruga Ministarstva; daje mišljenja iz područja primjene zakona i drugih propisa; sudjeluje i koordinira provođenje postupka osnivanja i zatvaranja DM/KU, imenovanja i razrješenja šefova DM/KU te počasnih konzula RH u inozemstvu; provodi postupak prijema u državnu službu; prati karijerni razvoj i planira raspored kadrova; provodi postupke planiranja izobrazbe, stručnog usavršavanja te osposobljavanja državnih službenika i namještenika u službi vanjskih poslova; priprema rješenja i ugovore o svim radno-pravnim pitanjima državnih službenika, namještenika, kao i ugovornog diplomatskog i administrativno-tehničkog osoblja; provodi postupak ocjenjivanja rada i učinkovitosti državnih službenika; obavlja poslove fizičke i tehničke zaštite, poslove distribucije i zaštite podataka, informacijske sigurnosti, poslove iz područja informatike i telekomunikacija; povezuje i usmjerava obavljanje poslova financijskog planiranja, računovodstvenih poslova, organizacije nabave, upravljanja imovinom i podrške službi vanjskih poslova; radi na poslovima planiranja i izvršavanja proračuna; koordinira procesom izrade strateškog plana Ministarstva te brine o usklađenosti prijedloga financijskog plana sa strateškim ciljevima; prati izvršenje financijskog plana i daje prijedloge za rebalans proračuna; koordinira uspostavljanje, provođenje i razvoj metodologija financijskog upravljanja i kontrola na svim razinama i u svim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i DM/KU; obavlja devizno poslovanje; brine o pravilnom i racionalnom korištenju materijalno-financijskih sredstava i imovine; priprema planove i obavlja postupak nabave roba, radova i usluga za potrebe službe vanjskih poslova; obavlja stručne poslove oko kupnje, najma i opremanja objekata za potrebe službe vanjskih poslova te investicijskog i tekućeg održavanja; obavlja stručne poslove rekonstrukcije i adaptacije objekata u vlasništvu RH; priprema i obavlja poslove tekućeg održavanja, pomoćne i tehničke poslove; obavlja stručne poslove u svezi zaštite na radu i zaštite od požara; obavlja stručne poslove u vezi sa sukcesijom diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ; priprema i koordinira aktivnosti oko organiziranja međunarodnih događanja; priprema prijedloge ugovora iz svog djelokruga; surađuje s ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i DM/KU u poslovima iz svog djelokruga; priprema prijedloge odluka iz svoga djelokruga i surađuje s ustrojstvenim jedinicama u izradi prijedloga drugih odluka; surađuje i koordinira aktivnosti s Vladom RH, kao i tijelima državne uprave i državne vlasti, u poslovima iz svoga djelokruga rada; organizira različite vrste prijevoza za potrebe službe vanjskih poslova, organizira i provodi stručno usavršavanje kroz opće i posebne programe iz područja diplomacije, vanjske politike i međunarodnih odnosa, kao i drugih područja važnih za službu vanjskih poslova, provodi pripreme državnih službenika i namještenika za rad u DM/KU; obavlja poslove koordinacije prevođenja, jezične i stručne redakture i lekture, te jezične i pravne redakture i lekture, kao i prevođenja na hrvatski i engleski jezik dokumenata za potrebe suradnje Ministarstva i, prema potrebi i mogućnostima, drugih tijela državne uprave s institucijama EU-a; obavlja poslove koordinacije prevođenja, redakture i lekture prijevoda, te jezične redakture i prevođenja na engleski jezik, odnosno jedan od službenih jezika EU-a, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Glavnom tajništvu se ustrojavaju:
8.1. Sektor za pravne poslove i ljudske resurse;
8.2. Sektor za informacijsku sigurnost i informatiku;
8.3. Sektor za financijsko-materijalne poslove i podršku službi vanjskih poslova;
8.4. Sektor za diplomatsko i europsko usavršavanje i pripreme;
8.5. Sektor za prevođenje.
8.1. Sektor za pravne poslove i ljudske resurse
Članak 67.
Sektor za pravne poslove i ljudske resurse brine o upravljanju ljudskim potencijalima i njihovom razvoju; daje mišljenja o pitanjima koja se odnose na državnu službu; sudjeluje u izradi prijedloga i usklađuje izradu zakona i drugih propisa iz djelokruga Ministarstva; izrađuje nacrte pravilnika, naputaka i drugih podzakonskih akata iz svog djelokruga; daje očitovanja na prijedloge ugovora iz nadležnosti Glavnog tajništva; daje stručna mišljenja i objašnjenja u vezi s primjenom i provedbom zakona i podzakonskih akata; ostvaruje suradnju s drugim tijelima državne uprave i vlasti u pitanjima iz svog djelokruga; sudjeluje i koordinira provođenje postupka osnivanja i zatvaranja DM/KU, imenovanja i razrješenja šefova DM/KU te počasnih konzula RH u inozemstvu, kao i imenovanja vojnih izaslanika RH u inozemstvu; priprema materijale za provođenje postupka zbog lake povrede službene dužnosti po ovlasti ministra; po prijedlogu ovlaštene osobe pokreće postupak zbog teške povrede službene dužnosti pred Službeničkim sudom; vodi evidenciju pečata s grbom RH, provodi postupak prijma u državnu službu u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za službeničke odnose; organizira i provodi postupak iskaza interesa za raspored na radna mjesta u i iz DM/KU; provodi upućivanje djelatnika na pripreme za odlazak na mandat u DM/KU; predlaže raspored djelatnika po povratku iz DM/KU; provodi postupak ocjenjivanja rada i učinkovitosti državnih službenika; kontinuirano prati karijerni razvoj i promicanje djelatnika; provodi postupak planiranja programa izobrazbe državnih službenika i izrade osobnih planova izobrazbe državnih službenika; provodi postupak izrade prilagodbenih programa za državne službenike primljene u državnu službu redovnim ili izvanrednim postupkom prijama; provodi postupak kandidature državnih službenika i ostalih građana RH za rad u međunarodnim organizacijama i misijama; obavlja istraživanja i analize poslova i zadataka iz djelokruga rada službe vanjskih poslova; priprema rješenja i ugovore o svim radno-pravnim pitanjima državnih službenika, namještenika i ugovornog diplomatskog i administrativno-tehničkog osoblja te lokalnog osoblja angažiranog u zemlji primateljici; vodi osobne očevidnike službenika i namještenika redovito dostavljajući nove podatke u središnji popis državnih službenika; priprema prijedloge za postupak postavljenja i opoziva šefova DM/KU; priprema prijedloge rješenja po prigovorima podnijetim protiv rješenja kojim se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika iz službe vanjskih poslova; sudjeluje u pripremi odgovora na tužbe u sporovima koji se vode pri upravnim sudovima i Visokim upravnim sudom RH; vodi bazu očevidnika svih zaposlenih djelatnika i lokalno angažiranog osoblja; izrađuje statističke analize iz djelokruga rada Sektora; koordinira sa DM/KU zdravstvenu zaštitu djelatnika i članova njihovih obitelji na radu u inozemstvu, obavlja sve druge poslove vezane uz njihovu socijalnu i zdravstvenu zaštitu u RH, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za pravne poslove i ljudske resurse ustrojavaju se:
8.1.1. Služba za pravne poslove
8.1.2. Služba za ljudske resurse;
8.1.3. Služba za radno-pravna pitanja.
8.1.1. Služba za pravne poslove
Članak 68.
Služba za pravne poslove sudjeluje u izradi prijedloga i usklađuje izradu zakona i drugih propisa iz djelokruga rada Ministarstva; izrađuje nacrte pravilnika, naputaka i drugih podzakonskih akata; daje očitovanja na prijedloge ugovora iz nadležnosti Glavnog tajništva; daje mišljenja u vezi s primjenom i provedbom zakona i podzakonskih akata te ostvaruje suradnju s drugim tijelima državne uprave i vlasti u pitanjima iz svog djelokruga; provodi postupak osnivanja DM/KU; sudjeluje i koordinira provođenje postupka osnivanja i zatvaranja DM/KU, imenovanja i razrješenja šefova DM/KU te počasnih konzula RH u inozemstvu, kao i imenovanja vojnih izaslanika RH u inozemstvu; po prijedlogu ovlaštene osobe pokreće postupak zbog teške povrede službene dužnosti pred Službeničkim sudom; vodi evidenciju pečata s grbom RH; daje očitovanja iz svoga djelokruga na prijedloge zakonskih odnosno podzakonskih prijedloga drugih upravnih tijela; daje stručna mišljenja na prijedloge ugovora iz nadležnosti Glavnog tajništva (ugovori o prodaji, ugovori o zakupu i najmu nekretnina, ugovori o nabavi i dr.); sudjeluje u provođenju postupaka pri nadležnim sudovima; pruža stručnu podršku koordinatoru poslova vezanih za provedbu postupka procjene učinaka propisa, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.1.2. Služba za ljudske resurse
Članak 69.
Služba za ljudske resurse brine o upravljanju ljudskim potencijalima i njihovom razvoju; organizira i provodi javni natječaj, interni oglas i oglas pri Zavodu za zapošljavanje za prijam u državnu službu državnih službenika i namještenika; organizira i provodi postupak iskaza interesa za raspored na radna mjesta u i iz DM/KU; provodi upućivanje djelatnika na pripreme za odlazak na mandat u DM/KU; provodi postupak ocjenjivanja rada i učinkovitosti državnih službenika i namještenika; kontinuirano prati karijerni razvoj i promicanje djelatnika; vodi osobne očevidnike službenika i namještenika redovito dostavljajući nove podatke u središnji popis državnih službenika; provodi postupak planiranja programa izobrazbe državnih službenika i izrade osobnih planova izobrazbe državnih službenika; provodi postupak izrade prilagodbenih i vježbeničkih programa za državne službenike primljene u državnu službu; provodi postupak kandidature državnih službenika i ostalih građana RH za rad u međunarodnim organizacijama i misijama kao i institucijama EU (natječaji za zapošljavanje na određeno vrijeme, kao i na sekundiranje nacionalnih stručnjaka); prikuplja potrebnu dokumentaciju za odaziv na natječaje, te koordinira postupak s drugim relevantnim dijelovima Ministarstva i drugim odgovarajućim tijelima državne uprave; vrši distribuciju informacija o objavljenim natječajima unutar Ministarstva, a po potrebi i u druga tijela državne uprave; priprema upute o postupku i pojedinim fazama prijavljivanja; vodi evidenciju o hrvatskim državljanima, koji su putem i uz suglasnost Ministarstva, zaposleni u međunarodnim organizacijama i EU institucijama; po potrebi kontaktira odgovarajuće službe međunarodnih organizacija i EU institucija glede natječaja i pitanja od zajedničkog interesa; obavlja istraživanja i analize poslova i zadataka iz djelokruga rada službe vanjskih poslova; izrađuje statističke analize iz djelokruga rada Službe, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Službi za ljudske resurse ustrojavaju se:
8.1.2.1. Odjel za planiranje i karijerni razvoj ljudskih resursa;
8.1.2.2. Odjel za rad u međunarodnim organizacijama i institucijama EU.
8.1.2.1. Odjel za planiranje i karijerni razvoj ljudskih resursa
Članak 70.
Odjel za planiranje i karijerni razvoj ljudskih resursa organizira i provodi javni natječaj, interni oglas i oglas pri Zavodu za zapošljavanje za prijam u državnu službu državnih službenika i namještenika; organizira i provodi postupak iskaza interesa za raspored na radna mjesta u i iz DM/KU; provodi upućivanje djelatnika na pripreme za odlazak na mandat u DM/KU; provodi postupak ocjenjivanja rada i učinkovitosti državnih službenika i namještenika; kontinuirano prati karijerni razvoj i promicanje djelatnika; provodi postupak planiranja programa izobrazbe državnih službenika i izrade osobnih planova izobrazbe državnih službenika; provodi postupak izrade prilagodbenih i vježbeničkih programa za državne službenike primljene u državnu službu; obavlja istraživanja i analize poslova i zadataka iz djelokruga rada službe vanjskih poslova; izrađuje statističke analize iz djelokruga rada Službe, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.1.2.2. Odjel za rad u međunarodnim organizacijama i institucijama EU
Članak 71.
Odjel za rad u međunarodnim organizacijama i institucijama EU-a provodi postupak kandidature državnih službenika i ostalih građana RH za rad u institucijama EU, međunarodnim organizacijama i sudjelovanju civilnog i diplomatskog osoblja u Međunarodnim mirovnim misijama i operacijama posebice u okviru post-konfliktne obnove; vodi evidenciju o hrvatskim državljanima koji su putem i uz suglasnost Ministarstva zaposleni u istima kao i evidenciju o upućenim hrvatskim državljanima na sekundirane pozicije u OESS-u; odabire kandidate u postupku sekundiranja hrvatskih državljana na rad u terenskim misijama OESS-a te odabire kandidate koji se upućuju na kratkoročne i dugoročne EU promatračke misije izbora (EUEOM); surađuje s institucijama EU vezano uz natječaje za zapošljavanje na određeno vrijeme kao i uz sekundiranje nacionalnih stručnjaka; provodi postupak kandidature, prikuplja potrebnu dokumentaciju za odaziv na natječaje, te koordinira postupak s drugim nadležnima unutar Ministarstva, a prema potrebi i ostalim nadležnim tijelima državne uprave; vrši pripremu za stvaranje formalnog okvira za objavljivanje natječaja na internim stranicama Ministarstva, a prema potrebi surađuje s drugim tijelima državne uprave odnosno distribuira informaciju o međunarodnom natječaju; priprema upute o postupku i pojedinim fazama prijavljivanja na međunarodne natječaje; surađuje s nadležnim službama međunarodnih organizacija i EU institucija, posebice s Europskim uredom za odabir osoblja (ESPO) i Europskom službom vanjskih poslova (EEAS), glede natječaja te ostalih pitanja od zajedničkog interesa, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.1.3. Služba za radnopravna pitanja
Članak 72.
Služba za radnopravna pitanja priprema rješenja i ugovore o svim radnopravnim pitanjima državnih službenika, namještenika, kao i ugovornog diplomatskog i administrativno-tehničkog osoblja te lokalnog osoblja angažiranog u zemlji primateljici; priprema prijedloge za postupak postavljanja i opoziva šefova DM/KU; predlaže raspored djelatnika u sjedištu Ministarstva te raspored djelatnika po povratku iz DM/KU; priprema prijedloge rješenja po prigovorima podnijetim protiv rješenja kojim se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika iz službe vanjskih poslova; priprema materijale za provođenje postupka zbog lake povrede službene dužnosti po ovlasti ministra; sudjeluje u pripremi odgovora na tužbe u sporovima koji se vode pred upravnim sudovima, vodi bazu očevidnika svih zaposlenih djelatnika i lokalno angažiranog osoblja; ažurira bazu Registra zaposlenih službenika; koordinira sa DM/KU zdravstvenu zaštitu djelatnika i članova njihovih obitelji na radu u inozemstvu te obavlja sve druge poslove vezane uz njihovu socijalnu i zdravstvenu zaštitu u RH; koordinira rad s nadležnim službama ministarstva po pitanju odobravanja školarina djeci djelatnika raspoređenih na rad u DM/KU; sudjeluje u izradi prijedloga i usklađuje izradu zakona i drugih propisa te sudjeluje u izradi nacrta pravilnika, naputaka i podzakonskih akata iz svog djelokruga; izrađuje statistička izviješća iz djelokruga rada Službe; daje stručna mišljenja iz područja radnog i službeničkog prava, odgovara na podneske službenika i namještenika ministarstva, po potrebi prosljeđuje podneske službenika tijelima državne uprave nadležnim za službeničke odnose, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.2. Sektor za informacijsku sigurnost i informatiku
Članak 73.
