PRESTALO VAŽITI, ALI VIDI OVDJE!

NN 30/13 od 11.03.2013. Pravilnik o letenju zrakoplova

 

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 146. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 69/09 i 84/11), ministar pomorstva, prometa i infrastrukture uz suglasnost ministra obrane, donosi

 

PRAVILNIK O LETENJU ZRAKOPLOVA

Dio prvi OPĆE ODREDBE

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti, način, pravila i postupci letenja zrakoplova radi sigurnog odvijanja zračnog prometa.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na hrvatske i inozemne civilne zrakoplove, dok lete u hrvatskom zračnom prostoru.

(3) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na hrvatske i inozemne zrakoplove koji se koriste u policijske i carinske svrhe kada izvode letačke operacije po postupcima i pravilima za opći zračni promet (GAT) u hrvatskom zračnom prostoru.

(4) Odredbe ovoga Pravilnika na odgovarajući se način primjenjuju i na hrvatske i inozemne vojne zrakoplove, kada izvode letačke operacije po postupcima i pravilima za opći zračni promet (GAT) u hrvatskom zračnom prostoru.

(5) Letačke operacije vojnih zrakoplova kada lete po postupcima i pravilima za operativni zračni promet (OAT) uređuje se posebnim propisom.

(6) Letenje hrvatskih zrakoplova iznad mora na kojemu niti jedna država nema suverenitet (otvoreno more), obavlja se prema odredbama ovoga Pravilnika i međunarodnih akata donesenih na temelju Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (Chicago 1944.) kojima se uređuje postupak za letenje zrakoplova iznad otvorenog mora, a koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(7) Kada hrvatski zrakoplov leti u zračnom prostoru koji je pod suverenitetom druge države, mora se pridržavati propisa o letenju i kretanju zrakoplova koji se primjenjuju na području suvereniteta te države, a ako tih propisa nema mora se pridržavati odredaba ovoga Pravilnika.

(8) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuje jedinica nadležna za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu kada u granicama svojih prava, dužnosti i odgovornosti, obavlja svoje poslove u zračnom prostoru Republike Hrvatske i u zračnom prostoru iznad Jadranskoga mora, izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(9) Uvjete, načine, pravila i postupke letenja zrakoplova, utvrđene odredbama ovoga Pravilnika, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.

Pojmovi i kratice

Članak 2.

(1) Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. ACAS II (airborne collision avoidance system II): sustav za izbjegavanje sudara u zraku koji osim prometnog upozorenja (Traffic Advisory – TA) omogućava i indikaciju obveznog vertikalnog razdvajanja (Resolution Advisory – RA);

2. aerodrom (aerodrome): određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova;

3. aerodromski promet (aerodrome traffic): ukupni promet na manevarskim površinama aerodroma i svi zrakoplovi u letu u okolici aerodroma. Zrakoplov je u okolici aerodroma kada ulazi, napušta ili se nalazi u aerodromskom prometnom krugu;

4. aerodromski prometni krug (aerodrome traffic circuit): utvrđena letna putanja kojom moraju letjeti zrakoplovi u okolici aerodroma;

5. aerodromski kontrolni toranj (aerodrome control tower): nadležna kontrola koja je uspostavljena u svrhu obavljanja kontrole zračnoga prometa za aerodromski promet;

6. akrobatski let (acrobatic flight): namjerno izveden manevar zrakoplova u letu koji uključuje naglu promjenu položaja zrakoplova, neuobičajene (abnormal) položaje zrakoplova ili neuobičajene promjene brzine leta;

7. alternativni aerodrom (alternate aerodrome): aerodrom prema kojem zrakoplov može nastaviti let kada postane nemoguće ili nepreporučljivo letjeti prema ili sletjeti na planirani aerodrom. Alternativni aerodromi uključuju sljedeće:

a) alternativni aerodrom za uzlijetanje (take-off alternate) – alternativni aerodrom na koji zrakoplov može sletjeti u slučaju da za to nastane potreba nedugo nakon uzlijetanja, a nije moguće koristiti aerodrom uzlijetanja;

b) alternativni aerodrom na ruti (en-route alternate) – odgovarajući aerodrom duž rute na koji bi zrakoplov mogao sletjeti u slučaju neuobičajenih ili izvanrednih (emergency) uvjeta na ruti;

c) ETOPS alternativni aerodrom na ruti (ETOPS en-route alternate) – primjeren i odgovarajući alternativni aerodrom na koji bi avion prilikom izvođenja ETOPS operacija mogao sletjeti u slučaju gašenja motora ili nekih drugih neuobičajenih ili izvanrednih uvjeta tijekom leta;

d) alternativno odredište (destination alternate) – alternativni aerodrom prema kojem zrakoplov može nastaviti let ako bi postalo nemoguće ili nepreporučljivo sletjeti na planirani aerodrom;

8. alternativna ruta (alternate route): ruta između određenih točaka ili područja koja je različita od željene rute, a koju odabire operator zrakoplova u slučajevima kad željena ruta nije slobodna ili podliježe ograničenjima;

9. apsolutna visina (altitude): vertikalna udaljenost razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, mjerena od srednje razine mora (MSL);

10. apsolutna visina odluke (decision altitude – DA) odnosno visina odluke (decision height – DH): utvrđena apsolutna visina iznad praga uzletno-sletne staze, odnosno visina iznad nadmorske visine praga uzletno- sletne staze tijekom preciznog prilaženja ili prilaženja s vertikalnim navođenjem na kojoj se mora započeti postupak neuspjelog prilaženja ako ne postoji potrebna vidljivost vizualnih orijentira za nastavak prilaženja;

11. apsolutna visina nadvisivanja prepreka (obstacle clearance altitude – OCA) odnosno visina nadvisivanja prepreka (obstacle clearance height – OCH): najniža apsolutna visina odnosno, najniža visina iznad nadmorske visine praga uzletno-sletne staze ili nadmorske visine aerodroma, kako je primjenjivo, ispod koje nije osigurano održavanje propisanih vertikalnih minimalnih odstojanja od prepreka tijekom prilaženja ili neuspjelog prilaženja;

12. automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (automatic terminal information service – ATIS): automatsko prosljeđivanje tekućih i redovitih informacija zrakoplovima u dolasku i odlasku pomoću stalnog i ponavljanog radioemitiranja tijekom dana ili njegovog utvrđenog dijela;

13. avion (aeroplane): zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne;

14. balon (balloon): zrakoplov lakši od zraka, bez motora;

15. barometarska visina (pressure – altitude): atmosferski tlak izražen kao apsolutna visina koja odgovara tom tlaku u standardnoj atmosferi;

16. baza oblaka (ceiling): visina donje granice najnižeg sloja oblaka iznad zemlje ili vode ispod 20 000 stopa (6000 m) koji pokriva više od polovine neba;

17. bespilotni zrakoplov (unmanned aircraft): zrakoplov u smislu članka 8. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, namijenjen izvođenju operacija bez pilota u zrakoplovu, koji je ili daljinski upravljan ili programiran i autonoman;

18. bolnički let (ambulance flight): zračni prijevoz oboljelih ili ozlijeđenih osoba koje su već zdravstveno zbrinute u bolnici i koje su sposobne za prijevoz zrakom radi daljnjeg zbrinjavanja u drugoj bolnici;

19. centar za pružanje letnih informacija (flight information centre – FIC): jedinica uspostavljena radi obavljanja usluge pružanja letnih informacija i usluge uzbunjivanja.

20. član letačke posade (flight crew member): član posade zrakoplova, koji posjeduje odgovarajuću dozvolu, sa zaduženjima neophodnim za operacije zrakoplova tijekom trajanja letačke dužnosti (flight duty period);

21. emitiranje naslijepo (blind transmission): emitiranje jedne radiopostaje prema drugoj u okolnostima kada se ne može uspostaviti dvosmjerna komunikacija, ali se pretpostavlja da je pozivana radiopostaja u stanju primiti poruku;

22. granica valjanosti odobrenja (clearance limit): točka do koje je zrakoplovu izdano odobrenje kontrole zračnog prometa;

23. grupni let (formation flight): vrsta leta kod kojega dva ili više zrakoplova, uz prethodni dogovor pilota zrakoplova, lete u istom smjeru uz održavanje horizontalnog i visinskog odstojanja;

24. helidrom (heliport): određena površina na tlu ili objektu namijenjena u potpunosti ili djelomično za dolazak, odlazak i površinsko kretanje helikoptera;

25. helikopter (helicopter): zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava poglavito zbog reakcija zraka na jedan ili više pogonjenih rotora na približno vertikalnim osima;

26. hidroavion (hydroplane): avion koji može uzletjeti i sletjeti na vodenu površinu;

27. IFR let (IFR flight): let koji se obavlja prema pravilima instrumentalnog letenja (Instrument Flight Rules);

28. indikacija obveznog vertikalnog razdvajanja (resolution advisory-RA): upozorenje sustava za izbjegavanje sudara u zraku koje letačkoj posadi zrakoplova preporuča:

– manevar s ciljem uspostavljanja odstojanja od svih zrakoplova koji predstavljaju opasnost, ili

– ograničenje manevra s ciljem održavanja postojećeg odstojanja;

29. informacija o prometu (traffic information): informacija izdana od jedinice nadležne za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu kako bi se upozorilo pilota na drugi poznat ili primijećen zračni promet koji bi mogao biti u blizini pozicije ili planirane rute leta, a u cilju izbjegavanja sudara;

30. instrumentalni meteorološki uvjeti (instrument meteorological conditions – IMC): meteorološki uvjeti izraženi u terminima vidljivosti, odstojanja od oblaka i baze oblaka, manji od minimuma utvrđenih za vizualne meteorološke uvjete;

31. izvještaj iz zraka (air-report): izvještaj iz zrakoplova u letu, sastavljen u skladu sa zahtjevima o javljanju pozicije, te prosljeđivanju operativnih i/ili meteoroloških informacija;

32. jedrilica (glider): zrakoplov teži od zraka, bez motora, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne;

33. jedinica nadležna za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu (air traffic services unit – ATS unit): opći pojam koji označava nadležnu kontrolu zračnog prometa, centar za pružanje letnih informacija ili prijavni ured operativnih usluga u zračnom prometu;

34. jedinica prilazne kontrole (approach control unit): jedinica uspostavljena radi pružanja usluge kontrole zračnog prometa kontroliranim letovima u dolasku ili odlasku s jednog ili više aerodroma;

35. kapacitet kontrole zračnog prometa (ATC capacity): sposobnost obavljanja poslova i zadaća sustava kontrole zračnog prometa, bilo kojeg njezinog podsustava ili radnog mjesta za vođenje zrakoplova tijekom normalnog odvijanja letova;

36. kontrolirani let (controlled flight): svaki let za koji je potrebno pribaviti odobrenje kontrole zračnog prometa;

37. komunikacija zemlja-zrak (air-ground communication): dvosmjerna komunikacija između zrakoplova i stanice ili lokacije na površini zemlje;

38. kontrolirani aerodrom (controlled aerodrome): aerodrom na kojem se za aerodromski promet pružaju usluge kontrole zračnog prometa bez obzira da li kontrolirana zona postoji;

39. kontrolirana zona (control zone – CTR): kontrolirani zračni prostor koji se prostire od zemljine površine do određene gornje granice;

40. kontrolirani zračni prostor (controlled airspace – CTA): zračni prostor određenih dimenzija unutar kojega se usluga kontrole zračnog prometa provodi u skladu s klasifikacijom zračnog prostora;

41. kontrolirano područje (control area): kontrolirani zračni prostor koji se prostire iznad utvrđene granice iznad zemlje;

42. letna putanja (flight path): putanja težišta zrakoplova u odnosu na određenu točku;

43. Machov broj (Mach number-M): bezdimenzionalni broj koji označava omjer (kvocijent) stvarne brzine objekta (zrakoplova) i brzine zvuka;

44. manevarska površina aerodroma (aerodrome manoeuvring area): dio aerodroma na zemlji ili vodi (ne uključujući stajanku) određen za uzlijetanje, slijetanje ili vožnju zrakoplova;

45. mikrolaki zrakoplov (microlight aircraft) (MLZ): avion, helikopter i padobran s pogonom koji nema više od dva sjedala, s najvišom dopuštenom masom pri uzlijetanju (MTOM), koja ne smije biti veća od:

a) 300 kg za kopneni MLZ s jednim sjedalom; ili

b) 450 kg za kopneni MLZ s dva sjedala; ili

c) 330 kg za amfibijski ili hidro MLZ s jednim sjedalom; ili

d) 495 kg za amfibijski ili hidro MLZ s dva sjedala, pod uvjetom da, ako leti i kao hidro MLZ i kao kopneni MLZ, ima najveću dopuštenu masu uzlijetanja ispod limita za oba slučaja;

e) 472,5 kg za kopneni MLZ s dva sjedala opremljen padobranskim sustavom za spašavanje cijelog zrakoplova koji je montiran na strukturi zrakoplova;

f) 315 kg za kopneni MLZ s jednim sjedalom opremljen padobranskim sustavom za spašavanje cijelog zrakoplova koji je montiran na strukturi zrakoplova;

i, ako se radi o avionu, ako mu brzina sloma uzgona ili najmanja stacionarna brzina u konfiguraciji za slijetanje, ne premašuje kalibriranu zračnu brzinu (CAS) od 35 čvorova;

46. minimalna sektorska apsolutna visina (minimum sector altitude-MSA): najniža apsolutna visina koja se smije koristiti, a koja osigurava minimalno nadvisivanje svih objekata od 1000 stopa unutar sektora polumjera 25 NM čije se središte nalazi na poziciji radionavigacijskog sredstva;

47. minimalna apsolutna visina snižavanja (minimum descent altitude-MDA) odnosno minimalna visina snižavanja (minimum descent height-MDH): utvrđena apsolutna visina ili visina tijekom nepreciznog prilaženja ili prilaženja kruženjem ispod koje se snižavanje ne smije nastaviti bez potrebne vidljivosti zemaljskih orijentira;

48. minimalna apsolutna visina radarskog vektoriranja (minimum radar vectoring altitude-MRVA): najniža apsolutna visina koja se smije koristiti u svrhu radarskog vektoriranja IFR letova, obzirom na minimalnu sigurnu razinu i strukturu zračnog prostora (donja granica kontroliranog zračnog prostora zajedno sa zaštitnim slojem (buffer) od 500 stopa);

49. minimalna područna apsolutna visina (area minimum altitude – AMA): najniža apsolutna visina koja se može koristiti u instrumentalnim meteorološkim uvjetima, a osigurava nadvisivanje svih prepreka unutar određenog područja od minimalno 1000 stopa (300 m) ili u planinskom području minimalno 2000 stopa (600 m) zaokruženo na najbližih (sljedećih viših) 100 stopa (30 m);

50. nadležna kontrola zračnog prometa (air traffic control unit): pojam koji označava oblasni centar kontrole zračnog prometa, prilaznu kontrolu zračnog prometa ili aerodromsku kontrolu zračnog prometa;

51. noć (night): vremensko razdoblje koje počinje pola sata nakon zalaska sunca i završava pola sata prije izlaska sunca, utvrđeno s razine zemlje;

52. objavljivanje na način uobičajen u zračnom prometu: objavljivanje u »Zborniku zrakoplovnih informacija Republike Hrvatske (AIP)« ili žurnim informacijama (NOTAM) ili okružnicom zrakoplovnih informacija (AIC) ili drugim posebnim publikacijama;

53. oblasni centar kontrole (area control centre): jedinica uspostavljena radi pružanja usluge kontrole zračnog prometa kontroliranim letovima u kontroliranim područjima za koje je nadležna;

54. očekivano vrijeme prilaženja (expected approach time-EAT): vrijeme u kojem kontrola zračnog prometa očekuje da će zrakoplov koji kasni u dolasku, napustiti preletište čekanja (holding fix) radi završetka svojeg prilaženja za slijetanje. Stvarno vrijeme napuštanja petlje čekanja ovisit će o odobrenju za prilaz (approach clearance);

55. odobrenje kontrole zračnog prometa (air traffic control clearance): dopuštenje zrakoplovu da nastavi let pod uvjetima koje je utvrdila nadležna kontrola zračnog prometa;

56. opasno područje (danger area): dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija u kojem se tijekom određenog vremenskog perioda odvijaju djelatnosti ili postoje okolnosti opasne za let zrakoplova;

57. opći zračni promet (general air traffic – GAT): svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova koji se obavljaju u skladu s postupcima ICAO-a;

58. operativna površina (movement area): dio aerodroma predviđen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, a sastoji se od manevarske površine i stajanke;

59. operativne usluge u zračnom prometu (air traffic services – ATS): opći pojam koji označava različite usluge uspostavljene u svrhu prosljeđivanja letnih informacija, uzbunjivanja, savjetodavne usluge u zračnom prometu, usluge kontrole zračnog prometa (aerodromske, prilazne i oblasne kontrole);

60. operativni zračni promet (operational air traffic – OAT): svi letovi koji se obavljaju u skladu s posebno utvrđenim postupcima i pravilima koji odstupaju od pravila i postupaka za opći zračni promet (GAT);

61. osnovni zaokret (base turn): zaokret zrakoplova u fazi početnog prilaženja između završetka putanje odleta (outbound track) i početka putanje međuprilaženja (intermediate track) ili putanje završnog prilaženja (final track);

62. ovjesna jedrilica (hang glider): zrakoplov kojim se može uzletjeti i sletjeti pomoću nogu pilota. Podjela ovjesnih jedrilica:

a) ovjesna jedrilica krute osnovne konstrukcije kojom se upravlja isključivo premještanjem težišta i kojom je moguće pomoću nogu pilota sigurno uzletjeti i sletjeti u uvjetima bez vjetra. Dozvoljene su dodatne komande koje utječu na promjenu trima i/ili otpor, ali samo ako djeluju na ovjesnu jedrilicu simetrično,

b) ovjesna jedrilica krute osnovne konstrukcije kojom se upravlja isključivo pokretnim aerodinamičkim površinama i kojom je moguće pomoću nogu pilota sigurno uzletjeti i sletjeti u uvjetima bez vjetra,

c) ovjesna jedrilica kojom nije moguće pomoću nogu pilota sigurno uzletjeti i sletjeti u uvjetima bez vjetra, ali kojom je moguće uzletjeti i sletjeti pomoću nogu pilota, te

d) ovjesna jedrilica krute osnovne konstrukcije kojom se po uzdužnoj osi (nagibu) upravlja isključivo pokretnim aerodinamičkim površinama i kojom je pomoću nogu pilota moguće sigurno uzletjeti i sletjeti u uvjetima bez vjetra. Pilot se ne smije nalaziti unutar konstrukcije ili oplate ovjesne jedrilice, osim unutar sustava vezova i okvira za upravljanje;

63. padobran (parachute): naprava bez motornog pogona, uglavnom izrađena od tkanine, koja se koristi za usporavanje slobodnog pada ili prebrze vožnje;

64. parajedrilica (paraglider): sportski zrakoplov jednosjed ili dvosjed, koji nema krutu osnovnu konstrukciju i kojim je moguće sigurno uzletjeti i sletjeti uz pomoć nogu pilota u uvjetima bez vjetra;

65. pilot zrakoplova (aircraft pilot): osoba koja upravlja zrakoplovom tijekom vremena leta (flight time);

66. plan leta (flight plan): skup određenih informacija o planiranom letu ili dijelu leta zrakoplova;

67. planinsko područje (mountainous area): područje promjenjivog profila terena u kojem se na udaljenosti 18,5 km (10 NM) nadmorska visina terena mijenja za više od 3000 stopa (900 m);

68. područje letnih informacija (flight information region): zračni prostor određenih dimenzija u kojem se pružaju usluge letnih informacija i obavlja uzbunjivanje;

69. postupak čekanja (holding procedure): unaprijed utvrđeni manevar u svrhu zadržavanja zrakoplova unutar utvrđenog zračnog prostora u očekivanju daljnjeg odobrenja;

70. postupak instrumentalnog prilaženja (instrument approach procedure): niz unaprijed utvrđenih manevara zrakoplova uz korištenje letačkih instrumenata, s utvrđenom zaštitom od prepreka od preletišta početnog prilaza ili kako je primjenjivo, od početka utvrđene dolazne rute (arrival route) do točke s koje se slijetanje može završiti i nakon toga ukoliko se slijetanje ne završi, do pozicije na kojoj se primjenjuju mjerila za nadvisivanja prepreka u fazi čekanja (holding) ili na ruti. Postupci instrumentalnog prilaza se određuju na sljedeći način:

a) postupak nepreciznog prilaza (non-precision approach (NPA) procedure) – postupak instrumentalnog prilaza kod kojeg se koristi lateralno vođenje, ali ne koristi vertikalno vođenje;

b) postupak prilaza s vertikalnim vođenjem (approach procedure with vertical guidance (APV)) – postupak instrumentalnog prilaza kod kojeg se koristi lateralno i vertikalno vođenje, ali ne ispunjava zahtjeve za operacije preciznog prilaza i slijetanja;

c) postupak preciznog prilaza (precision approach (PA) procedure): postupak instrumentalnog prilaza koji koristi precizno lateralno i vertikalno vođenje s minimumima određenima kategorijom operacije.

71. postupak neuspjelog prilaženja (missed approach procedure): postupak koji se provodi ako nije moguće nastaviti postupak prilaženja;

72. povratni postupak (reversal procedure): postupak oblikovan kako bi omogućio zrakoplovu promjenu smjera tijekom segmenta početnog prilaženja u postupku instrumentalnog prilaženja. Slijed može sadržavati proceduralne ili osnovne zaokrete;

73. površine ograničenja prepreka (obstacle limitation surfaces): površine kojima je određena najveća visina prirodnih i umjetnih prepreka u prostoru oko aerodroma;

74. pozicija za čekanje (runway-holding position): označena pozicija namijenjena za zaštitu uzletno-sletne staze, površina s ograničenjem prepreka (obstacle limitation surface) ili kritičnih/osjetljivih zona ILS/MLS, na kojoj se zrakoplovi u vožnji po tlu i vozila moraju zaustaviti i čekati, osim ukoliko im nadležna kontrola zračnog prometa nije drukčije odobrila;

75. predani plan leta (filed flight plan – FPL): plan leta kojeg je pilot zrakoplova ili njegov ovlašteni predstavnik ispunio i predao prijavnom uredu operativnih usluga u zračnom prometu bez naknadnih izmjena;

76. predviđeno trajanje leta (estimated elapsed time – EET): predviđeno vrijeme potrebno za let između dvije značajne točke;

77. predviđeno vrijeme dolaska (estimated time of arrival – ETA): za IFR letove to je predviđeno vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad odgovarajuće točke, utvrđene pomoću navigacijskog sredstva, s koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaženja ili ako takvo navigacijsko sredstvo ne postoji u neposrednoj blizini aerodroma vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad aerodroma. Za VFR letove to je predviđeno vrijeme dolaska na poziciju iznad aerodroma;

78. predviđeno vrijeme početka vožnje (estimated off-block time-EOBT): predviđeno vrijeme u kojem će zrakoplov započeti kretanje u svrhu odlaska;

79. preletište međuprilaženja (intermediate fix – IF): točka koja označava kraj početnog segmenta i početak međusegmenta. U prostornoj navigaciji ova točka se obično definira kao točka neobaveznog preleta (fly-by waypoint);

80. preletište početnog prilaženja (initial approach fix – IAF): točka koja označava početak početnog segmenta i kraj dolaznog segmenta ako postoji. U prostornoj navigaciji ova točka se obično definira kao točka neobaveznog preleta (fly-by waypoint);

81. preletište završnog prilaženja (final approach fix – FAF): točka koja označava kraj međusegmenta i početak segmenta završnog prilaženja. U prostornoj navigaciji ova točka se obično definira kao točka neobaveznog preleta (fly-by waypoint);

82. prepreke (Obstacles): svi nepokretni (trajno ili privremeno) i pokretni objekti ili njihovi dijelovi, koji su:

a) postavljeni na površini namijenjenoj za kretanje zrakoplova; ili

b) ispruženi iznad površine definirane sa svrhom da štiti zrakoplov u letu; ili

c) postavljeni izvan definiranih površina, ali za koje je procijenjeno da predstavljaju opasnost za zrakoplovnu navigaciju;

83. prijavni ured operativnih usluga u zračnom prometu (air traffic services reporting office – ARO): jedinica koja je uspostavljena u svrhu prijama izvješća namijenjenih pružanju operativnih usluga u zračnom prometu, te prijama planova leta prije uzlijetanja;

84. prijelazna apsolutna visina (transition altitude): apsolutna visina na kojoj ili ispod koje se vertikalna pozicija zrakoplova određuje u odnosu na apsolutne visine;

85. prijelazna razina (transition level): prva najniža razina leta iznad prijelazne apsolutne visine koja se može koristiti;

86. prijelazni sloj (transition layer): zračni prostor između prijelazne apsolutne visine i prijelazne razine;

87. prilaženje kruženjem (circling approach): nastavak postupka instrumentalnog prilaženja koji omogućuje vizualno kruženje (oko aerodroma) prije slijetanja;

88. prilaženje s neprekinutim snižavanjem (continuous descent approach – CDA): tehnika upravljanja zrakoplovom/vođenja zrakoplova, pri kojoj zrakoplov na dolaznoj ruti započinje poniranje od određene optimalne pozicije s minimalnim potiskom, izbjegavajući horizontalni let kolikogod to prometni i sigurnosni uvjeti dozvoljavaju, a u skladu s publiciranim postupcima i uputama nadležne kontrole zračnog prometa

89. privremeno izdvojeno područje (temporary segregated area-TSA): zračni prostor utvrđenih dimenzija koji je tijekom određenog vremenskog perioda privremeno rezerviran, poradi sigurnosti zračnoga prometa, isključivo za vojne letove;

90. proceduralni zaokret (procedure turn): manevar koji započinje zaokretom koji odstupa od utvrđene putanje i nastavlja se zaokretom u suprotnom smjeru kako bi se zrakoplovu omogućilo priključenje i nastavljanje leta u smjeru suprotnom od utvrđene putanje;

91. produljeni postupak (racetrack procedure): postupak oblikovan kako bi omogućio zrakoplovu smanjenje apsolutne visine tijekom segmenta početnog prilaženja i/ili uspostavljanje doletne putanje u slučajevima kad ulaz u povratni postupak nije moguć;

92. prometno upozorenje (traffic advisory – TA): upozorenje sustava za izbjegavanje sudara u zraku koje letačkoj posadi zrakoplova ukazuje na to da određeni zrakoplov u njihovoj blizini (tzv. uljez) predstavlja moguću opasnost;

93. prostorna navigacija RNAV (area navigation RNAV): metoda navigacije koja dozvoljava operacije zrakoplova na bilo kojoj putanji koju pokrivaju zemaljska ili svemirska navigacijska sredstva ili unutar granica mogućnosti opreme zrakoplova (self-contained aids) ili kombinacija spomenutog;

94. pružatelj usluga u zračnoj plovidbi (Air Navigation Service Provider): svaki javni ili privatni subjekt koji pruža usluge u zračnoj plovidbi;

95. putanja (track): projekcija putanje zrakoplova na zemljinu površinu, čiji je smjer u bilo kojoj točki obično izražen u stupnjevima u odnosu na magnetski sjever;

96. putno penjanje (cruise climb): tehnika putnog letenja kojom se neto povećanje apsolutne visine ostvaruje smanjenjem mase aviona;

97. putna razina (cruising level): razina koju zrakoplov održava tijekom značajnijeg dijela leta;

98. radar: uređaj za detektiranje radio signala koji pruža informacije o udaljenosti, azimutu i/ili visini objekta;

99. rasteretna ruta (off-load route): utvrđena ruta između određenih točaka ili područja koju predlaže središnja jedinica za upravljanje protokom zračnoga prometa kad se na željenoj ruti odnosno rutama na koje utječe orijentacija prometa očekuje kašnjenje;

100. razina (level): opći pojam koji se odnosi na vertikalnu poziciju zrakoplova u letu, a označava visinu, apsolutnu visinu ili razinu leta;

101. razina leta (flight level – FL): površina stalnog atmosferskog tlaka određena u odnosu na specifičnu vrijednost tlaka od 1013.25 hPa koja je od drugih takvih površina razdvojena određenim intervalima tlaka. Barometarski visinomjer koji je kalibriran prema standardnoj atmosferi:

a) kada se postavi na QNH, pokazivat će apsolutnu visinu;

b) kada se postavi na QFE, pokazivat će visinu iznad QFE referentne vrijednosti;

c) kada se postavi na tlak od 1013.2 hPa, može se koristiti za pokazivanje razine leta;

102. ruta (air traffic services route – ATS route): ruta utvrđena za usmjeravanje protoka prometa prema potrebama za obavljanje operativnih usluga u zračnom prometu, a označava zračni put, savjetovanu rutu, kontroliranu ili nekontroliranu rutu, standardnu odlaznu rutu, standardnu dolaznu rutu, rutu za prostornu navigaciju, uvjetnu rutu itd.;

103. signalna površina (signal area): područje na aerodromu koje se koristi za postavljanje zemaljskih signala;

104. slijed prilaženja (approach sequence): slijed po kojem su dva ili više zrakoplova dobila odobrenje za prilaženje radi slijetanja na aerodrom;

105. smjer leta (heading): usmjerenje uzdužne osi zrakoplova izraženo u stupnjevima u odnosu na magnetski sjever;

106. specijalni VFR let (special VFR flight): VFR let unutar kontrolirane zone u meteorološkim uvjetima koji su ispod vizualnih meteoroloških uvjeta (VMC), odobren od strane nadležne kontrole zračnog prometa;

107. sportski zrakoplov (sports aircraft): zrakoplov s posadom, teži od zraka, sa ili bez motora (mikrolaki avion, parajedrilica, ovjesna jedrilica i sl.);

108. stajanka (apron): određena površina na aerodromu na zemlji, namijenjena smještaju zrakoplova u cilju ukrcaja i iskrcaja putnika, utovara i istovara tereta ili pošte, opskrbe gorivom, te parkiranja ili održavanja zrakoplova;

109. standardni instrumentalni odlazak (standard instrument departure – SID): utvrđena IFR odlazna ruta koja povezuje određeni aerodrom ili određenu uzletno-sletnu stazu aerodroma s određenom značajnom točkom od koje započinje rutni dio leta, a koja se obično nalazi na utvrđenoj ATS ruti.

