MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Na temelju članka 143. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 69/09 i 84/11), ministar pomorstva, prometa i infrastrukture uz suglasnost ministra zdravlja, donosi
Područje primjene
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje organizacija, stručno osoblje i tehnički uvjeti za rad hitne medicinske službe na svim aerodromima otvorenim za komercijalni zračni prijevoz ili se koriste za školovanje letačkog osoblja za stjecanje dozvola i ovlaštenja privatnog ili profesionalnog ili prometnog pilota aviona i helikoptera.
Obveze hitne medicinske službe na aerodromu
Članak 2.
(1) Hitna medicinska služba na aerodromu jest posebna služba namijenjena za:
a) pružanje hitne medicinske pomoći u redovitom odvijanju prometa, i
b) sudjelovanje u spašavanju tijekom izvanrednih događaja na aerodromu.
(2) Hitna medicinska služba na aerodromu obavlja sljedeće poslove za vrijeme otvorenosti aerodroma za javni zračni promet:
a) pružanje hitnih medicinskih usluga putnicima, posadama zrakoplova ili osobama koje borave na nadziranim i štićenim površinama aerodroma;
b) transport naglo oboljelih/ozlijeđenih osoba, zavisno od potrebe do najbliže zdravstvene ustanove;
c) podjelu ozlijeđenih u izvanrednom događaju prema prirodi i težini njihovih ozljeda – trijažu;
d) medicinsko zbrinjavanje naglo oboljelih/ozlijeđenih tijekom trajanja izvanrednog događaja;
e) organizaciju pružanja prve pomoći od strane laika.
(3) U slučaju kada hitna medicinska služba na aerodromu mora organizirati transport naglo oboljele/ozlijeđene osobe do najbliže zdravstvene ustanove, nazočnost doktora medicine, medicinske sestre/medicinskog tehničara i vozača sa cestovnim vozilom za djelatnost izvanbolničke hitne medicine nije uvjet za otvorenost aerodroma za javni zračni promet.
Obveze operatora aerodroma
Članak 3.
(1) Operator aerodroma dužan je organizirati hitnu medicinsku službu na aerodromu, kako za potrebe u vrijeme redovitog odvijanja prometa, tako i za slučaj izvanrednih događaja.
(2) Organizacija službe mora biti usklađena s vremenom otvorenosti aerodroma, a njena provedba realizirana na jedan od sljedeća dva načina:
a) osiguranjem kontinuirane nazočnosti doktora medicine i medicinske sestre/medicinskog tehničara i vozača sa cestovnim vozilom za djelatnost izvanbolničke hitne medicine na području aerodroma tijekom njegove otvorenosti za javni zračni promet,
ili
b) osiguranjem intervencije doktora medicine i medicinske sestre/medicinskog tehničara i vozača sa cestovnim vozilom za djelatnost izvanbolničke hitne medicine, zaposlenika nadležne zdravstvene ustanove koja provodi djelatnost hitne medicine (na temelju važećeg Ugovora između operatora aerodroma i te zdravstvene ustanove) tijekom otvorenosti aerodroma za javni zračni promet.
(3) U slučaju kada je hitna medicinska služba na aerodromu organizirana u skladu sa stavkom 2. točkom a) ovoga članka, operator aerodroma dužan je osigurati:
a) infrastrukturu i pripadajuću opremu koji su navedeni u Dodacima 1. i 2. ovoga Pravilnika,
b) cestovno vozilo za djelatnost izvanbolničke hitne medicine tehničkih karakteristika sukladno HRN EN 1789:2008, te opremljeno i opskrbljeno lijekovima u skladu s pravilnikom kojim je propisana obvezna oprema i lijekovi za cestovno vozilo namijenjeno za djelatnost izvanbolničke hitne medicine,
c) odjeću za rad danju i noću u svim meteorološkim uvjetima.
(4) U slučaju kada je hitna medicinska služba na aerodromu organizirana u skladu sa stavkom 2. točkom a) ovoga članka, aerodrom mora biti otvoren za javni zračni promet i onda kada su doktor medicine, medicinska sestra/medicinski tehničar i vozač sa cestovnim vozilom za djelatnost izvanbolničke hitne medicine, odsutni sa aerodroma zbog prijevoza ozlijeđene ili oboljele osobe do nadležne zdravstvene ustanove.