Sektor za informacijsku sigurnost i informatiku obavlja poslove projektiranja, izgradnje i održavanja informacijskih i telekomunikacijskih sustava službe vanjskih poslova, kao i druge poslove iz područja informatike i telekomunikacija; poslove zaprimanja, evidentiranja, distribucije i zaštite nacionalnih, NATO i EU dokumenata; poslove distribucije diplomatske pošte; poslove informacijske sigurnosti; poslove uredskog poslovanja i pismohrane za službu vanjskih poslova; poslove sigurnosti i zaštite osoba i objekata DM/KU; poslove projektiranja, izgradnje i održavanja sustava tehničke zaštite, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za informacijsku sigurnost i informatiku ustrojavaju se:
8.2.1. Služba za informacijsku sigurnost;
8.2.2. Služba za informatiku i telekomunikacije.
8.2.1. Služba za informacijsku sigurnost
Članak 74.
Služba za informacijsku sigurnost planira i organizira poslove distribucije neklasificiranih i klasificiranih dokumenata između Ministarstva, DM/KU i ostalih tijela državne uprave; zadužena je za poslove zaštićene komunikacije u službi vanjskih poslova; planira i organizira distribuciju diplomatske pošte u skladu s odredbama bečkih konvencija o diplomatskim i konzularnim odnosima, te podzakonskim propisima na razini Ministarstva; obavlja poslove primitka, otpreme, evidentiranja i urudžbiranja pismena; obavlja poslove pismohrane za službu vanjskih poslova; pruža pomoć DM/KU pri razvrstavanju i pohranjivanju arhivske građe; prima političku dokumentaciju za distribuciju kroz informacijsko-komunikacijski sustav (u daljnjem tekstu: IKOS); zadužena je za planiranje i organizaciju poslova zaprimanja i interne distribucije NATO i EU dokumenata; zadužena je za organizaciju distribucije EU dokumenata nadležnim tijelima državne uprave u slučaju takve potrebe i u skladu s važećim pravnim propisima i sigurnosnim procedurama; obavlja poslove usklađivanja, nadzora, edukacije i koordinacije provedbe mjera i standarda informacijske sigurnosti; planira uspostavljanje sigurnosnih standarda NATO i EU i ispunjavanje svih međunarodno preuzetih obveza po pitanju zaštite međunarodnih i nacionalnih klasificiranih podataka u Ministarstvu; u okvirima službe vanjskih poslova Služba je zadužena za međunarodnu suradnju na području informacijske sigurnosti s NATO i EU tijelima i nadležnim tijelima drugih zemalja; sudjeluje u radu međuresornih radnih skupina po pitanjima koja se tiču tajnosti podataka i informacijske sigurnosti; planira izradu i donošenje internih pravnih propisa iz područja informacijske sigurnosti; u skladu sa zakonskim obvezama planira i obavlja poslove nadzora nad provedbom mjera informacijske sigurnosti u službi vanjskih poslova, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Službi za informacijsku sigurnost ustrojavaju se:
8.2.1.1. Odjel za certifikate i sigurnosne standarde;
8.2.1.2. Odjel za distribuciju EU i NATO dokumenata (Registar);
8.2.1.3. Odjel za komunikacijsko-operativne poslove, pisarnicu,
diplomatsku poštu i pismohranu;
8.2.1.4. Odjel za standarde fizičke sigurnosti.
8.2.1.1. Odjel za certifikate i sigurnosne standarde
Članak 75.
Odjel za certifikate i sigurnosne standarde obavlja poslove usklađivanja, nadzora, edukacije i koordinacije provedbe mjera i standarda informacijske sigurnosti, sukladno pravilnicima kojima se uređuju područja informacijske sigurnosti: sigurnosna provjera, fizička sigurnost, sigurnost podataka, sigurnost informacijskog sustava i sigurnost poslovne suradnje; planira uspostavljanje sigurnosnih standarda NATO i EU i ispunjavanje svih međunarodno preuzetih obveza po pitanju zaštite međunarodnih i nacionalnih klasificiranih podataka u Ministarstvu; u obavljanju poslova iz svog djelokruga rada surađuje s Uredom Vijeća za nacionalnu sigurnost i ostalim državnim institucijama RH nadležnim za pojedina pitanja iz područja informacijske sigurnosti; po potrebi i/ili nalogu ministra i zamjenika ministra koordinira izradu sigurnosnih provjera djelatnika Ministarstva i drugih osoba i surađuje s nadležnim državnim institucijama RH vezano za postupak sigurnosnih provjera; u okvirima službe vanjskih poslova Odjel je zadužen za međunarodnu suradnju na području informacijske sigurnosti s NATO i EU tijelima i nadležnim tijelima drugih zemalja; planira izradu i donošenje internih pravnih propisa iz područja informacijske sigurnosti; u skladu sa zakonskim obvezama planira i obavlja poslove nadzora nad provedbom mjera informacijske sigurnosti u službi vanjskih poslova, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.2.1.2. Odjel za distribuciju EU i NATO dokumenata (Registar)
Članak 76.
Odjel za distribuciju EU i NATO dokumenata (Registar) obavlja poslove zaprimanja i interne distribucije NATO i EU dokumenata; obavlja poslove pohranjivanja i propisanog uništavanja NATO i EU dokumenata u Ministarstvu; zadužen je za organizaciju distribucije EU dokumenata nadležnim tijelima državne uprave u slučaju takve potrebe i u skladu s važećim pravnim propisima i sigurnosnim procedurama; Odjel za Registar nadležan je za rad Kontrolnih točaka u Ministarstva i DM/KU ustrojenih sukladno posebnim propisima, daje Kontrolnim točkama upute o postupanju s međunarodnim podacima, provodi edukaciju osoba ovlaštenih za rad u Kontrolnim točkama i najmanje jednom godišnje provodi kontrolu postupanja u Kontrolnim točkama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.2.1.3. Odjel za komunikacijsko-operativne poslove, pisarnicu, diplomatsku poštu i pismohranu
Članak 77.
Odjel za komunikacijsko-operativne poslove, pisarnicu, diplomatsku poštu i pismohranu planira i organizira distribuciju diplomatske pošte u skladu s odredbama bečkih konvencija o diplomatskim i konzularnim odnosima te podzakonskim propisima na razini Ministarstva; zadužen je za poslove distribucije klasificiranih dokumenata putem zaštićene komunikacije u službi vanjskih poslova; zaprima političku dokumentaciju za distribuciju kroz (IKOS) i po potrebi usklađuje tehničke i druge parametre sukladno utvrđenim standardima, kroz stalno 24-satno operativno dežurstvo putem telefonske centrale i ostalih sustava za komunikaciju odrađuje poslove uspostave kontakta za potrebe službe vanjskih poslova; organizira i obavlja poslove distribucije neklasificiranih i klasificiranih nacionalnih dokumenata između Ministarstva, DM/KU i ostalih tijela državne uprave; obavlja poslove primitka i otpreme pismena; poslove klasifikacije i urudžbiranja pismena, akata i predmeta, te evidentiranja istih u odgovarajuće upisnike uredskog poslovanja; poslove pismohrane za službu vanjskih poslova; obavlja poslove sređivanja, sortiranja, obrade, razvođenja i arhiviranja, kao i izlučivanja arhivskog i registraturnog gradiva; pruža pomoć DM/KU pri razvrstavanju, izlučivanju i pohranjivanju arhivske građe; provodi unutarnji nadzor i unutarnju reviziju nad uredskim poslovanjem i zaštitom arhivskog i registraturnog gradiva u službi vanjskih poslova, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.2.1.4. Odjel za standarde fizičke sigurnosti
Članak 78.
Odjel za standarde fizičke sigurnosti obavlja poslove planiranja sigurnosne prilagodbe objekata Ministarstva i DM/KU propisanim mjerama i standardima fizičke i tehničke sigurnosti; analizira potrebu provođenja mjera i standarda fizičke i tehničke sigurnosti i planira njihovu primjenu u sklopu šire primjene svih mjera i standarda informacijske sigurnosti u Ministarstvu i DM/KU; obavlja sigurnosne izvide objekata DM/KU, izrađuje sigurnosne procjene objekata Ministarstva i DM/KU i daje stručna mišljenja prilikom preseljenja DM/KU u nove objekte; u sklopu analize i planiranja mjera i standarda fizičke i tehničke sigurnosti Odjel je nadležan za planiranje sigurnosnih i administrativnih zona, izradu Plana fizičke sigurnosti, procjenu učinkovitosti primijenjenih mjera fizičke i tehničke sigurnosti, planiranje tehnički sigurnih prostora, planiranje višestruke zaštite i ostalih propisanih mjera i standarda fizičke sigurnosti; zadužen je za analizu i planiranje mjera fizičke i tehničke sigurnosti u sklopu prilagodbe objekata DM/KU Schengenskim standardima, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.2.2. Služba za informatiku i telekomunikacije
Članak 79.
Služba za informatiku i telekomunikacije obavlja poslove iz područja informatike i telekomunikacija; odgovorna je za sve informacijske i telekomunikacijske sustave službe vanjskih poslova; obavlja poslove projektiranja novih te održavanja i nadzora postojećih informacijskih i telekomunikacijskih sustava; organizira izgradnju informacijskih i telekomunikacijskih sustava te koordinira primjenu kod korisnika; planira, organizira i provodi poslove neophodne za povezivanje s informacijskim i telekomunikacijskim sustavima NATO i EU; prati i primjenjuje domaće i međunarodne standarde, norme i propise iz područja informatike, telekomunikacija i informacijske sigurnosti; prati razvoj tehnologija u domeni informatike, telekomunikacija i informacijske sigurnosti; predlaže i provodi mjere zaštite informacijskih i telekomunikacijskih sustava; osigurava informatičku i tehničku potporu svim funkcijama službe vanjskih poslova u zemlji i inozemstvu; utvrđuje norme za odabir i uporabu osnovne i dopunske strojne i programske te opreme za korisnički rad u zemlji i inozemstvu; provodi informatičko osposobljavanje; prati razvoj tehnologija u domeni kriptologije; predlaže i priprema projekte novih kriptoloških sustava; na poslovima primjene kriptološke opreme surađuje s drugim službama iz djelokruga svoga rada; utvrđuje i nadzire provedbu sigurnosne politike korištenja informacijskih i telekomunikacijskih sustava u službi vanjskih poslova; vodi brigu o zaštiti i smještaju grupa podataka na poslužiteljskim računalima, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Službi za informatiku i telekomunikacije ustrojavaju se:
8.2.2.1. Odjel za aplikativnu i sistemsku podršku;
8.2.2.2. Odjel za informatičko-tehničku podršku;
8.2.2.3. Odjel za telekomunikacije.
8.2.2.1. Odjel za aplikativnu i sistemsku podršku
Članak 80.
Odjel za aplikativnu i sistemsku podršku obavlja poslove planiranja i utvrđivanja kriterija za projektiranje i razvoj aplikativnih rješenja i baza podataka za pojedine poslovne procese službe vanjskih poslova; sudjeluje u održavanju baza podataka i aplikativnih rješenja; projektira, koordinira i organizira izradu i primjenu aplikativnih rješenja; daje stručne analize i preporuke za uvođenje i primjenu komercijalnih aplikativnih rješenja; pruža stručnu pomoć korisnicima u području iz svoje nadležnosti; prati razvoj tehnologija u domeni računalnih mreža; predlaže, priprema i nadzire projekte i postupke razvoja, izgradnje, unaprjeđenja i zaštite računalne mreže službe vanjskih poslova; odgovoran je za nadzor nad radom računalne mreže službe vanjskih poslova; izgrađuje, obavlja stručni nadzor i upravlja radom poslužiteljskih računala, te mrežnom i ostalom opremom računalnih sustava; vodi brigu o zaštiti i smještaju grupa podataka na poslužiteljskim računalima, administrira baze podataka i aplikativna rješenja; planira, organizira i provodi poslove neophodne za povezivanje s informacijskim sustavima NATO i EU; nadzire ulaze u sustav i prava korisnika; prati razvoj računalnih tehnologija u domeni kriptologije; predlaže i priprema projekte novih računalnih kriptoloških sustava; utvrđuje i nadzire provedbu sigurnosne politike informacijskih sustava u službi vanjskih poslova, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga rada.
8.2.2.2. Odjel za informatičko-tehničku podršku
Članak 81.
Odjel za informatičko-tehničku podršku osigurava i daje potporu korisnicima informacijskih sustava službe vanjskih poslova; planira i provodi opremanje informatičkom opremom; prati i analizira informacijske tehnologije, predlaže i utvrđuje kriterije i norme za nabavu, raspodjelu i korištenje osnovne i dopunske strojne i programske opreme za korisnički rad u zemlji i inozemstvu; rješava zahtjeve korisnika za opremanjem informatičkom opremom u zemlji i inozemstvu sukladno utvrđenom standardu; organizira i provodi informatičko osposobljavanje zaposlenika Ministarstva; priprema za rad i održava korisnička računala u zemlji i inozemstvu, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga rada.
8.2.2.3. Odjel za telekomunikacije
Članak 82.
Odjel za telekomunikacije osigurava i daje potporu korisnicima telekomunikacijskih sustava službe vanjskih poslova; planira i provodi opremanje telekomunikacijskom opremom; prati i analizira telekomunikacijske tehnologije, predlaže i utvrđuje kriterije i norme za nabavu, raspodjelu i korištenje osnovne i dopunske telekomunikacijske opreme za korisnički rad u zemlji i inozemstvu; rješava zahtjeve korisnika za opremanjem telekomunikacijskom opremom u zemlji i inozemstvu sukladno utvrđenom standardu; organizira i provodi osposobljavanje zaposlenika Ministarstva; obavlja poslove projektiranja telekomunikacijskih sustava i druge složene poslove u području telekomunikacija; priprema projekte novih telekomunikacijskih sustava i tehnologija; odgovoran je za nadzor nad radom telekomunikacijskih sustava službe vanjskih poslova; prati razvoj tehnologija u domeni telekomunikacija; predlaže, priprema i nadzire projekte izgradnje i unaprjeđenja telekomunikacijskih sustava; predlaže i provodi mjere zaštite telekomunikacijskih sustava; predlaže i priprema projekte novih telekomunikacijskih kriptoloških sustava, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga rada.
8.3. Sektor za financijsko-materijalne poslove i podršku službi vanjskih poslova
Članak 83.