110. status leta (flight status): oznaka koja naznačuje da li zrakoplov zahtijeva poseban postupak prilikom pružanja operativnih usluga u zračnom prometu;

111. sustav za izbjegavanje sudara u zraku (airborne collision avoidance system – ACAS): sustav zrakoplova koji na osnovu signala transpondera sekundarnog nadzornoga radara (Secondary Surveillance Radar – SSR), koji radi nezavisno od zemaljske opreme, daje savjet pilotu o zrakoplovima koji ga potencijalno ugrožavaju, a koji su opremljeni SSR transponderima;

112. SSR (Secondary Surveillance Radar) mode: identifikacija vezana za specijalne funkcije interogacijskih signala koji se odašilju SSR interogatorom;

113. tekući plan leta (current flight plan – CPL): plan leta kojeg je prihvatila jedinica nadležna za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu, uključujući izmjene nastale tijekom leta ako postoje, a koje su prouzročene izdavanjem odgovarajućih odobrenja kontrole zračnog prometa;

114. točka neuspjelog prilaženja (missed approach point – MAPt): točka u postupku instrumentalnog prilaženja na kojoj, odnosno prije koje pilot zrakoplova mora započeti propisani postupak neuspjelog prilaženja kako minimalno nadvisivanje prepreka ne bi bilo narušeno;

115. točka javljanja (reporting point): određena geografska lokacija u odnosu na koju se može javiti pozicija zrakoplova;

116. trajni plan leta (repetitive flight plan – RPL): plan leta koji se odnosi na seriju redovitih pojedinačnih letova koji se često ponavljaju i imaju jednake osnovne značajke, a kojeg operator predaje jedinici nadležnoj za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu radi spremanja i višekratnog korištenja;

117. ukupno predviđeno trajanje leta (total estimated elapsed time-total EET): za IFR letove to je predviđeno vrijeme od uzlijetanja do dolaska na određenu točku utvrđenu pomoću navigacijskog sredstva s koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaženja ili ako takvo sredstvo u blizini aerodroma odredišta ne postoji, vrijeme do dolaska zrakoplova iznad aerodroma odredišta. Za VFR letove to je predviđeno vrijeme od uzlijetanja do dolaska iznad aerodroma odredišta;

118. uputa kontrole zračnog prometa (air traffic control instruction): je RTF komunikacijom izdana smjernica kontrole zračnog prometa, kojom se od pilota zahtijeva poduzimanje određenih mjera;

119. usluga kontrole zračnog prometa (air traffic control service) je usluga uspostavljena u svrhu:

a) sprečavanja sudara:

– između zrakoplova i

– između zrakoplova i prepreka na manevarskim površinama; i

b) osiguranja i održavanja redovitog protoka zračnog prometa;

120. usluga oblasne kontrole (area control service): usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u kontroliranom području;

121. usluga prilazne kontrole (approach control service): usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u dolasku i odlasku;

122. usluga aerodromske kontrole (aerodrom control service): usluga kontrole zračnog prometa za aerodromski promet;

123. usluga letnih informacija (flight information service – FIS): usluga uspostavljena u svrhu pružanja savjeta i informacija potrebnih za sigurno, redovito i učinkovito obavljanje letova;

124. usluga uzbunjivanja (alerting service): usluga uspostavljena u svrhu izvješćivanja nadležnih organizacija/tijela o zrakoplovu kojemu je potrebna pomoć potrage i spašavanja, te po potrebi pružanja pomoći tim organizacijama/tijelima tijekom potrage i spašavanja zrakoplova;

125. uvjetno zabranjeno područje (restricted area): dio zračnog prostora iznad zemlje i teritorijalnih voda Republike Hrvatske, utvrđenih dimenzija, unutar kojeg je letenje zrakoplova ograničeno u skladu s unaprijed utvrđenim uvjetima;

126. uzletno-sletna staza (runway): utvrđena pravokutna površina na zemlji, vodi ili objektu, namijenjena za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova;

127. VFR let (VFR flight): let koji se obavlja prema pravilima vizualnog letenja (Visual Flight Rules);

128. vidljivost (visibility): vidljivost u zrakoplovstvu, označava udaljenost veću od:

– najveće udaljenosti na kojoj se crni objekt odgovarajućih dimenzija, smješten blizu tla, može vidjeti i prepoznati u odnosu na svijetlu pozadinu;

– najveće udaljenosti na kojoj se svjetla jakosti oko 1000 kandela mogu vidjeti i raspoznati u odnosu na neosvijetljenu pozadinu;

129. vidljivost pri tlu (ground visibility): vidljivost na aerodromu koju je izvijestio ovlašteni motritelj ili automatski sustav;

130. vidljivost u letu (flight visibility): vidljivost iz pilotske kabine u smjeru kretanja zrakoplova u letu;

131. visina (height): vertikalna udaljenost razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, mjereno od određene referentne vrijednosti;

132. vizualno prilaženje (visual approach): prilaženje zrakoplova tijekom IFR leta, u kojemu dio ili potpuni postupak instrumentalnog prilaženja nije završen, te se prilaženje obavlja uz vidljivost terena;

133. vizualni meteorološki uvjeti (visual meteorological conditions-VMC): meteorološki uvjeti izraženi u terminima vidljivost, odstojanje od oblaka i baza oblaka, jednaki ili veći od utvrđenih minimuma;

134. vožnja zrakoplova (taxiing): kretanje zrakoplova po površini aerodroma koristeći vlastiti potisak, uz iznimku uzlijetanja i slijetanja;

135. zabranjeno područje (prohibited area): dio zračnoga prostora iznad zemlje i teritorijalnih voda Republike Hrvatske utvrđenih dimenzija u kojemu je letenje zrakoplova zabranjeno;

136. zahtijevana navigacijska sposobnost (required navigation performance-RNP): iskaz o navigacijskoj sposobnosti neophodnoj za operacije u određenom zračnom prostoru;

137. zapovjednik zrakoplova (pilot-in-command-PIC): pilot kojem operator (ili u slučaju generalne avijacije vlasnik) dodijeli funkciju zapovjednika zrakoplova, odgovoran za sigurno izvođenje leta;

138. završna kontrolirana oblast (terminal control area – TMA/TCA): kontrolirano područje koje se u načelu utvrđuje oko mjesta spajanja više ruta u okolici jednog ili više većih aerodroma;

139. završno prilaženje (final approach): dio postupka instrumentalnog prilaženja koji započinje na utvrđenom preletištu ili točki završnog prilaženja, a ako preletište ili točka završnog prilaženja nisu utvrđeni, koji započinje:

– nakon završetka posljednjeg proceduralnog zaokreta, osnovnog zaokreta ili doletnog zaokreta produljenog postupka (racetrack procedure) ako je utvrđen, odnosno

– u točki u kojoj se zrakoplov priključuje posljednjoj utvrđenoj putanji u postupku prilaženja, a završava u točki koja se nalazi u okolici aerodroma s koje se može sletjeti ili započeti postupak neuspjelog prilaženja;

140. Zbornik zrakoplovnih informacija Republike Hrvatske (Aeronautical Information Publication – AIP): publikacija koju objavljuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi i koja sadržava zrakoplovne informacije trajnog karaktera koje su ključne za zračnu plovidbu;

141. zona aerodromskog prometa (aerodrome traffic zone-ATZ): zračni prostor određenih dimenzija utvrđen oko aerodroma u svrhu zaštite aerodromskog prometa;

142. zračni promet (air traffic): letenje zrakoplova i kretanje zrakoplova po manevarskim površinama aerodroma;

143. zrakoplov (aircraft): svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu;

144. zrakoplovni model (model aircraft): bespilotni zrakoplov, isključujući balone i zmajeve (kite), namijenjen za potrebe rekreacije i sporta;

145. zrakoplovna priredba (air show, air display): javno natjecanje, izložba, kao i druga zrakoplovna aktivnost koja se izvodi u cilju izlaganja ili razonode na oglašenom i za javnost otvorenom događaju;

146. zrakoplovna stanica (aeronautical station): zemaljska stanica u zrakoplovnoj mobilnoj usluzi. U pojedinim slučajevima, zrakoplovna stanica može biti postavljena npr. na brodu ili na morskoj platformi.

(2) Kratice koje se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. ACAS – Airborne collision avoidance system, sustav za izbjegavanje sudara u zraku

2. ADF – Automatic direction finding equipment, automatski pokazivač smjera

3. AFIL – Flight plan filed in the air, plan leta predan iz zraka (tijekom leta)

4. AFIS – Aerodrome flight information service, usluga pružanja aerodromskih letnih informacija

5. ATC – Air traffic control, kontrola zračnog prometa

6. ATFM – Air traffic flow management, upravljanje protokom zračnog prometa

7. CDA – Continuous descent approach, prilaženje s neprekinutim snižavanjem

8. CTOT – Calculated take-off time, proračunato vrijeme uzlijetanja

9. DME – Distance measuring equipment, daljinomjer

10. DTG – Distance to go, udaljenosti od točke dodira

11. EAT – Expected approach time, očekivano vrijeme prilaženja

12. ELT – Emergency locator transmitter, odašiljač za lociranje u slučaju nužde

13. FAF – Final approach fix, preletište završnog prilaženja

14. FAP – Final approach point, točka završnog prilaženja

15. FAR – Federal Aviation Regulations, Savezni zrakoplovni propisi (SAD)

16. FIR – Flight information region, područje letnih informacija

17. FIS – Flight information service, usluga pružanja letnih informacija.

18. FL – Flight level, razina leta

19. GND – Ground, tlo (zemlja)

20. GP-Glide path, odašiljač putanje poniranja

21. IAF – Initial approach fix, preletište početnog prilaženja

22. IAS – Indicated airspeed, indicirana brzina

23. IF – Intermediate fix, preletište međuprilaženja

24. IFR – Instrument flight rules, pravila instrumentalnog letenja

25. ILS – Instrument landing system, sustav za instrumentalno slijetanje

26. IMC – Instrument meteorological conditions, instrumentalni meteorološki uvjeti

27. JAR – Joint Aviation Requirements, zahtjevi Zajedničkih zrakoplovnih vlasti

28. LLZ – Localizer, odašiljač pravca slijetanja

29. M – Mach number, Machov broj

30. MAPt – Missed approach point, točka neuspjelog prilaženja

31. MDA – Minimum descent altitude, minimalna apsolutna visina snižavanja

32. MDH – Minimum descent height, minimalna visina snižavanja

33. MLS – Microwave landing system, mikrovalni sustav za slijetanje

34. MSA – Minimum sector altitude, minimalna sektorska apsolutna visina

35. MSL – Mean sea level, srednja razina mora

36. MTOM – maximum take-off mass, najveća dopuštena uzletna masa.

37. NDB – Non-directional radio beacon, neusmjereni radiofar

38. PAR – Precision approach radar, radarski sustav za precizno prilaženje

39. PIREP – Pilot report, izvještaj pilota

40. QDM – Magnetic heading (zero wind), magnetski smjer prema navigacijskoj točki

41. QDR – Magnetic bearing, magnetski smjer od navigacijske točke

42. QFE – Atmospheric pressure at aerodrome elevation (or at runway threshold), tlak zraka na razini aerodroma (ili na pragu uzletno-sletne staze)

43. QNE – Atmospheric pressure at sea level in the International Standard Atmosphere (ISA) equal to 1013.25 hPa, tlak zraka na razini mora u uvjetima standardne atmosfere i iznosi 1013,25 hPa.

44. QNH – Atmospheric pressure at mean sea level determined for Standard Atmosphere. Altimeter subscale setting to obtain elevation when on the ground, tlak zraka na razini mora izračunat uz parametre standardne atmosfere. Podešavanje skale visinomjera tlaka da kada je na tlu pokazuje nadmorsku visinu.

45. QTE – True bearing, stvarni navigacijski smjer

46. RNAV – Area navigation, prostorna navigacija

47. RNP – Required navigation performance, zahtijevana navigacijska sposobnost

48. RPL – Repetitive flight plan, trajni plan let49. RVSM – Reduced vertical separation minimum, smanjeni minimum vertikalnog razdvajanja (300 m (1000 stopa) od i uključujući FL 290 do i uključujući FL 410)

50. SID – Standard instrument departure, standardni instrumentalni odlazak

51. SIGMET – Significant meteorological information, značajne meteorološke informacije

52. SRA – Surveillance radar approach, prilaženje pomoću nadzornog radara

53. SSR – Secondary surveillance radar, sekundarni nadzorni radar

54. UAV – Unmanned aerial vehicle, bespilotni zrakoplov

55. VFR – Visual flight rules, pravila vizualnog letenja

56. VHF – Very high frequency, vrlo visoka frekvencija (30 – 300 MHz)

57. VMC – Visual meteorological conditions, vizualni meteorološki uvjeti

58. VOR – Very high frequency omnidirectional radio range, VHF svesmjerni radiofar

Temeljna pravila ponašanja u zračnom prometu

Članak 3.

(1) Svaki sudionik u zračnom prometu, koji pripada zrakoplovnom, pomoćnom ili drugom stručnom osoblju, mora se ponašati na način koji jamči sigurnost i red u obavljanju zračnog prometa, te da pritom nitko nije ugrožen, oštećen ili ometan i uznemiravan više nego što je u danim okolnostima neizbježno.

(2) Buka koju stvara zrakoplov ne smije biti veća nego što to neizbježno zahtijeva propisno upravljanje ili opsluživanje zrakoplova.

(3) Osoba koja je pod utjecajem alkohola ili drugih omamljujućih sredstava ili koja je u takvom tjelesnom ili duševnom stanju da nije u stanju obavljati poslove pilota zrakoplova ili člana posade ne smije upravljati zrakoplovom niti djelovati kao član posade.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na ostalo zrakoplovno osoblje.

(5) U smislu ovoga Pravilnika, smatrat će se da je pod utjecajem alkohola osoba, kojoj je prisutnost alkohola u organizmu utvrđena odgovarajućim sredstvima za mjerenje alkoholiziranosti, a odgovara količini većoj od 0,2 g/kg. Član posade zrakoplova ne smije konzumirati alkohol najmanje 8 sati prije leta. Pod omamljujućim sredstvima u smislu ovoga Pravilnika podrazumijevaju se sredstva koja utječu na tjelesno i duševno stanje osobe, zbog kojih je ugroženo sigurno i pravilno obavljanje njezinih poslova, te zbog kojih je ugrožena njena sigurnost i sigurnost osoba s kojima dolazi u dodir tijekom obavljanja poslova.

Zapovjednik zrakoplova

Članak 4.

(1) Za upravljanje zrakoplovom tijekom leta i na tlu, odgovoran je zapovjednik zrakoplova kojega odredi operator ili vlasnik zrakoplova.

(2) Ako u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka operator zrakoplova ne odredi zapovjednika zrakoplova, tada se zapovjednikom zrakoplova smatra pilot koji upravlja zrakoplovom sa sjedišta zapovjednika zrakoplova. Ako sjedalo zapovjednika zrakoplova nije posebno određeno u letačkom priručniku zrakoplova ili u uputi za uporabu zrakoplova, sjedalom zapovjednika zrakoplova smatra se:

1. kod aviona, motornih jedrilica i jedrilica ako su sjedala smještena jedno pored drugoga – lijevo sjedalo,

2. kod aviona, motornih jedrilica i jedrilica ako su sjedala smještena jedno iza drugoga – sjedalo u kojemu se tijekom samostalnog leta mora nalaziti pilot,

3. kod rotokoptera – desno sjedalo.

(3) Instruktor letenja smatra se zapovjednikom zrakoplova prilikom obavljanja vježbovnih i ispitnih letova pod njegovim nadzorom, ako nije određen drugi zapovjednik zrakoplova.

(4) Odredbe ovoga Pravilnika o pravima, dužnostima i odgovornostima pilota zrakoplova vrijede i za zapovjednika zrakoplova ako odredbama ovoga Pravilnika nije drukčije propisano, bez obzira da li zrakoplovom upravlja zapovjednik zrakoplova ili neka druga osoba.

Prava i dužnosti zapovjednika zrakoplova

Članak 5.

(1) Zapovjednik zrakoplova ima pravo konačne odluke kad se radi o upravljanju zrakoplovom. Zapovjednik zrakoplova mora poduzeti sve potrebne mjere za sigurnost tijekom leta, uzlijetanja, slijetanja i vožnje.

(2) Zapovjednik zrakoplova dužan je pridržavati se odredaba Zakona o zračnom prometu, odredaba ovoga Pravilnika i drugih propisa koji se odnose na letenje i uporabu zrakoplova, te postupati u skladu s odobrenjima i uputama nadležne kontrole zračnog prometa.

Priprema leta

Članak 6.

(1) Tijekom pripreme leta, zapovjednik zrakoplova mora se upoznati sa svom dokumentacijom i informacijama značajnim za sigurnu provedbu planiranog leta, te provjeriti sposobnost i pripremljenost zrakoplova i posade zrakoplova, provjeriti da se teret kojega prevozi nalazi u sigurnom stanju, da se najveće dopuštene mase zrakoplova neće prekoračiti, da centar težišta zrakoplova nije izvan dopuštenih vrijednosti, da se u zrakoplovu nalaze propisane isprave i knjige, kao i da su potrebni podaci o letu uneseni u dnevnik zrakoplova (Journey Log Book), ako je njegovo vođenje propisano.

(2) Ako planirani let namjerava obavljati izvan okolice aerodroma odlaska (cross country flight), te prije svakog leta prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR), zapovjednik zrakoplova mora se u dostatnom opsegu upoznati s raspoloživim zrakoplovno-meteorološkim izvještajima i prognozama. Prije leta za koji je propisana obvezna predaja plana leta, zapovjednik zrakoplova dužan je na najsvrhovitiji način pribaviti preduzletne informacije (pre-flight information) od Prijavnog ureda operativnih usluga u zračnom.

(3) Smatra se da se let obavlja izvan okolice aerodroma kad zapovjednik zrakoplova više ne vidi odnosno ne može uočiti letenje drugih zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu.

Primjena pravila letenja

Članak 7.

(1) Letenje zrakoplova obavlja se prema odredbama ovoga Pravilnika kojima se uređuju opća pravila letenja (članci 18. – 51.), pravila vizualnog letenja (VFR) (članci 52. – 59.), pravila instrumentalnog letenja (IFR) (članci 60. – 63.), te u skladu s drugim uvjetima i postupcima utvrđenim odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Prema pravilima vizualnog letenja (VFR), smije se letjeti ako su vrijednosti za vidljivost, odstojanje zrakoplova od oblaka i visinu baze oblaka za obavljanje odnosnog leta, jednake ili veće od vrijednosti utvrđenih u Dodatku 6. ovoga Pravilnika.

(3) Kada prevladavaju meteorološki uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, pilot zrakoplova može letjeti i prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR) ako to naznači u planu leta, ako ima propisana ovlaštenja i ako je zrakoplov opremljen propisanom navigacijskom, komunikacijskom i drugom opremom.

(4) Prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR), mora se letjeti ako su vrijednosti za vidljivost, odstojanje zrakoplova od oblaka i visinu baze oblaka za obavljanje odnosnog leta, manje od vrijednosti utvrđenih u Dodatku 6. ovoga Pravilnika. Letenje prema pravilima vizualnog letenja (VFR) u takvim uvjetima, smije se obavljati samo ako je nadležna kontrola zračnog prometa izdala odobrenje za obavljanje specijalnog VFR leta prema odredbama članka 56. ovoga Pravilnika.

(5) U odgovarajuće klasificiranom zračnom prostoru ne smije se letjeti brzinama koje su veće od brzina utvrđenih u Dodatku 6. ovoga Pravilnika, osim ako se radi o vojnim zrakoplovima koji uslijed svojih letnih osobina i svojstava nisu u stanju održavati minimalne utvrđene brzine u odgovarajuće klasificiranom zračnom prostoru uz obvezu rezervacije prostora u zračnom prostoru klase G (uvjetno zabranjeno područje). Ako to prometna situacija dopušta i pritom se ne ugrožava sigurnost zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može u pojedinom slučaju dopustiti iznimke u pogledu ograničenja brzine.

(6) Opseg pružanja operativnih usluga kontrole zračnog prometa, koje se obavljaju u kontroliranom odnosno nekontroliranom zračnom prostoru unutar područja letnih informacija, utvrđuju se na temelju klasifikacije zračnog prostora, a u skladu s Dodatkom 5. ovoga Pravilnika.

Uzlijetanja i slijetanja na određeni aerodrom

Članak 8.

Uzlijetanje i slijetanje zrakoplova na određeni aerodrom mora se obavljati u skladu s utvrđenim postupcima za sigurno uzlijetanje i slijetanje na taj aerodrom.

Pružanje usluga aerodromskih letnih informacija

Članak 9.

(1) Na nekontroliranim aerodromima na kojima je predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija (AFIS) te poslove u skladu s propisanim uvjetima obavlja stručna osoba koju određuje operator aerodroma (u daljnjem tekstu: stručna osoba za AFIS).

(2) Radi sigurnog odvijanja zračnog prometa, stručna osoba za AFIS dužna je neposredno surađivati s najbližom nadležnom kontrolom zračnog prometa na propisan način.

Provjera pripreme leta, propisanih dokumenata i nošenje registracijskih oznaka

Članak 10.

(1) Na zahtjev nadležnog zrakoplovnog inspektora, pilot civilnog zrakoplova mora dokazati da je propisno pripremio let, a zrakoplovno osoblje mora dati na uvid propisane isprave i knjige zrakoplova koje se odnose na posadu zrakoplova i zrakoplov.

(2) Hrvatski i inozemni zrakoplovi moraju nositi jasno i dobro vidljive registracijske oznake, koje osiguravaju njihovo uočavanje i prepoznavanje tijekom leta. U zrakoplovu se moraju nalaziti dokumenti, koji su propisani u državi registracije zrakoplova za letenje u međunarodnom zračnom prometu, a poglavito potvrda o registraciji, svjedodžba o plovidbenosti zrakoplova, te dokaz o potrebnim sklopljenim osiguranjima, ukoliko je primjenjivo.

Radiotelefonska komunikacija

Članak 11.

(1) Radi obavljanja jednoobrazne, brze i nedvosmislene radiotelefonske komunikacije pilot zrakoplova, nadležni kontrolor zračnog prometa i rukovatelj zrakoplovne stanice na zemlji, moraju upotrebljavati propisane normirane međunarodne izraze i kratice na engleskom ili njihove propisane inačice na hrvatskom jeziku.

(2) Tijekom letenja po pravilima instrumentalnog letenja moraju se upotrebljavati propisani normirani međunarodni izrazi i kratice na engleskom jeziku.

(3) Pilot zrakoplova mora u slučajevima utvrđenim u Dodatku 6. ovoga Pravilnika, biti na stalnom prijamu na radiofrekvenciji nadležne kontrole zračnog prometa, te u slučaju potrebe uspostaviti radiotelefonsku komunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

Signali i znakovi

Članak 12.

(1) Tijekom letenja u hrvatskom zračnom prostoru svi zrakoplovi moraju upotrebljavati propisane signale i znakove u skladu s odredbama Dodatka 2. ovoga Pravilnika.

(2) Ako pilot zrakoplova opazi ili primi signale i znakove iz stavka 1. ovoga članka, mora poduzeti mjere predviđene odredbama Dodatka 2. ovoga Pravilnika.

(3) Signali i znakovi iz stavka 1. ovoga članka moraju se primjenjivati samo u propisane svrhe. Drugi signali i znakovi koji bi se s njima mogli zamijeniti, ne smiju se upotrebljavati.

(4) Ako radiokomunikacija već postoji, odobrenja i/ili upute nadležne kontrole zračnog prometa odnosno savjeti i informacije koje se daju u okviru pružanja aerodromskih letnih informacija, imaju prednost pred svjetlosnim i zemaljskim signalima i znakovima. Ova odredba se ne primjenjuje na signale iz Dodatka 2. članka 5. stavak 1. točka 6. ovoga Pravilnika.

Signali i znakovi za presretanje

Članak 13.

(1) Ako pilot civilnog zrakoplova kojega presreće vojni zrakoplov opazi signale i znakove utvrđene odredbama ovoga članka i odredbama Dodatka 3. ovoga Pravilnika, mora neodložno poduzeti mjere predviđene tim odredbama.

(2) Pilot civilnog zrakoplova presretnutog u hrvatskom zračnom prostoru dužan je:

1. slijediti upute presretača koje odgovaraju vizualnim signalima utvrđenima u Dodatku 3. stavku 1. točka 1. a) do c) ili davati signale na način utvrđen u Dodatku 3. stavak 1. točka 2. a) do c) ovoga Pravilnika,

2. o presretanju izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa, ako je to moguće,

3. pokušati uspostaviti radiokomunikaciju s presretačem ili tijelom nadležnim za navođenje zrakoplova, emitirajući opći poziv na frekvenciji za slučaj nužde (121.5 MHz i/ili 243 MHz), navodeći pritom svoj pozivni znak, poziciju zrakoplova i vrstu leta, i

4. postaviti SSR transponder na mod A, kôd 7700, ako od nadležne kontrole zračnog prometa nije primio drugačije upute.

(3) Ako je bilo koja uputa primljena radiokomunikacijom sa zemlje u suprotnosti s uputama ili signalima presretača, pilot zrakoplova mora slijediti upute presretača i neodložno pribaviti razjašnjenje glede suprotnosti uputa.

(4) Ako tijekom radiokomunikacije s presretačem ne postoji mogućnost sporazumijevanja na istom jeziku, moraju se pokušati razmijeniti bitne informacije i potvrditi primljene upute primjenjujući sljedeće izraze uz navedeni izgovor. Svaki se izraz mora emitirati dva puta.

1. Izrazi koje koristi presretač:

2. Izrazi koje koristi presretnuti zrakoplov:

(5) Izrazi tiskani masnim slovima moraju se naglašavati. Obzirom na okolnosti, korištenje izraza »HIJACK« može biti neprovedivo, te stoga nije preporučljivo. Pilot zrakoplova mora navesti pozivni znak zrakoplova koji se koristi u radiokomunikaciji s kontrolom zračnog prometa, a koji odgovara registracijskoj oznaci zrakoplova navedenoj u planu leta.

(6) Tijekom postupka presretanja, pilot presretača opremljenog SSR transponderom mora postupiti u skladu s odredbom članka 107. stavak 6. ovoga Pravilnika.

Zabranjena područja i područja s ograničenjem letenja

Članak 14.

(1) Letenje kroz zabranjena područja (prohibited area-P) je zabranjeno.

(2) Područja s ograničenjem letenja su uvjetno zabranjena područja (restricted area-R), privremeno izdvojena područja (temporary segragated area-TSA) i opasna područja (danger area-D). Područjima s ograničenjem letenja smatraju se i područja utvrđena u svrhu rane identifikacije zrakoplova radi zaštite suvereniteta Republike Hrvatske.

(3) Letovi zrakoplova u području utvrđenom u svrhu rane identifikacije zrakoplova radi zaštite suvereniteta Republike Hrvatske obavljaju se na temelju posebnoga propisa.

Letenje kroz uvjetno zabranjena i privremeno izdvojena područja

Članak 15.

(1) Kroz uvjetno zabranjena i privremeno izdvojena područja smije se letjeti:

1. ako to dozvoljavaju uvjeti pod kojima je takvo područje utvrđeno,

2. ako je nadležna kontrola zračnog prometa izdala odobrenje za letenje kroz određeno područje u pojedinom slučaju ili općenito,

3. ako je u slučaju vojnog zrakoplova koji obavlja posebnu zadaću ministarstvo nadležno za poslove obrane izdalo odobrenje za letenje u određenom području, te

4. ako je u slučaju letova koji se obavljaju u svrhu potrage i spašavanja ili pružanja hitne medicinske pomoći letenje kroz takvo područje prethodno dogovoreno između tijela nadležnog za potragu i spašavanje i tijela koje je odgovorno za djelovanje u tom području.

(2) Tijekom vremena u kojemu je uvjetno zabranjeno ili privremeno izdvojeno područje aktivno, ali se u njemu ne obavljaju djelatnosti, nadležna kontrola zračnog prometa može izdati odobrenje ili upute za let u tom području i to IFR letu bez posebnog zahtjeva pilota, a VFR letu samo na zahtjev pilota.

Letenje kroz opasna područja

Članak 16.

(1) Letenje kroz opasna područja piloti zrakoplova trebaju izbjegavati, a prije ulaska u opasno područje moraju uspostaviti radiokomunikaciju s nadležnom jedinicom kontrole zračnog prometa.

(2) Tijekom vremena u kojemu je opasno područje djelatno ali se u njemu trenutno ne obavljaju djelatnosti, nadležna kontrola zračnog prometa će izdati odobrenje ili upute za let u tom području, i to IFR letu bez posebnog zahtjeva pilota, a VFR letu samo na zahtjev pilota.

Mjerne jedinice i kratice

Članak 17.

(1) U zračnom prometu vrijeme se mjeri i određuje primjenom jedinstvenog koordiniranog vremena (Universal Time Co-ordinated – UTC).

(2) U zračnom prometu kao referentni geodetski sustav za utvrđivanje lokacija primjenjuje se Svjetski geodetski sustav 84 (World Geodetic System-WGS 84).

(3) Prilikom letenja primjenjuju se sljedeće mjerne jedinice za:

1. navigaciju

– nautička milja (NM) i desetice;

2. kraće udaljenosti (do 4 000 m), poglavito za mjerenje udaljenosti na aerodromima

– metar (m);

3. apsolutnu visinu (altitude) i relativnu visinu (height)

– stopa (ft);

4. nadmorsku visinu (elevation)

– stopa (ft);

5. horizontalnu brzinu, uključujući brzinu vjetra

– čvor (kt);

6. vertikalnu brzinu

– stopa u minuti (ft/min);

7. smjer vjetra kod uzlijetanja i slijetanja

– stupanj (°) prema magnetskom sjeveru;

8. smjer vjetra

– stupanj (°) prema geografskom sjeveru;

9. vidljivost u letu, pri tlu i uzduž uzletno-sletne staze

– kilometar ili metar (km ili m);

10. tlak zraka za postavljanje barometarskog visinomjera

– hektopascal (hPa);

11. temperaturu

– stupanj Celsiusa (°C);

12. masu

– tone (t) ili kilogrami (kg).

(4) Na zahtjev pilota zrakoplova, kao mjerna jedinica za mjerenje tlaka zraka u svrhu postavljanja barometarskog visinomjera, može se koristiti inch Hg ili mm Hg.

Dio drugi ZAJEDNIČKE ODREDBE O LETENJU ZRAKOPLOVA

Glava 1. OPĆA PRAVILA LETENJA

Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE

Minimalna sigurna visina

Članak 18.

(1) Letenje ispod minimalne sigurne visine (minimum safe height) dozvoljeno je samo prilikom slijetanja ili uzlijetanja.

(2) Minimalna sigurna visina je visina koja osigurava da u slučaju slijetanja u nuždi neće doći do neprimjerenog i nepotrebnog uznemiravanja stanovništva bukom zrakoplova, odnosno nepotrebnog ugrožavanja osoba i stvari na tlu ili vodi.

(3) Iznad gradova, drugih gusto naseljenih područja i skupova ljudi, minimalna sigurna visina ne smije biti manja od 1000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 600 m od pozicije zrakoplova, a u svim drugim slučajevima 500 stopa iznad zemlje ili vode.

(4) Ako je to potrebno zbog vrste letenja koje se obavlja i ako se pritom opravdano pretpostavlja da ne postoji opasnost za osobe i stvari na tlu,

– slobodni baloni s posadom smiju letjeti ispod visine od 1000 stopa iz stavka 3. ovoga članka,

– slobodni baloni s posadom, jedrilice, ovjesne jedrilice i parajedrilice smiju letjeti ispod visine od 500 stopa iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Letenje ispod mostova i sličnih objekata te dalekovoda i antena, zabranjeno je osim ako je za to Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (dalje u tekstu: Agencija) izdala odobrenje u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(6) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, Agencija može za letove posebne namjene, odobriti letenje i na visinama manjim od propisanih, ako je to potrebno radi obavljanja poslova i zadaća i ako se pritom ne ugrožavaju osobe i stvari na tlu.

(7) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se na letove za posebna djelovanja u skladu s odredbama Zakona o zračnom prometu, brišuće letove hrvatskih vojnih zrakoplova, letove u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći i letove u svrhu potrage i spašavanja zrakoplova.

(8) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, Agencija u pojedinom slučaju može za letenje iznad gradova, drugih gusto naseljenih područja i skupova ljudi utvrditi veće visine od visina predviđenih odredbama stavka 3. ovoga članka.

(9) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, ministarstvo nadležno za poslove obrane može za letove hrvatskih vojnih zrakoplova koji nisu obuhvaćeni odredbom stavka 7. ovoga članka, odobriti letenje i na visinama manjim od propisanih.

Izbacivanje predmeta ili drugih tvari iz zrakoplova u letu

Članak 19.

(1) Izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari iz zrakoplova zabranjeno je, osim ako je za takve operacije Agencija izdala odobrenje.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, iz zrakoplova u letu se smiju izbacivati balasti u obliku neškodljive tekućine ili finog pijeska, gorivo, užad za vuču, reklame te slični predmeti, ako je to u interesu sigurnosti zrakoplova ili zaštite života i zdravlja osoba u zrakoplovu, te ako se izbacuju ili raspršuju na mjestima gdje ne prijeti opasnost po osobe ili stvari na tlu.

(3) Izbacivanje goriva iz zrakoplova u letu ne smije se obavljati na razinama manjim od 5000 stopa u slučaju izbacivanja kerozina, odnosno 2000 stopa u slučaju izbacivanja benzina.

Akrobatski letovi

Članak 20.

(1) Akrobatski letovi smiju se obavljati samo u vizualnim meteorološkim uvjetima uz izričitu suglasnost svih osoba u zrakoplovu.

(2) Akrobatski letovi na visinama manjim od 1500 stopa, iznad gradova i drugih gusto naseljenih područja, te iznad skupova ljudi i aerodroma na kojima se odvija javni zračni promet su zabranjeni. Agencija može, na zahtjev, u pojedinom slučaju odobriti iznimke.

(3) Za obavljanje akrobatskih letova u okolici nekontroliranog aerodroma, osim odobrenja nadležne kontrole zračnog prometa, potrebno je pribaviti i suglasnost stručne osobe za AFIS ako je na tom aerodromu predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija.

Grupni let

Članak 21.

(1) Za obavljanje grupnog leta potrebna je suglasnost svih pilota koji sudjeluju u takvom letu.

(2) Prilikom izdavanja odobrenja kontrole zračnog prometa i primjene razdvajanja, nadležna kontrola zračnog prometa smatrat će zrakoplove koji sudjeluju u grupnim letovima jednim zrakoplovom. Vođa grupe i piloti koji sudjeluju u grupnim letovima odgovorni su za održavanje potrebnog sigurnog međusobnog odstojanja unutar grupe, te tijekom manevriranja u svrhu stvaranja i razdvajanja grupe.

(3) Prilikom obavljanja grupnih letova u kontroliranom zračnom prostoru, piloti svih zrakoplova u grupi moraju održavati horizontalni razmak do najviše 0,5 NM i vertikalni razmak do najviše 100 stopa od zrakoplova vođe grupe. Ako se namjerava letjeti na većim razmacima, mora se od nadležne kontrole zračnog prometa zatražiti odobrenje za razdvajanje grupe i primjenu pojedinačnog razdvajanja.

(4) Zone aerodromskog prometa i kontrolirane zone moraju se tijekom obavljanja grupnih letova izbjegavati ako se unutar njih ne namjerava sletjeti u skladu sa člankom 37. stavkom 1. točkom 13. ovoga Pravilnika.

(5) Svi zrakoplovi u grupi moraju biti opremljeni propisanom komunikacijskom i navigacijskom opremom. Tijekom grupnog letenja radiotelefonsku komunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa u skladu s odredbama članka 11. stavak 4. ovoga Pravilnika obavlja vođa grupe, a ostali zrakoplovi u grupi moraju biti na slušanju (stalnom prijamu) na istoj frekvenciji. Samo vođa grupe postavlja SSR transponder na odgovarajući dodijeljeni ili propisani kod.

(6) Ako tijekom grupnog leta vođa grupe izgubi orijentaciju, postupa se u skladu s odredbama članka 152. stavaka 2. i 3. ovoga Pravilnika.

Letovi u svrhu vuče i promidžbeni letovi

Članak 22.