(5) U slučaju kada je hitna medicinska služba na aerodromu organizirana u skladu sa stavkom 2. točkom b) ovoga članka, nadležna zdravstvena ustanova s kojom je operator aerodroma sklopio Ugovor iz stavka 2. točke b) ovoga članka dužna je osigurati:
a) infrastrukturu i pripadajuću opremu koji su navedeni u Dodacima 1. i 2. ovoga Pravilnika,
b) cestovno vozilo za djelatnost izvanbolničke hitne medicine tehničkih karakteristika sukladno HRN EN 1789:2008, te opremljeno i opskrbljeno lijekovima u skladu s pravilnikom kojim je propisana obvezna oprema i lijekovi za cestovno vozilo namijenjeno za djelatnost izvanbolničke hitne medicine,
c) odjeću za rad danju i noću u svim meteorološkim uvjetima.
(6) U slučaju kada je hitna medicinska služba na aerodromu organizirana u skladu sa stavkom 2. točkom b) ovoga članka, operator aerodroma dužan je osigurati slobodan pristup na bilo kojem dijelu aerodroma doktoru medicine, medicinskoj sestri/medicinskom tehničaru i vozaču sa cestovnim vozilom za djelatnost izvanbolničke hitne medicine, a u cilju pružanja hitne medicinske pomoći oboljelim ili ozlijeđenim osobama.
(7) U slučaju kada je hitna medicinska služba na aerodromu organizirana u skladu sa stavkom 2. točkom b) ovoga članka, aerodrom mora biti otvoren za javni zračni promet i onda kada doktor medicine, medicinska sestra/medicinski tehničar i vozač sa cestovnim vozilom za djelatnost izvanbolničke hitne medicine nisu prisutni na aerodromu.
(8) U slučaju kada je hitna medicinska služba na aerodromu organizirana u skladu sa stavkom 2. točkom b) ovoga članka, a operator aerodroma ima saznanja o mogućnosti nastanka nekog od izvanrednih događaja definiranih u Propisanim postupcima za slučaj izvanrednog događaja na aerodromu (Emergency plan), nazočnost doktora medicine, medicinske sestre/medicinskog tehničara i vozača sa cestovnim vozilom za djelatnost izvanbolničke hitne medicine na području aerodroma obvezna je sve dok:
a) traje izvanredni događaj ili
b) prijeti opasnost od nastanka izvanrednog događaja.
Sanitetska oprema u slučaju izvanrednog događaja
Članak 4.
Operator aerodroma mora raspolagati sanitetskom opremom u slučaju izvanrednih događaja definiranih Propisanim postupcima za slučaj izvanrednog događaja na aerodromu (Emergency plan) operatora aerodroma, a sukladno Dodatku 3 ICAO dokumenta 9137-AN/898, Part 7 – Airport Emergency Planning.
Sredstva veze
Članak 5.
U slučaju kada je hitna medicinska služba na aerodromu organizirana u skladu sa člankom 3. stavkom 2. točkom a) ovoga Pravilnika, operator aerodroma dužan je osigurati hitnoj medicinskoj službi stalnu telefonsku mobilnu vezu sa spasilačko-vatrogasnom službom na aerodromu, nadležnom kontrolom zračnog prometa i zdravstvenom ustanovom koja provodi djelatnost hitne medicine na području na kojem se nalazi aerodrom.
Priredbe i natjecanje
Članak 6.
Za vrijeme održavanja zrakoplovnih priredbi ili natjecanja, operator aerodroma dužan je osigurati nazočnost doktora medicine, medicinske sestre/medicinskog tehničara, vozača i cestovnog vozila za djelatnost izvanbolničke hitne medicine za vrijeme trajanja priredbe ili natjecanja.
Poslovi hitne medicinske službe kod redovitog odvijanja prometa
Članak 7.
(1) Hitna medicinska služba na aerodromu, kod redovitog odvijanja prometa, na zahtjev putnika, člana posade zrakoplova ili druge osobe koja se nađe na aerodromu, mora pružiti medicinsku uslugu.
(2) Hitna medicinska služba obavlja intervencije samo radi zbrinjavanja akutnih stanja i prijevoza do zdravstvene ustanove.