Sektor za financijsko-materijalne poslove i podršku službi vanjskih poslova koordinira, povezuje i usmjerava obavljanje poslova financijskog planiranja, računovodstvenih poslova, organizacije nabave, upravljanja imovinom i podrške službi vanjskih poslova; radi na poslovima planiranja i izvršavanja proračuna; i koordinira procesom izrade strateškog plana Ministarstva te brine o usklađenosti prijedloga financijskog plana sa strateškim ciljevima; prati izvršenje financijskog plana i daje prijedloge za rebalans proračuna; koordinira uspostavljanje, provođenje i razvoj metodologija financijskog upravljanja i kontrola na svim razinama i u svim ustrojstvenim jedinicama ministarstva i DM/KU; izrađuje smjernice i interne akte iz svog djelokruga; brine o pravilnom i racionalnom korištenju materijalno-financijskih sredstava i imovine; obavlja devizno poslovanje; priprema planove i obavlja postupak nabave za potrebe službe vanjskih poslova sukladno zakonu; obavlja stručne poslove u vezi kupnje, najma i opremanja novih objekata za potrebe DM/KU, te investicijskog i tekućeg održavanja postojećih; obavlja stručne poslove oko rekonstrukcije i adaptacije postojećih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske; obavlja stručne poslove u vezi sa sukcesijom diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ; priprema i koordinira aktivnosti oko organiziranja međunarodnih događanja; priprema prijedloge ugovora iz svog djelokruga; priprema podloge za donošenje odluka ministra, zamjenika ministra, pomoćnika ministra i glavnog tajnika Ministarstva; surađuje i koordinira aktivnosti s tijelima državne uprave u poslovima iz svoga djelokruga rada, te obavlja i ostale poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za financijsko-materijalne poslove i podršku službi vanjskih poslova ustrojavaju se:
8.3.1. Služba za proračun;
8.3.2. Služba za računovodstvo;
8.3.3. Služba za nabavu;
8.3.4. Služba za upravljanje imovinom i podršku službi vanjskih poslova;
8.3.5. Služba za fizičku i tehničku podršku.
8.3.1. Služba za proračun
Članak 84.
Služba za proračun obavlja aktivnosti pripreme, praćenja i ažuriranja proračuna Ministarstva, koordinira izradom financijskih planova, prikuplja, obrađuje i analizira financijske pokazatelje poslovanja, pruža stručnu pomoć ustrojstvenim jedinicama u vezi s planiranjem i trošenjem sredstava, koordinira procesom izrade strateškog plana Ministarstva; koordinira uspostavljanje i provođenje financijskog upravljanja i kontrola u svim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, koje se primarno odnose na prethodne i naknadne financijske kontrole, funkcije računovodstva i financijskog izvještavanja; inicira izradu internih akata (uputa, smjernica) kojima se uređuju opisi poslova, ovlasti i odgovornosti pojedinih sudionika u procesima planiranja, izrade programa, praćenja realizacije programa, obrade financijskih dokumenata, internog izvješćivanja o realizaciji proračunskih sredstava i o ostvarenim ciljevima; sudjeluje u uspostavi procesa upravljanja rizicima te pruža podršku ustrojstvenim jedinicama u utvrđivanju i procjeni mogućih rizika; uspostavlja unutarnju kontrolu i analizu rizika u dijelu sustavnog praćenja prihoda primitaka, izvršavanja rashoda i izdataka, praćenja imovine i obaveza, postupaka javne nabave i upravljanja projektima; provodi naknadne kontrole; daje podršku voditelju Financijskog upravljanja i kontrola u praćenju, procjeni i razvoju financijskog upravljanja i kontrola; izrađuje smjernice i interne akte iz svog djelokruga; priprema izvješća o uspostavljenim sustavima financijskih kontrola; priprema godišnja izvješća; surađuje sa Središnjom harmonizacijskom jedinicom Ministarstva financija, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.3.2. Služba za računovodstvo
Članak 85.
Služba za računovodstvo obavlja sustavno praćenje i evidenciju transakcija i poslovnih događaja prihoda, primitaka, izdataka i drugih plaćanja Ministarstva i DM/KU; obavlja sustavno praćenje stanja imovine, obveza i izvora vlasništva; vodi poslovne knjige: dnevnik, glavne knjige i pomoćne knjige; izrađuje bilance poslovanja, tromjesečne financijske izvještaje i završni račun i obavlja poslove vezane uz državnu riznicu, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.3.3. Služba za nabavu
Članak 86.
Služba za nabavu obavlja poslove redovite nabave roba, radova i usluga, sukladno utvrđenim postupcima nabave, na temelju Zakona o javnoj nabavi; izrađuje godišnji plan nabave (uključujući i DM/KU), te prati i usklađuje realizaciju istog sukladno pozicijama proračuna; kontinuirano vodi evidenciju postupaka nabave male i velike vrijednosti; priprema objavu podataka na Internet stranicama Ministarstva; te dostavlja evidencijsko izvješće nadležnom tijelu državne uprave; priprema odluke o početku postupka javne nabave; raspisuje i provodi postupak javnog nadmetanja, te ostale oblike provođenja postupka nabave, sukladno Zakonu o javnoj nabavi; u suradnji s nadležnom službom sklapa ugovore s dobavljačima roba i usluga, vodi registar o istima; surađuje sa Službom za upravljanje imovinom i podršku službe vanjskih poslova vezano za preseljenje osobnih stvari diplomata i drugih državnih službenika pri odlasku i povratku iz DM/KU, te također surađuje u okviru priprema za otpremu raznih pošiljaka za potrebe DM/KU; kontinuirano prati izmjene i dopune zakona koji reguliraju djelokrug rada Službe; obavlja poslove vezano uz stalno i privremeno skladištenje materijala, poslove materijalne likvidacije računa; vodi poslove evidencije i organiziranja službenih putovanja, te poslove rezervacije smještaja; kontaktira i surađuje s Državnim uredom za središnju javnu nabavu i drugim tijelima državne uprave, organizacijskim jedinicama Ministarstva, te sa DM/KU, po poslovima i zadacima iz svog djelokruga rada, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.3.4. Služba za upravljanje imovinom i podršku službi vanjskih poslova
Članak 87.
Služba za upravljanje imovinom i podršku službi vanjskih poslova koordinira i obavlja poslove racionalizacije u korištenju materijalno-financijske imovine službe vanjskih poslova; poslove planiranja i projekcije godišnjih projekata, materijalnih i nematerijalnih investicija i izrade izvješća; obavlja poslove upravljanja imovinom; obavlja stručne poslove oko kupnje i najma novih objekata za potrebe DM/KU, te poslove investicijskog održavanja postojećih; obavlja stručne poslove u vezi s opremanjem novih i postojećih objekata; obavlja stručne poslove oko rekonstrukcije i adaptacije postojećih objekata u vlasništvu RH; obavlja stručne poslove u vezi sa sukcesijom diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ; priprema i koordinira aktivnosti oko organiziranja međunarodnih događanja; surađuje i koordinira aktivnosti s ustrojstvenom jedinicom Ministarstva nadležnom za financijsko planiranje, pripremu, kontrolu i izvršenje proračuna; obavlja stručne poslove oko opremanja i uređenja DM/KU, rezidencija i stanova u vlasništvu RH; kontaktira i obilazi DM/KU, analizira stanja, predlaže rješenja, te rješava njihove zahtjeve iz djelokruga rada Službe; vodi zbirku umjetnina; obavlja analize stanja, predlaže rješenja, te rješava zahtjeve iz djelokruga rada Službe; priprema podloge za donošenje odluka ministra, zamjenika ministra, pomoćnika ministra i glavnog tajnika Ministarstva; provodi unutarnju kontrolu u Ministarstvu u okviru svoje nadležnosti, a sukladno zakonu i zakonskim propisima; izrađuje nacrte prijedloga odluka, naputaka, pravilnika i drugih normativnih akata te različitih izvješća iz svog djelokruga, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.3.5. Služba za fizičku i tehničku podršku
Članak 88.
Služba za fizičku i tehničku podršku obavlja opće, tehničke i organizacijske poslove u vezi s ostvarivanjem plana i programa rada Ministarstva, te tehničkim usklađivanjem rada unutarnjih ustrojstvenih jedinica Ministarstva; koordinira i obavlja poslove praćenja, analize stanja i osiguranja tehničkih pretpostavki za rad službe vanjskih poslova; priprema podloge za donošenje odluka ministra, zamjenika ministra, pomoćnika ministra i glavnog tajnika Ministarstva iz svog djelokruga; organizira rad internih ugostiteljskih usluga i usluga čišćenja prostora; organizira transport, selidbe i cargo otpreme; obavlja različite vrste prijevoza za potrebe službe vanjskih poslova; organizira prijevoz državnih dužnosnika i djelatnika Ministarstva i dežurstva vozača; organizira održavanje vozila voznog parka Ministarstva; u obavljanju poslova fizičke zaštite u Ministarstvu i DM/KU provjerava i utvrđuje identitet osoba i vrši sigurnosni pregled; aktivno surađuje s Odjelom za standarde fizičke sigurnosti u izradi sigurnosnih procjena objekata Ministarstva i DM/KU; zadužena je za realizaciju provedbe planova osiguranja koji se odnose na aktivnosti fizičkog i tehničkog osiguranja Ministarstva i DM/KU; odgovorna je za izgradnju i održavanje rada protuprovalnih i protupožarnih sustava, sustava video nadzora i svih ostalih elektroničkih sustava i uređaja, kao i mehaničkih elemenata namijenjenih tehničkoj zaštiti objekata; obavlja poslove zaštite na radu; planira poslove civilne obrane; planira, organizira i obavlja poslove vezane za zaštitu na radu i sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom; obavlja poslove zaštite radnog okoliša kao sastavnog dijela organizacije rada i izvođenja radnog procesa; planira, organizira i provodi protupožarnu zaštitu; zadužena je za obuku i stručno usavršavanje djelatnika fizičke i tehničke zaštite; obavlja pregled djelatnika, stranaka i posjetitelja Ministarstva kao i stvari i roba koje ulaze u Ministarstvo; iz djelokruga civilne zaštite i obrane planira i provodi pripreme za izradu planskih dokumenata i drugih normativnih akata iz područja civilne obrane, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Službi za fizičku i tehničku podršku ustrojavaju se:
8.3.5.1. Odjel za fizičku podršku;
8.3.5.2. Odjel za tehničku podršku.
8.3.5.1. Odjel za fizičku podršku
Članak 89.
Odjel za fizičku podršku obavlja stručne i organizacijske poslove u vezi s ostvarivanjem plana i programa rada Ministarstva iz djelokruga fizičke podrške i zaštite; priprema podloge za donošenje odluka ministra, zamjenika ministra, pomoćnika ministra i glavnog tajnika Ministarstva iz djelokruga fizičke podrške i zaštite; u obavljanju poslova fizičke zaštite u Ministarstvu i DM/KU provjerava i utvrđuje identitet osoba i vrši sigurnosni pregled; aktivno surađuje s Odjelom za standarde fizičke sigurnosti u izradi sigurnosnih procjena objekata Ministarstva i DM/KU; zadužena je za realizaciju provedbe planova osiguranja koji se odnose na aktivnosti fizičkog osiguranja Ministarstva i DM/KU; obavlja poslove zaštite na radu; planira poslove civilne obrane; planira, organizira i obavlja poslove vezane za zaštitu na radu i sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom; obavlja poslove zaštite radnog okoliša kao sastavnog dijela organizacije rada i izvođenja radnog procesa; planira, organizira i provodi protupožarnu zaštitu; zadužena je za obuku i stručno usavršavanje djelatnika fizičke zaštite; obavlja pregled djelatnika, stranaka i posjetitelja Ministarstva kao i stvari i roba koje ulaze u Ministarstvo; iz djelokruga civilne zaštite i obrane planira i provodi pripreme za izradu planskih dokumenata i drugih normativnih akata iz područja civilne obrane, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.3.5.2. Odjel za tehničku podršku
Članak 90.
Odjel za tehničku podršku obavlja opće, tehničke i organizacijske poslove u vezi s ostvarivanjem plana i programa rada Ministarstva, te tehničkim usklađivanjem rada unutarnjih ustrojstvenih jedinica Ministarstva; koordinira i obavlja poslove praćenja, analize stanja i osiguranja tehničkih pretpostavki za rad službe vanjskih poslova; priprema podloge za donošenje odluka ministra, zamjenika ministra, pomoćnika ministra i glavnog tajnika Ministarstva iz djelokruga tehničke podrške; organizira rad internih ugostiteljskih usluga i usluga čišćenja prostora; organizira transport, selidbe i cargo otpreme; obavlja različite vrste prijevoza za potrebe službe vanjskih poslova; organizira prijevoz državnih dužnosnika i djelatnika Ministarstva i dežurstva vozača; organizira održavanje vozila voznog parka Ministarstva; aktivno surađuje s Odjelom za standarde fizičke sigurnosti u izradi sigurnosnih procjena objekata Ministarstva; zadužena je za realizaciju provedbe planova osiguranja koji se odnose na aktivnosti tehničkog osiguranja Ministarstva; odgovorna je za održavanje rada svih sustava namijenjenih tehničkoj zaštiti objekata; zadužena je za obuku i stručno usavršavanje djelatnika tehničke zaštite, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.4. Sektor za diplomatsko i europsko usavršavanje i pripreme
Članak 91.
Sektor za diplomatsko i europsko usavršavanje i pripreme u sastavu Glavnog tajništva Ministarstva, organizira i provodi stručno usavršavanje kroz opće i posebne programe iz područja diplomacije, vanjske politike i međunarodnih odnosa, kao i drugih područja važnih za službu vanjskih poslova, putem različitih oblika stručne izobrazbe, uključujući međunarodnu suradnju i projekte razvojne pomoći; provodi pripreme državnih službenika i namještenika za rad u DM/KU; organizira i provodi usavršavanje i učenje stranih jezika za službenike i namještenike Ministarstva; objavljuje stručne publikacije; zajedno s drugim tijelima državne uprave i Državnom školom za javnu upravu provodi programe obuke i usavršavanja o EU; organizira rad Knjižnice Ministarstva, te obavlja i druge poslove iz svojeg djelokruga.
U Sektoru za diplomatsko i europsko usavršavanje i pripreme ustrojavaju se:
8.4.1. Diplomatska akademija;
8.4.2. Služba za pripreme.
8.4.1. Diplomatska akademija
Članak 92.
Diplomatska akademija kao služba u Sektoru za diplomatsko i europsko usavršavanje i pripreme osmišljava, predlaže, organizira i provodi stručno usavršavanje iz područja diplomacije, vanjske politike i međunarodnih odnosa za državne službenike i namještenike Ministarstva, kao i drugih tijela državne uprave RH koja se bave odnosima s inozemstvom; predlaže, organizira i provodi stručne diplomatske studije, kao i specijalističke diplomatske, konzularne i administrativne tečajeve; surađuje u razvoju poslijediplomskih studija iz svojeg djelokruga; uspostavlja i provodi suradnju sa stranim diplomatskim akademijama i drugim institucijama, zakladama i drugim organizacijama; priprema, organizira i provodi projekte razvojne pomoći susjednim i drugim državama u području diplomatskog usavršavanja; organizira i provodi savjetničke i druge stručne ispite u službi vanjskih poslova RH; kontinuirano prati, predlaže, provodi, kontrolira i evidentira stručno usavršavanje službenika Ministarstva iz svojeg djelokruga; provodi natječaje i predlaže kandidate za diplomatske stipendije i druge studijske boravke u inozemstvu; osmišljava, predlaže, organizira i provodi međunarodne, regionalne i domaće seminare, simpozije, konferencije, tribine, okrugle stolove i predavanja; objavljuje stručne publikacije iz svojeg djelokruga, nabavlja stručnu literaturu, organizira rad knjižnice i čitaonice Ministarstva; priprema sadržaje za Internet stranice i za »e-learning« sustav Ministarstva; priprema i provodi opće i specijalizirane programe obuke i usavršavanja u EU i europskim poslovima za državne službenike i namještenike Ministarstva, te drugih tijela državne uprave RH koji se bave europskim poslovima, kao i inozemnih diplomata i drugih zainteresiranih kroz projekte bilateralne suradnje i razvojne pomoći, te programe EU i drugih međunarodnih organizacija; priprema i provodi izobrazbu potencijalnih kandidata za rad u institucijama Europske unije; provodi program stipendiranja za poslijediplomske europske studije u RH i u inozemstvu; u tim poslovima surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, tijelima državne uprave i diplomatsko-konzularnom mrežom RH, institucijama EU, stranim diplomatskim misijama u zemlji, kao i hrvatskim i inozemnim zakladama, stručnim udrugama, akademskim institucijama i dr.; potiče uvođenje tema i/ili predmeta koji se odnose na područje europskih poslova u programe hrvatskih škola, visokih učilišta i sveučilišta i osnivanje specijaliziranih poslijediplomskih europskih studija, te obavlja i druge poslove iz svojeg djelokruga.