(1) Letovi u svrhu vuče mogu se obavljati ukoliko:

1. pilot zrakoplova posjeduje propisano ovlaštenje za vuču,

2. u grupnom letu ne sudjeluje više od tri (3) zrakoplova, pri čemu razmak između predmeta kojeg vuče prethodni zrakoplov i zrakoplova koji ga slijedi, kao i između samih zrakoplova mora iznositi najmanje 200 stopa (60 m), te

3. osiguranje operatora zrakoplova od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama uključuje vuču predmeta.

(2) Letovi u svrhu vuče smiju se obavljati na visinama od najmanje 1000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 600 m. Iznad gradova, drugih gusto naseljenih područja i skupova ljudi, letovi u svrhu vuče smiju se obavljati na visini od najmanje 2000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 600 m.

(3) Letovi prigodom kojih se zrakoplovom vuku predmeti moraju se izvoditi u skladu sa standardnim operativnim postupcima prihvaćenim od strane Agencije.

(4) Promidžbeni letovi u kojima se koriste akustična sredstva su zabranjeni.

(5) Promidžbenim letovima ne smatraju se letovi kod kojih je poruka ispisana samo na zrakoplovu.

Letovi nadzvučnim brzinama

Članak 23.

(1) Letovi civilnih zrakoplova nadzvučnim brzinama u hrvatskom zračnom prostoru su zabranjeni.

(2) Letovi vojnih zrakoplova nadzvučnim brzinama u hrvatskom zračnom prostoru, dozvoljeni su na razinama leta višim od 33 000 stopa.

(3) Iznimno od odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka, Agencija može odobriti iznimke od propisane zabrane, samo ako je zajamčeno da se probijanje zvučnog zida neće zamijetiti sa zemljine površine.

(4) Odobrenje iz stavka 3. ovoga članka, koje se odnosi na nadzvučne letove civilnih zrakoplova, može se izdati uz utvrđene uvjete, ograničenja i s određenim rokom. Pritom se mogu propisati određene razine i rute, a ako se namjerava uzletjeti ili sletjeti unutar područja Republike Hrvatske i određeni aerodromi.

(5) Pojedinačni probni let nadzvučnom brzinom može se odobriti u svrhu dokazivanja da se probijanje zvučnog zida neće zamijetiti sa zemljine površine, te ako operator zrakoplova dokaže postojanje osiguranja od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama.

Letovi jedrilica i sportskih zrakoplova u oblacima

Članak 24.

(1) Ako se sigurnost zračnog prometa može održavati odgovarajućim mjerama, nadležna kontrola zračnog prometa može odobriti letove jedrilica u oblacima. Izdavanje odobrenja nadležne kontrole zračnog prometa, može biti uvjetovano posjedovanjem odgovarajuće komunikacijske i navigacijske opreme, prometnom situacijom te drugim razlozima, ako se opravdano pretpostavlja da bi se takvim letom mogla ugroziti sigurnost zračnog prometa.

(2) Letovi jedrilica u opasnim oblacima (kumulonimbus) su dozvoljeni ako je to predviđeno uputom za uporabu koju je izdao proizvođač jedrilice.

(3) Dvije ili više jedrilica mogu letjeti u istom oblaku, ako između njih postoji stalna radiokomunikacija i ako vertikalno odstojanje između dvije jedrilice iznosi najmanje 500 stopa (150 m). Vertikalno odstojanje se osigurava, stalnim uzajamnim obavještavanjem i dogovorom pilota jedrilica putem radiokomunikacije.

(4) Letovi sportskih zrakoplova u oblacima su zabranjeni.

(5) Uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja aviona, rotokoptera, zračnih brodova, motornih jedrilica, mikrolakih aviona i jedrilica

Članak 25.

(1) Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja aviona, rotokoptera, zračnih brodova, motornih jedrilica, mikrolakih aviona i jedrilica smiju se obavljati samo uz odobrenje Agencije u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i drugim primjenjivim propisima.

(2) Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja ne mogu se obavljati bez suglasnosti vlasnika ili drugih korisnika posjeda.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za izvanaerodromsko slijetanje motornih jedrilica i jedrilica, odobrenje nije potrebno.

Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja ovjesnih jedrilica, parajedrilica i izvanaerodromski skokovi padobranom

Članak 26.

(1) Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja ovjesnih jedrilica i parajedrilica smiju se obavljati samo u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i drugim primjenjivim propisima i uz odobrenje Agencije kada se ono zahtijeva tim propisima.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka, primjenjuju se na odgovarajući način na izvanaerodromske skokove padobranom.

Letenje balona, svjetlećih objekata sličnih balonima i korištenje vezanih balona, zmajeva i vučenih padobrana

Članak 27.

(1) Izvanaerodromska uzlijetanja slobodnih balona s posadom smiju se obavljati samo uz odobrenje Agencije u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i drugim primjenjivim propisima.

(2) Korištenje vezanih balona dozvoljeno je samo uz odobrenje Agencije.

(3) Odobrenje Agencije potrebno je za korištenje zmajeva (kite) i vučenih padobrana (man-carrying parachute kite) ako se letovi obavljaju na visinama većima od 100 m iznad površine terena. Korištenje zmajeva ili letenje vučenih padobrana zabranjeno je tijekom radnog vremena aerodroma na udaljenosti manjoj od 3 km od granice aerodroma.

(4) Uže vezanih balona i zmajeva, za čije je korištenje potrebno odobrenje, mora biti uočljivo označeno na odstojanjima od po 100 m crveno-bijelim zastavicama danju, a crvenim i bijelim svjetlima noću, tako da je drugim zrakoplovima vidljivo iz svih smjerova.

(5) Puštanje svjetlećih objekata sličnih balonima s otvorenim plamenom (letećih lampiona – sky lantern) se može obavljati uz odobrenje Agencije za koje je prethodno potrebno pribaviti suglasnost pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, te nadležnog tijela lokalne i regionalne (područne) samouprave.

(6) Za grupno i masovno puštanje dječjih balona u kontroliranom zračnom prostoru prethodno je potrebno pribaviti odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa. Grupno i masovno puštanje dječjih balona zabranjeno je tijekom radnog vremena aerodroma na udaljenosti manjoj od 3 km od granice aerodroma.

Uporaba reflektora, signalnih svjetala i lasera

Članak 28.

Uvjeti za uporabu neaeronautičkih svjetla koja nisu u funkciji zrakoplovstva u blizini aerodroma propisani su posebnim propisom.

Posebno korištenje kontroliranog zračnog prostora

Članak 29.

(1) Prilikom posebnog korištenja kontroliranog zračnog prostora, od nadležne kontrole zračnog prometa se prethodno mora pribaviti odobrenje za:

1. skokove padobranima i izbacivanje predmeta padobranima,

2. letenje bespilotnih zrakoplova i drugih daljinski upravljanih ili neupravljanih letećih objekata s vlastitim pogonom,

3. letenje slobodnih balona bez posade ukupne mase kupole balona i balasta veće od 0,5 kg,

4. letenje mikrolakih aviona, parajedrilica i ovjesnih jedrilica,

5. grupno i masovno puštanje dječjih balona i puštanje svjetlećih objekata sličnih balonima (letećih lampiona), te za

6. druge aktivnosti koje zbog svoje prirode zahtijevaju uspostavu područja posebnog korištenja kontroliranog zračnog prostora.

(2) Za pribavljanje odobrenja odgovoran je:

1. pilot zrakoplova ili ovlašteni voditelj, odnosno organizator planiranog djelovanja, u slučaju iz stavka 1. točka 1. i 4. ovoga članka,

2. rukovatelj bespilotnog zrakoplova ili drugog letećeg objekta ili ovlašteni voditelj, odnosno organizator planiranog djelovanja, u slučaju iz stavka 1. točka 2. ovoga članka,

3. rukovatelj balona ili ovlašteni voditelj, odnosno organizator planiranog djelovanja u slučaju iz stavka 1. točaka 3. i 5. ovoga članka.

(3) Uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Odjeljak 2. IZBJEGAVANJE SUDARA I PRVENSTVO PUTA

Izbjegavanje sudara

Članak 30.

(1) Zbog izbjegavanja sudara, pilot zrakoplova mora u svakom trenutku održavati dostatni razmak od drugih zrakoplova, vozila i prepreka.

(2) Osim prilikom uzlijetanja i slijetanja, u letu se mora održavati odstojanje od najmanje 150 m (500 stopa) od pojedinih objekata ili drugih prepreka. Odredbe članka 18. stavak 1. do 3. ovoga Pravilnika o minimalnoj sigurnoj visini moraju se pritom primjenjivati.

(3) Odredbe stavaka 2. ovoga članka, ne primjenjuju se na jedrilice, ovjesne jedrilice, parajedrilice i slobodne balone s posadom, a za ostale zrakoplove Agencija može u pojedinom slučaju odobriti iznimke.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. o obvezi pilota zrakoplova primjenjuju se i u slučaju kada se let obavlja u zračnom prostoru u kojemu djeluje kontrola zračnog prometa.

Osnove za primjenu pravila prednosti

Članak 31.

(1) Zrakoplovi koji se u letu međusobno približavaju u suprotnim smjerovima moraju se, ako postoji opasnost od sudara, izbjeći skretanjem udesno.

(2) Zrakoplov mora izbjeći drugi zrakoplov s vidljivo umanjenim manevarskim sposobnostima.

(3) Kod primjene pravila prednosti, motorne jedrilice čiji motor nije u uporabi smatraju se jedrilicama, mikrolaki avioni smatraju se motornim jedrilicama, a parajedrilica i ovjesna jedrilica smatraju se jedrilicom.

(4) Pilot zrakoplova koji, u skladu s odredbama o izbjegavanju sudara ili pravilima prednosti, ima prednost u odnosu na druge zrakoplove, zadržava smjer leta, razinu i brzinu sve dok opasnost od sudara ne prođe, a u slučaju potrebe, dužan je poduzeti potrebne mjere da bi se izbjegla opasnost od sudara.

(5) Odredbe o pravilima prednosti ne oslobađaju pilote zrakoplova koji sudjeluju u događaju od njihove dužnosti sprečavanja sudara uključujući manevre u svrhu izbjegavanja sudara na temelju informacija dobivenih pomoću sustava u zrakoplovu za izbjegavanje sudara. Pilot zrakoplova koji u skladu s odredbama o izbjegavanju sudara ili pravilima prednosti izbjegava drugi zrakoplov ili njegovu letnu putanju i mora promijeniti svoj smjer leta, smije preletjeti iznad, ispod ili ispred drugog zrakoplova samo na takvom odstojanju koje isključuje ugrožavanje ili ometanje tog zrakoplova.

Pravila prednosti u letu

Članak 32.

(1) Ako se smjerovi leta dvaju zrakoplova križaju na približno istoj visini, zrakoplov koji dolazi slijeva mora primijeniti postupak izbjegavanja. Pod križanjem smjerova leta zrakoplova, smatra se presijecanje smjera leta od strane drugog zrakoplova pod kutom od 70 do 160 stupnjeva.

(2) Kada se dva zrakoplova približavaju jedan drugome na približno istoj razini, zrakoplov kojemu drugi zrakoplov prilazi s desne strane mora dati prednosti tom drugom zrakoplovu, osim u sljedećim slučajevima:

a) zrakoplovi teži od zraka i pokretani motorom moraju dati prednost zračnim brodovima, jedrilicama, parajedrilicama, ovjesnim jedrilicama i balonima;

b) zračni brodovi moraju dati prednost jedrilicama, parajedrilicama, ovjesnim jedrilicama i balonima;

c) jedrilice, parajedrilice i ovjesne jedrilice mora dati prednost balonima;

d) zrakoplovi pokretani motorom moraju dati prednost zrakoplovima koji vuku druge zrakoplove ili predmete.

(3) Prigodom pretjecanja, zrakoplov koji pretječe mora izbjeći letnu putanju drugog zrakoplova promjenom smjera leta udesno, čak i ako je u penjanju ili snižavanju. Zrakoplov pretječe drugi zrakoplov ako mu se približava odostraga sa smjerom leta koji u odnosu na smjer leta prethodnog zrakoplova čini kut manji od 70°. Noću se taj međusobni odnos smjerova leta smatra određenim kad se propisana crvena i zelena pozicijska svjetla zrakoplova ne mogu vidjeti (Dodatak 1. članak 2. stavak 1. točke 1. i 2. ovoga Pravilnika).

Pravila prednosti tijekom prilaženja za slijetanje

Članak 33.

(1) Zrakoplovi u završnom prilaženju za slijetanje i zrakoplovi koji slijeću imaju prednost u odnosu na druge zrakoplove.

(2) Ako više zrakoplova težih od zraka istodobno prilaze aerodromu za slijetanje, zrakoplov na većoj visini, mora izbjeći zrakoplov na manjoj visini. Zrakoplovi teži od zraka pokretani motorom, moraju izbjegavati ostale zrakoplove u svim slučajevima.

(3) Zrakoplov na manjoj visini, ne smije drugom zrakoplovu koji se nalazi u završnom prilaženju za slijetanje presijecati letnu putanju ili ga pretjecati.

Pravila prednosti tijekom vožnje na manevarskim površinama

Članak 34.

(1) Kretanje zrakoplova vlastitim pogonom po tlu, smije se obavljati na manevarskim površinama aerodroma, pod uvjetom da zrakoplovom upravlja osoba ovlaštena za vožnju zrakoplova. Kretanje zrakoplova na manevarskim površinama aerodroma ovlaštena osoba za vožnju zrakoplova može započeti nakon što ishodi odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa ili suglasnost stručne osobe za AFIS ako su ove službe aktivne.

(2) Vozilo koje vuče ili gura zrakoplov na manevarskim površinama aerodroma, ima prednost u odnosu na zrakoplov u vožnji i na druga vozila. Zrakoplov u vožnji ima prednost u odnosu na vozila koja ne vuku ili guraju zrakoplov.

(3) Zrakoplovi pokretani vlastitom snagom, tijekom vožnje na aerodromima imaju prednost pred vozilima i pješacima.

(4) Zrakoplov u vožnji na manevarskoj površini aerodroma, mora izbjeći zrakoplov koji uzlijeće ili namjerava uzletjeti. Zrakoplov smije uzletjeti, tek onda kad opasnost od sudara više ne postoji.

(5) Ako postoji opasnost od sudara zrakoplova koji se tijekom vožnje po manevarskoj površini aerodroma međusobno približavaju, moraju primijeniti postupak izbjegavanja na način:

1. da se zrakoplovi u suprotnim ili približno suprotnim smjerovima zaustave ili izbjegnu skretanjem udesno ili,

2. da zrakoplovi čiji se smjerovi kretanja križaju, zrakoplov koji dolazi slijeva primjeni postupak izbjegavanja ili,

3. da u slučaju kada zrakoplov pretječe drugi zrakoplov, zrakoplov koji pretječe izbjegne smjer kretanja drugog zrakoplova promjenom smjera kretanja udesno.

Pravila prednosti pri kretanju po vodi

Članak 35.

(1) Ako se zrakoplovi ili zrakoplov i plovilo međusobno približavaju po vodi, a postoji opasnost od sudara, svaki zrakoplov mora pažljivo uzeti u obzir okolnosti i djelovati u skladu s manevarskim sposobnostima vozila. U pojedinom slučaju vrijedi sljedeće:

1. ako se zrakoplovu s desne strane približava drugi zrakoplov ili plovilo u smjeru koji se križa, vozilo koje dolazi s desne strane ima prednost,

2. ako se zrakoplov približava drugom zrakoplovu ili plovilu u suprotnom ili približno suprotnom smjeru, mora skrenuti udesno i održavati dostatni razmak,

3. zrakoplov ili plovilo kojeg se pretječe ima prednost; zrakoplov koji pretječe mora održavati dostatni razmak,

4. zrakoplovi koji uzlijeću ili slijeću na vodene površine, moraju održavati takav razmak od plovila da se isključi svaka opasnost od sudara i da se ne ometa kretanje plovila.

(2) Međunarodna pravila za sprečavanje sudara na moru (Annex B to the final act of the international conference on safety of life at sea – The Rules of the Road at Sea) i posebni propisi, primjenjuju se na odgovarajući način na prednost, kretanje i postupke zrakoplova koji se kreću na vodi.

Odjeljak 3. ODREDBE O AERODROMSKOM PROMETU

Pravila za obavljanje aerodromskog prometa

Članak 36.

(1) Aerodromski promet je promet zrakoplova koji se nalaze u aerodromskom prometnom krugu, u njega ulaze ili iz njega izlaze, kao i cjelokupan promet na manevarskim površinama.

(2) Za istodobno obavljanje aerodromskog prometa bespilotnih zrakoplova i drugih zrakoplova na aerodromu, operator aerodroma je dužan u naputku o uporabi aerodroma odnosno aerodromskom priručniku definirati način na koji je osigurana sigurnost ostalog prometa na aerodromu tijekom operacija bespilotnih zrakoplova.

Letenje na aerodromu i u njegovoj okolici

Članak 37.

(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom na aerodromu ili u njegovoj okolici dužan je:

1. pridržavati se valjanih propisa o letenju zrakoplova na aerodromu ili u njegovoj okolici, poglavito posebnih pravila i postupaka za obavljanje aerodromskog prometa u skladu s odredbama članka 101. Zakona o zračnom prometu, te članka 36. ovoga Pravilnika,

2. pet minuta prije ulaska u zonu aerodromskog prometa, na utvrđenoj frekvenciji najaviti svoj dolazak stručnoj osobi za AFIS ako je na tom aerodromu predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija, te se pridržavati savjeta i informacija stručne osobe za AFIS i uputa operatora aerodroma,

3. promatrati aerodromski promet zbog izbjegavanja sudara,

4. uklopiti se u prometni tok ili se iz njega vidljivo izdvojiti,

5. prilikom prilaženja za slijetanje i nakon uzlijetanja, u aerodromskom prometnom krugu obavljati promjene smjera lijevim zaokretima, ako nije drugačije određeno,

6. slijetati i uzlijetati uz vjetar ako to ne isključuju razlozi koji se odnose na sigurnost zračnog prometa, smjer glavnih staza ili drugi mjesni razlozi,

7. postupati u skladu s odobrenjima i uputama izdanim putem radiotelefonske komunikacije, odobrenjima i uputama izdanim svjetlosnim i zemaljskim signalima, kao i u skladu sa znakovima i oznakama,

8. tijekom vožnje presjeći uzletno-sletnu stazu što je moguće više pod pravim kutom, i to samo onda ako se u prilaženju za slijetanje ili na uzlijetanju ne nalazi drugi zrakoplov,

9. napustiti što je brže moguće uzletno-sletnu stazu nakon slijetanja,

10. sletjeti desno od sletnog znaka (»T«), ako nije drugačije određeno,

11. nakon uzlijetanja, penjati sa što većim kutom penjanja, uzimajući u obzir operativno-tehničku sposobnost zrakoplova i sigurnost zračnog prometa,

12. nakon neuspjelog prilaženja postupati u skladu s odredbom točke 11. ovoga članka,

13. izbjegavati zonu aerodromskog prometa (Aerodrome Traffic Zone-ATZ) i kontroliranu zonu (controlled zone-CTR), ako unutar nje ne namjerava sletjeti.

(2) Ako je hitno potrebno iz razloga sigurnosti zračnog prometa ili drugih važnih razloga, stručna osoba za AFIS ako je na tom aerodromu predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija, može u pojedinom slučaju dopustiti odstupanja od odredaba stavka 1. ovoga članka ako se pritom ne ugrožava sigurnost ostalog zračnog prometa.

Letenje na nekontroliranim aerodromima na kojima nije predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija, i u njihovoj okolici

Članak 38.

(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom na nekontroliranom aerodromu na kojem nije predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija, i u njegovoj okolici, dužan je postupati u skladu s odredbama članka 37. stavak 1. točke 1., 3., 4., 5., 6., 8., 9., 10., 11. i 12. ovoga Pravilnika te:

1. pet minuta prije ulaska u zonu aerodromskog prometa, na utvrđenoj frekvenciji emitirati u slijepo poruku sljedećeg sadržaja:

– ime aerodroma na kojeg se poruka odnosi,

– registracijsku oznaku i tip zrakoplova,

– trenutnu poziciju i visinu i

– svoju namjeru.

2. tijekom leta u zoni aerodromskog prometa stalno biti na prijamu na utvrđenoj frekvenciji,

3. ako namjerava sletjeti, uključiti se u određeni aerodromski prometni krug na utvrđenoj visini

– u poziciji niz vjetar za stazu koja je u uporabi, ili

– na bilo kojoj poziciji ako nema drugog prometa, ili

– na nekoj poziciji koju sami sudionici u prometu dogovore.

4. obvezno na slijepo prosljeđivati izvještaj o poziciji koji se odnosi na poziciju niz vjetar i završni krak, a koji mora sadržavati pojedinosti iz članka 76. stavak 2. ovoga Pravilnika,

5. na stajanci prije uzlijetanja, na utvrđenoj frekvenciji emitirati u slijepo poruku sljedećeg sadržaja:

– ime aerodroma na kojeg se poruka odnosi,

– registracijsku oznaku i tip zrakoplova,

– naznaku vožnje,

– planiranu uzletnu stazu i

– namjeru odnosno odredište.

(2) Promet u aerodromskom prometnom krugu ima prednost pred prometom koji se u njega uključuje. Promet u završnom kraku uvijek ima prednost pred drugim prometom, osim u slučajevima nužde.

(3) Ako u aerodromskom prometnom krugu promet već postoji, smjer slijetanja i uzlijetanja određuje se prema tom prometu i obvezan je za sve zrakoplove koji se u njega uključuju ili namjeravaju uzletjeti. Sudionici u prometu mogu se drukčije dogovoriti.

(4) Pilot zrakoplova koji nije opremljen radiopostajom, dužan je pridržavati se odredaba ovoga članka, osim onih odredaba koje se odnose na uporabu radiopostaja.

Letenje na kontroliranom aerodromu

Članak 39.

(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom na kontroliranom aerodromu ili njegovoj okolici, dužan je:

1. postupati u skladu s odredbama članka 37. ovoga Pravilnika,

2. biti stalno na prijamu na predviđenoj radiofrekvenciji nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa, ako nije u nadležnosti neke druge kontrole zračnog prometa; ako obavljanje radiotelefonske komunikacije nije moguće, pilot zrakoplova mora postupati u skladu s odobrenjima, uputama i informacijama proslijeđenima svjetlosnim i zemaljskim signalima, te znakovima,

3. putem radiotelefonske komunikacije ili pomoću znakova, pribaviti prethodno odobrenje za sva kretanja koja su uvod u vožnju, uzlijetanje i slijetanje ili za kretanja u svezi s tim djelovanjima,

4. slijediti signale i znakove operatora aerodroma za kretanja na stajanci i aerodromskim površinama za parkiranje zrakoplova.

(2) Na kontroliranom aerodromu, za odobravanje odstupanja od odredaba članka 37. stavak 1. ovoga Pravilnika, a u smislu odredbe članka 37. stavak 2. ovoga Pravilnika nadležan je aerodromski kontrolni toranj.

(3) Promet pješaka i vozila na manevarskim površinama kontroliranog aerodroma smije se obavljati samo uz odobrenje nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa. Odobrenja i/ili upute koje se odnose na sigurnost prometa na aerodromu, koje izdaje kontrola zračnog prometa moraju se provoditi, bilo da su izdane pismeno, usmeno, putem radija, svjetlosnim signalima ili znakovima.

(4) VFR letovi u kontroliranim zonama, smiju se obavljati samo uz odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa.

Pokretanje i proba motora zrakoplova

Članak 40.

(1) Motori zrakoplova smiju se pokrenuti samo ako se na pilotskom sjedalu nalazi ovlaštena osoba, a druge se osobe tom prilikom ne mogu ugroziti. Motor smije raditi u stanju mirovanja zrakoplova samo ako je podvozje dostatno osigurano.

(2) Proba motora i vožnja iz hangara mora se obavljati na način da objekti, drugi zrakoplovi ili vozila ne budu izloženi jačoj struji zraka i da osobe ne mogu biti ozlijeđene.

(3) Zadržavanje ispred zrakoplova s pokrenutim motorom ili na nedostatno sigurnoj udaljenosti nije dozvoljeno.

Odjeljak 4. ODREDBE O ZRAKOPLOVU

1. OPĆE ODREDBE

Vježbovni letovi u simuliranim instrumentalnim meteorološkim uvjetima

Članak 41.

Zrakoplov smije letjeti u simuliranim instrumentalnim meteorološkim uvjetima, samo ako je opremljen dvostrukim sustavom za upravljanje i ako drugi pilot zrakoplova, koji posjeduje valjano ovlaštenje za tip, leti za drugim upravljačem. Drugi pilot mora pritom motriti zračni prostor, a u slučaju potrebe, može se poslužiti stručnim promatračem koji se nalazi u istom zrakoplovu i s kojim je u radiokomunikaciji.

Obvezna svjetla na zrakoplovu

Članak 42.

(1) Od zalaska do izlaska sunca, tijekom uporabe, zrakoplovi moraju upotrebljavati obvezna svjetla u skladu s odredbama Dodatka 1. ovoga Pravilnika. Zrakoplovi ne smiju upotrebljavati svjetla, koja bi se mogla zamijeniti s obveznim svjetlima.

(2) Operator zrakoplova ili pilot, ako je to potrebno iz razloga sigurnosti zračnog prometa, mora označiti zrakoplov izvan uporabe svjetlima prema odredbama Dodatka 1. ovoga Pravilnika ili drugim svjetlima.

(3) Protusudarno svjetlo na zrakoplovu, mora se upotrebljavati danju i noću, osim ako odredbama Dodatka 1. ovoga Pravilnika nisu utvrđene iznimke.

(4) Zrakoplovi koji na aerodromima ne voze vlastitom snagom mogu se označiti drugim svjetlima. Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka ne primjenjuju se prilikom takvog označavanja.

Obvezna svjetla na zrakoplovu na vodi

Članak 43.

(1) Zrakoplovi na vodi, između zalaska i izlaska sunca, moraju upotrebljavati obvezna svjetla u skladu s odredbama Dodatka 1. ovoga Pravilnika, osim ako se nalaze u području gdje plovila nisu obvezna upotrebljavati svjetla. Zrakoplovi ne smiju upotrebljavati svjetla koja bi se mogla zamijeniti s obveznim svjetlima.

(2) Odredba članka 35. stavak 2. ovoga Pravilnika primjenjuje se i na uporabu obveznih svjetala zrakoplova koji se kreću po vodi.

2. KOMUNIKACIJSKA I NAVIGACIJSKA OPREMA ZRAKOPLOVA

Obveza u pogledu opremljenosti zrakoplova propisanom komunikacijskom i navigacijskom opremom

Članak 44.

Poradi sigurnog obavljanja zračnog prometa u skladu s propisanim postupcima letenja, zrakoplovi koji lete u hrvatskom zračnom prostoru, moraju biti opremljeni propisanom komunikacijskom i navigacijskom opremom.

Stanje i operativne osobine komunikacijske i navigacijske opreme

Članak 45.

(1) Komunikacijska i navigacijska oprema zrakoplova smije se upotrebljavati samo ako se sastoji od sustava, instrumenata i dijelova koji su homologirani i kao takvi registrirani za uporabu, te ako se upotrebljavaju u skladu s njezinim osobinama i sposobnostima te u utvrđenim uporabnim granicama.

(2) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi može odobriti iznimke od propisane komunikacijske i navigacijske opreme za hrvatske vojne zrakoplove, te u pojedinim slučajevima i za druge zrakoplove, ako se time ne ugrožava sigurnost i nesmetano obavljanje zračnog prometa.

Obveze pilota i operatora zrakoplova

Članak 46.

(1) Let ne smije započeti ako u zrakoplovu ne postoji propisana komunikacijska i navigacijska oprema, odnosno ako nije u uporabnom stanju.

(2) Ako se prije početka leta utvrdi da komunikacijska i navigacijska oprema nije u uporabnom stanju, nadležna kontrola zračnog prometa može, u pojedinom slučaju, odobriti obavljanje takvog leta, ako se pritom ne ugrožava sigurnost zračnog prometa. Ako dijelovi opreme iz stavka 1. ovoga članka, koji su nužni za sigurnu provedbu leta i pridržavanje i postupanje prema postupcima kontrole zračnog prometa, otkažu tijekom leta, pilot zrakoplova mora o tome neodložno izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

(3) Operator zrakoplova ne smije dozvoliti obavljanje leta ako propisana komunikacijska i navigacijska oprema ne postoji.

Komunikacijska oprema za IFR letove

Članak 47.

(1) Za obavljanje IFR letova zrakoplovi moraju biti opremljeni s dva VHF primopredajnika kod kojih opseg frekvencijskog područja iznosi od 117,975 do 137 MHz s razmakom kanala od po 25 kHz.

(2) Za obavljanje IFR letova iznad FL 195 zrakoplovi moraju biti opremljeni s dva primopredajnika iz stavka 1. ovoga članka s razmakom kanala od po 8.33 kHz.

Navigacijska oprema za IFR letove

Članak 48.

(1) Za obavljanje IFR letova zrakoplovi moraju biti opremljeni:

1. s dva prijamnika signala VHF svesmjernog radiofara (VOR-prijamnici) pri čemu jedan može izostati ako je zrakoplov opremljen propisanim sustavom za prostornu navigaciju koji se može koristiti nezavisno od VOR – prijamnika. Prijamnici moraju biti povezani s pokazivačem i tijekom uporabe neovisni o drugom prijamniku;

2. s jednim automatskim pokazivačem smjera (ADF), koji obuhvaća frekventno područje od 200 kHz do 526.5 kHz s pokazivačem smjera i sposobnosti slušanja signala (ako je to propisano za uporabu tijekom postupaka prilaženja i odlaska), na svakoj ruti ili na dijelu te rute, gdje se navigacija zasniva samo na NDB signalima. ADF sustav ne mora biti ugrađen ako se niti jedna faze planiranog leta ne bazira na navigaciji NDB signalima;

3. s jednim SSR transponderom s modom A s 4096 kodova te modom C s automatskim prosljeđivanjem visine, odnosno modom S ukoliko se to zahtjeva posebnim propisom;

4. s jednim daljinomjernim uređajem (DME interogator);

5. s opremom za prostornu navigaciju ako je njezina uporaba obvezna u skladu s odredbom članka 49. stavak 3. ovoga Pravilnika.

6. sa sustavom za izbjegavanje sudara u zraku ako je njegova uporaba obvezna u skladu s odredbama članka 50. ovoga Pravilnika.

(2) Za obavljanje ILS prilaženja, zrakoplovi moraju biti opremljeni:

1. s jednim prijamnikom ILS signala usmjerivača (LLZ);

2. s jednim prijamnikom ILS signala putanje poniranja (GP);

3. s jednim VHF prijamnikom s pokazivačem signala radiomarkera;

4. s jednim pokazivačem ILS signala usmjerivača i putanje poniranja.

(3) U zračnom prostoru sa smanjenim minimumom vertikalnog razdvajanja (RVSM zračnom prostoru) zrakoplovi moraju dodatno biti opremljeni s:

1. dva nezavisna barometarska visinomjera,

2. jednim uređajem za upozoravanje na visinska odstupanja i

3. jednim autopilotom sa sposobnošću održavanja visine te moraju imati odobrenje za tu svrhu.

Oprema za prostornu navigaciju

Članak 49.

(1) Uporaba opreme za prostornu navigaciju dopuštena je za letove koji lete utvrđenim standardnim dolaznim i standardnim odlaznim rutama ili objavljenim rutama za prostornu navigaciju, te na izravnim rutama koje, u pojedinom slučaju, dodijeli nadležna kontrola zračnog prometa, ako oprema za prostornu navigaciju udovoljava zahtijevanoj navigacijskoj sposobnosti (RNP) za letenje u odgovarajućem zračnom prostoru ili na odgovarajućoj ruti.

(2) Zrakoplovi koji lete objavljenim rutama za prostornu navigaciju, izravnim rutama koje u pojedinom slučaju dodijeli nadležna kontrola zračnog prometa, utvrđenim prijelaznim rutama (feeder routes), utvrđenim standardnim dolaznim i standardnim odlaznim rutama te iznad utvrđenih razina i u predviđenim zračnim prostorima, moraju biti opremljeni osnovnom opremom za prostornu navigaciju (Basic RNAV Equipment) koja udovoljava zahtijevanoj navigacijskoj sposobnosti RNP 5. Osnovna oprema za prostornu navigaciju, mora osiguravati da bočno navigacijsko odstupanje od željene putanje leta ne iznosi više od + 5 NM tijekom 95% trajanja leta.

(3) Zrakoplovi koji lete na rutama objavljenim za preciznu prostornu navigaciju, utvrđenim prijelaznim rutama (feeder routes), utvrđenim standardnim dolaznim (transitions) i standardnim odlaznim rutama i u predviđenim zračnim prostorima, moraju biti opremljeni opremom za preciznu prostornu navigaciju (Precision RNAV Equipment) koja udovoljava zahtijevanoj navigacijskoj sposobnosti RNP 1. Oprema za preciznu prostornu navigaciju, mora osiguravati da bočno navigacijsko odstupanje od željene putanje leta ne iznosi više od ± 1 NM tijekom 95% trajanja leta.