(3) Ako medicinsku uslugu zatraži putnik u tranzitu čije je zdravstveno stanje takvo da se ono daljnjim letenjem može pogoršati, hitna medicinska služba je dužna o tome upozoriti oboljelog putnika, a ako putnik ipak želi nastaviti let na vlastitu odgovornost, služba je dužna to konstatirati u ambulantnom dnevniku, i o tome u pisanoj formi obavijestiti pilota zrakoplova.
Poslovi hitne medicinske službe u izvanrednim događajima
Članak 8.
(1) Način pružanja hitne pomoći u slučaju ugrožavanja sigurnosti zrakoplova, nesreće ili ozbiljne nezgode zrakoplova, definira se u Propisanim postupcima za slučaj izvanrednog događaja na aerodromu (Emergency plan).
(2) Propisani postupci za slučaj izvanrednog događaja na aerodromu (Emergency plan) sastavni je dio Aerodromskog priručnika operatora aerodroma i odobrava se u skladu s posebnim propisom.
(3) Osoblje hitne medicinske službe koje obavlja poslove na aerodromu mora u potpunosti poznavati plan u izvanrednim događajima, a posebno dijelove plana koji se odnosi na postupke i radnje koje mora izvršavati medicinska služba.
(4) U slučaju nesreće zrakoplova, hitna medicinska služba na aerodromu dužna je razvrstati ozlijeđene po težini ozljeda, pružiti medicinsku pomoć ozlijeđenima i pružiti medicinsko zbrinjavanje, te organizirati transport u zdravstvenu ustanovu.
(5) Za slučaj velikog broja ozlijeđenih potrebno je unaprijed planirati i dogovoriti s obližnjim zdravstvenim ustanovama pomoć u osoblju, opremi i vozilima za prijevoz ozlijeđenih.
Stručno osposobljavanje i vježbe
Članak 9.
(1) Stručno osposobljavanje osoblja hitne medicinske službe na aerodromu provodi se sukladno odredbama pravilnika kojim su propisani uvjeti, organizacija i način rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći.
(2) U slučaju kada je hitna medicinska služba na aerodromu organizirana u skladu sa člankom 3. stavkom 2. točkom a) ovoga Pravilnika, za stručnu osposobljenost osoblja koje pruža hitnu medicinsku uslugu na aerodromu odgovoran je operator aerodroma.
(3) U slučaju kada je hitna medicinska služba na aerodromu organizirana u skladu sa člankom 3. stavkom 2. točkom b) ovoga Pravilnika, za stručnu osposobljenost osoblja koje pruža hitnu medicinsku uslugu na aerodromu odgovorna je zdravstvena ustanova u kojoj je to osoblje zaposleno.
(4) Zajednička obuka hitne medicinske službe i operatora aerodroma u cilju uvježbavanja postupaka u slučaju izvanrednog događaja provodi se sukladno Propisanim postupcima za slučaj izvanrednog događaja na aerodromu (Emergency planu) operatora aerodroma.
(5) Osoblje koje obavlja poslove hitne medicinske službe na aerodromu dužno je sudjelovati na vježbama iz stavka 4. ovoga članka.
Inspekcijski nadzor
Članak 10.
1) U slučaju kada je hitna medicinska služba na aerodromu organizirana u skladu sa člankom 3. stavkom 2. točkom a) ovoga Pravilnika, inspekcijski nadzor nad radom hitne medicinske službe provodi ustanova iz zdravstvenog sustava koja ima ovlast za nadzor u djelatnosti hitne medicine sa kojima je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo sklopila sporazum.
2) Operator aerodroma dužan je ovlaštenim osobama omogućiti nesmetan pristup svim prostorijama, opremi, sredstvima i dokumentaciji koja se odnosi na rad hitne medicinske službe.
Dodaci
Članak 11.
(1) Dodaci 1. i 2. tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.
(2) Dodatke iz stavka 1. ovoga članka čine:
a) Dodatak 1. Potrebna infrastruktura
b) Dodatak 2. Potrebna oprema.
Stupanje na snagu
Članak 12.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o službi hitne pomoći na aerodromu (»Narodne novine«, br. 53/91).
(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/12-02/15
Urbroj: 530-09-12-4
Zagreb, 10. svibnja 2012.
Ministar
dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v. r.
DODATAK 1.