8.4.2. Služba za pripreme
Članak 93.
Služba za pripreme utvrđuje program priprema šefova DM/KU prije preuzimanja dužnosti, profesionalnih i ugovornih diplomata, te administrativnih službenika koji su odlukom ministra raspoređeni na rad u DM/KU, prilagođen prethodnim znanjima, specifičnostima zemlje primateljice i vrstama poslova; organizira i provodi programe priprema za svakog pojedinog dužnosnika i državnog službenika u suradnji s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, ostalim državnim tijelima i drugim ustanovama u RH; osmišljava, organizira i provodi učenje stranih jezika za službenike Ministarstva sukladno Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (CEFR); predlaže, osmišljava i provodi programe priprema, testove znanja i specijalističke ispite, kao i tečajeve stranih jezika, prilagođene ciljnim skupinama službenika i/ili individualno, prilagođeno specifičnom djelokrugu rada državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika; vodi internu evidenciju dokumentacije iz djelokruga rada; planira i koordinira pripremu i izdavanje informativnih materijala (publikacije, periodika, tiskani promotivni materijali i sl.) i drugih tekstova na teme koje se odnose na službu vanjskih poslova; koordinira pripremu i izradu dizajna i prijeloma tekstova za tisak, izrađuje i nabavlja fotografije i ostale materijale za objavu te surađuje s vanjskim suradnicima, te obavlja i druge poslove iz svojeg djelokruga.
8.5. Sektor za prevođenje
Članak 94.
Sektor za prevođenje obavlja poslove koordinacije prevođenja, jezične i stručne redakture i lekture, te jezične i pravne redakture i lekture, kao i prevođenja na hrvatski i engleski jezik dokumenata za potrebe suradnje Ministarstva, a prema potrebi i mogućnostima i drugih tijela državne uprave s institucijama EU-a, obavlja poslove prevođenja za potrebe službe vanjskih poslova; koordinira aktivnosti u vezi s jezičnim pitanjima i uspostavlja usku međuinstitucionalnu suradnju, posebno između pismenih i usmenih prevoditelja i pravnika jezikoznanaca u institucijama EU-a i hrvatskih stručnjaka iz tijela državne uprave i akademske zajednice, a sve s ciljem osiguranja visoke jezične kvalitete i zaštite hrvatskoga jezika kao službenog jezika EU-a i očuvanja hrvatskog jezičnog identiteta u službenom komuniciranju s EU-om; osim prijevoda dokumenata potrebnih za sastanke u relevantnim institucijama EU-a, prevodi i cijeli niz povijesnih dokumenata Europskog suda što je obveza RH nakon ulaska u EU; priprema prijedloge za uspostavljanje jedinstvene terminologije EU-a, priprema i redovito ažurira pojmovnike terminologije EU-a na hrvatskom jeziku, unosi podatke u baze podataka u svrhu koordinacije svih područja rada prevoditelja i terminologa; unosi i održava sadržaj baze podataka prijevoda propisa EU-a na hrvatskom jeziku; unosi i održava sadržaj baze podataka prijevoda propisa RH na jednom od službenih jezika EU-a; održava suradnju sa stručnjacima iz pojedinih područja pravne stečevine i koordinira rad grupa za pravnu redakturu. Također organizira programe stručne izobrazbe za djelatnike Sektora za prevođenje, priprema metodološke i ostale upute za rad za unutarnju uporabu; te potiče istraživački rad iz područja metodologije prevođenja i terminološke obrade. Na bilateralnoj razini pruža tehničku pomoć zemljama u regiji prenoseći stečena iskustva, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Sektoru za prevođenje ustrojavaju se:
8.5.1. Služba za prevođenje i redakture dokumenata EU-a na hrvatski jezik;
8.5.2. Služba za prevođenje zakonodavstva RH i drugih dokumenata za potrebe suradnje s institucijama EU.
8.5.1. Služba za prevođenje i redakture dokumenata EU-a na hrvatski jezik
Članak 95.
Služba za prevođenje i redakture dokumenata EU-a na hrvatski jezik obavlja poslove prevođenja odnosno koordinacije prevođenja na hrvatski jezik, jezične i stručne redakture i lekture dokumenata koji proizlaze iz obveza članstva u EU, uključujući presude Suda EU-a i Općeg suda, dokumenata potrebnih za usvajanje nacionalnih stajališta RH kao i pripremnih materijala za sastanke Vijeća EU-a odnosno za sastanke COREPER-a; materijala o povredi prava EU-a, radnih programa i popratnih materijala predsjedništava, Komisije i Vijeća EU-a, za potrebe rada Vlade RH i Hrvatskoga sabora, dokumenata koje RH dostavljaju pojedina tijela EU-a te druge dokumenata za potrebe suradnje Ministarstva i, prema potrebi i mogućnostima, drugih tijela državne uprave s institucijama EU-a; kontrolira jezičnu kvalitetu prijedloga novih propisa EU-a prevedenih u prevoditeljskim jedinicama institucija EU-a u fazi očitovanja RH na tu vrstu dokumenata; djeluje kao koordinacijsko tijelo između prevoditeljskih službi institucija EU-a i tijela državne uprave i stručnih i znanstvenih institucija u RH u jezičnim pitanjima i pitanjima stručne i pravne terminologije; sudjeluje u izradi i podnošenju službenih zahtjeva za ispravkom službene inačice pravnih propisa EU-a (postupak corrigenduma); sudjeluje u izradi stajališta RH za potrebe jezične politike EU-a za COREPER i praćenje problema jezičnih zadrški u postupku izrade hrvatske inačice pravnih akata; hrvatskim predstavnicima u institucijama EU-a, kao i tijelima državne uprave pruža stručnu pomoć u jezičnim pitanjima i pitanjima stručne i pravne terminologije; obavlja poslove prevođenja i/ili redakture odnosno koordinacije prevođenja i/ili redakture pripremnih materijala o temama vezanim uz EU za bilateralne sastanke predstavnika RH s nekom od država članica EU-a; razvija englesko-hrvatski smjer u terminološkoj bazi hrvatske inačice pravne stečevine EU-a i prijevoda hrvatskog zakonodavstva na engleski jezik; održava baze podataka u svrhu koordinacije svih područja rada prevoditelja, redaktora i lektora; stvara i održava baze podataka prijevoda propisa EU-a i drugih relevantnih dokumenata na hrvatski jezik; priprema metodološke i ostale upute za rad za uporabu u Sektoru, kao i za vanjske suradnike; te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
8.5.2. Služba za prevođenje zakonodavstva RH i drugih dokumenata za potrebe suradnje s institucijama EU-a
Članak 96.
Služba za prevođenje zakonodavstva RH i drugih dokumenata za potrebe suradnje s institucijama EU-a obavlja poslove prevođenja odnosno koordinacije prevođenja, redakture i lekture prijevoda, te jezične redakture i prevođenja na engleski jezik, odnosno jedan od službenih jezika EU-a, hrvatskih propisa i ostalih dokumenta za sastanke Vijeća EU odnosno za sastanke COREPER-a; dokumenata vezanih uz obvezu obavještavanja Europske komisije o mjerama prijenosa direktiva, i ispunjavanja drugih obveza, u nacionalno zakonodavstvo; dokumentacije koja se dostavlja Europskoj komisiji vezane uz praćenje postupka povrede prava EU; te drugih dokumenata za potrebe suradnje Ministarstva i prema potrebi i mogućnostima, drugih tijela državne uprave s institucijama EU, održava sadržaj baze podataka prijevoda propisa RH na jednom od službenih jezika EU-a; organizira pripreme stručne izobrazbe za djelatnike Službe, ako i za vanjske djelatnike; unosi podatke u bazu podataka u svrhu koordinacije svih područja rada prevoditelja, lektora i terminologa; priprema metodološke i ostale upute za rad za unutarnju uporabu u Službu, kao i za vanjske suradnike, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
9. DIPLOMATSKI PROTOKOL
Članak 97.
Diplomatski protokol, kao samostalni sektor u sastavu Ministarstva, obavlja poslove pripreme, izrade i provođenja programa putovanja u inozemstvo i protokolarnih aktivnosti ministra i ostalih visokih dužnosnika prema potrebi; priprema, izrađuje i provodi programe boravka u RH stranih predsjednika vlada i ministara vanjskih poslova, a po potrebi i drugih visokorangiranih stranih dužnosnika, te koordinira ceremonijalne aktivnosti od posebnog značenja za RH; koordinira aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje prava predstavnika drugih država i međunarodnih organizacija u zemlji; na prijedlog ministra priprema i provodi i druge protokolarne aktivnosti, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Diplomatskom protokolu ustrojavaju se:
9.1. Služba za ceremonijal i posjete;
9.2. Služba za privilegije i imunitete.
9.1. Služba za ceremonijal i posjete
Članak 98.
Služba za ceremonijal i posjete obavlja stručne, organizatorske i tehničke poslove protokola za potrebe Ministarstva, organizira poslove u vezi s ceremonijalnim pravilima u prigodama koje zahtijevaju da se posebna pažnja posveti redu prvenstva domaćih i stranih dužnosnika te redu prvenstva zastava; provodi aktivnosti vezane za službene i radne posjete i putovanja državnih dužnosnika o čijim programima brine Diplomatski protokol; sudjeluje u protokolarnoj pripremi, organizaciji i provedbi programa aktivnosti ministra; priprema, izrađuje i provodi program boravka stranih dužnosnika (predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova i ostalih po potrebi) u RH; organizira prikupljanje podataka i pripremu kalendara posjeta putovanja; neposredno je uključen u rad organizacijskih odbora, međunarodnih skupova u RH na razini država; po potrebi organizira i suorganizira godišnja i druga okupljanja diplomatskog zbora u organizaciji Ureda Predsjednika RH, predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade RH i Ministarstva; predlaže plan sredstava i troškove putovanja dužnosnika u inozemstvo i stranih posjeta iz inozemstva; osmišljava darove ministra i zamjenika ministra za strane dužnosnike; organizira vođenje evidencije uručenih darova; vodi brigu o dolascima stranih novoimenovanih veleposlanika, o predaji njihovih kopija vjerodajnica u Ministarstvu te u suradnji s Protokolom Predsjednika RH koordinira njihovu predaju vjerodajnica Predsjedniku; u suradnji s Odjelom za odlikovanja Ureda Predsjednika RH koordinira proceduru pri dodjeli odlikovanja hrvatskim i stranim državljanima; posebice vodi brigu o ceremonijalnom diplomatskom dopisivanju, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
9.2. Služba za privilegije i imunitete
Članak 99.
Služba za privilegije i imunitete organizira i obavlja stručne, organizatorske i tehničke poslove u svezi s primjenom Bečkih konvencija o diplomatskim i konzularnim odnosima, Konvencije o povlasticama i imunitetima UN i drugih međunarodnih ugovora koji obvezuju RH te pozitivnih propisa RH u odnosu na strane DM/KU i međunarodne organizacije akreditirane u zemlji; zaprima i postupa po zamolbama za izdavanje agremana, consentementa i egzekvatura; vodi i koordinira postupke otvaranja stranih DM/KU te imenovanja veleposlanika, konzula, počasnih konzula i vojnih izaslanika u zemlji; surađuje u izradi međunarodnih ugovora kojima se Misijama i njihovim članovima omogućuju privilegije i imuniteti u skladu s Bečkim konvencijama o diplomatskim i konzularnim odnosima i drugim međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku; vodi bazu podataka stranih diplomata i drugih članova osoblja DM/KU i međunarodnih organizacija akreditiranih u zemlji; izdaje diplomatsku listu; franšize; ovjerava obrasce za ostvarenje privilegija; utvrđuje reciprocitete; vodi diplomatsko-protokolarnu korespondenciju; ostvaruje kontakte sa stranim DM/KU u zemlji posebice u vezi s primjenu načela uzajamnosti; surađuje s drugim tijelima državne uprave, javne i gradske vlasti, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
10. SAMOSTALNI SEKTOR ZA ZAJEDNIČKU VANJSKU I SIGURNOSNU POLITIKU (ZVSP)
Članak 100.
Samostalni sektor za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) prati i analitički obrađuje zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU, te nadzire usklađenost stavova i politika RH sa stajalištima i politikama EU; sudjeluje u provedbi zajedničke vanjske, sigurnosne i obrambene politike EU, sudjeluje u izradi stajališta RH na području vanjske, sigurnosne i obrambene politike EU, koordinira i nadzire pripremu nacionalnih stajališta za sastanke Vijeća za vanjske poslove na temelju priloga nadležnih službi unutar Ministarstva, a prema potrebi i drugih tijela državne uprave; koordinira i nadzire pripremu nacionalnih stajališta za sastanke Političkog i sigurnosnog odbora EU temeljem priloga nadležnih službi u Ministarstvu i drugih tijela državne uprave, surađuje sa Stalnim predstavništvom RH pri EU te daje potporu u radu veleposlaniku pri Političko-sigurnosnom odboru u Bruxellesu; surađuje s registrom za EU oko distribucije EU dokumenata s područja vanjske, sigurnosne i obrambene politike EU, te obavlja druge poslove iz svog djelokruga. Načelnik Samostalnog sektora ujedno obnaša dužnost političkog direktora Ministarstva, te izravno odgovara ministru. Europski korespondent zamjenjuje političkog direktora u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
11. SAMOSTALNI SEKTOR ZA TRGOVINSKU POLITIKU I GOSPODARSKU MULTILATERALU
Članak 101.