(4) Zrakoplovi koji lete u segmentu završnog prilaženja i u predviđenim zračnim prostorima moraju biti opremljeni opremom sa zahtijevanom navigacijskom sposobnošću u prilazu (RNP Approach Equipment, RNP APCH). Oprema sa zahtijevanom navigacijskom sposobnošću u segmentu završnog prilaženja, mora osiguravati da bočno navigacijsko odstupanje od željene putanje leta ne iznosi više od ± 0,3 NM tijekom 95% trajanja leta.

(5) Rute za prostornu navigaciju, prijelazne rute, utvrđene standardne dolazne i standardne odlazne rute, prilazne rute, te razine i zračne prostore u kojima je obvezna uporaba određene opreme za prostornu navigaciju utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Opremljenost sustavom za izbjegavanje sudara u zraku – ACAS II

Članak 50.

(1) Opremljenost sustavom za izbjegavanje sudara u zraku – ACAS II uređuje se posebnim propisom.

(2) Eventualne iznimke od odredbi stavka 1. ovoga članka kao i način njihova odobravanja, utvrđuje Agencija.

Komunikacijska i navigacijska oprema za VFR letove

Članak 51.

(1) Avioni, helikopteri, motorne jedrilice, jedrilice, mikrolaki zrakoplovi, zračni brodovi i slobodni baloni s posadom, moraju za obavljanje VFR letova biti opremljeni jednim VHF primopredajnikom koji pokriva barem one frekvencije u frekvencijskim područjima od 117,975 MHz do 137 MHz, koje su potrebne za obavljanje planiranog leta. Snaga i osjetljivost prijamnika, moraju biti najmanje takvi da, uzimajući u obzir operativne osobine zrakoplova i planirane rute, omogućuju neometanu radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na letove danju koji se obavljaju u okolici aerodroma uzlijetanja, ako se radi o nekontroliranom aerodromu.

(3) Pored VHF primopredajnika iz stavka 1. ovoga članka avioni, helikopteri i motorne jedrilice moraju biti opremljeni:

1. s jednim VOR prijamnikom za obavljanje VFR letova u zračnom prostoru klase C iznad razine leta 105;

2. za noćne letove izvan okolice aerodroma na kojemu je odobrenjem za uporabu dopušteno noćno letenje i koji je opremljen sustavom osvjetljenja:

a) s jednim VOR prijamnikom za letove u kontroliranom zračnom prostoru,

b) s jednim VOR prijamnikom ili automatskim pokazivačem smjera (ADF) za letove u nekontroliranom zračnom prostoru;

3. s jednim VOR prijamnikom ili ADF-om za letove iznad slojeva oblaka.

(4) Zrakoplovi pokretani motorom, moraju biti opremljeni jednim SSR transponderom za obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru klase »C«, kao i za druge letove koji se obavljaju iznad 5000 stopa MSL ili iznad 3500 stopa iznad zemlje, ovisno koja je razina veća. Transponder mora biti opremljen modom A s 4096 kodova i modom C sa sposobnošću automatskog prosljeđivanja visine, odnosno modom S ukoliko se to zahtijeva posebnim propisom.

(5) Zrakoplovi pokretani motorom moraju biti opremljeni sustavom za izbjegavanje sudara u zraku ako je njegova uporaba obvezna u skladu s odredbama članka 50. ovoga Pravilnika.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nadležna kontrola zračnog prometa može, u pojedinom slučaju, odobriti obavljanje letova zrakoplova bez VHF primopredajnika u kontroliranim zonama, obavljanje aerodromskog prometa na kontroliranom aerodromu i akrobatske letove u kontroliranom zračnom prostoru, ako time neće biti ugrožena sigurnost zračnog prometa.

Glava 2. PRAVILA VIZUALNOG LETENJA (VFR)

VFR letovi u zračnom prostoru klase B do G

Članak 52.

(1) U zračnom prostoru klase B do G, VFR letovi moraju se obavljati tako da, tijekom leta minimalne vrijednosti za vidljivost u letu i odstojanje od oblaka, ne budu manje od vrijednosti utvrđenih u Dodatku 6. ovoga Pravilnika.

(2) VFR letovi smiju se obavljati u kontroliranim zonama, samo ako postoje dodatni minimalni meteorološki uvjeti za vidljivost pri tlu i bazu oblaka za kontrolirane zone, utvrđeni u Dodatku 6. ovoga Pravilnika.

(3) Ako su propisani meteorološki uvjeti unutar kontrolirane zone ispod minimalnih vrijednosti, propisanih odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležna kontrola zračnog prometa može zrakoplovima koji lete prema pravilima vizualnog letenja (VFR) izdati odobrenje za obavljanje specijalnog VFR leta u svrhu slijetanja, uzlijetanja, prelijetanja ili ulaska u kontroliranu zonu pod uvjetima utvrđenim odredbama članka 56. ovoga Pravilnika.

Posebni uvjeti za obavljanje VFR letova

Članak 53.

(1) VFR letovi iznad razine leta 195 su zabranjeni.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, VFR letovi iznad razine leta 195 do i uključujući razinu leta 285 mogu se u pojedinom slučaju obavljati u za to posebno određenim područjima uz prethodno pribavljeno odobrenje pružatelja usluga u zračnoj plovidbi ili temeljem posebnih sporazuma odobrenih od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi. VFR letovi iznad razine leta 285 u zračnom prostoru gdje se primjenjuje smanjeno vertikalno razdvajanje mogu se obavljati samo unutar za to posebno određenih područja.

Postavljanje visinomjera i putne razine kod VFR letova

Članak 54.

(1) Kod obavljanja VFR letova koji se provode izvan okolice aerodroma odlaska, na i ispod razine utvrđene u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka, pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na QNH vrijednost kontroliranog aerodroma najbližeg ruti leta.

(2) Kod obavljanja VFR letova iznad razine utvrđene u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka, pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na 1013.25 hPa (standardno postavljanje visinomjera – QNE).

(3) Prilikom obavljanja VFR letova, mora se održavati razina leta koja odgovara trenutnoj magnetskoj putanji prema polukružnom sustavu putnih razina (semi-circular cruising level system), u skladu s odredbama Dodatka 4. ovoga Pravilnika. To ne vrijedi tijekom penjanja ili snižavanja odnosno, kad se tijekom leta ne mogu održavati propisane vrijednosti za vidljivost u letu i odstojanje od oblaka (članak 52. stavak 1. i 2.) na određenoj razini leta. Razine leta su predviđene razine u atmosferi za potrebe razdvajanja po visini, određene utvrđenim prikazanim vrijednostima visinomjera postavljenog na 1013.25 hPa. Polukružna putna razina je utvrđena putna razina, određena prema onoj polovici stupanjske podjele kompasa, u kojoj se nalazi odgovarajuća magnetska putanja.

(4) Razine iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

(5) U zračnom prostoru klase B i C, VFR letovi se moraju pridržavati razina koje je dodijelila nadležna kontrola zračnog prometa. U zračnom prostoru klase D pilot zrakoplova je dužan nadležnoj kontroli zračnog prometa neodložno javiti svaku promjenu razine.

(6) Kod obavljanja letova hrvatskih vojnih nadzvučnih zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu u kontroliranoj zoni klase D visinomjer se može postaviti i na QFE vrijednost tlaka zraka odnosnog aerodroma.

VFR letovi iznad slojeva oblaka

Članak 55.

Obavljanje VFR letova iznad slojeva oblaka odnosno njihovo prelijetanje, može se provoditi samo:

1. ako visina leta iznosi najmanje 1000 stopa iznad zemlje ili vode i ako se održava vidljivost u letu i odstojanje od oblaka (članak 52. stavak 1.), prema vrijednostima za zračni prostor klasifikacije E, u skladu s odredbama Dodatka 6. ovoga Pravilnika,

2. ako pilot zrakoplova može održavati namjeravanu letnu putanju,

3. ako je zajamčeno prilaženje na aerodrom odredišta i slijetanje u vizualnim meteorološkim uvjetima,

4. ako je pilot zrakoplova osposobljen za obavljanje radiotelefonske komunikacije.

Odobrenje za specijalni VFR let u kontroliranoj zoni

Članak 56.

(1) Nadležna kontrola zračnog prometa izdat će odobrenje za obavljanje jednog ili više specijalnih VFR letova iz članka 52. stavak 3. ovoga Pravilnika, samo:

1. ako prometna situacija to dopušta,

2. ako je vidljivost pri tlu 1500 m ili više, odnosno 800 m ili više ako se radi o helikopteru, te

3. ako visina baze oblaka iznosi najmanje 500 stopa.

(2) Ako propisane minimalne vrijednosti iz stavka 1. točka 2. i/ili točka 3. ovoga članka ne postoje, odobrenje kontrole zračnog prometa za obavljanje specijalnog VFR leta, izdat će se samo ako pilot zrakoplova potvrdi da posjeduje odobrenje za iznimno prekoračenje odgovarajućih minimalnih vrijednosti. Takva potvrda nije potrebna za letove koji se provode u svrhu potrage i spašavanja, pružanja hitne medicinske pomoći, te za letove hrvatskih vojnih zrakoplova i zrakoplova koji se koriste u policijske svrhe.

(3) Prilikom obavljanja specijalnog VFR leta, pilot zrakoplova mora se pridržavati:

1. minimalnih meteoroloških uvjeta prema vrijednostima za zračni prostor klase G, i

2. minimalnih sigurnih visina, osim ako pilot zrakoplova posjeduje odobrenje za iznimno prekoračenje minimalne sigurne visine.

(4) Na razdvajanje specijalnih VFR letova, bilo jednog od drugoga ili od IFR letova primjenjuju se minimumi za razdvajanje IFR letova.

VFR letovi u kontroliranom zračnom prostoru

Članak 57.

(1) VFR letove u kontroliranom zračnom prostoru mogu obavljati piloti zrakoplova koji posjeduju odgovarajuće letačke dozvole, ovlašteni piloti vojnih zrakoplova, kao i kandidati za stjecanje potrebnih dozvola odnosno ovlaštenja.

(2) Zrakoplovi koji obavljaju VFR letove u kontroliranom zračnom prostoru, moraju biti opremljeni komunikacijskom i navigacijskom opremom u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, nadležna kontrola zračnog prometa može u pojedinom slučaju zrakoplovu koji nije pokretan motorom i nema propisanu komunikacijsku i navigacijsku opremu izdati odobrenje za ulazak u kontrolirani zračni prostor ako to prometna situacija dopušta.

(4) Odobrenje za obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru, izdat će se ako prometna situacija i kapacitet kontrole zračnog prometa to dozvoljavaju. Odobrenje za ulazak u kontrolirani zračni prostor za lokalne letove (npr. letove jedrilica, balona itd.) s nekontroliranih aerodroma koji se nalaze ispod kontroliranog zračnog prostora, dodijelit će se u skladu s operativnim uputama nadležne kontrole zračnog prometa. VFR letovi od javnog interesa (npr. letovi u svrhu kalibraže i snimanja iz zraka), te probni, ispitni i slični letovi moraju se unaprijed najaviti i usuglasiti s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

(5) Radiokomunikacija se obavlja na engleskom ili hrvatskom jeziku, uz pridržavanje propisane i objavljene frazeologije. Radiokomunikacija s nadležnom kontrolom zračnog prometa mora se uspostaviti kako slijedi:

1. najkasnije 5 minuta prije ulaska u kontrolirani zračni prostor,

2. kod odlaska s aerodroma ispod kontroliranog zračnog prostora, što je prije moguće nakon uzlijetanja, a prije ulaska u kontrolirani zračni prostor.

(6) Ako za odnosni VFR let nije predan plan leta, nadležnoj kontroli zračnog prometa moraju se proslijediti podaci o letu prema sljedećem redoslijedu:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. tip zrakoplova,

3. brzina,

4. pozicija,

5. aerodrom odlaska, ruta i aerodrom odredišta,

6. razina.

(7) Ukoliko se pilot zrakoplova uslijed meteoroloških ili drugih razloga ne može pridržavati odobrenja kontrole zračnog prometa, mora pravodobno pribaviti izmijenjeno odobrenje. U interesu nesmetanog obavljanja zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može odobriti rutu odnosno razinu koja je različita od zatražene. Zatražena, dodijeljena odnosno javljena promijenjena razina može odstupati od polukružnog sustava putnih razina.

(8) Uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Noćni VFR letovi

Članak 58.

(1) Za obavljanje noćnih VFR letova, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 52. – 57. ovoga Pravilnika. Noćni VFR letovi u kontroliranom zračnom prostoru moraju se planirati i obavljati na objavljenim VFR rutama i postupcima.

(2) Obavljanje noćnih VFR preleta (cross-country flight) sportskim zrakoplovima zabranjeno je.

Letovi u svrhu potrage i spašavanja i pružanje hitne medicinske pomoći

Članak 59.

Prilikom obavljanja letova u svrhu potrage i spašavanja te letova u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći osobama u opasnosti, može se odstupiti od pravila propisanih odredbama članka 52. – 58. ovoga Pravilnika.

Glava 3. PRAVILA INSTRUMENTALNOG LETENJA (IFR)

Minimalna sigurna razina kod IFR letova

Članak 60.

(1) Osim prilikom uzlijetanja i slijetanja, IFR let se ne smije obavljati ispod minimalne IFR putne razine na ruti odnosno ispod minimalne područne apsolutne visine (AMA) izvan rute.

(2) Utvrđena minimalna sigurna razina za IFR letove iznosi najmanje 1000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 8 km od predviđene pozicije zrakoplova, odnosno u planinskom području najmanje 2000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 8 km od predviđene pozicije zrakoplova.

(3) Minimalne razine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Postavljanje visinomjera i putne razine kod IFR letova

Članak 61.

(1) Kod obavljanja IFR letova, na i ispod razina utvrđenih u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka, pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na QNH vrijednost primljenu od nadležne kontrole zračnog prometa.

(2) Kod obavljanja IFR letova iznad razina utvrđenih u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka, pilot zrakoplova mora primjenjivati standardno postavljanje visinomjera.

(3) Obavljanje IFR letova u kontroliranom zračnom prostoru, osim ako se zrakoplov nalazi u penjanju ili snižavanju, mora se provoditi na razini leta ili apsolutnoj visini leta, koja odgovara trenutnoj magnetnoj putanji prema polukružnom sustavu putnih razina (Dodatak 4. ovoga Pravilnika). Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi može odobriti iznimke ako se time ne ugrožava sigurnost zračnog prometa.

(4) IFR letovi u zračnom prostoru klase G u hrvatskom zračnom prostoru su zabranjeni iz sigurnosnih razloga. Planovi leta za takve IFR letove se neće prihvaćati i za njih se neće izdavati odobrenje kontrole zračnog prometa.

(5) Razine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Promjena iz pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja

Članak 62.

(1) Ako pilot zrakoplova namjerava promijeniti pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja, mora o tome obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

(2) Pilot zrakoplova smije promijeniti pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja samo ako je predvidivo da će let završiti ili biti nastavljen tijekom dužeg vremenskog razdoblja u vizualnim meteorološkim uvjetima u skladu s minimumima za VFR letove iz Dodatka 6. ovoga Pravilnika.

Prekid prilaženja za slijetanje

Članak 63.

Pilot zrakoplova mora prekinuti prilaženje i započeti utvrđeni postupak neuspjelog prilaženja, ako je zrakoplov dostigao utvrđene vrijednosti za prekid prilaženja za primijenjeni postupak instrumentalnog prilaženja, a ne može vizualno završiti prilaženje.

Dio treći KONTROLA ZRAČNOG PROMETA

Glava 1. OPĆE ODREDBE

Odjeljak 1. OPĆA PRAVILA POSTUPANJA

Postupci letenja

Članak 64.

(1) Pilot zrakoplova mora se pridržavati propisanih postupaka letenja prilikom prilaženja i odlazaka na i s kontroliranih aerodroma te prilikom obavljanja IFR letova, osim u slučaju kad nadležna kontrola zračnog prometa izda odobrenje koje odstupa od propisanih postupaka letenja.

(2) Nadležna kontrola zračnog prometa može dozvoliti odstupanja od objavljenih postupaka letenja iz stavka 1. ovoga članka, ako to prometna situacija i uvjeti dopuštaju i ako se takvim postupkom ne ugrožava sigurnost zračnog prometa.

Pravila prednosti

Članak 65.

(1) Kontrola zračnog prometa obavlja se prema načelu »tko prvi dođe, prvi će biti uslužen«, osim u slučaju kad je načelo prednosti potrebno izmijeniti zbog omogućavanja većeg protoka zračnog prometa u što manjem vremenskom razdoblju, i što sigurnijeg, redovitijeg i nesmetanijeg odvijanja zračnog prometa, obzirom na ukupnu prometnu situaciju i operativne potrebe pojedinih zrakoplova, a poglavito obzirom na operativne potrebe vojnih mlaznih zrakoplova.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prednost u svakom slučaju uživaju sljedeći letovi navedenim redoslijedom:

1. letovi kod kojih je pilot objavio stanje nužde ili je stanje nužde očigledno, uključujući letove koji su predmetom nezakonitog ometanja ili im nezakonito ometanje neposredno prijeti (STS/EMER),

2. letovi hrvatskih vojnih zrakoplova u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske (STS/PROTECTED),

3. letovi kojima se prevoze oboljele ili ozlijeđene osobe kojima je potrebna hitna medicinska pomoć, uključujući letove u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći oboljelim ili ozlijeđenim osobama, kao i letovi kojima se prevoze transplantati, krv i lijekovi uključujući letove koji se obavljaju kako bi se u mjestu odredišta zrakoplova ukrcali pacijenti, lijekovi, transplantati ili krv (STS/HOSP),

4. letovi u svrhu potrage i spašavanja, te u humanitarne svrhe (STS/SAR/HUM),

5. letovi kojima se prevoze poglavari država (STS/HEAD) i letovi kojima se prevoze predsjednici vlada i drugi državni dužnosnici koji imaju utvrđen takav povlašteni status (STS/STATE),

6. letovi mlaznih jednosjeda i dvosjeda hrvatske vojske, koji ujedno uživaju prednost pred ostalim letovima hrvatske vojske,

7. promatrački letovi temeljem međunarodnih sporazuma koji obvezuju Republiku Hrvatsku (Open Skies Treaty),

8. letovi koji podliježu mjerama za upravljanje protoka zračnog prometa.

(3) Vježbovni letovi hrvatskih vojnih zrakoplova u svrhu presretanja, uživaju prednost kao i letovi iz stavka 2. točka 5. ovoga članka.

Zabrana VFR letova

Članak 66.

(1) Kada to zahtijeva prometna situacija i intenzitet letova koji podliježu kontroli zračnog prometa, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi može u prostorno i vremensko ograničenom opsegu, u potpunosti ili djelomično, zabraniti obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru.

(2) Ako to zahtijeva sigurnost zračnog prometa, pojedinačno ili ukupno VFR letenje u kontroliranom zračnom prostoru mogu privremeno zabraniti:

1. nadležni kontrolor zračnog prometa,

2. pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Razdvajanje kontroliranog prometa

Članak 67.

(1) Nadležna kontrola zračnog prometa primjenjuje propisane norme razdvajanja u kontroliranom zračnom prostoru u sljedećim slučajevima:

1. između svih vrsta letova koji podliježu razdvajanju u skladu s klasifikacijom zračnog prostora, utvrđenom odredbama Dodatka 5. ovoga Pravilnika,

2. između IFR letova i specijalnih VFR letova,

3. između specijalnih VFR letova,

4. IFR letova i noćnih VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru,

5. između IFR letova i VFR letova koji mijenjaju pravila letenja u uvjetima smanjenih meteoroloških minimuma,

6. između VFR letova koji se nalaze u navigacijskim poteškoćama, a prelijeću kroz oblake ili se nalaze u njima, te između tih letova i drugih letova za koje je obvezna primjena postupaka razdvajanja,

7. između letova koji podliježu razdvajanju, zabranjenih područja i područja s ograničenjem letenja,

8. između letova koji podliježu razdvajanju i utvrđenih područja za posebno korištenje kontroliranog zračnog prostora, i

9. između letova koji podliježu razdvajanju i granica vlastitog područja nadležnosti, odnosno nekontroliranog zračnog prostora.

(2) Ako se vrsta ili propisana norma razdvajanja koja se koristi za razdvajanje dva ili više letova iz stavka 1. ovoga članka ne može održavati ili primjenjivati, nadležna kontrola zračnog prometa mora poduzeti mjere koje osiguravaju postojanje odnosno primjenu i uspostavu druge vrste ili druge norme razdvajanja prije nego što je prvotno korištena vrsta ili propisana norma razdvajanja postala nedostatna.

(3) Propisane vrste i norme razdvajanja primjenjuju se i na razdvajanje letova hrvatskih vojnih zrakoplova, osim ako je posebnim dogovorom na temelju zakona predviđeno povećanje ili smanjenje utvrđenih normi razdvajanja.

Javljanje o opasnostima

Članak 68.

Pilot zrakoplova mora nadležnoj kontroli zračnog prometa, neodložno javiti svako opažanje opasnosti koja bi mogla ugroziti sigurnost zrakoplova ili sigurnost zračnog prometa. Izvještaji o opasnostima za zračni promet trebaju sadržavati sve bitne pojedinosti koje su od značaja za sigurno odvijanje zračnog prometa.

Odjeljak 2. ODOBRENJA KONTROLE ZRAČNOG PROMETA

Pojam i opseg odobrenja kontrole zračnog prometa

Članak 69.

Pojam »odobrenje kontrole zračnog prometa« (ATC clearance) može se skratiti na način da se iza ili ispred riječi »odobrenje« koriste izrazi kao što su npr. »za uzlijetanje«, »rutno«, »za prilaženje«, »za slijetanje«, »za obavljanje padobranskih skokova« itd. kako bi se naznačilo na koji se dio leta, vrstu leta, odnosno djelovanje odgovarajuće odobrenje odnosi.

Postupanje prema odobrenju

Članak 70.

(1) Izdavanjem odobrenja kontrole zračnog prometa pilotu zrakoplova se dozvoljava obavljanje leta pod uvjetima utvrđenim u odobrenju. Prilikom obavljanja poslova kontrole zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može izdavanjem odgovarajućih odobrenja i njihovim izmjenama utvrditi pojedinosti koje se odnose na odvijanje leta, posebice na letnu putanju i razinu.

(2) Ako pilot zrakoplova iz važnih razloga zatraži prednost prilikom izdavanja odobrenja kontrole zračnog prometa, te razloge mora navesti u svom zahtjevu.

(3) Pilot zrakoplova mora postupati prema posljednjem izdanom i potvrđenom odobrenju kontrole zračnog prometa, sve dok mu se ne izda novo odobrenje, osim ako se radi o situacijama kada se zrakoplov nalazi u opasnosti i koje zahtijevaju trenutnu odluku pilota zrakoplova, pri čemu pilot mora neodložno o tome obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa i pribaviti novo odobrenje.

Letovi i djelovanja za koje je potrebno odobrenje kontrole zračnog prometa

Članak 71.

Odobrenje kontrole zračnog prometa mora se pribaviti za sljedeće letove ili djelovanja:

1. IFR letove,

2. VFR letove u zračnom prostoru klase B, C i D,

3. aerodromski promet na kontroliranim aerodromima,

4. specijalne VFR letove,

5. noćne VFR letove, te noćne letove zračnih brodova i slobodnih balona s posadom u kontroliranom zračnom prostoru,

6. letove jedrilica u oblacima,

7. letove u uvjetno zabranjenim i privremeno izdvojenim područjima, ako je to propisano prilikom utvrđivanja odgovarajućih područja,

8. akrobatske letove u kontroliranom zračnom prostoru i na kontroliranim aerodromima,

9. vučne i promidžbene letove u kontroliranom zračnom prostoru,

10. posebno korištenje kontroliranog zračnog prostora u skladu s odredbama članka 29. ovoga Pravilnika,

11. održavanje zrakoplovne priredbe u kontroliranom zračnom prostoru.

Pribavljanje odobrenja

Članak 72.

(1) U slučajevima iz članka 71. točke 1. – 7. ovoga Pravilnika, pilot zrakoplova mora odobrenje pribaviti putem radiokomunikacije.

(2) U slučajevima iz članka 71. točke 8. – 9. ovoga Pravilnika, letovi i djelovanja moraju se prethodno dogovoriti telefonom i/ili pisanim putem s nadležnom kontrolom zračnog prometa. Odobrenje se izdaje putem telefona ili radiokomunikacijom.

(3) U slučajevima iz članka 71. točke 10. i 11. odobrenje se pribavlja u skladu s odredbama članka 29. odnosno 170. ovoga Pravilnika.

Sadržaj odobrenja

Članak 73.

(1) Odobrenje kontrole zračnog prometa proslijeđeno radiokomunikacijom, u načelu, a ovisno o vrsti leta (IFR, VFR), obvezi razdvajanja, klasifikaciji zračnoga prostora, fazi leta (uzlijetanje, rutni let, prilaženje, slijetanje i dr.), vrsti plana leta, te utvrđenom načinu rada nadležne kontrole zračnog prometa, može sadržavati podatke navedene sljedećim redoslijedom:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. granicu valjanosti odobrenja,

3. rutu leta,

4. razinu odnosno razine leta za čitavu rutu ili njezin dio i promjene razina po potrebi,

5. sve ostale potrebne upute ili informacije, kao što su postavljanje SSR transpondera, postupke prilaženja ili odlaska, vrijeme komunikacije i vremena istjecanja odobrenja. Pod vremenom istjecanja odobrenja, smatra se vrijeme u kojem se odobrenje automatski poništava, ako let ne započne.

(2) Upute koje se odnose na razine, a uključene su u odobrenje, mogu sadržavati:

1. putnu razinu odnosno razine,

2. razine na kojima se prolaze određene značajne točke, ako je potrebno,

3. mjesto ili vrijeme početka penjanja ili snižavanja, ako je potrebno

4. brzinu penjanja ili snižavanja, ako je potrebno,

5. podrobne upute koje se odnose na odlazne i prilazne razine.

Odjeljak 3. IZVJEŠTAJI PILOTA ZRAKOPLOVA

1. IZVJEŠTAJ O POZICIJI

Obveza javljanja pozicije

Članak 74.

(1) Pilot zrakoplova mora u slučajevima utvrđenim odredbama članka 11. stavak 4. ovoga Pravilnika, prilikom prelijetanja utvrđenih obveznih točaka javljanja, proslijediti nadležnoj kontroli zračnog prometa izvještaj o poziciji. Ako nije drukčije propisano izvještaj o poziciji mora se proslijediti iznad ili neposredno nakon prelijetanja svake utvrđene obvezne točke javljanja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nadležna kontrola zračnog prometa može, u pojedinom slučaju, zahtijevati prosljeđivanje izvještaja o poziciji i iznad drugih točaka ili pilota zrakoplova osloboditi obveze prosljeđivanja izvještaja o poziciji.

Izvještaj o poziciji

Članak 75.

(1) U zračnom prostoru u kojem se ne provodi radarska usluga, pilot zrakoplova mora javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. pozicija,

3. vrijeme preleta,

4. razina i

5. predviđeno vrijeme sljedeće pozicije samo kod VFR letova.

Vrijeme preleta može se izostaviti ako se točka javljanja prelijeće u trenutku javljanja.

(2) U zračnom prostoru u kojem se provodi radarska usluga, pilot zrakoplova prilikom prve uspostave radiokomunikacije i kasnije, ako tako nadležna kontrola zračnog prometa zahtijeva, javlja svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. razina.

(3) Pilot zrakoplova mora u izvještajima o poziciji dodati i podatak o brzini i/ili smjeru ako mu ih je dodijelila nadležna kontrola zračnog prometa.

(4) Iznimno od odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, kod promjene na frekvenciju aerodromskog kontrolnog tornja pilot zrakoplova javlja svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji koji sadrži sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova

2. pozicija.

(5) Nadležna kontrola zračnog prometa može od pilota zrakoplova zatražiti dodavanje određenih podataka ili izostavljanje propisanih podataka iz izvještaja o poziciji, osim pozivnog znaka zrakoplova, kad god to prometna situacija, radno opterećenje kontrolora zračnog prometa ili zauzeće radne frekvencije opravdavaju, a sigurnost zračnog prometa neće biti ugrožena.

Izvještaj o poziciji zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu

Članak 76.

(1) Pilot zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu na kontroliranom aerodromu, mora na zahtjev nadležne kontrole zračnog prometa javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. pozicija.

(2) Pilot zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu na nekontroliranom aerodromu, mora javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. naziv aerodroma,

2. pozivni znak zrakoplova,

3. poziciju za smjer slijetanja,

4. planiranu sletnu stazu.

2. IZVJEŠTAJ O ODLASKU I DOLASKU

Izvještaj o odlasku

Članak 77.

(1) Za sve letove za koje je predan plan leta a koji uzlijeću s nekontroliranog aerodroma, ako nije drukčije propisano, pilot zrakoplova mora jedinici nadležnoj za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu neodložno proslijediti izvještaj o odlasku, javljanjem stvarnog vremena uzlijetanja

(2) Neposredno nakon uzlijetanja, stvarno vrijeme uzlijetanja mora javiti:

1. nadležnom prijavnom uredu operativnih usluga kontrole zračnog prometa osoba koju ovlasti pilot zrakoplova ili

2. pilot zrakoplova propisanim radiokomunikacijskim postupkom nadležnoj kontroli zračnog prometa, a ako to nije moguće, centru za pružanje letnih informacija.

(3) Izvještaj o odlasku mora sadržavati sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. aerodrom odlaska,

3. vrijeme uzlijetanja,

4. aerodrom odredišta.

Izvještaj o dolasku

Članak 78.

(1) Za sve letove za koje je predan plan leta, a koji slijeću na nekontrolirane aerodrome, pilot zrakoplova mora, jedinici nadležnoj za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu neodložno proslijediti izvještaj o dolasku, javljanjem vremena slijetanja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se zrakoplov već nalazi u aerodromskom prometnom krugu i očekuje se sigurno slijetanje, umjesto prosljeđivanja izvještaja o dolasku pilot zrakoplova može putem radiokomunikacije proslijediti predviđeno vrijeme slijetanja nadležnoj kontroli zračnog prometa, a ako to nije moguće, centru za pružanje letnih informacija.

(3) Izvještaj o dolasku mora sadržavati sljedeće podatke:

1. pozivni znak zrakoplova,

2. aerodrom odlaska,

3. aerodrom dolaska,

4. vrijeme dolaska.

Ako iz nekog razloga slijetanje nije uslijedilo na aerodrom odredišta, izvještaj o dolasku mora sadržavati i aerodrom odredišta naznačen u planu leta.

Odjeljak 4. PLAN LETA

Obveza predavanja plana leta

Članak 79.

(1) Plan leta obvezno se predaje za sljedeće letove:

1. IFR letove,

2. VFR letove u kontroliranom zračnom prostoru,

3. letove u uvjetno zabranjenim područjima i drugim područjima, uključujući područja iz članka 14. stavak 3. ovoga Pravilnika, ako je to izričito propisano prilikom utvrđivanja odgovarajućeg područja,

4. VFR letove koji prelaze granicu Republike Hrvatske.

(2) U svrhu olakšavanja provođenja mjera potrage i spašavanja zrakoplova, plan leta može se predati i za druge letove.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. točka 2. ovoga Pravilnika predaja plana leta nije obvezna za VFR letove unutar kontrolirane zone danju, niti za prelazak iz kontrolirane zone danju u nekontrolirani zračni prostor i obrnuto.

(4) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi može u interesu sigurnosti propisati obvezu podnošenja plana leta za svaki let u kontroliranom zračnom prostoru, te objaviti to način uobičajen u zračnom prometu.

(5) Vježbovni letovi u simuliranim instrumentalnim meteorološkim uvjetima iz članka 41. ovoga Pravilnika smatraju se VFR letovima.

Predavanje pojedinih vrsta planova leta

Članak 80.

(1) Pojedinačni plan leta (individual flight plan-FPL) mora se predati za svaki pojedini let za koji je predavanje plana leta propisano. Pojedinim letom u smislu ovoga Pravilnika smatra se i grupni let više zrakoplova, kao i svaki dio leta kad se radi o letu koji uključuje međuslijetanja.

(2) Trajni plan leta (repetitive flight plan-RPL) može se predati za najmanje 10 IFR letova koje planira isti operator zrakoplova, ako su ti letovi planirani kao redoviti, istovrsni i najmanje jednom tjedno, odnosno svakodnevno tijekom najmanje deset dana u slijedu.

Vrijeme predavanja plana leta

Članak 81.

Vrijeme predavanja plana leta utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Predavanje plana leta i odgovornost

Članak 82.

(1) Operator zrakoplova, zapovjednik zrakoplova ili druga ovlaštena osoba mora predati plan leta u skladu s uvjetima koje utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

(2) Predavatelj plana leta odgovoran je za:

1. potpunost i točnost podataka,

2. pribavljanje preduzletnih informacija i po potrebi odobrenja kontrole zračnog prometa,

3. provjeru provedivosti leta, između ostalog i na temelju pribavljenih preduzletnih informacija, te

4. potpuno adresiranje i prosljeđivanje.

Sadržaj i obrazac plana leta

Članak 83.

(1) Obrazac plana leta mora sadržavati odgovarajuće podatke o planiranom letu.

(2) Obrazac plana leta, uvjete za predavanje, prihvaćanje, poništavanje i izmjene plana leta, te uvjete za dopuštena odstupanja koja se odnose na plan leta, utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi i objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.

Glava 2. AERODROMSKA KONTROLA ZRAČNOG PROMETA

Aerodromski prometni krug i vožnja

Članak 84.