Potrebna infrastruktura
Za obavljanje hitne medicinske službe na aerodromu potrebno je osigurati sljedeće:
1. pristup za vozilo hitne medicinske službe
2. parkiralište za vozilo hitne medicinske službe,
3. prostoriju za pregled oboljele/ozlijeđene osobe – minimalno 20 m²,
4. prostoriju za reanimaciju – minimalno 20 m²,
5. druge prostorije:
a) prostor za čisto/nečisto,
b) prostorija za pohranu lijekova, sanitetskog materijala, medicinske opreme i nemedicinskog materijala,
c) sanitarni čvor (muški i ženski),
6. prostorije za radnike:
a) garderobni prostor,
b) prostor za odmor osoblja od minimalno 15 m².
Prostorija za reanimaciju mora biti opremljena sa:
4.1. stolom za reanimaciju,
4.2. lampom,
4.3. kolicima za reanimaciju s kazetnim ladicama s reanimacijskom opremom i lijekovima,
4.4. defibrilatorom – prijenosni EKG monitor s mogućnošću snimanja 12-kanalnoga EKG-a, neinvazivnim mjerenjem krvnog tlaka (NIBP), SpO2,
4.5. dvije boce medicinskog kisika od 10 litara s manometrom, regulatorom protoka kisika i ovlaživačem,
4.6. nosačem za infuziju,
4.7. crpkom za sukciju,
4.8. setom za intravenski pristup,
4.9. setom za konikotomiju,
4.10. termometrom za mjerenje aksilarne i rektalne temperature
4.11. ormarićem za lijekove,
4.12. računalom s pripadajućom opremom i priključcima,
4.13. stolicama i stolom,
4.14. posudom za odlaganje medicinskog otpada,
4.15. posudom za odlaganje oštrih predmeta.
DODATAK 2.
Potrebna oprema
1. Cestovno vozilo za djelatnost izvanbolničke hitne medicine sa medicinskom opremom
Vozilo za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne medicine mora biti usklađeno sa Hrvatskom normom (HRN EN 1789:2008 medicinski automobili i njihova oprema) ali ne starije od 5 godine ili s više od 200.000 prijeđenih kilometara.
2.1. Medicinska oprema:
2.1.1. Liječnička torba/kovčeg:
– oprema za dijagnostiku: tlakomjer s manžetama za odrasle i za djecu, fonendoskop, pulsni oksimetar, glukometar, neurološki čekić, dijagnostička svjetiljka, termometar,
– ampularij,
– pribor za primjenu ampuliranih lijekova,
– pribor za standardnu zaštitu od infekcija (rukavice, maske, naočale),
– sanitetski materijal,
– trijažni kartoni.
2.1.2. Torba/kovčeg za reanimaciju djece i odraslih mora sadržavati:
– samošireći balon sa spremnikom i odgovarajućom valvulom te prozirnim maskama u raznim veličinama,
– prijenosni sistem za isporuku kisika s odgovarajućim priborom: manometar, mjerač protoka kisika, nosni kateter, maske s rezervoarom – »Ohio maske«,
– orofaringealne tubuse u veličinama za djecu i odrasle,
– nazofaringealne tubuse u veličinama za odrasle,
– opremu i pribor za endotrahealnu intubaciju za djecu i odrasle,
– laringealne maske u veličinama za djecu i odrasle,
– Magillovu hvataljku i pean,
– mekane katetere za sukciju,
– tvrdu cijev za sukciju širokog promjera,
– infuzijske otopine,
– pribor za infuziju,
– pribor za uspostavu venskoga puta/intraosealnog puta,
– set za porod,
2.1.3. Defibrilator – prijenosni EKG monitor s mogućnošću snimanja 12-kanalnoga EKG-a, neinvazivnim mjerenjem krvnog tlaka (NIBP), SpO2,
2.1.4. Crpka za sukciju.
2.1.5. Rasklopna nosila s bočnim fiksatorima glave i remenjem za pričvršćivanje.
2.1.6. Vakuum madrac s ručnom crpkom.
2.1.7. Ovratnici za imobilizaciju vratne kralježnice.
2.1.8. Udlage za imobilizaciju okrajina.
2.1.9. Platnena (kordura) nosila.
2.1.10. Set zavojnog materijala.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_57_1434.html