Samostalni sektor za trgovinsku politiku i gospodarsku multilateralu obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na trgovinsku politiku RH, te provedbu Zajedničke trgovinske politike EU: predlaže, provodi i nadzire provedbu mjera trgovinske politike, u skladu s gospodarskom politikom Vlade RH i u suradnji s drugim tijelima državne uprave, agencijama i poslovnom zajednicom; priprema prijedloge i stručne podloge iz svoje nadležnosti za utvrđivanje i provedbu gospodarske politike s inozemstvom; priprema prijedloge propisa iz nadležnosti Samostalnog sektora; promiče i štiti trgovinske interese RH u odnosima s drugim državama i međunarodnim organizacijama; sudjeluje u izradi propisa EU iz područja trgovinske politike te predlažu propise ili mjere koji će omogućiti izravnu primjenu uredbi EU; u suradnji s ostalim nadležnim tijelima državne uprave sudjeluje u koordinaciji pripreme nacionalnih stajališta i usklađivanja aktivnosti koje se odnose na sudjelovanje i zastupanje interesa RH u tijelima EU u procesu usvajanja zajedničke trgovinske politike i trgovinskih mjera; provodi i koordinira s drugim tijelima državne uprave aktivnosti u vezi sa članstvom RH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) te sudjelovanjem u multilateralnim trgovinskim pregovorima u okviru te organizacije; priprema i provodi aktivnosti vezane uz odnose s drugim međunarodnim multilateralnim gospodarskim i financijskim organizacijama i institucijama, posebice s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te gospodarskim agencijama UN-a; sudjeluje u radu i ispunjavanju međunarodnih obveza preuzetih pristupanjem RH međunarodnim konvencijama i režimima povezanim s nadzorom oružja i robe s dvojnom namjenom (Australska skupina i Wassenaar aranžman), provodi sustav uvoznih dozvola EU; izrađuje izvješća, mišljenja i preglede iz područja trgovinskih odnosa s inozemstvom koji služe kao podloga za strateške dokumente Vlade RH i prilagodbu postojećega zakonskog okvira; sudjeluje u pripremi i provedbi programa i projekata financiranih od strane EU te kroz druge oblike međunarodne pomoći; daje podršku radu Stalnog predstavništva RH pri EU u Bruxellesu; Stalnih misija pri UN u New Yorku i Ženevi, koordinira nastupe predstavnika drugih tijela državne uprave na međunarodnim konferencijama i drugim međunarodnim skupovima iz svog djelokruga rada, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Samostalnom sektoru za trgovinsku politiku i gospodarsku multilateralu ustrojavaju se:
11.1. Služba za gospodarsku multilateralu
11.2. Služba za trgovinsku politiku;
11.3 Služba za dozvole.
11.1. Služba za gospodarsku multilateralu
Članak 102.
Služba za gospodarsku multilateralu koordinira pripremu propisa iz nadležnosti Službe za gospodarsku multilateralu; prati aktivnosti međunarodnih organizacija i institucija u području gospodarstva i financija te s njima surađuje i unaprjeđuje odnose između njih i RH, što se prvenstveno odnosi na Svjetsku trgovinsku organizaciju (u daljnjem tekstu: WTO), organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) i gospodarske agencije UN-a;; usklađuje, provodi i koordinira s drugim tijelima državne uprave sve aktivnosti u vezi sa članstvom RH u WTO, sudjelovanje u multilateralnim trgovinskim pregovorima u okviru te organizacije, predlaže i prati usklađivanje hrvatskog zakonodavstva i provođenje preuzetih obaveza, u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave sudjeluje u koordinaciji pripreme nacionalnih stajališta i usklađivanja aktivnosti koje se odnose na sudjelovanje i zastupanje hrvatskih interesa u tijelima EU, priprema ponude i stajališta RH vezano uz anekse o liberalizaciji trgovine uslugama u bilateralnim i regionalnim trgovinskim ugovorima koje EU sklapa s trećim državama te vezano uz pregovore o liberalizaciji trgovine uslugama u okviru inicijative za sklapanje Plurilateralnog sporazuma o trgovini uslugama; sudjeluje u radu Odbora za trgovinsku politiku u dijelu usluga; predlaže aktivnosti i priprema materijale za sudjelovanje u radu WTO-a; koordinira suradnju s institucijama RH; komunikacijom s Tajništvom WTO-a, Stalnom misijom RH pri UN u Ženevi, te Stalnim predstavništvom RH pri EU uniji u Bruxellesu u WTO pitanjima; koordinira aktivnosti intenziviranja suradnje RH s OECD-om te pripreme aktivnosti budućega pristupanja OECD-u; izrađuje izvješća, mišljenja i preglede iz područja suradnje s multilateralnim gospodarskim organizacijama koji služe kao stručna podloga za strateške dokumente Vlade RH i prilagodbu postojećega zakonskog okvira; koordinira aktivnosti glede kandidatura RH za članstvo u gospodarskim i financijskim organizacijama izvan sustava UN-a; sudjeluje u aktivnostima koje se odnose na međunarodne institucije i projekte u području energetike; koordinira nastupe predstavnika drugih tijela državne uprave na međunarodnim konferencijama i drugim međunarodnim skupovima iz svog djelokruga rada, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
11.2. Služba za trgovinsku politiku
Članak 103.
Služba za trgovinsku politiku obavlja sljedeće upravne i stručne poslove: predlaže, koordinira i provodi trgovinsku politiku RH, zastupa i predstavlja interese trgovinske politike RH u okviru zajedničke trgovinske politike EU; predlaže, koordinira i provodi mjere trgovinske politike uključujući trgovinske, carinske mjere i druge zaštitne mjere; priprema i usuglašava s drugim nadležnim tijelima stajališta RH u okviru Odbora za trgovinsku politiku Vijeća EU radi sklapanja bilateralnih i regionalnih trgovinskih ugovora, ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja i drugih trgovinskih ugovora koje EU sklapa s trećim zemljama, priprema i usuglašava stajališta s drugim nadležnim tijelima te zastupa hrvatske interese u okviru zajedničke trgovinske politike EU; priprema i usuglašava stajališta u suradnji s drugim nadležnim tijelima i zastupa hrvatske interese u okviru Odbora za trgovinsku politiku Vijeća EU i njegovih radnih tijela te savjetodavnih odbora za provedbu zakonodavstva EU (komitologija) u području trgovine; surađuje s poslovnom zajednicom u pripremi donošenja instrumenata trgovinske politike; sudjeluje u izradi, provedbi i praćenju Općeg sustava povlastica (u daljnjem tekstu: GSP) EU; sudjeluje u izradi, provedbi i praćenju mjera u dijelu trgovinskih zaštitnih mehanizama; analizira statističke i gospodarske pokazatelje iz područja trgovinskih odnosa; upoznaje druga tijela državne uprave i poslovnu zajednicu o promjenama u području trgovinske politike, te obavlja i druge poslove u okviru svoga djelokruga.
U Službi za trgovinsku politiku ustrojava se:
11.2.1. Odjel za pristup tržištu;
11.2.2. Odjel za trgovinske i gospodarske ugovore;
11.2.3. Odjel za trgovinska pitanja.
11.2.1. Odjel za pristup tržištu
Članak 104.
Odjel za pristup tržištu predlaže i provodi mjere zajedničke trgovinske politike EU uključujući trgovinske i carinske mjere te druge zaštitne mjere; sudjeluje u izradi, provedbi i praćenju GSP-a EU, te sudjeluje u radu Skupine stručnjaka za GSP; sudjeluje u izradi, provedbi i praćenju mjera u dijelu trgovinskih zaštitnih mehanizama i to antidampinških, kompenzacijskih i zaštitnih mjera te u radu Radne skupine Vijeća EU za trgovinska pitanja savjetodavnih odbora za provedbu zakonodavstva EU (komitologija) za antidamping i za antisubvencioniranje; sudjeluje u radu radnih skupina za uklanjanje tehničkih prepreka u trgovini te Odbora za tarifne suspenzije i kvote, Radne skupine za tekstil, Odbora za pristup tržištu, Radne skupine za Pan-Euro-Mediteranski sustav kumulacije podrijetla (PAN-EURO-MED); priprema stajališta i u koordinaciji s drugim nadležnim tijelima zastupa interese RH u okviru radnih tijela Vijeća EU te savjetodavnih odbora za provedbu zakonodavstva Europske unije (komitologija) u području trgovine, a koji se bave pitanjima strategije pristupa tržištima trećih zemalja, uvođenja zaštitnih mjera, carinskih povlastica, GSP-a EU, tarifnih suspenzija ili kvota i drugim trgovinskim pitanjima iz nadležnosti Odjela; upoznaje druga tijela državne uprave i poslovnu zajednicu s promjenama u području trgovinske politike kroz aktivna predstavljanja u poslovnoj zajednici i objavom na web stranicama Ministarstva; izrađuje izvješća, mišljenja i preglede iz područja trgovinske trgovinskih odnosa s inozemstvom koji služe kao stručna podloga za strateške dokumente Vlade RH i prilagodbu postojećega zakonskog okvira; koordinira aktivnosti u poglavljima o pristupu tržištu u bilateralnim i regionalnim trgovinskim ugovorima između EU i trećih zemalja na način da uključuje i prati hrvatske interese, koordinira s drugim tijelima državne uprave uključivanje gospodarskih interesa u trgovinske ugovore EU, te zastupa interese RH u trgovinskim ugovorima EU-a; surađuje s poslovnom zajednicom u rješavanju otvorenih pitanja u primjeni trgovinske politike EU te u zastupanju interesa poslovne zajednice u pregovorima bilateralnih i regionalnih trgovinskih ugovora koje EU sklapa s trećim državama; upoznaje poslovnu zajednicu s mogućnostima poslovanja na trećim tržištima; analizira statističke i gospodarske pokazatelje iz područja, te obavlja i druge poslove u okviru svoga djelokruga.
11.2.2. Odjel za trgovinske i gospodarske ugovore
Članak 105.
Odjel za trgovinske i gospodarske ugovore obavlja stručne poslove vezane uz sklapanje, objavu i stavljanje van snage međunarodnih ugovora o gospodarskoj suradnji i ugovore o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja s trećim državama; sudjeluje u radu radnih tijelima Vijeća EU vezano uz sklapanje ugovora o ulaganjima između EU i trećih država, te poglavlja o ulaganjima u ugovorima o slobodnoj trgovini koje sklapa EU; sudjeluje u radnim tijelima Komisije (komitologija) vezanim uz ugovore o ulaganjima; priprema stajališta i u koordinaciji s drugim nadležnim tijelima zastupa interese RH u okviru radnih tijela Vijeća EU te radnih tijela Komisije (komitologija) vezano uz sklapanje ugovora o ulaganjima između EU i trećih država i poglavlja o ulaganjima u bilateralnim i regionalnim trgovinskim ugovorima između EU i trećih država; prati provedbu svih navedenih ugovora; sudjeluje u radnim tijelima Vijeća EU vezano uz ulaganja i rješavanje sporova između ulagača i država; surađuje s nadležnim tijelima RH u postupcima prijateljskog rješavanja spora sa stranim ulagačima i pripremi dokumentacije za arbitraže pokrenute na temelju ugovora o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, te obavlja i druge poslove u okviru svoga djelokruga.
11.2.3. Odjel za trgovinska pitanja
Članak 106.
Odjel za trgovinska pitanja obavlja sljedeće upravne i stručne poslove: priprema podloge i koordinira izradu stajališta radi sudjelovanje predstavnika RH u tijelima Vijeća EU u području međunarodne trgovine, i to Vijeća za vanjske poslove u trgovinskom formatu, Odbora za trgovinsku politiku (članovi i zamjenici) i njegovih pripremnih tijela; priprema podloge i u suradnji s drugim nadležnim tijelima RH izrađuje stajališta RH prilikom sklapanja, provedbe i praćenja bilateralnih i regionalnih trgovinskih ugovora koje EU sklapa s trećim državama; priprema analize i strategije u suradnji s drugim nadležnim tijelima državne uprave radi pripreme hrvatskih stajališta te zastupa interese RH u vezi sklapanja bilateralnih i regionalnih trgovinskih ugovora između EU i trećih država; surađuje s poslovnom zajednicom radi priprema analize i strategije radi sklapanja bilateralnih i regionalnih trgovinskih ugovora te zastupa hrvatske interese u okviru radnih tijela Odbora za trgovinska politiku Vijeća EU te savjetodavnih odbora za provedbu zakonodavstva EU (komitologija) u području trgovine, te obavlja i druge poslove u okviru svoga djelokruga.
11.3. Služba za dozvole
Članak 107.
Služba za dozvole obavlja sljedeće upravne i stručne poslove: izrađuje nacrte zakona i podzakonskih propisa i provodi propise vezane uz izvoz robe s dvojnom namjenom, te izvoz i uvoz robe koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, koordinira i provodi sustav nadzora izvoza robe s dvojnom namjenom; izdaje dozvole za izvoz robe s dvojnom namjenom, pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći s robom s dvojnom namjenom, te dozvole za poseban provoz za robu s dvojnom namjenom, izdaje međunarodne uvozne certifikate i potvrde o primitku robe s dvojnom namjenom, rukovodi radom Povjerenstva za nadzor robe s dvojnom namjenom; izrađuje godišnja izvješća za Vladu RH za izdane dozvole za robu s dvojnom namjenom, vodi evidenciju izdanih dozvola i evidenciju obavljenih aktivnosti te prikuplja i obrađuje podatke povezane s provedbom izvoza, provoza, prijenosa i pružanja usluga s robom s dvojnom namjenom, razmjenjuje podatke o odbijenim dozvolama s državama članicama EU unutar elektroničkog sustava o robi s dvojnom namjenom Europske komisije (Dual-Use e-System), dostavlja podatke institucijama EU te surađuje s državama članicama EU radi provedbi aktivnosti propisa EU vezano uz nadzor robe s dvojnom namjenom, provodi propise EU o međunarodnim mjerama ograničavanja za robu i tehnologiju iz djelokruga Službe, izdaje uvozne dozvole za tekstilne proizvode, čelik, drvo i ostale proizvode za koje EU svojim uredbama uređuje poseban režim uvoza odnosno mjere nadzora uvoza iz trećih zemlja u EU; nadzire provedbu propisa EU o izvozu i uvozu neobrađenih dijamanata vezano uz Proces Kimberley i sudjeluje u radu Odbora Europske komisije za provedbu Procesa Kimberley; aktivno sudjeluje u radu i ispunjavanju međunarodnih obveza preuzetih pristupanjem RH međunarodnim konvencijama i režimima povezanih s nadzorom oružja i robe s dvojnom namjenom (Australska skupina, Wassenaar aranžman i Grupa snabdjevača nuklearnim materijalima), posebno u dijelu koji se odnosi na dostavljanje izvješća o izdanim ili odbijenim dozvolama te o provedbi nadzora nad robom s dvojnom namjenom; izrađuje i ažurira internet stranicu o kontroli izvoza; organizira seminare za tijela državne uprave, pravosudna tijela te domaću industriju vezano uz nadzor robe s dvojnom namjenom; izrađuje i ažurira priručnike o izvoznoj kontroli; održava i prilagođava Program unutarnje usklađenosti s propisima o izvoznoj kontroli, pomaže tvrtkama u uspostavi Programa unutarnje usklađenosti radi poštivanja izvoznih propisa te izdaje certifikate o primjeni Programa unutarnje usklađenosti; sudjeluje u radu Radne skupine za robu s dvojnom namjenom u Vijeću EU i Koordinacijske skupine za robu s dvojnom namjenom u Europskoj komisiji, sudjeluje u radu Odbora za provedbu Procesa Kimberley u Europskoj komisiji, sudjeluje u radu Odbora za drvo i Odbora za tekstil Europske komisije, priprema stajališta za tijela Vijeća i Europske komisije iz nadležnosti Službe, surađuje s drugim državnim tijelima i institucijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
12. SAMOSTALNI SEKTOR ZA GOSPODARSKU BILATERALU
Članak 108.