Sljedeće pozicije u aerodromskom prometnom krugu i krugu za vožnju (taxi circuit) predstavljaju točke na kojima piloti, u načelu, traže i ovisno o prometnoj situaciji dobivaju odobrenja i upute:

1. parkirališna pozicija; pilot zrakoplova upućuje inicijalni poziv nadležnom aerodromskom kontrolnom tornju, traži odobrenje za pokretanje motora, ako je zahtijevano, te po potrebi traži informacije za odlazak i upute za vožnju u svrhu odlaska,

2. pozicija za čekanje; zrakoplov javlja da je spreman za odlazak, ako je potrebno. Zrakoplovi u odlasku zadržavaju se na toj poziciji do trenutka kad kontrolor zračnog prometa ovisno o prometnoj situaciji može izdati uputu za izlazak na stazu ili odobrenje za uzlijetanje,

3. pozicija za uzlijetanje; na toj se poziciji dodjeljuje odobrenje za uzlijetanje, ako to nije učinjeno ili nije bilo moguće učiniti na poziciji br. 2,

4. krak niz vjetar; pilot javlja poziciju niz vjetar, ako nije dobio drukčiju uputu nadležne kontrole zračnog prometa. Odobrenje za slijetanje može se izdati na toj poziciji,

5. osnovni krak; pilot zrakoplova javlja osnovni krak, ako to od njega zatraži kontrolor zračnog prometa. Odobrenje za slijetanje može se izdati na toj poziciji ako to nije učinjeno ili nije bilo moguće učiniti na poziciji br. 4,

6. završni krak; pilot zrakoplova javlja završni krak, ako to od njega zatraži kontrolor zračnog prometa. Odobrenje za slijetanje mora se izdati na toj poziciji ako to nije učinjeno ili nije bilo moguće učiniti na poziciji br. 4 ili 5,

7. izlazak sa staze; na toj poziciji izdaje se uputa za vožnju do stajanke ili uputa da zrakoplov uspostavi komunikaciju sa zemaljskom kontrolom odnosno kontrolom stajanke.

Staza u uporabi

Članak 85.

(1) Za stazu u uporabi određuje se uzletno-sletna staza čiji je smjer najbliži smjeru vjetra.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za stazu u uporabi može se odrediti i druga staza ako je to potrebno zbog smještaja aerodromskog prometnog kruga, dužine uzletno-sletne staze, kapaciteta uzletno-sletne staze, smještaja navigacijskih sredstava koji služe za izvršenje prilaženja, nesmetanijeg slijetanja ili odlaska zrakoplova, blizine drugih aerodroma, prometne situacije, postupaka za smanjenje buke ili utjecaja trenutne meteorološke situacije pod uvjetom da prosječna leđna komponenta vjetra na toj stazi u pravilu ne iznosi više od 5 čvorova, osim ako je pružatelj usluga u zračnoj plovidbi odobrio veću leđnu komponentu vjetra za tu stazu ili ako sigurnosni razlozi zahtijevaju trenutnu uporabu druge uzletno-sletne staze.

(3) Ako staza u uporabi nije prikladna za neki tip zrakoplova, a na zahtjev pilota, nadležna kontrola zračnog prometa može odobriti uporabu druge staze, pod uvjetom da prometna situacija i postupci za smanjenje buke dopuštaju takvu izmjenu.

Postupci pokretanja motora zrakoplova

Članak 86.

(1) U svrhu redovitog i nesmetanog odvijanja zračnog prometa, piloti zrakoplova moraju prije svakog odlaska prema IFR planu leta zatražiti odobrenje za pokretanje motora. Odobrenje za pokretanje motora ne smije se zatražiti, ako pilot zrakoplova nije siguran da li je u stanju pokrenuti motore unutar 5 minuta nakon izdavanja odobrenja.

(2) Ako je predviđeno kašnjenje u odlasku manje od 20 minuta, pilotima se izdaje odobrenje za trenutno pokretanje motora. Ako je predviđeno kašnjenje u odlasku veće od 20 minuta, kontrolor zračnog prometa je obvezan obavijestiti pilota zrakoplova o razlogu uskraćivanja odobrenja za pokretanje motora, trenutku kada smije pokrenuti motore ili očekivanom trajanju kašnjenja.

Odobrenja za odlaske prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR)

Članak 87.

(1) U pravilu prije početka vožnje, pilot zrakoplova prima rutno odobrenje (en-route clearance), uključujući odobrenje za odlaznu rutu.

(2) Početna razina na koju se zrakoplov penje nakon uzlijetanja utvrđena je u standardnom instrumentalnom odlasku (Standard instrument departure-SID), odnosno određuje ju nadležna kontrola zračnog prometa zajedno s rutnim odobrenjem prije uzlijetanja.

(3) Ovisno o prometnoj situaciji, odobrenja za daljnje penjanje izdaju se nakon uzlijetanja.

Informacije o bitnom lokalnom prometu

Članak 88.

(1) Bitnim lokalnim prometom smatra se svaki promet zrakoplova, vozila ili osoba na ili u blizini manevarskih površina, odnosno promet u okolici aerodroma koji bi mogao predstavljati opasnost za dotične zrakoplove.

(2) Nadležna kontrola zračnog prometa mora obavijestiti pilota zrakoplova o svakom bitnom lokalnom prometu, na način koji omogućuje lako uočavanje i prepoznavanje tog prometa. O iznenadnoj pojavi opasnosti tijekom završnog prilaženja, pilot zrakoplova mora se obavijesti bez odlaganja.

Bitne informacije o stanju aerodroma

Članak 89.

(1) Bitne informacije o stanju aerodroma su podaci, koji se odnose na stanje operativnih površina i pripadajućih sredstava koja su potrebna za sigurno odvijanje zračnog prometa. Bitne informacije o stanju aerodroma izdaju se uvijek, kada kontrolor zračnog prometa smatra da je to potrebno i u interesu sigurnosti zračnoga prometa ili na zahtjev pilota zrakoplova.

(2) Bitne informacije o stanju aerodroma prosljeđuju se sljedećim redoslijedom:

1. građevinski ili radovi u svrhu održavanja na, ili u neposrednoj blizini operativnih površina,

2. neravnine ili napuknuća površine uzletno-sletne staze, staze za vožnju ili stajanke,

3. snijeg, bljuzgavica ili led na uzletno-sletnoj stazi, stazi za vožnju ili stajanci,

4. voda na uzletno-sletnoj stazi, stazi za vožnju ili stajanci,

5. nanosi ili zapusi snijega, uključujući visinu snježnog pokrivača u neposrednoj blizini uzletno-sletne staze, staze za vožnju ili stajanke, kao i informacije o čišćenju snijega i posipanju odnosno prskanju uzletno-sletne staze,

6. ostale privremene opasnosti, uključujući parkirane zrakoplove i ptice na tlu ili u zraku,

7. otkaz ili nepravilnosti u radu dijela ili ukupnog aerodromskog sustava osvjetljenja i

8. ostale važne obavijesti.

Informacije zrakoplovima u odlasku i dolasku

Članak 90.

(1) Pilotu zrakoplova koji namjerava letjeti prema pravilima vizualnog letenja (VFR) i pilotu koji namjerava letjeti prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR), ako automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje nije na raspolaganju, nakon uspostave prve komunikacije kontrolor zračnog prometa prosljeđuje informacije sljedećim redoslijedom:

1. uzletno-sletnu stazu u uporabi,

2. trenutni smjer i brzinu vjetra pri tlu, uključujući značajna odstupanja,

3. QNH postavljanje visinomjera ili QFE na zahtjev,

4. temperaturu zraka i točku rosišta za zrakoplove s turbinskim motorima,

5. trenutnu vidljivost u smjeru uzlijetanja i početnog penjanja ako je manja od 10 km i trenutnu vidljivost(i) uzduž uzletno-sletne staze u uporabi, ako podaci postoje.

(2) Ako je potrebno, prije uzlijetanja kontrolor zračnog prometa obavještava pilota zrakoplova o:

1. promjenama bitnih informacija o stanju aerodroma,

2. svim značajnim promjenama smjera i brzine vjetra pri tlu, temperature zraka, vidljivosti ili vidljivosti uzduž staze, te promjeni QNH vrijednosti tlaka zraka ako promjena iznosi 1 hPa (0,03 incha Hg) ili više,

3. značajnim meteorološkim uvjetima (kumulonimbus ili oluja, umjerena ili jaka turbulencija, smicanje vjetra, tuča, umjereno ili jako zaleđivanje, jaka linija grmljavinskih oluja, oborina koja se ledi, jaki planinski valovi, pješčana oluja, prašinska oluja, snježna vijavica, tornado ili pijavica) u području uzlijetanja i penjanja, ako informacija već nije proslijeđena putem automatskog emitiranja informacija za slijetanje i uzlijetanje.

(3) Pilotu zrakoplova koji leti prema pravilima vizualnog letenja (VFR) odobrava se ulazak u kontroliranu zonu odnosno ulazak u aerodromski prometni krug ako meteorološki uvjeti i prometna situacija to dozvoljavaju. Odobrenje za ulazak uključuje i sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

1. VFR rutu dolaska, uključujući smjer prometnog kruga ako se radi o odobrenju za ulazak u aerodromski prometni krug,

2. uzletno-sletnu stazu u uporabi ili smjer slijetanja,

3. trenutni smjer i brzinu vjetra,

4. QNH vrijednost tlaka zraka,

a ako je potrebno prosljeđuju se i sljedeći podaci:

5. apsolutna visina leta,

6. bitni lokalni promet,

7. bitne aerodromske informacije,

8. posebne upute.

(4) Na zračnim lukama, nadležna kontrola zračnog prometa prosljeđuje točno vrijeme samo na poseban zahtjev pilota.

Vrtložna turbulencija

Članak 91.

(1) Prema kategorijama vrtložne turbulencije zrakoplovi mogu biti:

1. teški (heavy-H); zrakoplovi najveće dopuštene uzletne mase (maximum certificated take-off mass – MTOM), od 136 tona ili više,

2. srednji (medium-M); zrakoplovi najveće dopuštene uzletne mase manje od 136 tona, a veće od 7 tona,

3. laki (light-L); zrakoplovi najveće dopuštene uzletne mase do uključujući 7 tona.

(2) Obzirom da se opasnost i postojanje vrtložne turbulencije ne može točno predvidjeti, nadležna kontrola zračnog prometa nije odgovorna za pružanje informacije o opasnosti i postojanju vrtložne turbulencije u svakom trenutku i ne može jamčiti za točnost takve informacije.

(3) Smatra se da nadležna kontrola zračnog prometa primjenjuje propisane minimume za razdvajanje zbog vrtložne turbulencije za zrakoplove u odlasku, ako uz odobrenje za uzlijetanje proslijedi pilotu zrakoplova sljedeće podatke:

1. tip zrakoplova koji je prethodno uzletio,

2. proteklo vrijeme od uzlijetanja prethodnog zrakoplova ili udaljenost od zrakoplova koji je prethodno uzletio,

3. smjer i brzinu vjetra pri tlu,

4. upozorenje o mogućem postojanju vrtložne turbulencije korištenjem propisane fraze.

(4) Nakon prijama podataka iz stavka 3. ovoga članka, pilot zrakoplova je odgovoran za izbjegavanje vrtložne turbulencije, te se od njega ne zahtijeva pridržavanje propisanih minimuma razdvajanja zbog vrtložne turbulencije za zrakoplove u odlasku.

(5) Kad pilot zrakoplova ispred sebe vidi zrakoplov teže kategorije i u stanju je sam održavati sigurni razmak (npr. tako da tijekom prilaženja ostane iznad letne putanje prethodnog zrakoplova i sleti iza njegove točke dodira) ili pri pogodnom vjetru, povećano odstojanje nije potrebno.

(6) Tijekom vožnje iza zrakoplova teže kategorije pilot zrakoplova treba, ako je moguće, održavati odstojanje od najmanje 200 m.

Glava 3. PRILAZNA I OBLASNA KONTROLA ZRAČNOG PROMETA

Očekivano vrijeme prilaženja

Članak 92.

(1) Ako nadležna kontrola zračnog prometa predviđa, da će IFR let čekati 20 minuta ili više iznad navigacijskog sredstva koje služi kao granica valjanosti odobrenja, pilotu zrakoplova mora se proslijediti očekivano vrijeme prilaženja, odnosno vrijeme napuštanja mjesta čekanja u svrhu završetka prilaženja za slijetanje.

(2) Ako predviđeno vrijeme čekanja iznosi manje od 20 minuta, nadležna kontrola zračnog prometa prosljeđuje očekivano vrijeme prilaženja, kad to prometna situacija dozvoljava. Nadležna kontrola zračnoga prometa, mora pilotu zrakoplova proslijediti izmijenjeno očekivano vrijeme prilaženja ako se ono razlikuje za ±5 minuta ili više od proslijeđenog.

(3) Ako nadležna kontrola zračnoga prometa nije izdala odobrenje za nastavak leta nakon prolaska navigacijskog sredstva koje služi kao granica valjanosti odobrenja, pilot zrakoplova mora započeti postupak čekanja, zadržati posljednju dodijeljenu razinu i čekati na daljnja odobrenja.

Slijed za slijetanje

Članak 93.

Slijed za slijetanje mora se uspostaviti na način koji omogućuje dolazak najvećeg broja zrakoplova uz najmanje prosječno kašnjenje, dajući pritom prednost zrakoplovima na način utvrđen odredbama članka 65. ovoga Pravilnika.

Podešavanje brzine zrakoplova u dolasku i tijekom snižavanja

Članak 94.

(1) Zrakoplov bi, kad god je to moguće, trebao apsorbirati najavljeni period kašnjenja u dolasku krstarenjem smanjenom brzinom u zadnjem dijelu leta. U tu svrhu zrakoplov u dolasku može dobiti uputu da održava maksimalnu brzinu, minimalnu brzinu u čistoj konfiguraciji, minimalnu brzinu ili točno određenu brzinu.

(2) Kontrolor zračnog prometa treba izbjegavati izdavanje upute pilotu turbomlaznog zrakoplova kojom se zahtijeva smanjenje brzine na manje od 250 kt IAS tijekom početnog snižavanja s razine krstarenja osim u slučaju kad za to ima suglasnost pilota.

(3) Zrakoplovu u dolasku treba biti omogućen let u čistoj konfiguraciji što je duže moguće. Ispod FL150 kontrolor zračnog prometa može izdati uputu kojom se od pilota turbomlaznog zrakoplova zahtijeva smanjenje brzine na minimalno 220 kt IAS.

(4) U svrhu uspostavljanja slijeda za prilaženje i smanjenja potrebnog broja vektora, nadležna kontrola zračnoga prometa može, prilikom radarskog vektoriranja tijekom međuprilaženja i završnog prilaženja, zahtijevati da zrakoplov pod radarskom kontrolom podesi brzinu za najviše ± 20 kt, na temelju indicirane brzine (IAS). Podešavanje brzine se ne smije zahtijevati ili primjenjivati nakon što je zrakoplov u završnom prilaženju preletio točku udaljenu 4 NM od praga uzletno-sletne staze.

Informacija o poziciji i udaljenosti

Članak 95.

(1) Radarski kontrolor zračnog prometa mora obavijestiti pilota zrakoplova, kojeg se radarski vektorira zbog instrumentalnog prilaženja, o poziciji zrakoplova najmanje jednom prije početka završnog prilaženja, tako da mu proslijedi udaljenost od točke ili navigacijskog sredstva na koje se informacija odnosi.

(2) Tijekom instrumentalnog prilaženja, nadležni kontrolor zračnog prometa mora izdati odobrenje za slijetanje ili alternativno odobrenje pilotu zrakoplova, najkasnije na udaljenosti od 2 NM od zone dodira.

Prilaženje s neprekinutim snižavanjem

Članak 96.

(1) Postupak prilaženja s neprekinutim snižavanjem (continuous descent approach-CDA) primjenjuje se tijekom segmenta prilaženja u cilju uštede goriva i smanjenja buke. CDA postupkom izbjegavaju se nepotrebni intervali horizontalnog leta ako to prometna situacija dopušta, a na zahtjev pilota, ili prijedlog kontrolora zračnog prometa. CDA postupak se ne smije primjenjivati ako se njime ugrožava sigurnost leta zrakoplova.

(2) Ovisno o lokalnim uvjetima postupci prilaženja s neprekinutim snižavanjem (CDA) mogu biti sljedeći:

– Standardne dolazne rute (STARs) uključujući i tranzicijske rute, koje mogu biti oblikovane s vertikalnim profilima i informacijom o udaljenosti od točke dodira (Distance to go – DTG),

– Postupci radarskog vektoriranja s informacijom o udaljenosti od točke dodira (DTG) i

– Kombinacija prethodna dva oblika. Pri tome se standardne dolazne rute koriste tijekom niske frekvencije prometa, a radarsko vektoriranje s informacijom o udaljenosti (DTG) tijekom veće frekvencije prometa.

(3) Prilikom primjene postupka iz stavka 1. ovoga članka, prilazna kontrola vodi zrakoplove primjenom postupaka radarskog vektoriranja i odobrava neprekinuto snižavanje do razine međuprilaženja, tako da se razina dostigne na smjeru usmjerivača na udaljenosti od oko 10 NM od točke dodira radi osiguranja prilaženja u stabilnoj konfiguraciji. Neprekinuto snižavanje do odobrene razine provodi se brzinom snižavanja od 300 stopa/NM (kut snižavanja oko 3°).

(4) Ako se tijekom snižavanja, iz posebnih razloga (npr. razdvajanje, struktura zračnog prostora, prepreke) odobre početne razine koje su veće od razine međuprilaženja, nadležna kontrola zračnog prometa, treba pravodobno ukinuti to ograničenje, tako da bude osigurano neprekinuto snižavanje od 300 stopa/NM.

(5) Nakon postizanja visine međuprilaženja, zrakoplov se mora nalaziti u horizontalnom letu tijekom kratkog vremenskog perioda prije uključivanja u putanju poniranja. Taj segment međuprilaženja služi za smanjenje brzine. Tijekom radarskog vektoriranja informacije o udaljenosti od točke dodira (DTG) prosljeđuju se pilotu zrakoplova zajedno s odobrenjem za snižavanje u vremenskim intervalima koje odredi nadležna kontrola zračnog prometa.

(6) Ako prometna situacija ne dopušta primjenu CDA (npr. prilaženje zrakoplova s različitom letnim sposobnostima), nadležna kontrola zračnog prometa obavještava o tome pilota zrakoplova odgovarajućom propisanom frazom. U tom se slučaju prilaženje provodi prema objavljenim postupcima.

(7) Pilot zrakoplova tijekom CDA prilaženja, mora koristiti tehniku prilaženja propisanu za smanjenje buke.

Vizualno prilaženje

Članak 97.

(1) IFR letu se može odobriti vizualno prilaženje uz uvjet da pilot zrakoplova može održavati stalnu vidljivost zemljine površine i:

1. ako je javljena baza oblaka na ili iznad odobrene razine početnog prilaženja, ili ako se zrakoplov već nalazi ispod baze oblaka, ili

2. ako pilot tijekom postupka instrumentalnog prilaženja javi da će meteorološki uvjeti dozvoliti vizualno prilaženje i da postoji velika vjerojatnost da će se vizualno prilaženje i slijetanje moći završiti, ili ako nadležna kontrola zračnoga prometa predloži vizualno prilaženje i pilot ga prihvati, uz pridržavanje navedenih uvjeta, ili

3. ako je zrakoplov kojemu se odobrava vizualno prilaženje prvi zrakoplov u slijedu prilaženja, ili ako pilot javi da vidi prethodni zrakoplov i primi uputu da ga slijedi. Ako pilot tijekom postupka instrumentalnog prilaženja javi da će vidljivost dozvoliti vizualno prilaženje, ali da ne vidi prethodni zrakoplov, mora se održavati radarsko razdvajanje sve do uspostave vizualnog razdvajanja.

(2) Vizualno prilaženje može se provoditi i u instrumentalnim meteorološkim uvjetima, ako se pilot zrakoplova može pridržavati nekog od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Izdavanje odobrenja za vizualno prilaženje ovisi o prometnoj situaciji i možebitnim postupcima za smanjenje ili izbjegavanje buke.

(4) Ako pilot zahtijeva ili prihvati predloženi postupak vizualnog prilaženja, odgovoran je za pridržavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju, nadležna kontrola zračnog prometa smatra, da pilot može neodložno započeti postupak vizualnog prilaženja.

(5) U cilju bržeg odvijanja zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može pilotu zrakoplova predložiti vizualno prilaženje, ako je javljena baza oblaka na ili iznad odobrene razine početnog prilaženja, ili ako se zrakoplov već nalazi ispod baze oblaka.

(6) Odgovornost za održavanje razdvajanja između zrakoplova kojemu je odobreno vizualno prilaženje i ostalih zrakoplova snosi nadležna kontrola zračnoga prometa, dok se danju ta odgovornost može prenijeti na pilota zrakoplova.

Vizualni odlasci IFR letova u VMC uvjetima

Članak 98.

(1) U slučajevima uzlijetanja određenih tipova zrakoplova, nadležna kontrola zračnog prometa može, na vlastiti prijedlog ili na zahtjev pilota zrakoplova, izdati odobrenje za provedbu modificiranoga objavljenog IFR postupka u vizualnim meteorološkim uvjetima (visual climb-outs in VMC), ako je udovoljeno svim sljedećim zahtjevima:

1. baza oblaka se nalazi iznad minimalne apsolutne visine za radarsko vektoriranje,

2. vidljivost pri tlu iznosi 5 km ili više,

3. postupak se primjenjuje samo danju,

4. neće se povrijediti nekontrolirani zračni prostor,

5. postupak je ograničen samo do prolaska određene visine (npr. min. IFR putne razine),

6. neće doći do neprimjerenog ugrožavanja stanovništva bukom.

(2) Odobrenje za vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima izdaje se IFR letu zajedno s rutnim odobrenjem, a samo izuzetno neposredno nakon uzlijetanja.

(3) Kad zatraži ili potvrdi primitak odobrenja za vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima, pilot zrakoplova preuzima odgovornost za nadvisivanje prepreka sve do prelaska visine određene u skladu s odredbom točke 5. stavak 1. ovoga članka.

(4) Nadležna kontrola zračnog prometa razdvaja zrakoplov kojem je odobren vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima od drugih zrakoplova u odlasku i dolasku.

Vrtložna turbulencija

Članak 99.

(1) Povećane norme razdvajanja iz stavka 2. ovoga članka, koje se primjenjuju između letova iz članka 67. ovoga Pravilnika, a uslijed djelovanja vrtložne turbulencije, moraju se primjenjivati ako:

1. zrakoplov leti neposredno iza prethodnog zrakoplova na istoj razini ili na razini koja se nalazi na manje od 1000 stopa ispod njega, ili

2. ako oba zrakoplova koriste istu uzletno-sletnu stazu, ili

3. ako zrakoplov prolazi iza prethodnog zrakoplova na istoj razini ili na razini koja se nalazi na manje od 1000 stopa ispod njega.

(2) Uslijed djelovanja vrtložne turbulencije primjenjuju se sljedeće povećane norme razdvajanja između letova iz stavka 1. ovoga članka:

Razdvajanje zrakoplova uporabom Machovog broja i promjena brzine

Članak 100.

(1) Propisane norme razdvajanja između mlaznih zrakoplova koji lete istom putanjom i na istoj putnoj razini iznad FL 245, nadležna kontrola zračnog prometa može uspostaviti i održavati, tako da od pilota zrakoplova zahtjeva da lete stvarnim brzinama, izraženima u obliku Machovog broja, koje osiguravaju održavanje ili povećanje odstojanja između tih zrakoplova.

(2) Kontrola brzine uporabom Machovog broja zahtijeva da:

1. se piloti zrakoplova pridržavaju posljednje dodijeljenog Machovog broja,

2. da piloti zrakoplova prije svake promjene brzine obavijeste nadležnu kontrolu zračnog prometa, kad je potrebno odstupiti od trenutne brzine za ± 0,1 Macha,

3. da piloti zrakoplova, na zahtjev nadležne kontrole zračnog prometa, uključe trenutni stvarni Machov broj u redovne izvještaje o poziciji.

(3) Ako pilot zrakoplova namjerava tijekom leta mijenjati putnu brzinu, navedenu u planu leta, mora pribaviti odobrenje nadležne kontrole zračnoga prometa, ako vrijednost izmjene iznosi 5 % ili više od navedene brzine.

(4) U donjem zračnom prostoru, ispod FL 245, putne brzine izražavaju se u čvorovima na temelju indicirane brzine (IAS).

(5) Ukoliko pilot zrakoplova tijekom leta zahtijeva promjenu visine leta ili je ista zahtijevana od nadležne kontrole zračnog prometa, a zrakoplov nije u stanju održavati vertikalnu brzinu penjanja odnosno poniranja od 500 stopa u minuti ili više, pilot zrakoplova je dužan o tome izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

Putno penjanje

Članak 101.

Primjena postupka putnoga penjanja (cruise climb) u hrvatskom zračnom prostoru je zabranjena.

Vlastito međusobno razdvajanje u vizualnim meteorološkim uvjetima

Članak 102.

(1) Nadležna kontrola zračnoga prometa može, kontroliranom letu, prenijeti odgovornost za održavanje razdvajanja na pilota zrakoplova, tako da mu odobri održavanje vlastitog razdvajanja u vizualnim meteorološkim uvjetima kad je udovoljeno svim sljedećim zahtjevima:

1. postupak se primjenjuje samo danju,

2. ne postoji promet u suprotnom smjeru,

3. pilot zrakoplova zahtijeva ili se složi s takvim postupkom i potvrdi da vidi drugi zrakoplov,

4. postoji suglasnost pilota drugog zrakoplova za takav postupak,

5. samo jedan od zrakoplova smije biti u penjanju ili snižavanju,

6. primjena postupka je ograničena u odnosu na rutu, razinu ili vrijeme,

7. informacija o bitnom prometu je proslijeđena pilotima odnosnih zrakoplova.

(2) Ukoliko pilot uoči da se meteorološki uvjeti pogoršavaju i smatra da uskoro neće biti moguće nastaviti let u vizualnim meteorološkim uvjetima, mora prije nastupanja instrumentalnih meteoroloških uvjeta o tome obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa i postupiti prema alternativnoj uputi nadležne kontrole zračnog prometa.

Informacija o bitnom prometu

Članak 103.

(1) Bitni promet (essential traffic) je onaj kontrolirani let, na koji se primjenjuju propisani postupci razdvajanja, a nije od drugog zrakoplova razdvojen propisanim normama razdvajanja.

(2) Nadležna kontrola zračnoga prometa mora proslijediti informaciju o bitnom prometu odnosnim kontroliranim letovima, u svim slučajevima, kad jedan drugome predstavljaju bitan promet. Informacija o bitnom prometu mora sadržavati sljedeće podatke:

1. smjer leta odnosnog zrakoplova,

2. tip odnosnog zrakoplova i kategoriju vrtložne turbulencije (ako je relevantna u skladu s stavku 3. ovoga članka),

3. putnu razinu odnosnog zrakoplova i:

– predviđeno vrijeme iznad točke javljanja najbliže mjestu prolaska razine; ili

– relativan smjer (bearing) odnosnog zrakoplova izražen prema smjeru kazaljki na satu kao i udaljenost od zrakoplova kome je informacija o bitnom prometu upućena; ili

– stvarnu ili predviđenu poziciju odnosnog zrakoplova.

(3) Podatak o kategoriji vrtložne turbulencije odnosnog zrakoplova je relevantan samo u slučaju kad je odnosni zrakoplov teže kategorije od zrakoplova kome je informacija o bitnom prometu upućena.

Glava 4. UPORABA RADARA U KONTROLI ZRAČNOGA PROMETA

Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE

Svrha uporabe radara

Članak 104.

Tijekom obavljanja poslova kontrole zračnoga prometa radar se može upotrebljavati najmanje za:

1. razdvajanje letova u kontroliranom zračnom prostoru,

2. motrenje (nadzor) i vektoriranje zrakoplova,

3. ubrzanje protoka zračnoga prometa,

4. pružanje pomoći pilotima zrakoplova u svrhu izbjegavanja područja u kojima prevladavaju nepovoljni meteorološki uvjeti, navigacijske pomoći pilotima, u posebnim okolnostima, te za pružanje selektivnih informacija o prometu.

Odjeljak 2. POSTUPCI PRILIKOM UPORABE SEKUNDARNOG RADARA

Postavljanje SSR transpondera tijekom redovne uporabe

Članak 105.

(1) Pilot zrakoplova mora postaviti mod i kod SSR transpondera, prema uputi nadležne kontrole zračnoga prometa. Ukoliko nadležna kontrola zračnoga prometa ne zatraži drugačije, pilot zrakoplova koji ulazi u područje nadležnosti odgovarajuće kontrole zračnog prometa, mora zadržati kôd koji mu je dodijelila posljednja nadležna kontrola, sve dok mu se ne dodijeli novi kôd.

(2) Ukoliko ne dobije uputu jedinice nadležne za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu, pilot zrakoplova opremljenog SSR transponderom koji obavlja let u nekontroliranom zračnom prostoru mora postaviti SSR transponder na mod A kod 2000.

(3) Ako je pilotu zrakoplova dodijeljen dvoznamenkasti kôd, pilot zrakoplova mora postaviti nulu (0) kao treću i četvrtu znamenku, osim u slučajevima kad su u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka utvrđene druge znamenke za posebne postupke.

(4) SSR kodove za pojedine vrste letova koji se odvijaju u hrvatskom zračnom prostoru, te SSR kodove za posebne postupke utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

(5) Utvrđene SSR kodove iz stavka 3. ovoga članka pilot zrakoplova postavlja samostalno. U pojedinim slučajevima nadležna kontrola zračnoga prometa može dodijeliti SSR kodove različite od utvrđenih u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka.

(6) Ako je od pilota zrakoplova zatraženo postavljanje moda A ili drugog moda, pilot mora istodobno postaviti mod C bez posebne upute.

Postupci prilikom nepravilnog rada SSR transpondera

Članak 106.

(1) Ako nije drukčije zatraženo, pilot zrakoplova čiji SSR transponder na modu C ne radi pravilno, mora o tome neodložno obavijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa i

1. isključiti javljanje visine i emitirati samo nosivi val odgovora moda C, ili

2. isključiti u potpunosti mod C, ako vrsta SSR transpondera ne dopušta postupak prema odredbi točke 1. ovoga stavka. Pritom mod A mora ostati uključen.

(2) Ako vrsta transpondera ne dopušta odvojeno isključivanje moda A i C, SSR transponder se ne smije isključiti bez izričite upute nadležne kontrole zračnoga prometa, kako bi se osigurao stalan prijenos podataka o identitetu i poziciji preko moda A.

(3) Prilikom ulaska u područje nadležnosti kontrole zračnoga prometa, pilot zrakoplova mora se pridržavati poduzetih mjera i o tome odgovarajuće obavijestiti kontrolu zračnoga prometa.

Postavljanje SSR transpondera u slučajevima nužde

Članak 107.

(1) U slučajevima nužde, pilot zrakoplova mora zadržati postavljeni kôd, osim ako mu nadležna kontrola zračnoga prometa ne dodijeli neki drugi.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pilot zrakoplova može postaviti SSR transponder na mod A kôd 7700, ako to smatra najprikladnijom mjerom u skladu s vrstom nužde.

(3) Prilikom otkaza radiokomunikacije, pilot zrakoplova mora postaviti transponder na mod A kôd 7600 i poduzeti mjere propisane za slučaj otkaza radiokomunikacije.

(4) Pilot zrakoplova koji je predmet nezakonitoga ometanja, kako bi ukazao na situaciju, mora pokušati postaviti SSR transponder na mod A kôd 7500, osim ako okolnosti ne uvjetuju postavljanje kôda 7700.

(5) Pilot zrakoplova kojeg presreće vojni zrakoplov može primijeniti postupak u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, ako takav postupak smatra primjerenim okolnostima u pojedinom slučaju.

(6) Tijekom postupka presretanja, pilot presretača opremljenog SSR transponderom mora obustaviti transmisiju informacija o visini najkasnije na udaljenosti 20 NM (37 km) od zrakoplova kojeg namjerava presresti ili vremenski 40 sekundi prije predviđenog vremena dolaska na točku susreta sa zrakoplovom kojeg namjerava presresti (ovisno što je ranije) kako bi se spriječila neželjena indikacija obveznog vertikalnog razdvajanja kod presretnutog zrakoplova opremljenog sustavom u zrakoplovu za izbjegavanje sudara.

Postupak kod otkaza SSR transpondera

Članak 108.

(1) Ako SSR transponder otkaže prije uzlijetanja, a ne može se popraviti prije odlaska, pilot zrakoplova mora:

1. obavijestiti aerodromsku kontrolu zračnog prometa i pribaviti odobrenje za provedbu leta,

2. planirati svoj let prema uvjetima iz odobrenja, tako da leti najkraćim putem do najbližeg prikladnog aerodroma gdje se kvar može otkloniti,

3. u rubrici 10. obrasca plana leta, upisati slovo »N« za potpunu neispravnost SSR transpondera ili u slučaju djelomičnog kvara transpondera, odgovarajuće slovo, koje označava preostale sposobnosti transpondera.

(2) Ukoliko otkaz transpondera nastupi nakon uzlijetanja, pilot zrakoplova mora o tome neodložno obavijestiti kontrolu zračnoga prometa. Nadležna kontrola zračnog prometa će, uz određena ograničenja, osigurati nastavak leta prema aerodromu odredišta naznačenom u planu leta.

Postupci za operativno korištenje transpondera moda C

Članak 109.

(1) Smatra se da se zrakoplov nalazi na dodijeljenoj razini, ako prikazivanje transpondera moda C, ne odstupa više od ±200 stopa od te razine u RVSM zračnom prostoru, a ± 300 stopa od te razine u ostalom zračnom prostoru.

(2) Smatra se da je zrakoplov, kojem je odobreno napuštanje razine započeo napuštanje i napustio prethodno zauzetu razinu, kad informacija o razini SSR moda C prikazuje promjenu veću od 300 stopa u predviđenom smjeru od prethodno dodijeljene razine.

(3) Smatra se da je zrakoplov u penjanju ili snižavanju prošao razinu kad informacija o razini SSR moda C prikazuje da je prošao tu razinu u zahtijevanom smjeru, za više od 300 stopa.

(4) Smatra se da je zrakoplov dostigao odobrenu razinu kad informacija o razini SSR moda C prikazuje da razina zrakoplova ne odstupa više od ±200 stopa od te razine u RVSM zračnom prostoru, a ± 300 stopa od te razine u ostalom zračnom prostoru.

(5) Ako se razina koju je pilot zrakoplova javio razlikuje od informacije o razini koju prikazuje SSR mod C za više od ±200 stopa u RVSM zračnom prostoru ili za više od ± 300 stopa u ostalom zračnom prostoru, nadležna kontrola zračnoga prometa mora obavijestiti pilota zrakoplova o odstupanju, te mu izdati uputu da potvrdi visinu. Ukoliko odstupanje i nakon toga postoji, kao temelj za daljnje razdvajanje mora se uzeti razina koju je javio pilot.

Odjeljak 3. UPORABA SUSTAVA ZA IZBJEGAVANJE SUDARA U ZRAKU (ACAS II)

Opremljenost i svrha uporabe ACAS II

Članak 110.

(1) Informacije dobivene na temelju sustava u zrakoplovu za izbjegavanje sudara, piloti zrakoplova su dužni koristiti u svrhu izbjegavanja mogućih sudara, dobivanja točnije slike o trenutnoj prometnoj situaciji, te aktivnog traženja i vizualnog prepoznavanja konfliktnog prometa.

(2) Odredbe članka 111. ovoga Pravilnika ne oduzimaju zapovjedniku zrakoplova njegovo pravo donošenja konačne odluke kada se radi o upravljanju zrakoplovom tj. njegovo pravo na izbor najboljeg načina rješavanja prometnog konflikta ili sprječavanja mogućeg sudara.

(3) U slučaju postupanja nakon primanja indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja (Resolution Advisory-RA) kao i drugog događaja važnog za praćenje djelovanja sustava ACAS, pilot i kontrolor zračnog prometa moraju podnijeti izvještaj utvrđen posebnim propisom.

Način korištenja sustava za izbjegavanje sudara u zraku

Članak 111.

Upozorenja sustava za izbjegavanje sudara u zraku piloti moraju koristiti kako slijedi:

1. nikako ne izvoditi manevar izbjegavanja isključivo na temelju prometnih informacija (Traffic Advisories-TA).

2. nakon primitka prometne informacije, koristiti sve dostupne podatke za pripremu pravilne reakcije za slučaj primitka indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja (Resolution Advisory-RA).

3. u slučaju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja (Resolution Advisory-RA) pilot mora:

a) neodložno postupiti u skladu s dobivenom indikacijom obveznog vertikalnog razdvajanja osim u slučaju kada bi takav postupak ugrozio sigurnost zrakoplova (upozorenje o približavanju prevlačenju – stall warning, smicanje vjetra – wind shear i upozorenja sustava za signaliziranje blizine tla imaju prednost pred upozorenjima ACAS-a),

b) postupati prema indikaciji obveznog vertikalnog razdvajanja čak i kada je u suprotnosti s uputom kontrole zračnog prometa,

c) nikad ne izvoditi manevar penjanja ili snižavanja kao i promjene vertikalne brzine koji su suprotni primljenoj indikaciji obveznog vertikalnog razdvajanja,

d) što je prije moguće, ovisno o radnom opterećenju posade, obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa o indikaciji obveznog vertikalnog razdvajanja koja zahtijeva odstupanje od važeće upute ili odobrenja kontrole zračnog prometa,

e) odmah postupati u skladu sa svakom promjenom indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja,

f) svesti odstupanja od putanje leta na minimum tj. na odstupanja koja su nužna za postupanje prema indikaciji obveznog vertikalnog razdvajanja,

g) nakon razrješenja konflikta pilot zrakoplova mora:

– odmah nastaviti postupati u skladu s prethodno valjanom uputom ili odobrenjem kontrole zračnog prometa i o poduzetom manevru obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa ili

– postupiti prema izmijenjenom odobrenju ili uputi dobivenoj od nadležne kontrole zračnog prometa.

Odgovornost za razdvajanje zrakoplova tijekom manevara na temelju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja

Članak 112.

(1) Nakon primljene obavijesti da pilot izvodi manevar izbjegavanja na temelju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja, kontrolor zračnog prometa:

1. ne smije pokušati promijeniti putanju leta zrakoplova koji izvodi manevar izbjegavanja na temelju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja,

2. ne smije izdati odobrenje ili uputu zrakoplovima na koje se manevar izbjegavanja odnosi sve dok pilot ne javi da ponovno postupa prema valjanoj uputi ili odobrenju kontrole zračnog prometa,

3. mora potvrditi primitak te obavijesti koristeći frazu »ROGER«,

4. treba proslijediti informaciju o bitnom prometu ako to smatra neophodnim.

(2) Kad zrakoplov na temelju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja odstupi od valjanog odobrenja ili pilot javi da je primio indikaciju obveznog vertikalnog razdvajanja, kontrolor zračnog prometa prestaje biti odgovoran za razdvajanje odnosnog zrakoplova od drugih zrakoplova koji su ugroženi zbog izravne posljedice započetog manevra izbjegavanja na temelju indikacije obveznog vertikalnog razdvajanja.

(3) Kontrolor zračnog prometa ponovno preuzima odgovornost za razdvajanje svih zrakoplova iz stavka 2. ovoga članka kada:

1. potvrdi javljanje pilota zrakoplova da ponovno postupa prema valjanom odobrenju ili uputi, ili

2. potvrdi javljanje pilota zrakoplova da ponovno postupa prema valjanom odobrenju ili uputi i izda drugo odobrenje ili uputu, koje pilot potvrdi.

Glava 5. USLUGA PRUŽANJA LETNIH INFORMACIJA

Način obavljanja usluge pružanja letnih informacija

Članak 113.

(1) Uslugu pružanja letnih informacija, obavlja centar za pružanje letnih informacija odnosno nadležna jedinica kontrole zračnog prometa u okviru svojih nadležnosti, a u skladu s propisanim postupcima.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, usluge aerodromskih letnih informacija na nekontroliranim aerodromima na kojima je predviđeno pružanje aerodromskih letnih informacija, osigurava operator aerodroma, u skladu s odredbama Zakona o zračnom prometu.

Poslovi koji se obavljaju u okviru usluge pružanja letnih informacija

Članak 114.

(1) Usluga pružanja letnih informacija obuhvaća pružanje i prosljeđivanje svih informacija i savjeta pilotima zrakoplova potrebnih za sigurno, redovito i nesmetano odvijanje zračnoga prometa, te prihvaćanje i prosljeđivanje informacija koje se odnose na planove leta, izvještaje o odlasku i dolasku, izvještaje pilota glede sigurnosti zračnoga prometa i izvještaje pilota (PIREP).

(2) Poslovi pružanja i prosljeđivanja informacija i savjeta iz stavka 1. ovoga članka putem zrakoplovnih radioemisija obuhvaćaju poglavito prosljeđivanje:

1. općih informacija o:

a) značajnim meteorološkim pojavama (SIGMET),

b) postojanju slučajeva nužde i nesreće zrakoplova,

c) izbacivanju goriva,

d) letenju tijekom potrage i spašavanja zrakoplova, te za vrijeme elementarnih i drugih nesreća većeg razmjera,

e) drugim ograničenjima bitnim za obavljanje zračnog prometa, kao što su eksplozije plina ili eksploziva, požari i sl;

2. općih informacija, automatskim emitiranjem informacija za slijetanje i uzlijetanje (ATIS);

3. posebnih informacija, u načelu na zahtjev pilota zrakoplova o:

a) posebnom korištenju zračnoga prostora (zrakoplovne priredbe i natjecanja, padobranske aktivnosti, akrobatsko letenje, natjecanje jedrilicama i letenje jedrilicama u za to posebno određenim područjima, vojne vježbe i druge bitne vojne aktivnosti, ograničenja koja mogu utjecati na letenje, obrana od tuče itd.),

b) ograničenjima u korištenju i promjeni načina korištenja radionavigacijskih sredstava, radiokomunikacijskih frekvencija, aerodroma, njihovim manevarskim površinama ako su pokriveni snijegom, ledom ili značajnim slojem vode, te sredstvima, uređajima i opremi aerodroma,

c) meteorološkim uvjetima, poglavito o uvjetima na ruti i pri slijetanju, posebnim vremenskim uvjetima, prognozama vjetra na visini, značajnim meteorološkim pojavama i kratkoročnim prognozama;

4. posebnih informacija kad god je potrebno o:

a) ispuštanju radioaktivnih ili otrovnih tvari u atmosferu,

b) teškim ili srednjim slobodnim balonima bez posade,

c) opasnostima od sudara kontroliranim letovima (prosljeđivanje informacija o prometu temeljenih na radaru, u okviru tehničkih i operativnih mogućnosti),

d) bilo kojem drugom podatku, koji bi mogao utjecati na sigurnost zračnog prometa.

Dužnosti pilota zrakoplova prilikom korištenja usluge pružanja letnih informacija

Članak 115.

(1) Prilikom korištenja usluge pružanja letnih informacija, dužnosti pilota zrakoplova su:

1. brižljiva i temeljita priprema leta,

2. slušanje frekvencije (dobrovoljno),

3. slušanje zrakoplovnih radioemisija,

4. uspostavljanje radiokomunikacije, ako to smatra potrebnim za sigurnu provedbu leta,

5. da prilikom uspostavljanja radiokomunikacije proslijedi pozivni znak zrakoplova, aerodrom odlaska i dolaska, poziciju, razinu i planiranu rutu leta,

6. prosljeđivanje kratkih i sažetih izvještaja iz zraka,

7. javljanje namjeravane promjene razine,

8. odjavljivanje prije napuštanja frekvencije ako je radiokomunikacija bila uspostavljena.

(2) Prilikom predaje plana leta iz zraka (AFIL), pilot zrakoplova mora proslijediti sljedeće podatke: pozivni znak zrakoplova, vrstu leta, tip zrakoplova, radio i navigacijsku opremu, aerodrom odlaska ili vrijeme i poziciju na kojoj se plan leta počinje primjenjivati, stvarnu brzinu, traženu razinu ako je potrebno, aerodrom odredišta ili vrijeme i poziciju do koje se plan leta primjenjuje, alternativni aerodrom ako je potrebno, najveće trajanje leta i broj osoba u zrakoplovu.

(3) Ako se od pilota zrakoplova, koji održava radiokomunikaciju s centrom za pružanje letnih informacija, zatraži uključenje transpondera na određen kod i/ili mod, pilot zrakoplova ne smije smatrati da će biti kontroliran ili razdvajan od drugog prometa.

Uporaba radara pri provedbi usluge pružanja letnih informacija

Članak 116.

(1) Informacija s radarskog pokazivača može se koristiti za pružanje podataka identificiranom zrakoplovu:

1. o bilo kojem zrakoplovu, uočenom na konfliktnoj putanji s radarski identificiranim zrakoplovom i prosljeđivanje preporuke ili savjeta za primjenu postupka izbjegavanja,

2. o poziciji područja nepovoljnih meteoroloških uvjeta i, ako je moguće, prosljeđivanje savjeta za najlakše obilaženje takvih područja, i

3. prosljeđivanje informacija, koje pilotu zrakoplova pomažu u navigaciji (navigacijska pomoć).

(2) Uporaba radara u provedbi usluge pružanja letnih informacija ne oslobađa pilota zrakoplova njegovih odgovornosti uključujući i konačnu odluku u svezi bilo koje savjetovane promjene elemenata iz plana leta.

Informacija o opasnosti od sudara

Članak 117.

(1) Kad se identificirani kontrolirani let uoči na konfliktnoj letnoj putanji s nepoznatim zrakoplovom, a smatra se da postoji opasnost od sudara, kontrolirani let mora se obavijestiti kad god je moguće:

1. o nepoznatom zrakoplovu, te preporučiti postupak izbjegavanja ako pilot kontroliranog zrakoplova to zatraži, ili ako po mišljenju nadležne kontrole zračnoga prometa situacija to nalaže, i

2. da konflikt više ne postoji.

(2) Kad god je to moguće, informaciju o prometu na konfliktnoj letnoj putanji treba proslijediti kao:

1. relativni smjer konfliktnog prometa u odnosu na kazaljke sata,

2. udaljenost konfliktnog prometa u NM,

3. smjer u kojem se konfliktni promet kreće,

4. razina i tip zrakoplova ili, ako su nepoznati, relativna brzina konfliktnog prometa (npr. spor ili brz).

(3) Uporaba radara pri provedbi usluge pružanja letnih informacija ne oslobađa zapovjednika zrakoplova od odgovornosti koju ima za konačnu odluku, u odnosu na preporučenu izmjenu plana leta.

Automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje

Članak 118.

(1) Radi smanjenja trajanja i opsega radiokomunikacije, na određenim međunarodnim zračnim lukama u Republici Hrvatskoj, obavlja se automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (ATIS), prosljeđivanjem svakodnevnih informacija potrebnih za uzlijetanje i slijetanje na VHF frekvencijama objavljenim na način uobičajen u zračnom prometu.

(2) ATIS emisija mora udovoljavati sljedećim zahtjevima:

1. emitirana informacija mora se odnositi samo na jednu zračnu luku,

2. emisija mora biti stalna i mora se ponavljati,

3. emitirana informacija mora se ažurirati odmah nakon značajnije promjene,

4. kontrola zračnoga prometa nadležna za prilaženje, slijetanje i uzlijetanje mora se neodložno upoznati s podacima sadržanima u emisiji,

5. svaka pojedina ATIS poruka, mora se označiti slovom ICAO abecede abecednim redoslijedom.

(3) ATIS emisija mora sadržavati sljedeće informacije:

1. naziv zračne luke,

2. ICAO oznaku zračne luke,

3. očekivanu vrstu prilaženja i sletnu stazu,

4. prijelaznu razinu leta,

5. vrijeme motrenja,

6. trenutne meteorološke uvjete u zračnoj luci, uključujući meteorološku prognozu za slijetanje, te ukoliko je potrebno:

a) važne meteorološke pojave u područjima prilaženja i odlaska,

b) stanje uzletno-sletne staze i prema potrebi kočenje,

c) ograničenja u korištenju uzletno-sletne staze,

d) ograničenja u korištenju prilaznih navigacijskih sredstava,

e) kašnjenja u dolasku i odlasku od 20 minuta ili više.

(4) Piloti zrakoplova koji lete prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR), a i piloti zrakoplova koji lete prema pravilima vizualnog letenja (VFR), ukoliko to oprema zrakoplova dopušta, moraju prije uspostave radiokomunikacije s nadležnom kontrolom zračnoga prometa na objavljenim VHF frekvencijama, pribaviti uzletne i sletne informacije za odgovarajuću zračnu luku. Prilikom uspostave radiokomunikacije s kontrolom zračnoga prometa nadležnom za prilaženje ili odlazak, pilot zrakoplova mora izgovoriti oznaku primljene informacije, čime bi se utvrdilo da je primljena posljednja valjana emisija.

(5) Nakon uspostave radiokomunikacije iz stavka 4. ovoga članka kontrola zračnoga prometa nadležna za prilaženje, mora zrakoplovima u prilaženju u odgovoru na poruku o oznaci primljene informacije proslijediti trenutnu QNH vrijednost tlaka zraka.

(6) Tijekom automatskog emitiranja informacija za slijetanje i uzlijetanje, informacije koje se odnose na IFR letove i druge letove koji uzlijeću i slijeću na međunarodne zračne luke ne prosljeđuju se.

Glava 6. RADIOKOMUNIKACIJSKI POSTUPCI

Načini obavljanja radiokomunikacije

Članak 119.

(1) Radiokomunikacija putem zrakoplovne pokretne veze obavlja se kao radiotelefonska komunikacija.

(2) Zrakoplovna pokretna veza je radiokomunikacija između zemaljske radiopostaje i radiopostaje zrakoplova, te između radiopostaja zrakoplova. U zrakoplovnoj pokretnoj vezi mogu se upotrebljavati i radiopostaje za slučaj nužde (survival craft station), te radiofarovi za lociranje pozicije u slučaju nužde (emergency position indicating beacon), na utvrđenim radiofrekvencijama:

– frekvenciji 406,025 MHz koja je obavezna i primarna frekvencija međunarodnog sustava za potragu i spašavanje (Cospas-Sarsat System);

– frekvencijama 121,5 MHz i 243,0 MHz koje se pored primarne frekvencije dodatno mogu koristiti.

(3) Lažne poruke nevolje mogu biti emitirane uslijed akrobatskih manevara, neprimjerenog rukovanja, nepažnje pilota, pretvrdog slijetanja, premještanja zrakoplova tijekom prihvata i otpreme te radova na održavanju zrakoplova. Piloti zrakoplova opremljenih odašiljačem za lociranje pozicije u slučaju nužde (emergency location transmitter – ELT) odnosno druge ovlaštene osobe dužni su poradi izbjegavanja lažnih poruka nevolje slušati frekvencije 121,5 MHz i/ili 243,0 MHz u slijedećim slučajevima:

– tijekom leta ako je moguće,

– nakon leta prije gašenja motora,

– tijekom ugradnje ili održavanja ELT-a,

– tijekom radova na održavanju u blizini ELT-a i

– tijekom premještanja zrakoplova na zemlji.

Ukoliko tijekom slušanja čuju ELT signal te isključivanjem uređaja utvrde da signal potječe iz njihovog zrakoplova dužni su o lažnoj poruci nevolje obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa te ako je potrebno servisirati uređaj.

Jezik u uporabi

Članak 120.

(1) Radiotelefonska komunikacija u zrakoplovnoj pokretnoj vezi, obavlja se na engleskom ili hrvatskom jeziku.

(2) U slučajevima, kada se zrakoplov nalazi u nuždi pilot zrakoplova, bez obzira na pravila letenja može upotrebljavati engleski ili hrvatski jezik, ovisno o tome kojim jezikom bolje vlada.

(3) Radiotelefonska komunikacija zrakoplovnom pokretnom vezom na nekontroliranim aerodromima i na frekvencijama koje ne koristi pružatelj usluga u zračnoj plovidbi, obavlja se na hrvatskom ili engleskom jeziku.

Vrijeme u uporabi

Članak 121.

(1) Sve radiopostaje koje sudjeluju u zrakoplovnoj pokretnoj vezi, moraju upotrebljavati jedinstveno koordinirano vrijeme (UTC).

(2) Početak dana označava se kao 0000 sati, a kraj dana kao 2359 sati. Sat počinje nultom (00) minutom, a završava 59. minutom. Minuta počinje nultom (00) sekundom, a završava 59. sekundom.

(3) Kao vrijeme, prosljeđuju se minute tekućeg sata (dvije znamenke). Ako je moguća zabuna, moraju se proslijediti sve četiri znamenke tekućeg sata i minuta.

Dopuštene vrste i prednost poruka u zrakoplovnoj pokretnoj vezi

Članak 122.

(1) U zrakoplovnoj pokretnoj vezi, dopuštene su sljedeće poruke, koje pritom uživaju navedenu prednost u emitiranju:

1. poruke nevolje (Distress message),

2. poruke hitnosti (Urgency message),

3. poruke radiogoniometrijskog smjera (Direction finding message),

4. poruke o sigurnosti leta (Flight safety message),

5. meteorološke poruke (Meteorological message),

6. letačko-operativne poruke (Flight regularity message),

7. državni telegrami (State telegram).

(2) Poruke nevolje (radiotelefonijom MAYDAY) su poruke, koje se odnose na zrakoplove i osobe u njima, kojima prijeti velika i neposredna opasnost, te im je potrebna hitna pomoć.

(3) Poruke hitnosti (radiotelefonijom PAN PAN ili PAN PAN MEDICAL) su poruke, koje se odnose na sigurnost zrakoplova, plovila i nekog drugog vozila ili osobe u njima ili u vidokrugu pilota.

(4) Poruke radiogoniometrijskog smjera su poruke, koje se odnose na emitiranje vrijednosti radiogoniometrijskih smjerova.

(5) Poruke o sigurnosti leta su:

1. poruke koje se prosljeđuju tijekom obavljanja kontrole zračnog prometa i u koje spadaju poruke o kretanju i kontroli zračnog prometa (Air Traffic Control Message),

2. izvještaji o poziciji (Position Report) pilota zrakoplova,

3. poruke pilota ili operatora zrakoplova (Operational Message) koje su od bitnog značaja za zrakoplov u letu.

(6) Meteorološke poruke su poruke, koje se odnose na emitiranje meteoroloških podataka.

(7) Letačko-operativne poruke su:

1. poruke koje se odnose na izmjene reda letenja zrakoplova,

2. poruke koje se odnose na održavanje zrakoplova,

3. upute predstavnicima operatora zrakoplova koje se odnose na izmjene zahtjeva za putnike i posadu, koje su prouzročene neizbježnim odstupanjima od reda letenja, osim pojedinih zahtjeva putnika i posade,

4. poruke koje se odnose na neplanirana slijetanja,

5. poruke koje se odnose na hitno potrebne rezervne dijelove zrakoplova i materijal,

6. poruke koje se odnose na letenje i održavanje sredstava, bitnih za sigurnost i redovitost odvijanja letenja.

(8) Državni telegrami su poruke, koje iz zrakoplova prosljeđuju državni poglavari ili osobe jednakog položaja.

(9) Kako se ne bi nepotrebno ometalo obavljanje kontrole zračnog prometa, letačko-operativne poruke i državni telegrami trebaju se prvenstveno prosljeđivati na frekvencijama letnih informacija ili na drugoj frekvenciji koju dodijeli nadležna kontrola zračnog prometa.

Pozivni znakovi radiopostaja zrakoplova

Članak 123.

(1) U radiotelefonskoj komunikaciji dopuštene su sljedeće vrste pozivnih znakova radiopostaja zrakoplova:

1. oznaka državne pripadnosti, zajedno s registracijskom oznakom zrakoplova,

2. utvrđena radiotelefonska oznaka dodijeljena operatoru zrakoplova, zajedno s oznakama iz točke 1. ovoga stavka,

3. utvrđena radiotelefonska oznaka dodijeljena operatoru zrakoplova, zajedno s brojčanom oznakom leta,

4. tip zrakoplova, zajedno s oznakama iz točke 1. ovoga stavka,

5. pozivni znak za vojne zrakoplove, koji se sastoji od najviše 7 znakova.

(2) Pozivni znakovi radiopostaja zrakoplova ne smiju se mijenjati tijekom leta, osim ako zemaljska radiopostaja, zbog izbjegavanja možebitne zabune tijekom trajanja leta kroz njezino područje nadležnosti, izričito ne dodijeli drugi privremeni pozivni znak.

Dodjela radiotelefonskih oznaka

Članak 124.

Radiotelefonsku oznaku iz članka 123. stavak 1. ovoga Pravilnika za uporabu u međunarodnoj zrakoplovnoj telekomunikacijskoj vezi, hrvatskim zračnim prijevoznicima na njihov zahtjev dodjeljuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi, nakon prethodne koordinacije s Organizacijom međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO), ako:

1. zračni prijevoznik posjeduje ili koristi zrakoplove na mlazni pogon ili druge vrste velikih zrakoplova, a sudjeluje u zračnom prometu s najmanje 6 letova dnevno u komercijalnom domaćem ili međunarodnom prometu, ili

2. ako je zračni prijevoznik priključen na zrakoplovnu nepokretnu mrežu pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, odnosno

3. ako je to u neposrednom interesu pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

Skraćivanje pozivnog znaka radiopostaje zrakoplova

Članak 125.

(1) Uporaba skraćenog pozivnog znaka radiopostaje zrakoplova dopuštena je samo nakon uspostave radiokomunikacije i ako zabuna ili zamjena pozivnih znakova nije moguća.

(2) Radiopostaja zrakoplova smije upotrebljavati svoj skraćeni pozivni znak, samo ako je zemaljska radiopostaja skraćeni pozivni znak već upotrijebila.

(3) Pozivni znak radiopostaje zrakoplova skraćuje se uporabom:

1. oznake državne pripadnosti i dvije posljednje oznake pozivnog znaka, ako se koristi pozivni znak prema odredbi članka 123. stavak 1. točka 1. ovoga Pravilnika, odnosno uporabom oznake državne pripadnosti i tri posljednje oznake, ako se pozivni znak iz članka 123. stavak 1. točka 1. ovoga Pravilnika sastoji iz više od 5 znakova,

2. utvrđene radiotelefonske oznake dodijeljene operatoru zrakoplova, zajedno s posljednje dvije oznake pozivnog znaka, ako se koristi pozivni znak prema odredbi članka 123. stavak 1. točka 2. ovoga Pravilnika,

3. oznake tipa zrakoplova i dvije posljednje oznake pozivnog znaka, ako se koristi pozivni znak prema odredbi članka 123. stavak 1. točka 4. ovoga Pravilnika

(4) Piloti zrakoplova čija najveća dopuštena uzletna masa iznosi 136 tona ili više, moraju uvijek prilikom uspostave radiokomunikacije s nadležnom kontrolom zračnoga prometa svojem pozivnom znaku pridodati riječ »HEAVY«.

Uspostava radiotelefonske komunikacije

Članak 126.

(1) Radiotelefonska komunikacija mora se uspostaviti uporabom početnog poziva i odgovora na početni poziv na sljedeći način:

1. Početni poziv:

a) pozivni znak radiopostaje s kojom se uspostavlja komunikacija,

b) pozivni znak radiopostaje koja poziva.

2. Odgovor na početni poziv:

a) pozivni znak radiopostaje s kojom se uspostavlja komunikacija,

b) pozivni znak radiopostaje koja odgovara.

(2) Ako se opravdano pretpostavlja da radiopostaja koju se poziva prima poziv, poruka se može proslijediti neposredno nakon početnog poziva, osim ako se radi o letovima koji se obavljaju prema pravilima vizualnog letenja (VFR).

(3) Radiopostaja u zrakoplovnoj pokretnoj vezi može, istodobno pozvati više radiopostaja (višestruki poziv-multiple call). Radiopostaje koje su pozvane višestrukim pozivom moraju potvrditi prijam poruke redoslijedom kojega je koristila radiopostaja koja je pozvala.

(4) Radiopostaja u zrakoplovnoj pokretnoj vezi može, istodobno pozvati sve radiopostaje koje su na slušanju na istoj frekvenciji (opći poziv-general call). Opći poziv počinje frazom SVIM POSTAJAMA (ALL STATIONS), a nastavlja se pozivnim znakom radiopostaje koja poziva. Prijam općeg poziva se ne potvrđuje.

(5) Ako se pozivni znak radiopostaje koja poziva nije razumio, mora se upotrijebiti fraza PONOVITE SVOJ POZIVNI ZNAK (SAY AGAIN YOUR CALL SIGN).

(6) Na poziv upućen nekoj radiopostaji ne smije se odgovarati, ako postoji sumnja u ispravnost upućivanja tog poziva, već se mora pričekati sljedeći jasniji poziv.

Opći postupci za obavljanje radiotelefonske komunikacije

Članak 127.

(1) Za svako obavljanje radiotelefonske komunikacije između radiopostaja u zrakoplovu potrebno je zatražiti dozvolu zemaljske radiopostaje, osim ako se radi o kratkoj razmjeni poruka.

(2) Zemaljska radiopostaja ne smije emitirati i prosljeđivati poruke radiopostajama u zrakoplovu tijekom uzlijetanja, posljednjeg dijela završnog prilaženja i zaustavljanja nakon slijetanja.

(3) Svaka emisija mora biti jasna, nedvojbena i jednoznačna, uz uporabu propisane normirane frazeologije. Govor mora biti jasan, normalne jačine i jednolike brzine (do sto riječi u minuti). Nebitne i neprikladne izjave su zabranjene.

(4) Uporaba kratica u radiotelefonskoj komunikaciji je zabranjena, osim ako se ne radi o kraticama koje se uobičajeno upotrebljavaju u zračnom prometu kao što su npr. ATC, FIR, IFR, VFR, VMC, VOR, NDB, IMC, ACAS, kao i kratice iz Q-skupine QNH, QFE, QNE, QDM, QDR i QTE itd.

(5) Nakon uspostave radiokomunikacije, pozivni znak zemaljske radiopostaje i pojedine fraze kao što je npr. PRIMIO (ROGER) mogu se ispustiti, ako ne postoji mogućnost zabune.

(6) Radiopostaja zrakoplova mora potvrditi prijam poruke emitiranjem vlastitog pozivnog znaka i fraze PRIMIO (ROGER).

(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, radiopostaja zrakoplova, doslovno ponavljajući odgovarajuću poruku, mora potvrditi prijam svih odobrenja, kao i uputa koje se odnose na kretanje zrakoplova (npr. ulazak, slijetanje, uzlijetanje, prelazak i povratnu vožnju po stazi, razina, brzina leta), uključenje moda i koda sekundarnog radara, vrijednosti tlaka zraka u svrhu postavljanja visinomjera, frekvencije u slučajevima promjene frekvencije, oznaku vrste prilaženja i stazu u uporabi. Prijam drugih uputa radiopostaja zrakoplova može potvrditi uporabom fraze WILCO.

(8) Zemaljska radiopostaja potvrđuje prijam poruke radiopostaje zrakoplova, emitiranjem vlastitog pozivnog znaka i fraze PRIMIO (ROGER) ili emitiranjem pozivnog znaka radiopostaje u zrakoplovu i fraze PRIMIO (ROGER).

(9) Pilot zrakoplova smije napustiti frekvenciju nadležne kontrole zračnoga prometa, samo uz njezino izričito odobrenje, odnosno nakon što stigne na parkirališnu poziciju. Na napuštanje frekvencije letnih informacija primjenjuje se odredba članka 115. stavak 1. točka 8. ovoga Pravilnika.

Promet u nevolji

Članak 128.

(1) Poziv u nevolji mora biti upućen određenoj zemaljskoj radiopostaji. Poziv u nevolji mora se započeti trostrukim emitiranjem signala za slučaj nevolje »MAYDAY« na korištenoj frekvenciji ili na frekvenciji za slučaj nužde. Poruka nevolje koja slijedi mora sadržavati:

1. pozivni znak zrakoplova u nevolji,

2. vrstu nevolje,

3. namjere pilota zrakoplova,

4. vrstu zahtijevane pomoći,

5. podatke o poziciji, smjeru leta i razini.

(2) Radiopostaja u nevolji ili radiopostaja koja upravlja komunikacijom u nevolji, može narediti prestanak emitiranja svim radiopostajama u području prijma ili samo određenim radiopostajama koje ometaju promet u nevolji. Uputa glasi: PREKINITE EMITIRANJE – MAYDAY (STOP TRANSMITTING – MAYDAY).

(3) Neposredno nakon što se komunikacija u nevolji završi ili kad više nije potrebno održavati radiotišinu na korištenoj frekvenciji, radiopostaja koja je upravljala komunikacijom u nevolji mora na istoj frekvenciji emitirati sljedeću poruku: PROMET U NEVOLJI ZAVRŠEN (DISTRESS TRAFFIC ENDED).

(4) Uporaba frekvencije za slučaj nužde dozvoljena je samo u slučajevima nevolje ili otkaza svih drugih frekvencija.

Hitni promet

Članak 129.

Poziv hitnosti mora biti upućen određenoj zemaljskoj radiopostaji. Poziv hitnosti mora započeti trostrukim emitiranjem signala hitnosti »PAN PAN« i mora se emitirati na korištenoj radiofrekvenciji. Poziv hitnosti mora sadržavati:

1. pozivni znak zrakoplova koji emitira poziv,

2. vrstu poteškoće ili opažanje,

3. druge važne informacije potrebne za pružanje pomoći,

4. po mogućnosti namjere pilota zrakoplova,

5. po mogućnosti podatke o poziciji, smjeru leta i razini.

Dio četvrti LETAČKI POSTUPCI

Glava 1. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE I PROVEDBU POSTUPAKA INSTRUMENTALNOG PRILAŽENJA

Odjeljak 1. OPĆI UVJETI

Kategorije zrakoplova s obzirom na brzinu prilaženja

Članak 130.

(1) Letna sposobnost zrakoplova ima izravan utjecaj na potreban zračni prostor i vidljivost za provedbu različitih manevara tijekom instrumentalnog prilaženja. Obzirom na brzinu zrakoplova kao najvažniji čimbenik letne sposobnosti utvrđeno je pet kategorija zrakoplova obzirom na brzinu prilaženja.