Samostalni sektor za gospodarsku bilateralu provodi gospodarski dio vanjske politike RH; koordinira bilateralne gospodarske odnose RH s inozemstvom; izrađuje stručno-analitičke informacije u svrhu pripreme uputa DM/KU iz područja bilateralnih gospodarskih odnosa; prati rad DM/KU u području gospodarske diplomacije te daje prijedloge za njegovo unapređenje; koordinira ažuriranje i razvoj mrežnih stranica gospodarske diplomacije; izrađuje prijedloge jačanja hrvatskog izvoza, nastupa hrvatskih kompanija u inozemstvu i uspješnog integriranja politike izvoza i politike stranih ulaganja te obavlja sve druge stručne i administrativne poslove potpore Vladinom Povjerenstvu za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva; prati stanje i trendove u gospodarstvima zemalja partnera i predlaže aktivnosti za jačanje gospodarskih odnosa te s tim u vezi surađuje sa svim tijelima državne uprave, agencijama, institucijama i poslovnom zajednicom u RH; priprema i sudjeluje u sjednicama međuvladinih komisija/odbora/radnih tijela/povjerenstava za gospodarsku suradnju i provedbi njihovih zaključaka; priprema i sudjeluje u bilateralnim posjetima i ostalim bilateralnim gospodarskim aktivnostima; obavlja stručne poslove vezane uz sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz područja gospodarske suradnje te prati provedbu navedenih ugovora; daje mišljenja, priprema očitovanja, stručna izvješća i materijale za državne dužnosnike, te obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.
U Samostalnom sektoru za gospodarsku bilateralu ustrojavaju se:
12.1. Služba za gospodarsku analitiku;
12.2. Služba za bilateralne gospodarske poslove.
12.1. Služba za gospodarsku analitiku
Članak 109.
Služba za gospodarsku analitiku izrađuje stručno-analitičke informacije u svrhu pripreme uputa diplomatsko-konzularnoj mreži iz područja bilateralnih gospodarskih odnosa; prati rad DM/KU u području gospodarske diplomacije te daje prijedloge za njegovo unapređenje; koordinira ažuriranje i razvoj mrežnih stranica gospodarske diplomacije; izrađuje prijedloge jačanja hrvatskog izvoza, nastupa hrvatskih tvrtki u inozemstvu i uspješnog integriranja politike izvoza i politike stranih ulaganja te obavlja sve druge stručne i administrativne poslove potpore Vladinom Povjerenstvu za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva, te obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.
U Službi za gospodarsku analitiku ustrojavaju se:
12.1.1. Odjel za gospodarsku analizu i planiranje;
12.1.2. Tajništvo Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva.
12.1.1. Odjel za gospodarsku analizu i planiranje
Članak 110.
Odjel za gospodarsku analizu i planiranje prikuplja podatke iz domene gospodarstva od različitih institucija i izvora u RH i inozemstvu te temeljem njih izrađuje ciljane analize trendova na domaćem i stranom tržištu; pruža informacije domaćim izvoznicima i stranim ulagačima te daje podršku u korištenju dobivene informacije; priprema analize i prijedloge stajališta iz područja međunarodnih gospodarskih odnosa za mrežu diplomatsko-konzularnih predstavništava; analizira rad DM/KU u području gospodarskih odnosa te predlaže načine za unapređenje njihovog djelovanja; daje prijedloge za unaprjeđenje gospodarskog položaja RH na međunarodnom tržištu; priprema prijedloge stajališta o pojedinim gospodarskim trendovima u zemlji i svijetu; prema potrebi izrađuje sve ostale analize iz pojedinih područja međunarodnih gospodarskih odnosa, uključujući i energetiku; koordinira ažuriranje i razvoj web-stranica gospodarske diplomacije, te obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.
12.1.2. Tajništvo Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva
Članak 111.
Tajništvo Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, kao odjel u Službi za gospodarsku analitiku, pruža svu potrebnu stručnu i administrativnu podršku radu Vladinog Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva, uključujući i pripremu analitičkih podloga potrebnih za rad Povjerenstva, izradu prijedloga programa i aktivnosti Povjerenstva, pripremu materijala za sjednice Povjerenstva, organizaciju sjednica Povjerenstva, izrađivanje zapisnika sa sjednica Povjerenstva, koordiniranje implementacije mjera donesenih temeljem rada Povjerenstva, koordiniranje aktivnosti svih tijela državne uprave čije djelovanje utječe na kretanje hrvatskog izvoza i davanje potpore nastupu hrvatskih kompanija u inozemstvu u skladu sa zaključcima sa sjednice Povjerenstva te obavlja druge administrativne i stručne poslove po nalogu koordinatora Povjerenstva, te obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.
12.2. Služba za bilateralne gospodarske poslove
Članak 112.
Služba za bilateralne gospodarske poslove provodi gospodarski dio vanjske politike RH prema zemljama inozemstvu iz djelokruga rada Samostalnog sektora za bilateralne gospodarske odnose, posebno na području gospodarske diplomacije; prati i usklađuje rad diplomata zaduženih za gospodarske poslove u DM/KU, posebice u smislu izvršenja radnih zadataka po pojedinim aktualnim izvoznim i investicijskim projektima; prati stanje i trendove u gospodarstvima pojedinih zemalja partnera i predlaže aktivnosti za jačanje gospodarskih odnosa te s tim u vezi surađuje sa svim tijelima državne uprave, agencijama, institucijama i poslovnom zajednicom u RH; priprema i sudjeluje u sjednicama međuvladinih komisija/odbora za gospodarsku suradnju i provedbi njihovih zaključaka; priprema i sudjeluje u bilateralnim posjetima hrvatskoga gospodarskog izaslanstva inozemstvu i obratno; priprema i sudjeluje u bilateralnim međunarodnim aktivnostima kao što su konferencije, forumi, okrugli stolovi i sl.; sudjeluje u radu mješovitih odbora za gospodarsku suradnju; prati, koordinira i organizira susrete Gospodarskog diplomatskog kluba; inicira i sudjeluje u promociji hrvatskog gospodarstva u inozemstvu; izrađuje posebne preglede, informacije, izvješća i analize iz područja gospodarske bilaterale; izrađuje informacije iz područja bilaterale na mrežnim stranicama gospodarske diplomacije, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Službi za bilateralne gospodarske poslove ustrojavaju se:
12.2.1. Odjel za zemlje EU i EFTA-e;
12.2.2. Odjel za izvaneuropske zemlje;
12.2.3. Odjel za zemlje jugoistočne Europe
12.2.1. Odjel za zemlje EU i EFTA-e
Članak 113.
Odjel za zemlje EU i Europske slobodne trgovinske zone (u daljnjem tekstu: EFTA) provodi gospodarski dio vanjske politike RH prema zemljama EU i EFTA-e iz djelokruga rada Samostalnog sektora za bilateralne gospodarske odnose, posebno na području gospodarske diplomacije; prati i usklađuje rad diplomata zaduženih za gospodarske poslove u DM/KU, posebice u smislu izvršenja radnih zadataka po pojedinim aktualnim izvoznim i investicijskim projektima; prati stanje i trendove u gospodarstvima pojedinih zemalja partnera i predlaže aktivnosti za jačanje gospodarskih odnosa te s tim u vezi surađuje sa svim tijelima državne uprave, agencijama, institucijama i poslovnom zajednicom u RH; priprema i sudjeluje u sjednicama međuvladinih komisija/odbora za gospodarsku suradnju i provedbi njihovih zaključaka; priprema i sudjeluje u bilateralnim posjetima hrvatskoga gospodarskog izaslanstva inozemstvu i obratno; priprema i sudjeluje u bilateralnim međunarodnim aktivnostima kao što su konferencije, forumi, okrugli stolovi i sl.; sudjeluje u radu mješovitih odbora za gospodarsku suradnju; prati, koordinira i organizira susrete Gospodarskog diplomatskog kluba; izrađuje posebne preglede, informacije, izvješća i analize iz područja gospodarske bilaterale; izrađuje informacije iz područja bilaterale na mrežnim stranicama gospodarske diplomacije, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
12.2.2. Odjel za izvaneuropske zemlje
Članak 114.
Odjel za izvaneuropske zemlje provodi gospodarski dio vanjske politike RH prema zemljama iz nadležnosti Samostalnog sektora za bilateralne gospodarske odnose (Kina, Japan, Mongolija, Demokratska Narodna Republika Koreja, Republika Koreja, Indonezija, Malezija, Filipini, Brunej Darussalam, Singapur, Tajland, Laos, Vijetnam, Kambodža, Mjanmar, Istočni Timor, Iran, Pakistan, Afganistan, Indija, Nepal, Butan, Šri Lanka, Bangladeš, Maldivi, Kazakstan, Kirgistan, Turkmenistan, Uzbekistan, Tadžikistan, Alžir, Angola, Benin, Bocvana, Burkina Faso, Burundi, Côte d`Ivoire, Čad, DR Kongo, Džibuti, Egipat, Ekvatorska Gvineja, Eritreja, Etiopija, Gabon, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisau, Južnoafrička Republika, Kamerun, Kabo Verde, Kenija, Komori, Lesoto, Liberija, Libija, Madagaskar, Malavi, Mali, Maroko, Mauricijus, Mauritanija, Mozambik, Namibija, Niger, Nigerija, Republika Kongo, Ruanda, Sejšeli, Senegal, Siera Leone, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Svazi, Sveti Tome i Principe, Tanzanija, Togo, Tunis, Uganda, Zambija, Zimbabve, Bahrein, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Katar, Kuvajt, Libanon, Oman, Palestinska Samouprava, Saudijska Arabija, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Antigvom i Barbudom, Argentinom, Australijom, Bahamima, Barbadosom, Belizeom, Bolivijom, Brazilom, Čileom, Dominikom, Dominikanskom Republikom, Ekvadorom, El Salvadorom, Fidžijem, Grenadom, Gvajanom, Gvatemalom, Haitijem, Hondurasom, Jamajkom, Kiribatima, Kolumbijom, Kostarikom, Kubom, Maršalovim Otocima, Mikronezijom, Nauruom, Nikaragvom, Novim Zelandom, Palauom, Panamom, Papuom Novom Gvinejom, Paragvajem, Peruom, Salomonovim Otocima, Samoom, Surinamom, Svetom Lucijom, Svetim Kristoforom i Nevisom, Svetim Vincentom i Grenadinima, Tongom, Trinidadom i Tobagom, Tuvaluom, Urugvajem, Vanuatuom i Venezuelom); prati i usklađuje rad diplomata zaduženih za gospodarske poslove u DM/KU, posebice u smislu izvršenja radnih zadataka po pojedinim aktualnim izvoznim i investicijskim projektima; prati stanje i trendove u gospodarstvima pojedinih zemalja partnera i predlaže aktivnosti za jačanje gospodarskih odnosa te s tim u vezi surađuje sa svim tijelima državne uprave, agencijama, institucijama i poslovnom zajednicom u RH; priprema i sudjeluje u sjednicama međuvladinih komisija/odbora za gospodarsku suradnju i provedbi njihovih zaključaka; priprema i sudjeluje u bilateralnim posjetima hrvatskoga gospodarskog izaslanstva inozemstvu i obratno; priprema i sudjeluje u bilateralnim međunarodnim aktivnostima kao što su konferencije, forumi, okrugli stolovi i sl.; sudjeluje u radu mješovitih odbora za gospodarsku suradnju; prati, koordinira i organizira susrete Gospodarskog diplomatskog kluba; izrađuje posebne preglede, informacije, izvješća i analize iz područja gospodarske bilaterale; izrađuje informacije iz područja bilaterale na mrežnim stranicama gospodarske diplomacije, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
12.2.3. Odjel za zemlje jugoistočne Europe
Članak 115.
Odjel za zemlje jugoistočne Europe provodi gospodarski dio vanjske politike RH prema Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Turskoj, posebno na području gospodarske diplomacije; prati i usklađuje rad diplomata zaduženih za gospodarske poslove u DM/KU, posebice u smislu izvršenja radnih zadataka po pojedinim aktualnim izvoznim i investicijskim projektima; prati stanje i trendove u gospodarstvima pojedinih zemalja partnera i predlaže aktivnosti za jačanje gospodarskih odnosa te s tim u vezi surađuje sa svim tijelima državne uprave, agencijama, institucijama i poslovnom zajednicom u RH; priprema i sudjeluje u sjednicama međuvladinih komisija/odbora za gospodarsku suradnju i provedbi njihovih zaključaka; priprema i sudjeluje u bilateralnim posjetima hrvatskoga gospodarskog izaslanstva inozemstvu i obratno; priprema i sudjeluje u bilateralnim međunarodnim aktivnostima kao što su konferencije, forumi, okrugli stolovi i sl.; sudjeluje u radu mješovitih odbora za gospodarsku suradnju; prati, koordinira i organizira susrete Gospodarskog diplomatskog kluba; izrađuje posebne preglede, informacije, izvješća i analize iz područja gospodarske bilaterale; izrađuje informacije iz područja bilaterale na mrežnim stranicama gospodarske diplomacije, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
13. SAMOSTALNI SEKTOR ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU, INFORMIRANJE I JAVNU DIPLOMACIJU
Članak 116.
Samostalni sektor za odnose s javnošću, informiranje i javnu diplomaciju obavlja poslove vanjske i unutarnje komunikacije o aktivnostima; provodi komunikacijsku strategiju za informiranje hrvatske javnosti o raznim aspektima integriranja RH u EU; provodi posebne projekte i promotivne aktivnosti u vezi s EU i predstavljanjem europskih institucija i politika hrvatskoj javnosti; međunarodnu javnost informira o raznim aspektima integriranja RH u EU; priprema i provodi vanjsku komunikacijsku strategiju RH prema međunarodnoj javnosti u svrhu koordiniranog predstavljanja RH na općem, kulturnom i gospodarskom planu; priprema i provodi promotivno-informativne aktivnosti u inozemstvu i analizira njihov učinak; surađuje s drugim hrvatskim državnim tijelima i nacionalnim institucijama u vođenju vanjskih komunikacijskih kampanja; prosljeđuje informacije o RH izabranim i ciljanim javnostima u inozemstvu; prati istraživanja javnog mnijenja o RH koja se provode u stranim državama, a u skladu s rezultatima istraživanja, poduzima potrebne aktivnosti, te obavlja druge poslove iz svog djelokruga.
U Samostalnom sektoru za odnose s javnošću, informiranje i javnu diplomaciju ustrojavaju se:
13.1. Služba za odnose s javnošću;
13.2. Služba za informiranje i javnu diplomaciju.
13.1. Služba za odnose s javnošću
Članak 117.
Služba za odnose s javnošću obavlja aktivnosti vezane uz kratkoročnu (dnevnu) te dugoročnu komunikaciju s medijima te građanima; priprema i koordinira nastupe ministra te ostalih dužnosnika i djelatnika ministarstva u medijima; priprema i objavljuje priopćenja za javnost; priprema, organizira i provodi, u suradnji s drugim sektorima i službama Ministarstva, press konferencije, prezentacije i promocije vezane uz projekte Ministarstva te vodi evidenciju akreditiranih stranih novinara u zemlji; sadržajno priprema, oblikuje, izrađuje, održava i ažurira javne i interne Internet stranice Ministarstva, te javne Internet stranice DM/KU, na hrvatskom, engleskom te drugim jezicima; priprema i objavljuje informacije na društvenim mrežama (Twitter, Facebook, Flickr) iz domene rada i djelovanja ministra te Ministarstva; obučava djelatnike DM/KU za rad na web--stranicama; pruža podršku pri održavanju i administriranju web- -stranica DM/KU; koordinira internu i eksternu elektronsku komunikaciju; distribuira i otprema interne biltene elektronskim putem; fotografira i izrađuje foto-arhiv Ministarstva; održava elektronsku arhivu sadržaja objavljenih na javnim i zaštićenim web-stranicama, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
13.2. Služba za informiranje i javnu diplomaciju
Članak 118.