(2) Kategorije zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se na temelju umnoška brzine prevlačenja u sletnoj konfiguraciji pri najvećoj dopuštenoj sletnoj masi i broja 1.3, a u svrhu normizacije manevarskih sposobnosti zrakoplova u odnosu na posebne postupke instrumentalnog prilaženja.

(3) Kategorije zrakoplova iz stavka 2. ovoga članka su:

1. kategorija A brzine manje od 91 kt IAS,

2. kategorija B brzine 91 kt ili više, ali manje od 121 kt IAS,

3. kategorija C brzine 121 kt ili više, ali manje od 141 kt IAS,

4. kategorija D brzine 141 kt ili više, ali manje od 166 kt IAS,

5. kategorija E brzine 166 kt ili više, ali manje od 211 kt IAS,

6. kategorija H

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, metoda izračuna kategorije zrakoplova s brzinom prevlačenja ne primjenjuje se na helikoptere.

Brzine za proračun postupaka

Članak 131.

U svrhu proračuna zahtjeva za potrebnim zračnim prostorom i nadvisivanjem prepreka, za pojedine postupke, upotrebljavaju se sljedeća područja brzina za svaku kategoriju zrakoplova iz članka 130. ovoga Pravilnika.

Brzine (kt) za proračune postupaka

Vat – brzina iznad praga dobivena na temelju umnoška brzine prevlačenja u sletnoj konfiguraciji pri najvećoj dopuštenoj sletnoj masi i broja 1.3

* – maksimalna brzina za povratne postupke (reversal) i produljene postupke (racetrack).

** – maksimalna brzina za povratne postupke (reversal) i produljene postupke (racetrack) do i uključujući 6 000 stopa.

*** – maksimalna brzina za povratne postupke (reversal) i produljene postupke (racetrack) iznad 6 000 stopa.

Odjeljak 2. INSTRUMENTALNO PRILAŽENJE

Segmenti postupka instrumentalnog prilaženja

Članak 132.

(1) Postupak instrumentalnog prilaženja može se sastojati od pet odvojenih segmenata u skladu s Dodatkom 7. slika 1. ovoga Pravilnika. Segmenti u postupku instrumentalnog prilaženja su:

1. dolazni segment,

2. početni segment,

3. međusegment,

4. završni segment i

5. segment neuspjelog prilaženja.

(2) Segmenti prilaženja iz stavka 1. ovoga članka započinju i završavaju na određenim preletištima.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u određenim okolnostima pojedini segmenti mogu započeti na utvrđenim točkama, ako preletišta nisu utvrđena (npr. završni segment preciznog prilaženja može započeti u točki u kojoj se sijeku određena visina međusegmenta instrumentalnog prilaženja i nominalna putanja poniranja (točka završnog prilaženja – FAP)).

(4) Kad god je moguće, izravno prilaženje će se odrediti na način da se nalazi u smjeru središnje linije uzletno-sletne staze (straight-in approach). U slučajevima nepreciznih prilaženja, izravno prilaženje se smatra prihvatljivim, ako kut između putanje završnog prilaženja i produžene središnje linije uzletno-sletne staze iznosi najviše 30° za zrakoplove kategorije A i B te 15° za zrakoplove kategorije C, D i E. Pri tome minimalna udaljenost između praga uzletno-sletne staze i točke u kojoj putanja završnog prilaženja presjeca produženu središnju liniju uzletno-sletne staze ne smije biti manja od 1400 metara.

(5) Ako teren ili druga ograničenja ne dozvoljavaju određivanje smjera završne putanje prilaženja ili gradijenta snižavanja, u skladu s odredbama stavka 4. ovoga članka, odredit će se prilaženje s kruženjem (circling approach).

(6) Minimalne sektorske apsolutne visine (MSA), utvrđuju se za svaki aerodrom i osiguravaju nadvisivanje prepreka od najmanje 1000 stopa u polumjeru od 25 NM od radionavigacijskog sredstva, na kojem se temelje postupci prilaženja za taj aerodrom.

Dolazni segment

Članak 133.

(1) U ovoj fazi leta, pilot zrakoplova leti s rute do preletišta početnog prilaženja (IAF), od kojeg počinje prilaženje.

(2) Na dolaznim rutama primjenjuju se isti uvjeti za nadvisivanje prepreka koji se primjenjuju i na ruti.

(3) Ako se za vođenje zrakoplova upotrebljava radar, nadležna kontrola zračnoga prometa, vektorirat će zrakoplov do preletišta početnog prilaženja ili u putanju međuprilaženja odnosno, završnog prilaženja do točke, od koje pilot zrakoplova može nastaviti prilaženje prema instrumentalnoj prilaznoj karti.

Segment početnog prilaženja

Članak 134.

(1) U ovoj fazi leta, pilot zrakoplova leti od preletišta početnog prilaženja i vodi zrakoplov prema produženoj putanji završnog prilaženja do preletišta međuprilaženja (IF).

(2) U ovoj fazi leta, dopuštene su velike brzine snižavanja (4 – 8%, što odgovara 250 do 500 stopa/NM). Segment početnog prilaženja osigurava nadvisivanje prepreka od najmanje 1000 stopa u primarnom području.

(3) Vođenje zrakoplova po putanji uzduž segmenta početnog prilaženja do preletišta međuprilaženja, pilot zrakoplova može provoditi s maksimalnim kutom uvođenja od 90° kod preciznog prilaženja, odnosno 120° kod nepreciznog prilaženja, primjenjujući pritom propisane povratne postupke (proceduralni zaokret i osnovni zaokret) ili produljene postupke u skladu s Dodatkom 7. slika 2. ovoga Pravilnika.

(4) Prilikom primjene povratnih postupaka i produljenih postupaka iz stavka 3. ovoga članka, pilot zrakoplova mora, kod određivanja smjerova i proračuna vremena (timing), na odgovarajući način uzeti u obzir smjer i brzinu vjetra. Svi zaokreti moraju se izvoditi pod kutem poprečnog nagiba od 25° ili kutom poprečnog nagiba koji daje brzinu zaokreta od 3°/s, ovisno o tome koji je kut manji.

Segment međuprilaženja

Članak 135.

(1) U ovoj fazi leta, pilot zrakoplova mora stabilizirati zrakoplov na produženoj središnjoj liniji uzletno-sletne staze (putanja završnog prilaženja, usmjerivač), smanjiti brzinu i pripremiti se za početak snižavanja u završnom prilaženju nakon prolaska preletišta završnog prilaženja (FAF). Gradijent snižavanja mora biti što blaži ili jednak nuli. Visina nadvisivanja prepreka iznosi 500 stopa.

(2) Ako je preletište završnog prilaženja utvrđeno, segment međuprilaženja započinje u trenutku kad zrakoplov izađe na doletnu putanju proceduralnog zaokreta, osnovnog zaokreta ili na završni doletni dio produljenog postupka.

Segment završnog prilaženja

Članak 136.

(1) Pilot zrakoplova započinje završno prilaženje na preletištu završnog prilaženja, a tijekom ILS prilaženja, nakon uvođenja u putanju poniranja.

(2) Tijekom prilaženja iz stavka 1. ovoga članka, minimalni/optimalni gradijent snižavanja iznosi 5,2% za segment završnog nepreciznog prilaženja s preletištem završnog prilaženja (3° za precizno prilaženje). Gradijenti snižavanja strmiji od optimalnih ne smiju se koristiti osim ako su svi drugi načini za nadvisivanje prepreka u završnom prilaženju neprimjenjivi. Najveći gradijent snižavanja za neprecizna prilaženja iznosi 6,5% za zrakoplove kategorije A i B (10% za zrakoplove kategorije H), 6,1% za zrakoplove kategorije C, D i E (3,5 ° za CAT I precizna prilaženja, odnosno 3° za CAT II i III precizna prilaženja).

(3) Završno prilaženje završava u točki neuspjelog prilaženja (MAPt), koja se ne smije nalaziti ispod apsolutne visine ili visine nadvisivanja prepreka (Obstacle Clearance Altitude/Height-OCA/H).

(4) Ako za postupak prilaženja nije utvrđeno preletište završnog prilaženja, pilot zrakoplova smije započeti snižavanje tek, kad se zrakoplov ustali na putanji završnog prilaženja.

Segment neuspjelog prilaženja

Članak 137.

(1) Pilot zrakoplova mora započeti primjenu postupka neuspjelog prilaženja uvijek kad u trenutku dostizanja odnosnog minimuma za slijetanje ne postoji dostatna vidljivost za uspješan završetak završnog prilaženja poradi slijetanja.

(2) Segment neuspjelog prilaženja započinje u točki neuspjelog prilaženja (MAPt).

(3) Pilot zrakoplova mora započeti primjenu postupka neuspjelog prilaženja najkasnije u točki iz stavka 2. ovoga članka, kako ne bi došlo do narušavanja apsolutne visine ili visine nadvisivanja prepreka. Ako pilot zrakoplova započne primjenu postupka neuspjelog prilaženja prije preleta točke neuspjelog prilaženja, nastavit će let do točke neuspjelog prilaženja i provoditi utvrđeni postupak neuspjelog prilaženja, čak i kad je postupak neuspjelog prilaženja započeo na razini većoj od potrebnih minimuma za slijetanje.

(4) Nakon preleta horizontalne udaljenosti (početna faza), koja odgovara trajanju leta od najviše 15 s (neprecizno prilaženje), odnosno letu do točke udaljene 900 m od praga sletne staze (precizno prilaženje), pilot zrakoplova mora tijekom postupka neuspjelog prilaženja održavati gradijent penjanja od 2.5% (152 stope/NM) (međufaza) u skladu s Dodatkom 7. slika 3. ovoga Pravilnika. Apsolutna visina ili visina nadvisivanja prepreka tijekom početne faze i međufaze iznosi najmanje 100 stopa, a nakon toga se povećava. Kad zrakoplov tijekom međufaze dostigne apsolutnu visinu ili visinu nadvisivanja prepreka od 164 stope, započinje završna faza postupka neuspjelog prilaženja, tijekom koje pilot zrakoplova mora održavati gradijent penjanja od najmanje 2.5%, uz odgovarajuće nadvisivanje prepreka, do točke s koje se može započeti ponovno prilaženje, postupak čekanja ili rutni let.

Apsolutna visina ili visina nadvisivanja prepreka

Članak 138.

(1) Apsolutna visina odnosno visina nadvisivanja prepreka, proračunava se na temelju prepreke u prilazu ili prepreke koja najviše zadire u površine neuspjelog prilaženja. U kartama za instrumentalno prilaženje apsolutna visina nadvisivanja prepreka utvrđena je u odnosu na srednju razinu mora (OCA), a visina nadvisivanja prepreka, u odnosu na nadmorsku visinu aerodroma (OCH).

(2) Za potrebe izvođenja postupaka preciznog prilaženja visine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u odnosu na nadmorsku visinu praga.

(3) Ovisno o osobinama postupka nepreciznog prilaženja (npr. VOR, NDB, SRA, ILS s GP izvan uporabe), odnosno postupka preciznog prilaženja (npr. ILS, PAR, MLS), apsolutne visine odnosno visine nadvisivanja prepreka, utvrđuju se za:

1. neprecizno prilaženje s utvrđenim preletištem završnog prilaženja (FAF); na najmanje 246 stopa (75 m) iznad najviše prepreke,

2. neprecizno prilaženje bez utvrđenog preletišta završnog prilaženja (FAF); na najmanje 295 stopa (90 m) iznad najviše prepreke, te za

3. precizno prilaženje; na najmanje visinu najviše prepreke u području završnog prilaženja ili najviše ekvivalentne prepreke, u području neuspjelog prilaženja plus vrijednost gubitka visine prema sljedećoj tablici:

Gubitak visine izmjeren radio ili barometarskim visinomjerom

(4) Vrijednosti navedene u tablici iz stavka 3. ovoga članka, temelje se na sljedećim normiranim uvjetima:

1. uporaba barometarskog visinomjera kod ILS Cat I prilaženja,

2. uporaba radiovisinomjera i sustava za upravljanje letom (flight director system) ili autopilota kod ILS Cat II prilaženja,

3. raspon krila zrakoplova ne smije biti veći od 60 m, a vertikalna udaljenost između putanje podvozja zrakoplova u sletnoj konfiguraciji i antene putanje poniranja, ne smije biti veća od 6 m,

4. gradijent penjanja u neuspjelom prilaženju iznosi 2.5%.

(5) Na temelju apsolutne visine ili visine nadvisivanja prepreka (OCA/H), operatori zrakoplova dužni su proračunavati minimume za slijetanje, u skladu s uvjetima utvrđenima u Dodatku 7. slika 4. i 5. ovoga Pravilnika, i to:

1. apsolutnu visinu ili visinu odluke (DA/H) za precizna prilaženja, odnosno

2. minimalnu apsolutnu visinu snižavanja ili visinu snižavanja (Minimum Descent Altitude/Height-MDA/H), za neprecizna prilaženja.

Vizualno manevriranje (kruženje)

Članak 139.

(1) Vizualno manevriranje (kruženje) je nastavak postupka instrumentalnog prilaženja, koji omogućuje pilotu zrakoplovu slijetanje na uzletno-sletnu stazu, koja je neprikladno smještena za izravno prilaženje.

(2) Područje vizualnog manevriranja za prilaženje, određuje se crtanjem lukova povezanih tangentama, čija su središta smještena na svakom pragu uzletno-sletne staze. Polumjeri lukova ovise o:

1. kategoriji zrakoplova za koji se apsolutna visina ili visina nadvisivanja prepreka utvrđuje prema Dodatku 7. slika 6. ovoga Pravilnika,

2. kategoriji zrakoplova u odnosu na njegovu brzinu prilaženja u skladu s odredbama članka 130. stavak 3. ovoga Pravilnika,

3. brzini vjetra tijekom zaokreta od 25 kt ili većoj, te o

4. poprečnom nagibu od 20° ili kutu poprečnog nagiba koji daje brzinu zaokreta od 3°/s, ovisno o tome koji je kut manji.

(3) U svrhu nadvisivanja prepreka, apsolutna visina ili visina nadvisivanja prepreka (OCA/H), određuje se dodavanjem odgovarajuće vrijednosti visine prema sljedećoj tablici na najvišu prepreku u području vizualnog manevriranja (kruženja).

OCA/H za prilaženje vizualnim manevriranjem (kruženjem)

Glava 2. POSTUPCI ČEKANJA

Standardna petlja čekanja

Članak 140.

(1) Oblik i nazivlje u svezi s petljom čekanja utvrđeni su u Dodatku 8. slika 1. ovoga Pravilnika.

(2) Prilikom ulaska u petlju čekanja i provedbe postupka čekanja, pilot zrakoplova ne smije letjeti indiciranim brzinama (IAS), većim od brzina utvrđenih u sljedećoj tablici:

(3) Piloti zrakoplova moraju sve zaokrete izvoditi pod kutom poprečnog nagiba od 25° ili kutom poprečnog nagiba, koji daje brzinu zaokreta od 3°/s, ovisno o tome koji je kut manji. Ako prilikom utvrđivanja postupka čekanja nije drugačije određeno ili ako nadležna kontrola zračnoga prometa ne izda drugačiju uputu, svi se zaokreti nakon ulaska u petlju čekanja izvode udesno.

(4) Pilot zrakoplova mora započeti s proračunom vremena (timing) odleta poprečno (abeam) od preletišta, ili nakon postizanja smjera odleta, ovisno o tome što je kasnije.

(5) Proračun vremena odleta iz stavka 4. ovoga članka, iznosi jednu minutu, ako se leti do uključujući FL 140, a minutu i pol, ako se leti iznad FL 140. Ako se pritom upotrebljava DME uređaj, proračun vremena odleta određuje se prema utvrđenim vrijednostima udaljenosti. Prilikom određivanja smjera leta i proračuna vremena, pilot zrakoplova je obvezan na odgovarajući način uzeti u obzir poznati vjetar.

(6) Ako pilot zrakoplova iz operativnih razloga nije u stanju letjeti utvrđenim postupkom, mora o tome neodložno obavijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa.

Postupci ulaska u petlju čekanja

Članak 141.

(1) Prilikom ulaska u petlju čekanja, pilot zrakoplova mora letjeti prema odgovarajućim postupcima za odnosni sektor ulaska, utvrđen u skladu s uvjetima iz Dodatka 8. slika 2. ovoga Pravilnika.

(2) Sektor ulaska iz stavka 1. ovoga članka, pilot zrakoplova određuje na temelju smjera kojim leti prije ulaska u petlju čekanja. Pritom su dozvoljena odstupanja do 5° od granica odgovarajućeg sektora ulaska. Ulazak u petlju čekanja, utvrđenu na temelju presjecišta radijala VOR-a, određuje se presjecištem radijala VOR-a. Ulazak u petlju čekanja iznad VOR/DME preletišta, ograničen je na radijal VOR-a ili DME luk, koji tvore preletište.

(3) Ulazak iz sektora 1 (paralelni ulazak-parallel entry) pilot zrakoplova obavlja na sljedeći način:

1. nakon dolaska na preletište, okreće i leti u smjeru odleta, te leti tim smjerom propisano vrijeme ili leti do odgovarajuće utvrđene DME udaljenosti,

2. nakon toga okreće ulijevo kod desne, a udesno kod lijeve petlje, u objavljenu ili dodijeljenu putanju dolaska ili se izravno vraća prema preletištu,

3. nakon drugog dolaska iznad preletišta, okreće udesno kod desne, a ulijevo kod lijeve petlje i leti utvrđenim postupkom čekanja.

(4) Ulazak iz sektora 2 (smaknuti ulazak-offset entry) pilot zrakoplova obavlja na sljedeći način:

1. nakon dolaska na preletište, okreće u smjer odleta, koji na strani na kojoj se čeka tvori kut od 30° ili manje u odnosu na objavljenu ili dodijeljenu putanju dolaska te leti tom putanjom propisano vrijeme ili leti do odgovarajuće utvrđene DME udaljenosti,

2. nakon toga okreće udesno kod desne, a ulijevo kod lijeve petlje u objavljenu ili dodijeljenu putanju dolaska i leti utvrđenim postupkom čekanja.

(5) Ulazak iz sektora 3 (izravni ulazak-direct entry), pilot zrakoplova obavlja tako da nakon dolaska na preletište, okrene udesno kod desne odnosno ulijevo kod lijeve petlje i leti utvrđenim postupkom čekanja.

Ponašanje u petlji čekanja

Članak 142.

(1) Nakon drugog i svih sljedećih dolazaka iznad preletišta, pilot zrakoplova mora izvoditi zaokrete u putanju odleta u propisanom smjeru, koji će zrakoplov dovesti u najprikladniju poziciju za početak zaokreta u objavljenu ili dodijeljenu putanju doleta.

(2) Nakon izvođenja zaokreta u putanju odleta, pilot zrakoplova mora nastaviti letjeti odlaznom putanjom tijekom propisanog vremena odleta ili udaljenosti, te nakon toga okrenuti u propisanom smjeru, u objavljenu ili dodijeljenu putanju odleta i nastaviti let prema preletištu.

(3) Nakon prijma odobrenja za napuštanje petlje čekanja, pilot zrakoplova mora podesiti svoj let unutar granica utvrđenog postupka čekanja, tako da napusti točku čekanja u vrijeme utvrđeno u odobrenju.

Područje čekanja i tampon zona

Članak 143.

(1) Područje čekanja sastoji se od osnovnog područja čekanja i područja ulaska. Osnovno područje čekanja, na bilo kojoj utvrđenoj razini je zračni prostor potreban za obuhvaćanje petlje čekanja, uzimajući u obzir brzine zrakoplova, utjecaj vjetra, greške proračuna vremena, osobine preletišta itd. Područje ulaska je zračni prostor potreban za smještaj određenog postupka ulaska.

(2) Tampon zona je područje koje se prostire 5 NM izvan granica područja čekanja, unutar kojeg su, prilikom utvrđivanja minimalne razine čekanja koja se može upotrebljavati u petlji i području čekanja, uzete u obzir razina i vrsta prepreka.

Minimalna razina čekanja

Članak 144.

Objavljena minimalna razina čekanja mora iznositi najmanje 1000 stopa, a iznad planinskog područja 2000 stopa iznad najviše prepreke, unutar bočnih granica zračnog prostora zaštićenog za postupak čekanja. Minimalna razina čekanja povećava se, ako je to potrebno, zbog osiguranja nadvisivanja prepreka u tampon zoni.

Dio peti IZVANREDNI DOGAĐAJI TIJEKOM LETENJA ZRAKOPLOVA

Glava 1. POSTUPCI U SLUČAJU OTKAZA RADIOKOMUNIKACIJE I POSTUPCI U SLUČAJU NUŽDE TE DRUGIH IZVANREDNIH OKOLNOSTI

Odjeljak 1. POSTUPCI U SLUČAJU OTKAZA RADIOKOMUNIKACIJE

Postupci kod neuspjele uspostave radiokomunikacije

Članak 145.

(1) Ako pilot zrakoplova, u skladu s odredbama članka 126. ovoga Pravilnika, ne uspije uspostaviti radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnoga prometa na propisanoj radiofrekvenciji, mora pokušati uspostaviti radiokomunikaciju na drugim radiofrekvencijama utvrđenim za tu rutu leta, npr. na frekvenciji za slučaj nužde 121.5 MHz.

(2) Ako pokušaji iz stavka 1. ovoga članka ostanu bez uspjeha, pilot zrakoplova mora pokušati uspostaviti radiokomunikaciju s drugim zemaljskim radiopostajama ili radiopostajama zrakoplova. Ako se i nakon toga radiokomunikacija s nadležnom kontrolom zračnoga prometa ne uspije uspostaviti, pilot zrakoplova mora započeti s primjenom postupka, propisanog za slučaj otkaza radiokomunikacije.

(3) Ako je pilot zrakoplova bez uspjeha pokušavao uspostaviti radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnoga prometa, a nema jasnih naznaka da je njegova emisija primljena, mora uz primjenu postupka iz stavka 2. ovoga članka za slučaj otkaza radiokomunikacije, emitirati važne poruke na slijepo. Pilot zrakoplova mora započeti poruku frazom EMITIRAM U SLIJEPO (TRANSMITTING BLIND), te ju nakon toga u cijelosti ponavljati, navesti vrijeme početka sljedeće emisije, a ako namjerava promijeniti frekvenciju, mora navesti i tu frekvenciju, kao i naziv zemaljske postaje koju namjerava zvati.

Postupci zemaljske radiopostaje kod neuspjele uspostave radiokomunikacije

Članak 146.

(1) Ako zemaljska radiopostaja nije u stanju uspostaviti radiokomunikaciju sa zrakoplovom ni na jednoj frekvenciji, na kojoj bi zrakoplov mogao biti na slušanju, zemaljska radiopostaja mora, ako je potrebno, zatražiti pomoć od druge zemaljske radiopostaje, radi pozivanja ili prosljeđivanja poruka zrakoplovu i/ili zatražiti od zrakoplova u blizini da uspostave radiokomunikaciju i prosljeđuju poruke.

(2) Ako pokušaji iz stavka 1. ovoga članka ostanu bez uspjeha, zemaljska radiopostaja treba na slijepo emitirati poruke zrakoplovu, osim odobrenja kontrole zračnoga prometa, na frekvencijama na kojima bi zrakoplov mogao biti na slušanju, npr. na frekvenciji za slučaj nužde 121.5 MHz.

(3) Emitiranje naslijepo odobrenja kontrole zračnoga prometa iz stavka 2. ovoga članka, preko drugog zrakoplova, smije biti proslijeđeno samo, na poseban zahtjev nadležne kontrole zračnoga prometa.

Postupak kod otkaza radiokomunikacije u vizualnim meteorološkim uvjetima

Članak 147.

(1) Ukoliko prilikom obavljanja VFR leta za koji je u skladu s Dodatkom 6. ovoga Pravilnika propisana stalna dvosmjerna RTF komunikacija dođe do otkaza radiokomunikacije, pilot zrakoplova mora:

1. postaviti transponder na mod A kôd 7600 u skladu s člankom 107. stavak 3. ovoga Pravilnika,

2. nastaviti let u vizualnim meteorološkim uvjetima,

3. sletjeti na najbliži prikladni aerodrom i

4. neodložno javiti vrijeme dolaska nadležnoj kontroli zračnoga prometa.

(2) Ukoliko do otkaza radiokomunikacije dođe u vizualnim meteorološkim uvjetima prilikom obavljanja IFR leta za koji je u skladu s Dodatkom 6. ovoga Pravilnika propisana stalna dvosmjerna radiokomunikacija, pilot zrakoplova postupa u skladu s odredbama članka 148. ovoga Pravilnika.

(3) Zrakoplov koji leti prema pravilima vizualnog letenja (VFR), smije ući u kontroliranu zonu aerodroma, samo ako je pilot zrakoplova prije toga dobio odgovarajuće odobrenje ili, ako je slijetanje na aerodrom unutar kontrolirane zone neizbježno iz letačko- -operativnih razloga.

(4) Ako zrakoplovu koji leti prema pravilima vizualnog letenja (VFR), radiokomunikacija otkaže prije ulaska u kontrolirani zračni prostor, pilot zrakoplova ne smije ući u taj prostor, čak i ako je već dobio odobrenje za ulazak. Ako otkaz radiokomunikacije nastupi nakon ulaska u kontrolirani zračni prostor, pilot zrakoplova mora nastaviti let prema primljenom i potvrđenom odobrenju ili, ako to nije moguće, najkraćim putem napustiti taj zračni prostor, uz pridržavanje uvjeta propisanih za vizualno letenje.

Postupak kod otkaza radiokomunikacije u instrumentalnim meteorološkim uvjetima

Članak 148.

(1) Ukoliko do otkaza radiokomunikacije dođe prilikom obavljanja IFR leta, pilot zrakoplova mora:

1. postaviti transponder na mod A kôd 7600 u skladu s člankom 107. stavak 3. ovoga Pravilnika,

2. održavati posljednje dodijeljenu brzinu, te letjeti na posljednje dodijeljenoj razini, ako je veća od minimalne IFR putne razine, tijekom razdoblja od 7 minuta. Ako je posljednja dodijeljena razina manja od minimalne IFR putne razine, pilot mora penjati na minimalnu IFR putnu razinu. Period od 7 minuta započinje od trenutka:

– postizanja posljednje dodijeljene razine ili minimalne IFR putne razine,

– postavljanja transpondera na mod A kôd 7600,

– prethodno javljenog predviđenog vremena preleta obvezne točke javljanja, ili

– neprosljeđivanja izvještaja o poziciji iznad obvezne točke javljanja ovisno što je kasnije,

3. nakon toga prilagoditi brzinu leta i putnu razinu prema predanom planu leta,

4. ako je zrakoplov radarski vektoriran ili leti na RNAV smaknutoj (offset) ruti bez granice valjanosti odobrenja, vratiti se najkraćim mogućim putem na rutu iz tekućeg plana leta ne kasnije od slijedeće značajne točke, uzimajući u obzir važeću minimalnu sigurnu razinu utvrđenu za IFR letove,

5. letjeti na ruti prema tekućem planu leta (current flight plan), do utvrđenog preletišta početnog prilaženja (IAF) za aerodrom odredišta i, ako je potrebno u skladu s točkom 6. stavak 1. ovoga članka, čekati iznad preletišta početnog prilaženja do početka snižavanja,

6. započeti snižavanje od preletišta početnog prilaženja utvrđenog u točki 5. stavak 1. ovoga članka u vrijeme ili što je moguće bliže posljednjem primljenom i potvrđenom očekivanom vremenu prilaženja (EAT) ili, ako očekivano vrijeme prilaženja nije primljeno i potvrđeno, u vrijeme ili što je moguće bliže predviđenom vremenu dolaska (ETA) prema tekućem planu leta.

7. slijediti objavljeni postupak instrumentalnog prilaženja za preletište početnog prilaženja utvrđeno u točki 5. stavak 1. ovoga članka,

8. sletjeti, ako je moguće, unutar 30 min nakon predviđenog vremena dolaska iz točke 6. ovoga stavka ili unutar 30 min nakon zadnjeg potvrđenog očekivanog vremena prilaženja ovisno što je kasnije,

9. ako slijetanje nije provedivo, letjeti prema alternativnom aerodromu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točka 5. ovoga članka, ako pilot zrakoplova, radi sigurnosnih ili hitnih letačko-operativnih razloga smatra, da nastavak leta prema izvornom aerodromu odredišta nije preporučljiv, može preusmjeriti let na drugi aerodrom, kojega smatra prikladnim. U tom slučaju mora letjeti objavljenim rutama do preletišta početnog prilaženja, utvrđenog za taj aerodrom i postupati prema odredbama stavka 1. točke 1. – 4. i točke 6. – 9. ovoga članka.

(3) Ako pilot zrakoplova, koji namjerava mijenjati pravila instrumentalnog (IFR) u pravila vizualnog (VFR) letenja, dostigne granicu valjanosti odobrenja, a nije u stanju nastaviti let uz pridržavanje utvrđenih meteoroloških minimuma za vizualno letenje, mora postupiti prema odredbama ovoga članka.

Dodatni postupci kod otkaza radiokomunikacije

Članak 149.

U slučaju otkaza radiokomunikacije, dijelovi rute, predviđeni za vježbanje prilaženja ili postupaka čekanja naznačeni u planu leta nisu više sastavni dijelovi tekućeg plana leta, osim, ako je za obavljanje takvog vježbanja, kontrola zračnoga prometa već izdala posebno odobrenje.

Odjeljak 2. POSTUPCI U SLUČAJU NUŽDE TE DRUGIH IZVANREDNIH OKOLNOSTI

Prisilno slijetanje

Članak 150.

(1) Pilot zrakoplova obvezan je primijeniti postupak za prisilno slijetanje zrakoplova uvijek, kad ne postoje uvjeti za daljnji siguran nastavak leta, a posebice:

1. ako dođe do potpunog prestanka rada motora, odnosno pogonske grupe zrakoplova,

2. ako požar na zrakoplovu nije mogao biti ugašen,

3. ako otkaz ili kvar životnih dijelova zrakoplova, onemogućuje daljnji sigurni nastavak leta,

4. ako to zahtijeva lovac presretač, u skladu s mjerama za prisilno slijetanje zrakoplova.

(2) Prisilno slijetanje obavlja se ovisno od danih okolnosti na najprikladniji aerodrom ili na odabrani teren prikladan za slijetanje prema procjeni pilota zrakoplova.

(3) Posada zrakoplova i druge osobe koje se nalaze u zrakoplovu moraju postupati prema naredbama zapovjednika zrakoplova. Posada zrakoplova, koji je prisilno sletio dužna je poduzeti sve potrebne mjere za očuvanje života i zdravlja osoba u zrakoplovu, za očuvanje zrakoplova i stvari u njemu, kao i osigurati očuvanje tragova prisilnog slijetanja na zrakoplovu i na tlu.

Letenje u nepovoljnim meteorološkim uvjetima

Članak 151.

(1) Ako se zbog naglog pogoršanja meteoroloških uvjeta nađe u zračnom prostoru nepovoljnom za letenje, pilot zrakoplova je obvezan da odgovarajućim postupkom nastoji izvesti zrakoplov iz tog prostora. Ako to nije moguće, pilot zrakoplova je obvezan vratiti se na aerodrom odlaska ili nastojati sletjeti na aerodrom najprikladniji za sigurno slijetanje.

(2) Letenjem u zračnom prostoru nepovoljnom za letenje, u smislu odredaba stavka 1. ovoga članka smatra se:

1. ulazak zrakoplova u zračni prostor u kojemu prevladavaju instrumentalni meteorološki uvjeti, a zrakoplov nije opremljen ili posada zrakoplova nije osposobljena za takvo letenje,

2. nailazak na zračni prostor s olujnom aktivnosti kumulonimbusnih oblaka,

3. letenje zrakoplova u zračnom prostoru u kojemu dolazi do zaleđivanja vanjskih površina zrakoplova, koje se ne može spriječiti, odnosno ukloniti.

Gubitak orijentacije

Članak 152.

(1) Ako tijekom leta, pilot zrakoplova nije u stanju utvrditi poziciju zrakoplova u odnosu na zemlju ili prostor (gubitak orijentacije), mora zatražiti pomoć od nadležne kontrole zračnoga prometa i utvrditi preostalu količinu goriva. Ako i pored pomoći nadležne kontrole zračnoga prometa i provjerama navigacijskih pojedinosti pomoću instrumenata, nije utvrđena pozicija zrakoplova, pilot zrakoplova mora utvrditi pravila letenja prema kojima može letjeti, obzirom na okolnosti i predviđeno trajanje leta te pristupiti uspostavi orijentacije pomoću značajnih orijentira na zemlji ili letenjem prema nekom radionavigacijskom sredstvu.

(2) Ako prilikom grupnog leta, vođa grupe izgubi orijentaciju, vođenje grupom preuzima pilot drugoga zrakoplova, određen prije početka leta, koji nije izgubio orijentaciju. Vođa grupe može ponovno preuzeti vodstvo samo ako je u potpunosti utvrdio poziciju zrakoplova. Ako cijela grupa zrakoplova izgubi orijentaciju, vođa grupe ne smije napustiti vodstvo, već mora poduzeti mjere za uspostavu orijentacije u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako i pored svih poduzetih mjera orijentacija ne bude uspostavljena, a pričuva goriva se nalazi na izmaku, mora se pristupiti postupku za prisilno slijetanje.

Prijetnja eksplozivnim sredstvom ili napravom

Članak 153.

(1) Ako pilot zrakoplova primi obavijest da je zrakoplov ugrožen prijetnjom o postavljenom eksplozivnom sredstvu ili napravi, dužan je postupiti u skladu s odredbama članka 107. ovoga Pravilnika i poduzeti mjere propisane za takve slučajeve, kako bi se izbjegla ili umanjila opasnost za zrakoplov i osobe u njemu. Ako obavijest primi od nadležne kontrole zračnoga prometa, pilot zrakoplova mora zatražiti potvrdu poruke i dalje surađivati s tom kontrolom, u cilju poduzimanja propisanih mjera.

(2) Pilot zrakoplova mora, prije slijetanja na aerodrom obavijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa o namjeravanom slijetanju i zatražiti pomoć predviđenu za slučaj ugroze.

(3) Nakon slijetanja na aerodrom, posada zrakoplova mora poduzeti sve mjere, potrebne za brzu evakuaciju osoba u zrakoplovu i dalje postupati prema uputama nadležnog tijela.

Otmica zrakoplova

Članak 154.

(1) Ako tijekom leta dođe do pokušaja ili izvršenja kaznenog djela otmice zrakoplova, posada zrakoplova je dužna, ovisno o danim okolnostima, poduzeti mjere potrebne za sigurnost zrakoplova i osoba u njemu.

(2) Pilot zrakoplova treba obavijestiti, ako je moguće, nadležnu kontrolu zračnoga prometa o otmici zrakoplova, postupiti u skladu s odredbama članka 107. ovoga Pravilnika, te proslijediti pozivni znak zrakoplova i trenutnu poziciju, okolnosti i prirodu opasnosti i svoje daljnje namjere.

(3) Ako pilot otetog zrakoplova mora odstupiti od odobrene putanje ili putne razine, a da pri tom nije u mogućnosti postupiti prema odredbama stavka 2. ovoga članka, treba:

1. pokušati emitirati upozorenja na frekvenciji za slučaj nužde ili na drugim odgovarajućim frekvencijama, odnosno na drugi način pokušati upozoriti na otmicu zrakoplova, osim ako situacija u zrakoplovu ne uvjetuje drukčije postupanje;

2. nastaviti let na način da leti 1000 stopa iznad ili ispod utvrđene razine leta ako leti iznad razine leta 410, odnosno da leti 500 stopa iznad ili ispod utvrđene razine leta ako leti do i uključujući razinu leta 410.

(4) Nadležna kontrola zračnoga prometa mora, neodložno, putem radiokomunikacije provjeriti je li uključivanje SSR transpondera u skladu s postupkom iz stavka 2. ovoga članka bilo namjerno ili slučajno, te zrakoplovu pružiti svu moguću pomoć.

Otkaz uređaja za upravljanje i drugih uređaja koji mogu utjecati na letnu sposobnost zrakoplova

Članak 155.

(1) Ako na zrakoplovu tijekom leta dođe do kvara ili prestanka rada uređaja za upravljanje zrakoplovom ili nekog drugog uređaja, čiji kvar ili prestanak rada može utjecati na letnu sposobnost zrakoplova, pilot zrakoplova mora se pridržavati, ovisno o fazi leta, pravila određenih odredbama ovoga članka.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, pilot zrakoplova mora:

1. u fazi uzlijetanja, kad zrakoplov ne dostigne predviđenu kritičnu brzinu – prekinuti daljnje uzlijetanje, zadržavajući isti smjer kretanja i zrakoplov zaustaviti na glavnoj stazi ili na dijelu aerodroma predviđenom za ovakve slučajeve. Ako je predviđena kritična brzina dostignuta, uzlijetanje se nastavlja i zrakoplov se zadržava na dostignutoj razini, ili se blagim penjanjem usmjerava prema terenu prikladnom za prisilno slijetanje;

2. tijekom putnog leta – let nastaviti na najpogodnijoj razini, uz odobrenje nadležne kontrole zračnoga prometa, i zrakoplov usmjeriti prema najbližem aerodromu za slijetanje, ako okolnosti to omogućuju. U suprotnom zrakoplov se usmjerava prema terenu, prikladnom za prisilno slijetanje,

3. u fazi slijetanja – let nastaviti uz pomoć nadležne kontrole zračnoga prometa, koja oslobađa uzletno-sletnu stazu, radi slijetanja zrakoplova. Ako okolnosti to ne omogućuju, zrakoplov se usmjerava prema terenu, prikladnom za slijetanje.

Poniranje u nuždi i požar na zrakoplovu

Članak 156.

(1) Ako tijekom leta zrakoplova koji ima putničku kabinu pod tlakom dođe do dekompresije kabine, ili ako tijekom leta zrakoplova koji leti nadzvučnom brzinom na visini većoj od 49 000 stopa dođe do povećanog sunčevog svemirskog zračenja, pilot zrakoplova mora pristupiti primjeni postupka poniranja u nuždi, tako da smanji razinu na kojoj leti do sigurne razine, te napustiti rutu, ako se na njoj nalazi. Pilot zrakoplova nastavlja daljnji let prema dogovoru s nadležnom kontrolom zračnoga prometa.

(2) Ako je radi dekompresije putničke kabine došlo do oštećenja osnovne strukture zrakoplova, zbog čega se može ugroziti sigurnost leta, pilot zrakoplova mora pristupiti postupku za prisilno slijetanje zrakoplova.

(3) Posada zrakoplova na kojemu je tijekom leta došlo do požara, mora neodložno poduzeti mjere predviđene za slučaj požara, na način utvrđen u letačkom priručniku toga zrakoplova (uključivanje protupožarnih uređaja, smanjenje brzine, isključenje odnosnog motora itd.). Prilikom pojave požara na zrakoplovu u letu, pilot zrakoplova pokušat će ugasiti požar klizajućim letom zrakoplova u stranu suprotnu od mjesta izbijanja požara.

(4) Ako i pored svih poduzetih mjera požar, nije mogao biti ugašen, pilot zrakoplova je dužan pristupiti postupku za prisilno slijetanje.

Udar nekog objekta u zrakoplov u letu

Članak 157.

(1) Ako zrakoplov tijekom leta pretrpi oštećenje, zbog udara u neki leteći objekt ili pticu, odnosno zbog ulaska u tučonosne oblake, pilot zrakoplova mora smanjiti brzinu leta i poduzeti druge mjere za sigurnost leta.

(2) Ako zbog oštećenja, zrakoplov nije sposoban za siguran nastavak leta, pilot zrakoplova mora pristupiti postupku za prisilno slijetanje.

(3) Pilot zrakoplova dužan je obavijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa o oštećenju zrakoplova i poduzetim mjerama, odnosno o prisilnom slijetanju zrakoplova.

Odjeljak 3. POSEBNE ODREDBE O LETENJU I SIGNALIZACIJI U SLUČAJU IZVANREDNIH DOGAĐAJA

Dužnosti pilota zrakoplova u pogledu pružanja pomoći zrakoplovu ili plovilu u nevolji

Članak 158.

(1) Ako pilot zrakoplova u letu opazi, da se neki zrakoplov ili plovilo, nalazi u nevolji dužan je o tome neodložno izvijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa i nastojati uspostaviti radiokomunikaciju s posadom zrakoplova, odnosno posadom plovila u nevolji.

(2) Ako se radiokomunikacija sa zrakoplovom u nevolji nije mogla uspostaviti, pilot zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka, dužan je usmjeriti zrakoplov prema mjestu na kojemu se nalazi zrakoplov u nevolji, ako to naredi nadležna kontrola zračnoga prometa i priopćiti joj podatke o poziciji i tipu zrakoplova, vrsti nevolje, odnosno nesreći zrakoplova i druge podatke do kojih dođe.

(3) Pilot zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka, dužan je nadležnoj kontroli zračnoga prometa priopćiti sljedeće podatke:

1. vrstu zrakoplova ili plovila u nevolji, registracijsku oznaku te njegovo stanje,

2. poziciju zrakoplova odnosno plovila izraženu zemljopisnim koordinatama, ili udaljenost i magnetski kurs od neke poznate točke na zemlji ili u odnosu na neko radionavigacijsko sredstvo,

3. točno vrijeme prema UTC-u, izraženo u satima i minutama;

4. broj uočenih osoba i njihovo procijenjeno fizičko stanje.

(4) Pilot zrakoplova u letu, dužan je signale primljene od zrakoplova ili plovila u nevolji, neodložno proslijediti nadležnoj kontroli zračnoga prometa.

Pružanje pomoći zrakoplovu ili plovilu

Članak 159.

(1) Ako pilot zrakoplova u letu opazi, da se neki zrakoplov ili plovilo nalazi u nevolji na vodenoj površini, dužan je o tome neodložno izvijestiti i posadu plovila koje se nalazi u blizini, radi pružanja pomoći zrakoplovu odnosno plovilu u nevolji.

(2) Ako pilot zrakoplova nije mogao uspostaviti radiokomunikaciju sa posadom plovila, obavijestit će posadu plovila tako, da će iznad plovila izvesti najmanje jedan zaokret od 360 stupnjeva, preletjeti okomito ispred pramca plovila na maloj visini i mijenjati uzdužni nagib zrakoplova, promijeniti snagu motora ili promijeniti korak propelera, te nakon toga usmjeriti zrakoplov u smjeru, kojega plovilo treba slijediti, radi dolaska na mjesto gdje se nalazi zrakoplov odnosno plovilo u nevolji.

(3) Ako se naknadno utvrdi da pomoć plovila nije potrebna, pilot zrakoplova u letu prenijet će to posadi plovila tako, da će okomito na trag plovila preletjeti blizinu krme plovila na maloj visini, a zatim mijenjati uzdužni nagib zrakoplova, uz istodobnu promjenu snage motora ili koraka propelera.

Dužnosti posade zrakoplova ili plovila u nevolji

Članak 160.

(1) Posada zrakoplova odnosno plovila u nevolji, dužna je upotrebljavati sve raspoložive uređaje i opremu na zrakoplovu, odnosno plovilu, kako bi privukla pažnju zrakoplova u letu, plovila ili osoba, koje sudjeluju u spašavanju.

(2) Posada zrakoplova u nevolji upotrebljava signalizaciju u skladu s Dodatkom 9. ovoga Pravilnika, kao i radiouređaje, rakete za slučaj nevolje, dim, metalno ogledalo i dr.

Dio šesti POSEBNE ODREDBE O LETENJU ZRAKOPLOVA

Glava 1. LETOVI ZA POSEBNE NAMJENE

Odjeljak 1. OBAVLJANJE ODREĐENIH LETOVA ILI DJELOVANJA ZA KOJE JE POTREBNO ODOBRENJE

Vrste odobrenja

Članak 161.

(1) Sljedeći letovi ili djelovanja na mjestima, smiju se izvoditi samo uz odobrenje Agencije:

1. izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje u skladu s odredbama Zakona o zračnom prometu i članka 25. – 27. ovoga Pravilnika,

2. letovi ispod minimalne sigurne visine u skladu s odredbama članka 18. stavak 6. ovoga Pravilnika,

3. letovi ispod mostova i sličnih građevina, te dalekovoda i antena u skladu s odredbom članka 18. stavak 5. ovoga Pravilnika,

4. izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari u skladu s odredbama članka 19. ovoga Pravilnika,

5. letenje bespilotnih zrakoplova u skladu s odredbama članka 176. ovoga Pravilnika,

6. letenje neupravljivih letećih objekata s vlastitim pogonom, te za

7. zrakoplovne priredbe u skladu s odredbom članka 170. ovoga Pravilnika.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, izdat će se na zahtjev, ako se opravdano pretpostavlja, da se takvim letom ne ugrožava sigurnost zračnoga prometa, te sigurnost osoba u zrakoplovu i na tlu. Odobrenje se može izdati u pojedinom slučaju ili kao opće odobrenje.

(3) Opće odobrenje iz stavka 2. ovoga članka, izdat će se, ako se zrakoplov namjerava upotrebljavati u djelatnostima i prilikom obavljanja poslova i zadaća, koje uključuju potrebu obavljanja letova, djelovanja ili postupaka iz stavka 1. ovoga članka, te ako:

1. se mjesto obavljanja letova ili djelovanja ne može unaprijed odrediti ili predvidjeti,

2. ako bi pribavljanje odobrenja u pojedinom slučaju, nakon određivanja mjesta obavljanja letova ili djelovanja, uzrokovalo neočekivana ili nepotrebna kašnjenja u izvršenju poslova i zadaća odnosno, ako bi takav postupak na drugi način mogao otežati ili ugroziti njihovo izvršenje, ili

3. ako se mjesto obavljanja letova ili djelovanja često mijenja, te bi pribavljanje posebnog odobrenja u pojedinom slučaju za svako pojedino mjesto, uzrokovalo neprimjerene troškove.

(4) Odobrenje iz stavka 1. točka 6. ovoga članka nije potrebno za:

1. lansiranje signalnih raketa, koje se koriste u slučajevima spašavanja osoba i/ili stvari,

2. ispaljivanje pirotehničkih objekata, kod kojih goriva masa (pogonsko i efektivno punjenje) iznosi 20 g ili manje, ako pritom sigurnost zračnog prometa nije očito ugrožena, s izuzetkom ispaljivanja pirotehničkih objekata na udaljenosti manjoj od 1,5 km od granica aerodroma tijekom radnog vremena aerodroma.

Izdavanje i sadržaj odobrenja

Članak 162.

(1) Odobrenje iz članka 161. ovoga Pravilnika može se dodijeliti fizičkim i pravnim osobama ako ispunjavaju propisane uvjete.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati propisana ograničenja, uvjete, potrebne upute, prostorni opseg valjanosti odobrenja, a u slučaju odobrenja za izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari, po potrebi i podatke o predmetima i tvarima koji se smiju raspršivati ili izbacivati iz zrakoplova. Opće odobrenje mora sadržavati i imena ovlaštenih pilota zrakoplova.

Odgovornost za obavljanje leta

Članak 163.

(1) Pilot zrakoplova, rukovatelj bespilotnog zrakoplova ili rukovatelj letećeg objekta kojemu je izdano odobrenje iz članka 161. ovoga Pravilnika, odgovoran je za obavljanje leta u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Operator zrakoplova i nadležna ovlaštena osoba, koja sudjeluje u obavljanju letova ili djelovanja odgovorna je za štetne posljedice, koje mogu nastati uslijed izdavanja naloga pilotu zrakoplova, da obavi određene poslove ili zadaće.

Uvjeti za obavljanje letova

Članak 164.

(1) Uporaba zrakoplova prilikom obavljanja letova ili poslova iz članka 161. stavak 1. ovoga Pravilnika, odvija se prema odredbama ovoga Pravilnika, uz moguća neizbježna odstupanja koja zahtijeva određena situacija, pod uvjetom da se takvim postupanjem ne ugrožava sigurnost zračnoga prometa, te osoba u zrakoplovu i na tlu.

(2) O početku obavljanja letova, u polumjeru od 4 km od aerodroma bez utvrđene kontrolirane zone, odnosno zone aerodromskog prometa, tijekom radnog vremena odnosno vremena otvorenosti aerodroma, osoba iz članka 163. ovoga Pravilnika, mora obavijestiti stručnu osobu za AFIS ako je na tom aerodromu predviđeno pružanje usluga aerodromskih letnih informacija.

Odjeljak 2. DODATNI UVJETI ZA OBAVLJANJE POJEDINIH LETOVA ILI DJELOVANJA

Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja

Članak 165.

(1) Izvanaerodromska slijetanja i uzlijetanja zabranjena su unutar gusto naseljenih područja (osim industrijskih područja), odnosno iznad njih, te u blizini skupova ljudi. Prilikom obavljanja izvanaerodromskog slijetanja, pilot zrakoplova mora odabrati takvu letnu putanju da u slučaju nužde može sletjeti ili uzletjeti, a da pritom ne ugrozi sigurnost zrakoplova, te osoba i stvari na tlu.

(2) Izvanaerodromsko slijetanje smije se obaviti samo ako je o tome prethodno i pravodobno obaviještena mjesna policijska postaja, odnosno u slučaju slijetanja na vodu nadležna lučka kapetanija, te ako su vlasnici, odnosno drugi korisnici posjeda na koji se namjerava sletjeti dali suglasnost te ako pritom neće doći do ugrožavanja osoba i stvari na tlu. Obavješćivanje mjesne policijske postaje i pribavljanje suglasnosti vlasnika, odnosno drugih korisnika posjeda, nije potrebno u slučajevima kada se radi o letovima koji se obavljaju u svrhu uzimanja vode prilikom gašenja požara i letova u svrhu nadzora određenih objekata, sredstava i uređaja na tlu, ako se slijeće zbog uočenih kvarova na objektu kojega se nadzire radi njihovog otklanjanja ili provjere.

(3) Izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje smije obavljati pilot aviona koji ima odgovarajuću dozvolu i ovlaštenje, te letačko iskustvo od najmanje 150 sati ukupnog naleta i 150 letova na avionima, te skorašnje iskustvo od 3 uzlijetanja i slijetanja u posljednjih 90 dana s avionom istog tipa/klase s kojim se obavljaju operacije izvanaerodromskog slijetanja i uzlijetanja.

(4) Odredbe članka 40. ovoga Pravilnika primjenjuju se na odgovarajući način i na rad motora zrakoplova prilikom izvanaerodromskih slijetanja i uzlijetanja. Opskrba zrakoplova pogonskim i drugim materijalima dozvoljena je samo uz pridržavanje propisa koji se odnose na sprječavanje nastanka šteta bilo koje vrste, a poglavito šteta koje mogu nastati uslijed požara i zagađivanja podzemnih voda.

(5) Izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje helikoptera uređuje se posebnim propisom.

Letovi ispod mostova i sličnih građevina, dalekovoda i antena te letenje sa/na helidrome na objektu (zgradi)

Članak 166.

(1) Odobrenje iz članka 18. stavak 5. ovoga Pravilnika, za letenje ispod mostova i sličnih građevina, te dalekovoda i antena, izdat će se, ako su ispunjeni drugi propisani uvjeti, samo u svrhu raspršivanja kemijskih sredstava za uništavanje štetočina i sličnih poslova u poljoprivredi i šumarstvu te za obavljanje ostalih poslova sličnog odgovarajućeg značenja čije izvršenje zahtijeva obavljanje niskih letova.

(2) Letove iz stavka 1. ovoga članka, smiju obavljati piloti zrakoplova koji imaju odgovarajuću dozvolu komercijalnog pilota i najmanje 400 sati letačkog iskustva na odgovarajućoj vrsti zrakoplova.

(3) Letovi iz stavka 1. ovoga članka, smiju se obavljati samo ako je pilot zrakoplova u stanju održavati odstojanje koje u potpunosti isključuje mogućnost oštećenja zrakoplova odnosno objekta ispod kojega se leti, uzimajući pritom u obzir, u svakom pojedinom slučaju, sve postojeće utjecaje u danom trenutku.

(4) Letenje sa/na helidrome na objektu (zgradi) smije obavljati pilot helikoptera koji ima odgovarajuću dozvolu i najmanje 400 sati letačkog iskustva i to samo višemotornim helikopterima, koji su nakon otkaza jednog motora sposobni nastaviti let (helikopteri kategorije A).

Izbacivanje i raspršivanje predmeta ili drugih tvari

Članak 167.

(1) Letove u svrhu raspršivanja kemijskih sredstava, odnosno raspršivanja ili izbacivanja sličnih tvari ili vode, smiju obavljati piloti zrakoplova iz članka 166. stavak 2. ovoga Pravilnika.

(2) Izbacivanje i raspršivanje predmeta ili drugih tvari, ne smije se obavljati unutar zatvorenih naselja (osim industrijskih područja), odnosno iznad njih, te u blizini skupova ljudi.

(3) Pilot zrakoplova, kojim se obavlja raspršivanje odnosno izbacivanje kemijskih sredstava, mora biti privezan sigurnosnim pojasom za sjedalo i imati zaštitno odijelo, kacigu i rukavice, a ako rukuje otrovnim sredstvima i zaštitnu masku za lice.

(4) Ako se zrakoplov upotrebljava za raspršivanje odnosno izbacivanje kemijskih sredstava, ta sredstva moraju biti smještena u posebna spremišta zrakoplova, a izbacivanje se obavlja na unaprijed određenim i obilježenim površinama, te prema utvrđenome planu. Zrakoplov mora biti opremljen u skladu s propisima, kojima se uređuje oprema za izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari.

(5) Prilikom obavljanja letova iz stavka 1. ovoga članka, pilot zrakoplova mora poduzeti sve mjere potrebne za isključenje šteta, koje bi mogle biti prouzročene trećim osobama i stvarima.

Odjeljak 3. ODREDBE O OBAVLJANJU BOLNIČKIH LETOVA I LETOVA ZA PRUŽANJE HITNE MEDICINSKE POMOĆI

Uvjeti za obavljanje bolničkih letova

Članak 168.

Letovi zrakoplova koji se koriste za bolničke letove smiju se obavljati zrakoplovima koji udovoljavaju uvjetima koji se odnose na zračne prijevoznike, uz dodatne uvjete obzirom na utvrđenu dijagnozu bolesne ili ozlijeđene osobe.

Uvjeti za obavljanje letova za pružanje hitne medicinske pomoći

Članak 169.

Letovi u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći obavljaju se u skladu s uvjetima utvrđenim posebnim propisom.

Glava 2. ZRAKOPLOVNO-SPORTSKE DJELATNOSTI

Odjeljak 1. ZRAKOPLOVNE PRIREDBE

Zrakoplovne priredbe

Članak 170.

(1) Zrakoplovne priredbe na kojima sudjeluju samo civilni zrakoplovi mogu se održavati samo uz odobrenje Agencije. Agencija propisuje uvjete i način održavanja zrakoplovnih priredbi.

(2) Ukoliko će se zrakoplovna priredba dijelom ili u cijelosti održavati unutar kontroliranog zračnog prostora odobrenje se izdaje uz prethodno pribavljenu suglasnost pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, odobrenje Agencije nije potrebno za natjecanja koja nisu javna natjecanja, odnosno nisu otvorena za javnost.

Odjeljak 2. POSEBNE ODREDBE O ZRAKOPLOVNOM JEDRILIČARSTVU

Opći uvjeti za uporabu jedrilice

Članak 171.

Jedrilice se smiju upotrebljavati samo u skladu s njihovom namjenom, utvrđenom tijekom postupka homologacije, te uvjetima i ograničenjima propisanima uputom za uporabu jedrilice određene vrste tipa koju je izdao ovlašteni proizvođač.

Aerozaprega

Članak 172.

(1) Zrakoplov certificiran za vuču jedrilica, može vući jedrilicu u aerozaprezi, ako je udovoljeno uvjetima za grupno letenje utvrđenima člankom 21. ovoga Pravilnika i uvjetima za obavljanje vuče utvrđenima člankom 22. ovoga Pravilnika.

(2) Piloti zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka, moraju obaviti odgovarajuće pripreme prije uzlijetanja u aerozaprezi i utvrditi postupke i signale za sve faze leta, od uzlijetanja do otkvačenja jedrilice, a posebice postupke za promjenu brzine leta i za slučaj opasnosti.

Posebna ograničenja prilikom letenja jedrilicama

Članak 173.

(1) Zabranjeni su letovi jedrilicama ako osobe u jedrilici nisu opremljene padobranom za spašavanje i nisu informirane za rukovanje padobranom.

(2) Ako dvije ili više jedrilica lete u istom zračnom stupu, smjer zaokreta se određuje prema smjeru zaokreta koji je odabrao pilot prve jedrilice koja je započela kruženje. Prilikom leta dvije ili više jedrilica iznad iste padine, prednost ima jedrilica kojoj vjetar puše u lijevi bok, a ako vjetar puše u lijevi bok više jedrilica, prednost ima jedrilica koja je bliža padini. Mimoilaženje i pretjecanje jedrilica iznad padine obavlja se tako da jedrilica koja se nalazi na većoj udaljenosti od padine u odnosu na drugu jedrilicu, skreće u smjeru suprotnom od padine.

Odjeljak 3. POSEBNE ODREDBE O LETENJU BESPILOTNIH ZRAKOPLOVA I DRUGIH UPRAVLJIVIH I NEUPRAVLJIVIH LETEĆIH OBJEKATA

Opći uvjeti za letenje bespilotnih zrakoplova i drugih daljinski upravljivih i neupravljivih letećih objekata

Članak 174.

(1) Svaki rukovatelj bespilotnog zrakoplova i drugih daljinski upravljanih i neupravljanih letećih objekata mora rukovati na način da ne ugrožava i/ili ne ometa javni red i mir, poglavito druge osobe i stvari na tlu, te da ne ometa propisno odvijanje letenja drugih bespilotnih zrakoplova. Svaki rukovatelj mora rukovati na način da izbjegava zrakoplove s posadom.

(2) Letenje bespilotnih zrakoplova ne smije se obavljati na udaljenosti manjoj od 150 m (500 stopa) od naseljenog područja bez odobrenja Agencije. Odobrenje nije potrebno za letenje zrakoplovnih modela ukupne mase do 5 kg, kao i za letenje zrakoplovnih modela na raketni pogon kod kojih masa pogonskog goriva iznosi 20 g ili manje.

(3) Svaki rukovatelj bespilotnog zrakoplova i drugih daljinski upravljanih i neupravljanih letećih objekata, dužan je održavati dostatna odstojanja od objekata, vozila, plovila, cesta, željezničkih pruga, vodenih putova ili dalekovoda.

(4) Zabranjeno je letenje prema osobama i životinjama, te prelijetanje skupova osoba. Tijekom uzlijetanja i slijetanja na uzletno-sletnim površinama ne smiju se nalaziti neovlaštene osobe i pokretne prepreke.

(5) Letenje bespilotnih zrakoplova izvan vidnog polja rukovatelja i letenje bespilotnih zrakoplova mase veće od 20 kg dozvoljeno je samo u područjima s ograničenjem letenja. Pod letom izvan vidnog polja smatra se let pri kojem rukovatelj ne može jasno vidjeti bespilotni zrakoplov i njegovu orijentaciju bez pomoći specijalnih optičkih pomagala.

(6) Bespilotni zrakoplov mora biti opremljen mehanizmom koji će omogućiti da u slučaju bilo kakvog kvara na uređaju ili gubitka kontrole nad uređajem neće doći do ugrožavanja osoba i imovine, a rukovatelj se mora uvjeriti da je taj mehanizam ispravan prije početka leta. Ukoliko bespilotni zrakoplov nosi teret, isti mora biti propisno osiguran. Odredbe ovoga stavka nisu primjenjive za zrakoplovne modele do 5 kg.

Dodatni uvjeti za letenje bespilotnih zrakoplova

Članak 175.

(1) Zračni prostor iznad i u okolici terena za uzlijetanje i slijetanje bespilotnih zrakoplova, mora se podijeliti na sektore, te se moraju odrediti sektori upotrebljivi za letenje u koje ne smiju zadirati nikakvi objekti ili druge prepreke koje bi ovisno o lokalnim uvjetima mogle ugrožavati sigurnost letenja. Visina sektora mora se ograničiti ako je to potrebno zbog blizine susjednog aerodroma. Za letenje bespilotnih zrakoplova u kontroliranim zonama, osoba koja njime rukuje mora pribaviti odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa u skladu s člankom 29. ovoga Pravilnika.

(2) Predajnici koji se koriste za upravljanje bespilotnim zrakoplovima, ukoliko rade u spektru MHz (27 Mhz, 35 Mhz, 40 Mhz ili 72 Mhz) moraju biti označeni odgovarajućim brojevima u boji obzirom na korištenu radiofrekvenciju tj. kanal, pokrivati određeno frekvencijsko područje i broj frekvencijskih kanala određen načinom upravljanja bespilotnim zrakoplovom, te udovoljavati uvjetima utvrđenima posebnim propisom. Predajnici koji rade na 2,4 Ghz moraju na zemlji prije leta biti upareni sa zrakoplovom kojim se misli upravljati. Rukovatelj je obavezan na zemlji napraviti pred-poletni pregled kojim će se potvrditi da su svi sustavi funkcionalni.

(3) Operator bespilotnog zrakoplova mora ishoditi odobrenja za korištenje frekvencije u skladu s važećim propisima.

Odobrenje za letenje bespilotnih zrakoplova

Članak 176.

(1) Odobrenje Agencije je potrebno za letenje bespilotnih zrakoplova za operacije:

1. izvan vidnog polja rukovatelja,

2. na udaljenosti manjoj od 150 m od stambenih područja,

3. na udaljenosti manjoj od 1,5 km od granica aerodroma, te

4. bespilotnih zrakoplova mase veće od 20 kg.

(2) Odobrenje Agencije iz stavka 1. ovoga članka se izdaje stručno osposobljenim osobama za svaki pojedini slučaj ili kao opće odobrenje.

(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka, mora sadržavati:

1. broj planiranih letova,

2. opis bespilotnog zrakoplova ili letećeg objekta s podacima o masi, uzletnoj masi i snazi motora ili pogonskog goriva,

3. vrstu upravljanja,

4. područje letenja i mjesto slijetanja/uzlijetanja,

5. vrijeme početka letenja i trajanje,

6. očekivan vrhunac leta,

7. dokaz o osiguranju operatora od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama,

8. izmjerenu razinu buke, ako je primjenjivo.

(4) Izvođenje operacija radova iz zraka bespilotnim zrakoplovima uređuje se posebnim propisom.

Ograničenja za letenje zrakoplovnih modela s obzirom na buku

Članak 177.

(1) Razina buke zrakoplovnih modela pokretanih motorima s unutarnjim sagorijevanjem, kod punog opterećenja, ne smije biti veća od LA (84 dB (A)), pod uvjetima propisanim za izvršenje mjerenja razine buke.

(2) Agencija može odobriti letenje zrakoplovnih modela i na udaljenostima manjim od 150 m od stambenih područja, u skladu sa člankom 176 ovoga Pravilnika, ako je razina buke zrakoplovnih modela iz stavka 1. ovoga članka, manja od 84 dB (A), a prema sljedećoj tabeli, koja prikazuje okvirne vrijednosti odstojanja D, između odnosne točke aerodroma ili terena predviđenog za letenje zrakoplovnih modela i stambenog područja.

(3) Okvirne vrijednosti iz stavka 2. ovoga članka, mogu biti i manje ako se stručnom prosudbom ili mjerenjima buke na mjestu emisije dokaže da je ometanje stanovništva bukom isključeno. Prilikom stručne prosudbe, odnosno mjerenja buke, u obzir se trebaju uzeti razina emisije, trajanje, intenzitet, dan u tjednu i vremena letenja. Stambenim područjem se ne smatraju pojedine kuće ili skupine kuća.

(4) Bespilotni zrakoplovi pokretani motorom s unutarnjim sagorijevanjem, moraju biti opremljeni prigušivačem zvuka, osim ako Agencija ne odobri iznimke, u slučajevima kad se poduzimanjem drugih tehničkih mjera postigne dostatno prigušenje zvuka. Razina buke, kod punog opterećenja motora, ne smije biti veća od vrijednosti utvrđenih odredbama stavka 1. i stavka 2. ovoga članka.

(5) Agencija može izuzeti zrakoplovne modele od odredaba stavka 4. ovoga članka, ako se obzirom na posebne lokalne uvjete opravdano pretpostavlja da se takvim letenjem stanovništvo neće uznemirivati bukom.

Uporaba aerodroma

Članak 178.

(1) Uzlijetanja i slijetanja zrakoplovnih modela, dozvoljena su na aerodromima, ukoliko je udovoljeno odredbama članka 36. ovoga Pravilnika, a u skladu s naputkom o uporabi aerodroma, odnosno aerodromskim priručnikom.

(2) Kod letenja zrakoplovnih modela s daljinskim upravljanjem, uzletno-sletne površine za takve aktivnosti se moraju ograditi zaštitnom žičanom ili sličnom ogradom od mjesta za gledatelje, parkirališta i objekata na aerodromu, osim ako se opravdano pretpostavlja, da se obzirom na vrstu letenja ne ugrožava sigurnost osoba i stvari.

Dio sedmi PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 179.

Nepridržavanje odredaba ovoga Pravilnika podliježe prekršajnim odredbama Zakona o zračnom prometu.

Dio osmi PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 180.

(1) Dodaci 1. – 9. tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

(2) Dodatke iz stavka 1. ovoga članka čine:

a) Dodatak 1.: Odredbe o uporabi svjetala i oznaka za uočavanje na zrakoplovima,

b) Dodatak 2.: Odredbe o signalima i znakovima,

c) Dodatak 3.: Signali, znakovi i postupci kod presretanja civilnog zrakoplova vojnim zrakoplovima,

d) Dodatak 4.: Polukružni sustav putnih razina,

e) Dodatak 5.: Klasifikacija zračnog prostora i operativne službe kontrole zračnog prometa,

f) Dodatak 6.: Uvjeti za IFR i VFR letove,

g) Dodatak 7.: Instrumentalno prilaženje,

h) Dodatak 8: Petlja čekanja,

i) Dodatak 9.: Vizualni signali zemlja–zrak za preživjele i za službe potrage i spašavanja.

Članak 181.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o letenju zrakoplova (»Narodne novine«, broj 109/2009).

Članak 182.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/13-01/02

Urbroj: 530-06-1-1-13-4

Zagreb, 20. veljače 2013.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v. r.  

DODATAK 1. – DODATAK 9.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_30_527.html