Služba za informiranje i javnu diplomaciju obavlja poslove dnevnog internog informiranja Ministarstva i DM/KU; priprema biltene koji se temelje na obrađenim prilozima iz domaćih i stranih medija i drugih otvorenih izvora; izrađuje posebna izvješća, preglede ili informacije za potrebe službe vanjskih poslova; bavi se odabirom i prevođenjem članaka iz stranog tiska, agencijskih vijesti, radija i TV postaja; pohranjuje prikupljena izvješća u Službi u elektronskom i papirnatom obliku; obavlja poslove dnevnog informiranja Ministarstva i DM/KU; priprema izvješća koja se temelje na obrađenim prilozima iz domaćih i stranih medija; obavlja poslove prevođenja svih vrsta tekstova s hrvatskog na strane jezike i obratno kao i lektoriranje tekstova; izrađuje periodične preglede medija za potrebe državnih dužnosnika Ministarstva, priprema i provodi komunikacijsku strategiju za informiranje javnosti o raznim aspektima integriranja RH u EU te europskih integracija općenito; pruža komunikacijsku potporu procesu usklađivanja pojedinih europskih politika nakon pristupanja EU; surađuje s drugim tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i organizacijama civilnog društva u provođenju komunikacijskih aktivnosti o članstvu RH u EU i informira ih o spomenutim aktivnostima; informira opću javnost i interesne skupine o eurointegracijskim procesima; na području poslova iz svojeg djelokruga, organizira i provodi posebne projekte, promotivne aktivnosti i koordinira pripremu informativnih materijala; organizira i koordinira javne rasprave o članstvu RH u EU; sudjeluje u organizaciji ili samostalno organizira različite forme prezentacije vanjske politike RH u inozemnoj javnosti; uspostavlja i održava odnose s domaćim i stranim istraživačkim institucijama, akademskom zajednicom i nevladinim organizacijama; organizira i/ili sudjeluje u pripremi konferencija, okruglih stolova i drugih skupova o pojedinim vanjskopolitičkim temama; analizira sliku i stereotipe o RH u međunarodnoj javnosti i priprema prijedloge za poboljšanje međunarodnog ugleda zemlje; sudjeluje i u drugim projektima oblikovanja pozitivnog imidža RH na različitim područjima, sudjeluje u pripremi i objavu godišnjaka te drugih posebnih izdanja Ministarstva, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
14. SAMOSTALNA SLUŽBA ZA ANALITIKU I POLITIČKO PLANIRANJE
Članak 119.
Samostalna služba za analitiku i političko planiranje u sastavu Ministarstva, analizira provedbu vanjske politike RH te daje prijedloge za unapređenje međunarodnog položaja RH, odnosno djelovanja u pojedinim segmentima vanjske politike RH; priprema prijedloge stajališta i druge analitičke materijale o pojedinim vanjskopolitičkim temama, svjetskim događajima i razvojnim trendovima; priprema strateške dokumente za područje vanjske politike i planske dokumente Ministarstva, uključujući godišnji plan rada Ministarstva; sudjeluje u pripremi temeljnih pravnih dokumenata iz nadležnosti Ministarstva; izrađuje političke analize iz područja međunarodnih odnosa i o vanjskopolitičkim temama relevantnima za vanjsku politiku RH i međunarodni položaj RH; priprema govore, odnosno zajedno s drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva priprema teze za govore za čelnike Ministarstva; svakodnevno izrađuje sažetke diplomatskih bilješki; prima političku dokumentaciju kroz IKOS, pregledava je i na osnovi objavljenih dokumenata izrađuje dnevne preglede; sudjeluje u standardizaciji oblika i vrsta političke dokumentacije koja se stvara u sustavu službe vanjskih poslova; sudjeluje u pripremama za pregovore i bilateralne i multilateralne konzultacije i nazočna je pregovorima i konzultacijama; sudjeluje u organizaciji konferencija o različitim vanjskopolitičkim temama i u pripremi međuresornih analitičkih projekata; organizira konzultacije s analitičkim službama drugih institucija državne uprave RH o pitanjima koja imaju utjecaja na vanjsku politiku, priprema i vodi zajedničke analitičke projekte s tim službama; sudjeluje na međunarodnim konferencijama i organizira konzultacije s analitičkim službama ministarstava vanjskih poslova drugih država i međunarodnih organizacija; razvija suradnju s domaćim i stranim istraživačkim institucijama i akademskom zajednicom, u sklopu čega organizira ili sudjeluje u pripremi konferencija, okruglih stolova i drugih skupova; priprema godišnjak Ministarstva i druge stručne publikacije, razvija izdavački program obrađujući teme iz područja vanjske politike i međunarodnih odnosa; vodi bazu podataka o diplomatskim aktivnostima najviših dužnosnika; prikuplja i čuva analitičku arhivu te arhivu pripremljenih govora, te obavlja druge poslove iz svog djelokruga.
15. INSPEKTORAT SLUŽBE VANJSKIH POSLOVA
Članak 120.
Inspektorat službe vanjskih poslova, kao samostalna služba u Ministarstvu, provodi nadzor rada DM/KU i unutarnjih ustrojstvenih jedinica Ministarstva; provodi naknadne kontrole; provjerava i utvrđuje usklađenost poslovanja s međunarodnim konvencijama, zakonima, propisima, naputcima i utvrđenim internim procesima i postupcima, te misijom i ciljevima Ministarstva, kako bi se postiglo zakonito, djelotvorno, učinkovito, usklađeno i etično obavljanje poslova iz djelokruga rada; nadzire upravljanje ljudskim resursima, organizaciju rada i međuljudske odnose; vrši kontrolu poslovanja i propisane dokumentacije; provjerava način i kvalitetu komunikacije, prethodnih kontrola i izvješćivanja; utvrđuje stanje objekata u vlasništvu te način upravljanja povjerenom imovinom i sredstvima, stupanj opremljenosti DM/KU te unutarnjih ustrojstvenih jedinica, stanje sigurnosti i uvjete života i rada zaposlenih; zaprima informacije o pojavi nepravilnosti i sumnjama na prijevaru, poduzima potrebne mjere vezane uz nepravilnosti; utvrđuje činjenice i okolnosti mjerodavne za ocjenu zakonitosti postupanja; daje upute za pravilan, propisan i profesionalan rad; sastavlja izvješća o nadzoru s prijedlogom mjera za otklanjanje propusta, nepravilnosti i nezakonitosti; provjerava provođenje predloženih mjera; po potrebi priprema stručne podloge nadležnim službama za podnošenje prijava ili zahtjeva za pokretanje prekršajnih i kaznenih postupaka, te postupaka za utvrđivanje odgovornosti za povredu službene dužnosti zbog nepravilnog i nezakonitog rada; podnosi godišnja izvješća; predlaže godišnje planove rada; surađuje s Kabinetom ministra i Uredom zamjenika ministra, osobama zaduženim za nepravilnosti u radu Ministarstva, Samostalnim odjelom za unutarnju reviziju i ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
16. SAMOSTALNI ODJEL ZA UNUTARNJU REVIZIJU
Članak 121.
Samostalni odjel za unutarnju reviziju provodi unutarnju reviziju ustrojstvenih jedinica Ministarstva i DM/KU, daje stručna mišljenja i ima savjetodavnu ulogu u cilju poboljšanja poslovanja službe vanjskih poslova; procjenjuje sustave, procese i sustav unutarnjih kontrola na temelju upravljanja rizicima; provodi unutarnje revizije u skladu s najboljom strukovnom praksom i standardima unutarnje revizije, usklađenima s Međunarodnim standardima unutarnje revizije i kodeksom strukovne etike unutarnjih revizora; testira, analizira i ocjenjuje sustav unutarnjih kontrola unutar poslovnih procesa iz nadležnosti službe vanjskih poslova; provodi pojedinačne unutarnje revizije, izrađuje izvješća o obavljenim unutarnjim revizijama i daje preporuke ministru u svrhu postizanja veće učinkovitosti i djelotvornosti sustava; izrađuje strateške i operativne planove revizije; obavlja posebne revizije na zahtjev ministra; prati provedbu preporuka navedenih u izvješćima iz prethodno obavljenih revizija, te o tome izvješćuje ministra; izrađuje periodična i godišnja izvješća o radu samostalnog odjela i dostavlja ih nadležnim institucijama i osobama u skladu s važećim propisima; surađuje sa Središnjom harmonizacijskom jedinicom Ministarstva financija te joj dostavlja strateške i godišnje planove te godišnje izvješće; prati i predlaže stalnu edukaciju unutarnjih revizora u skladu s Međunarodnim standardima unutarnje revizije; procjenjuje praćenje provedbe preporuka Državnog ureda za reviziju, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
17. SAVJET ZA TRANZICIJSKE PROCESE – CENTAR IZVRSNOSTI
Članak 122.
Savjet za tranzicijske procese – Centar izvrsnosti, kao samostalan odjel u Ministarstvu, koordinira, organizira i provodi pružanje tehničke pomoći na osnovu iskustava iz tranzicijskog procesa – pregovora o pristupanju EU, procesa pripreme za članstvo u NATO i drugim područjima u kojima posjeduje stručnost i komparativnu prednost pred drugim pružateljima tehničke pomoći; usko surađuje sa svim organizacijskim jedinicama Ministarstva pri planiranju i provedbi projekata; samostalno ili u suradnji s drugim partnerima (tijelima državne uprave, javnim institucijama, civilnim društvom te akademskim sektorom), državama i multilateralnim organizacijama inicira, planira i upravlja provedbom projekata tehničke pomoći zemljama partnerima/korisnicama, sukladno strateškim opredjeljenjima RH u području međunarodne razvojne suradnje i potrebama korisnica; koordinira rad i provodi projekte tehničke pomoći u suradnji s drugim većim donatorima i institucijama pružateljima tehničke pomoći (Program UN-a za razvoj (UNDP), razvojne agencije i druge institucije); osmišljava i održava bazu nacionalnih stručnjaka iz državne uprave i drugih sfera društva (civilno društvo, akademska zajednica); koordinira postupak pripreme za sudjelovanje u projektima uske međuinstitucionalne suradnje EU za zemlje u razvoju (twinning instrument pomoći EU); koordinira i usmjerava tijela državne i javne uprave koja sudjeluju u twinning instrumentu pomoći pri pripremi projekata sukladno vanjskopolitičkim ciljevima RH; izrađuje godišnji plan aktivnosti te priprema godišnja izvješća o provedenim aktivnostima odnosno preporuke ministru o mogućnostima daljnjeg pružanja tehničke pomoći; predlaže, organizira i provodi aktivnosti daljnjeg usavršavanja službenika radi učinkovitog funkcioniranja u okviru članstva u EU za potrebe Ministarstva i drugih tijela državne i javne uprave i koordinira ih s drugim tijelima srodne nadležnosti; potiče javnu raspravu o temama od nacionalnog značaja povezujući državnu i javnu upravu i druge aktere, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
IV. KATEGORIZACIJA I USTROJ DM/KU
Članak 123.
Diplomatske misije RH se kategoriziraju u skladu sa sljedećim kriterijima:
– politička složenost, te težina i opseg posla koji diplomatska misija RH obavlja;
– diplomatska misija RH u zemlji primateljici koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN;
– diplomatska misija RH u zemljama članicama EU;
– diplomatska misija RH u zemljama članicama NATO-a;
– diplomatska misija RH u susjednim zemljama;
– diplomatska misija RH u zemlji sjedišta međunarodnih organizacija kojih je RH članica i koje se aktivno prate iz diplomatske misije RH;
– diplomatska misija RH u zemlji od značajnog gospodarskog interesa;
– diplomatska misija RH u zemlji s brojnim hrvatskim iseljeništvom.
Članak 124.
Konzularni uredi RH se kategoriziraju u skladu sa sljedećim uvjetima:
– obim i složenost poslova;
– zastupljenost hrvatskog iseljeništva;
– politički i gospodarski interes.
Članak 125.
DM/KU koji će biti osnovani u skladu s člankom 10. Zakona o vanjskim poslovima, kategorizirat će se u skladu s uvjetima iz članaka 122. i 123. ove Uredbe.
Popis kategorizacije DM/KU sastavni je dio ove Uredbe koji se ne objavljuje u Narodnim novinama (Prilog I.).
Članak 126.
Ustroj Stalnog predstavništva RH pri EU i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju i Stalnog predstavništva RH pri NATO uređeni su posebnim uredbama Vlade RH, a koje će se uredbe uskladiti s odredbama ove Uredbe u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
Članak 127.
Ustroj DM/KU, broj i struktura diplomatskog, konzularnog i administrativno-tehničkog osoblja, te ostala prava i obveze državnih službenika i namještenika u službi vanjskih poslova, utvrdit će se Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva i Uredbom o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova.
V. PRIJAM U SLUŽBU VANJSKIH POSLOVA ZA POJEDINE DRŽAVNE SLUŽBENIKE BEZ NATJEČAJA
Članak 128.
Natječaj nije obvezan za prijam u službu vanjskih poslova za pojedine državne službenike u Sektoru za informacijsku sigurnost i informatiku, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete za obavljanje određenih poslova, u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Za ugovorno diplomatsko i administrativno-tehničko osoblje, uključujući državljane države primateljice, natječaj za prijam u službu vanjskih poslova nije obvezan pod uvjetom da ispunjavaju uvjete za obavljanje određenih poslova, u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva te da ispunjavaju određene sigurnosne uvjete koji su propisani posebnim zakonom.
VI. OKVIRNI BROJ POTREBNIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 129.
Okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova u upravama, sektorima i ustrojstvenim jedinicama Ministarstva te DM/KU, sastavni je dio ove Uredbe (Prilog II.).
VII. POSEBNI POLOŽAJI U MINISTARSTVU
Članak 130.
U Ministarstvu se ustrojavaju posebni položaji – radna mjesta:
1. Glavni pravni savjetnik;
2. Savjetnik ministra;
3. Glasnogovornik;
4. Politički direktor.
Glavni pravni savjetnik za potrebe ministra i zamjenika ministra daje pravna mišljenja o općim i posebnim pitanjima međunarodnog javnog i privatnog prava, kao i mišljenja o drugim pravnim pitanjima s međunarodnim aspektom od značaja za RH službu vanjskih poslova te sudjeluje u međudržavnim pregovorima.
Savjetnik ministra daje stručna mišljenja za potrebe ministra i zamjenika ministra te sudjeluje u pregovorima po odluci ministra.
Glasnogovornik izvješćuje javnost o stavovima Ministarstva, te izrađuje smjernice za rad, upravlja i koordinira radom svih službi u Samostalnom sektoru za odnose s javnošću, informiranje i javnu diplomaciju.
Politički direktor sudjeluje u izradi priprema i stajališta RH za sastanke Vijeća za vanjske poslove i koordinira rad ustrojstvenih jedinica u tom procesu, koordinira stajališta RH za Politički i sigurnosni odbor s nadležnim službama i po potrebi ostalim tijelima državne uprave i dostavlja instrukcije veleposlaniku u tom Odboru za sastanke Političkog i sigurnosnog odbora, vodi brigu o horizontalnoj usklađenosti pozicija RH na području vanjske, sigurnosne i obrambene politike EU, surađuje s političkim direktorima ostalih država članica EU te predstavlja RH na sastancima političkih direktora država članica EU, uključujući onima u organizaciji Europske službe za vanjsko djelovanje, kao i ostalim sastancima iz domene poslova političkog direktora iz područja vanjske, sigurnosne i obrambene politike EU održava redovite kontakte s Europskom službom za vanjsko djelovanje i prema njoj promiče interese Republike Hrvatske, djeluje po uputi ministra kojem izravno odgovara za svoj rad, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga. Načelnik Samostalnog sektora za ZVSP ujedno obnaša dužnost političkog direktora Ministarstva, te izravno odgovara ministru. Europski korespondent zamjenjuje političkog direktora u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
VIII. UPRAVLJANJE SLUŽBOM VANJSKIH POSLOVA
Članak 131.
Ministar predstavlja i upravlja službom vanjskih poslova.
Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u upravljanju radom Ministarstva, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje ministra i obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
Pomoćnik ministra upravlja radom upravne organizacije ustrojene u sastavu ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.
Članak 132.
Glavni tajnik Ministarstva upravlja radom Glavnog tajništva.
Načelnik samostalnog sektora upravlja radom samostalnog sektora.
Načelnik sektora upravlja radom sektora.
Tajnik kabineta upravlja radom Kabineta ministra.
Voditelj Ureda zamjenika ministra upravlja Uredom zamjenika ministra.
Načelnik samostalnog sektora upravlja Samostalnim sektorom za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) i ujedno obnaša dužnost političkog direktora.
Glasnogovornik upravlja radom Samostalnog sektora za odnose s javnošću, informiranje i javnu diplomaciju.
Voditelj samostalne službe upravlja radom samostalne službe.
Glavni inspektor službe vanjskih poslova upravlja Inspektoratom službe vanjskih poslova.
Voditelj službe upravlja radom službe.
Voditelj samostalnog odjela upravlja radom samostalnog odjela.
Voditelj odjela upravlja radom odjela.
Članak 133.
Šef diplomatske misije neposredno upravlja misijom, organizira rad misije i poduzima mjere radi obavljanja poslova iz djelokruga misije na osnovi naputaka i uputa ministra i zamjenika ministra, naredbodavac je za izvršenje primitaka i izdataka misije, te obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom o vanjskim poslovima i drugim propisima.
Šef diplomatske misije odgovoran je za provedbu vanjske politike RH u državi primateljici, prati i usklađuje rad konzularnih ureda u državi primateljici, te poduzima mjere za usklađivanje njihova djelovanja u poslovima koji se tiču razvijanja međusobnih odnosa s državom primateljicom.
Šef diplomatske misije odgovara za svoj rad i rad diplomatske misije Predsjedniku RH i ministru.
Voditelj konzularnog odjela diplomatske misije neposredno upravlja konzularnim odjelom, organizira rad odjela i poduzima mjere radi obavljanja poslova iz djelokruga rada konzularnog odjela na osnovi naputaka i uputa šefa diplomatske misije, te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga, a za svoj rad odgovara šefu diplomatske misije.
Članak 134.
Šef konzularnog ureda neposredno upravlja uredom, organizira rad ureda i poduzima mjere radi obavljanja poslova iz djelokruga ureda na osnovi naputaka i uputa ministra i zamjenika ministra te uputa šefa diplomatske misije, naredbodavac je za izvršenje primitaka i izdataka ureda, te obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom o vanjskim poslovima i drugim propisima.
Šef konzularnog ureda odgovara za svoj rad i rad konzularnog ureda Predsjedniku RH, ministru i šefu diplomatske misije u državi primateljici.
Članak 135.
Počasni šef konzularnog ureda djeluje po naputcima i uputama ministra i zamjenika ministra te uputama šefa diplomatske misije u državi primateljici.
Odredbe ove Uredbe o šefovima konzularnog ureda odgovarajuće se primjenjuju i na počasnog šefa konzularnog ureda.
Članak 136.
Ministar može osnovati Savjet Ministarstva kao savjetodavno tijelo za raspravljanje pitanja iz područja međunarodnih odnosa.
Za članove Savjeta imenuju se znanstveni i javni djelatnici koji su istaknuti stručnjaci iz različitih područja međunarodnih odnosa ili međunarodnog prava, a po potrebi i znanstveni djelatnici iz drugih područja koje imenuje ministar na vrijeme do opoziva ili zamjene.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 137.
Ministar, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, uskladit će Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva s odredbama ove Uredbe u roku 15 dana od dana njezina stupanja na snagu.
Članak 138.
Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva vanjskih i europskih poslova (»Narodne novine«, br. 10/2012 i 57/2012).
Članak 139.
Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/13-03/128
Urbroj: 50301-21/21-13-2
Zagreb, 14. studenoga 2013.
Predsjednik
Zoran Milanović, v. r.
PRILOG II.
OKVIRNI BROJ DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
|
1. Kabinet ministra |
|
|
UKUPNO: |
10 |
|
2. Ured zamjenika ministra |
|
|
UKUPNO: |
8 |
|
3. Uprava za europske poslove |
|
|
– neposredno u Upravi za europske poslove, izvan sastava nižih ustrojstvenih jedinica |
3 |
|
Sektor za europske bilateralne poslove |
1 |
|
Služba za Zapadnu i Sjevernu Europu |
11 |
|
Služba za Srednju, Istočnu i Južnu Europu |
12 |
|
Sektor za koordinaciju europskih poslova |
1 |
|
Služba za COREPER I |
1 |
|
Odjel za poljoprivredu i ribarstvo |
5 |
|
Odjel za unutarnje tržište, konkurentnost, socijalnu politiku, zdravlje, |
|
|
obrazovanje i kulturu |
5 |
|
Odjel za promet, telekomunikacije, energetiku i zaštitu okoliša |
5 |
|
Služba za COREPER II |
1 |
|
Odjel za ekonomska i financijska pitanja |
5 |
|
Odjel za pravosuđe i unutarnje poslove |
5 |
|
Odjel za Europsko vijeće i Vijeće za opće poslove |
5 |
|
Služba za EU institucije, regionalne politike EU i projekte |
1 |
|
Odjel za EU institucije |
6 |
|
Odjel za regionalne politike EU i projekte |
5 |
|
Služba za potporu koordinacije europskih poslova |
9 |
|
UKUPNO: |
81 |
|
4. Uprava za izvaneuropske poslove |
|
|
– neposredno u Upravi za izvaneuropske poslove, izvan sastava nižih ustrojstvenih jedinica |
1 |
|
Sektor za Sjevernu, Srednju i Južnu Ameriku |
1 |
|
Služba za Sjevernu Ameriku |
6 |
|
Služba za Latinsku Ameriku i Karibe |
7 |
|
Sektor za Afriku, Aziju, Oceaniju, Rusku Federaciju i Istočno partnerstvo |
1 |
|
Služba za Aziju i Oceaniju |
7 |
|
Služba za Afriku i Bliski istok |
1 |
|
Odjel za Sub-saharsku Afriku |
8 |
|
Odjel za Sjevernu Afriku i Bliski istok |
6 |
|
Služba za Rusku Federaciju, Srednju Aziju i Istočno partnerstvo |
7 |
|
UKUPNO: |
45 |
|
5. Uprava za regionalnu suradnju |
|
|
– neposredno u Upravi za regionalnu suradnju, izvan sastava nižih ustrojstvenih jedinica |
2 |
|
Sektor za jugoistočnu Europu |
1 |
|
Služba za susjedne zemlje i zemlje jugoistočne Europe |
11 |
|
Služba za proširenje |
5 |
|
Sektor za regionalne inicijative i prekograničnu suradnju |
1 |
|
Služba za regionalnu suradnju |
5 |
|
Služba za prekograničnu suradnju |
5 |
|
UKUPNO: |
30 |
|
6. Uprava za multilateralne poslove i globalna pitanja |
|
|
– neposredno u Upravi za multilateralne poslove i globalna pitanja, izvan sastava nižih ustrojstvenih jedinica |
2 |
|
Sektor za NATO i međunarodnu sigurnost |
1 |
|
Služba za NATO |
8 |
|
Služba za međunarodnu sigurnost |
9 |
|
Služba za mirovne misije i operacije i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU |
8 |
|
Sektor za UN, globalna pitanja i međunarodne organizacije |
1 |
|
Služba za UN i globalna pitanja |
1 |
|
Odjel za UN |
6 |
|
Odjel za globalna pitanja |
6 |
|
Služba za ljudska prava i regionalne međunarodne organizacije i inicijative |
6 |
|
Sektor za globalne razvojne politike, razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu |
1 |
|
Služba za planiranje politike razvoja, razvojne suradnje i humanitarne pomoći |
7 |
|
Služba za provedbu politike razvoja, razvojne suradnje i humanitarne pomoći |
7 |
|
UKUPNO |
63 |
|
7. Uprava za europsko pravo, međunarodno pravo i konzularne poslove |
|
|
– neposredno u Upravi za europsko pravo, međunarodno pravo i konzularne poslove, izvan sastava nižih ustrojstvenih jedinica |
2 |
|
Sektor za europsko pravo |
1 |
|
Služba za koordinaciju preuzimanja pravne stečevine EU i notifikaciju |
11 |
|
Služba za pravo EU i koordinaciju postupaka zbog povrede prava EU |
11 |
|
Sektor za međunarodno pravo |
1 |
|
Služba za međunarodno javno pravo i međunarodnopravna pitanja EU |
8 |
|
Služba za međunarodne ugovore |
8 |
|
Služba za granice |
8 |
|
Sektor konzularnih poslova |
1 |
|
Služba za međunarodnu pravnu pomoć |
15 |
|
Služba za vize |
9 |
|
Služba za državljanstvo i putne isprave |
15 |
|
Služba za strance |
10 |
|
UKUPNO |
100 |
|
8. Glavno tajništvo |
|
|
– neposredno u Glavnom tajništvu, izvan sastava nižih ustrojstvenih jedinica |
3 |
|
Sektor za pravne poslove i ljudske resurse |
1 |
|
Služba za pravne poslove |
9 |
|
Služba za ljudske resurse |
1 |
|
Odjel za planiranje i karijerni razvoj ljudskih resursa |
5 |
|
Odjel za rad u međunarodnim organizacijama i institucijama EU |
3 |
|
Služba za radno-pravna pitanja |
16 |
|
Sektor za informacijsku sigurnost i informatiku |
1 |
|
– neposredno u Sektoru, izvan sastava nižih ustrojstvenih jedinica |
1 |
|
Služba za informacijsku sigurnost |
1 |
|
Odjel za certifikate i sigurnosne standarde |
6 |
|
Odjel za distribuciju EU i NATO dokumenata (Registar) |
7 |
|
Odjel za komunikacijsko-operativne poslove, pisarnicu, diplomatsku poštu i pismohranu |
29 |
|
Odjel za standarde fizičke sigurnosti |
5 |
|
Služba za informatiku i telekomunikacije |
1 |
|
Odjel za aplikativnu i sistemsku podršku |
9 |
|
Odjel za informatičko-tehničku podršku |
10 |
|
Odjel za telekomunikacije |
5 |
|
Sektor za financijsko-materijalne poslove i podršku službi vanjskih poslova |
1 |
|
Služba za proračun |
12 |
|
Služba za računovodstvo |
31 |
|
Služba za nabavu |
12 |
|
Služba za upravljanje imovinom i podršku službi vanjskih poslova |
12 |
|
Služba za fizičku i tehničku podršku |
1 |
|
Odjel za fizičku podršku |
45 |
|
Odjel za tehničku podršku |
48 |
|
Sektor za diplomatsko i europsko usavršavanje i pripreme |
1 |
|
Diplomatska akademija |
9 |
|
Služba za pripreme |
19 |
|
Sektor za prevođenje |
1 |
|
Služba za prevođenje i redakture dokumenata EU na hrvatski jezik |
16 |
|
Služba za prevođenje zakonodavstva RH i drugih dokumenata za potrebe suradnje s institucijama EU |
6 |
|
UKUPNO: |
327 |
|
9. Diplomatski protokol |
1 |
|
– neposredno u Diplomatskom protokolu, izvan sastava nižih ustrojstvenih jedinica |
2 |
|
Služba za ceremonijal i posjete |
8 |
|
Služba za privilegije i imunitete |
8 |
|
UKUPNO: |
19 |
|
10. Samostalni sektor za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) |
11 |
|
11. Samostalni sektor za trgovinsku politiku i gospodarsku multilateralu |
1 |
|
Služba za gospodarsku multilateralu |
9 |
|
Služba za trgovinsku politiku |
1 |
|
Odjel za pristup tržištu |
6 |
|
Odjel za trgovinske i gospodarske ugovore |
6 |
|
Odjel za trgovinska pitanja |
6 |
|
Služba za dozvole |
9 |
|
UKUPNO: |
38 |
|
12. Samostalni sektor za gospodarsku bilateralu |
1 |
|
Služba za gospodarsku analitiku |
1 |
|
Odjel za gospodarsku analizu i planiranje |
8 |
|
Tajništvo Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva |
6 |
|
Služba za bilateralne gospodarske poslove |
1 |
|
Odjel za zemlje EU i EFTA-e |
7 |
|
Odjel za izvaneuropske zemlje |
8 |
|
Odjel za zemlje jugoistočne Europe |
7 |
|
UKUPNO: |
39 |
|
13. Samostalni sektor za odnose s javnošću, informiranje i javnu diplomaciju |
|
|
– neposredno u Samostalnom sektoru za odnose s javnošću, informiranje i javnu diplomaciju, izvan sastava nižih ustrojstvenih jedinica |
2 |
|
Služba za odnose s javnošću |
8 |
|
Služba za informiranje i javnu diplomaciju |
25 |
|
UKUPNO: |
35 |
|
14. Samostalna služba za analitiku i političko planiranje |
16 |
|
15. Inspektorat službe vanjskih poslova |
6 |
|
16. Samostalni odjel za unutarnju reviziju |
3 |
|
17. Savjet za tranzicijske procese – Centar izvrsnosti |
4 |
|
Posebni položaji: |
|
|
Glavni pravni savjetnik |
1 |
|
Savjetnik ministra |
17 |
|
Glasnogovornik |
1 |
|
UKUPNO |
19 |
|
Ukupno MINISTARSTVO: |
854 |
|
Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske |
|
|
Diplomatsko osoblje |
325 |
|
Administrativno-tehničko osoblje |
115 |
|
Djelatnici sigurnosti |
50 |
|
Namještenici |
|
|
UKUPNO DM/KU: |
490 |
|
Ukupan broj državnih službenika i namještenika u Ministarstvu |
854 |
|
Ukupan broj državnih službenika i namještenika u DM/KU |
490 |
|
UKUPNO SLUŽBA VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA: |
1344 |
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_11_140_2985.html