Objavljeno u NN 43/12 od 16.04.2012.:

 

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 63. stavka 2. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine« broj 150/2011) i članka 40. stavka 1. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine« br. 150/2011 i 22/2012), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 12. travnja 2012. godine donijela

 

UREDBU O UNUTARNJEM USTROJSTVU DRŽAVNE UPRAVE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovom Uredbom uređuje se unutarnje ustrojstvo Državne uprave za zaštitu i spašavanje (u daljnjem tekstu: Državna uprava), nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug, poslovi i zadaci koji se u njima obavljaju, način upravljanja, te okvirni broj državnih službenika i namještenika potrebnih za obavljanje poslova iz djelokruga Državne uprave, kao i druga pitanja od značenja za rad Državne uprave.

II. UNUTARNJE USTROJSTVO

Članak 2.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Državne uprave ustrojavaju se unutarnje ustrojstvene jedinice u sjedištu i područni uredi za zaštitu i spašavanje koji se ustrojavaju za područje županija:

1. Kabinet ravnatelja

2. Sektor za civilnu zaštitu

3. Sektor za vatrogastvo

4. Državni informacijski i komunikacijski sustav zaštite i spašavanja

5. Učilište vatrogastva, zaštite i spašavanja

6. Sektor općih poslova

7. Samostalna služba za inspekcijske poslove

8. Samostalna služba za međunarodne odnose

9. Samostalni odjel za unutarnju reviziju

10. – 29. Područni uredi za zaštitu i spašavanje.

III. DJELOKRUG UNUTARNJIH USTROJSTVENIH JEDINICA

1. KABINET RAVNATELJA

Članak 3.

Kabinet ravnatelja obavlja koordinacijske i protokolarne poslove, poslove odnosa s javnošću, protokolarne poslove te poslove u vezi s kontaktima i komunikacijom s Hrvatskim saborom, Vladom Republike Hrvatske, središnjim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te fizičkim i pravnim osobama; provodi stručne, analitičko-razvojne, poslove pribavljanja dokumentacije od unutarnjih ustrojstvenih jedinica za službene potrebe ravnatelja i zamjenika ravnatelja; nositelj je promidžbenih aktivnosti Državne uprave u promicanju sustava zaštite i spašavanja; obavlja administrativne poslove za Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske; uređuje internet i intranet stranice Državne uprave; izrađuje prijedlog izvješća i plana rada Državne uprave na temelju izvješća i plana rada ustrojstvenih jedinica; prati izvršenje planova rada i koordinira aktivnosti ustrojstvenih jedinica Državne uprave, te aktivnosti Državne uprave prema drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama; koordinira poslove strateškog planiranja iz djelokruga Državne uprave; koordinira poslove u vezi s donošenjem Plana rada Državne uprave; izvješćuje ravnatelja o ostvarivanju Plana rada Državne uprave; analitički prati aktivnosti u zaštiti i spašavanju i izrađuje izvješća, analize, stručne elaborate i prezentacije.

Kabinet ravnatelja obavlja poslove unutarnjeg nadzora; poslove primjene i nadzora mjera i standarda informacijske sigurnosti, te obavlja poslove u vezi s evidentiranjem i pohranom pošte s povjerljivim podacima.

2. SEKTOR ZA CIVILNU ZAŠTITU

Članak 4.

Sektor za civilnu zaštitu je nositelj planiranja i razvoja sustava civilne zaštite i usklađivanja njezinog djelovanja s operativnim snagama zaštite i spašavanja i drugim sudionicima u aktivnostima zaštite i spašavanja; neposredno rukovodi i zapovijeda snagama civilne zaštite u katastrofama i velikim nesrećama; nositelj je izrade Procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske; nositelj je usklađivanja posebnih državnih planova drugih sudionika u sustavu zaštite i spašavanja s Planom zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske; daje suglasnost na procjene ugroženosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; predlaže vrste i količine državnih robnih zaliha potrebnih za zaštitu i spašavanje; nadzire provedbu mobilizacije za potrebe civilne zaštite i zaštite i spašavanja, te provedbu propisanih mjera i aktivnosti u zaštiti i spašavanju, sudjeluje u izradi standardnih operativnih postupaka zaštite i spašavanja i drugih propisa iz svoje nadležnosti. Sektor je nositelj provedbe domaćih i međunarodnih projekata iz područja zaštite i spašavanja koji se odnose na razvoj sustava, jačanje normativne osnove, edukaciju o opasnostima i rizicima od katastrofa, jačanje svijesti i ustrojavanje nacionalnih kapaciteta za odgovor na katastrofe u drugim zemljama. Sektor za civilnu zaštitu nositelj je aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa kroz sve oblike organiziranja i najšireg uključivanja svih sudionika. Sektor je nositelj aktivnosti zaštite kritičnih infrastruktura u zemlji, u dijelu koji se odnosi na zaštitu i spašavanje.

Sektor za civilnu zaštitu nositelj je ustrojavanja sustava upravljanja u katastrofama i velikim nesrećama na svim razinama, te propisuje smjernice za uspostavu sustava upravljanja u zaštiti i spašavanju i zadužen je za osiguravanje funkcioniranja jedinstvenog sustava upravljanja i rukovođenja u zaštiti i spašavanju u cilju jedinstvenosti djelovanja.

Sektor za civilnu zaštitu prati stanje i pojave u području civilne zaštite; predlaže razvoj, programe i projekte usklađivanja planiranja, uporabe i djelovanja operativnih snaga u operacijama zaštite i spašavanja, organizira mjere za pripremu i osposobljavanje građana, pripadnika civilne zaštite, čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i službenika zaduženih za zaštitu i spašavanje; nositelj je izrade operativnog plana civilne zaštite; nositelj je ustrojavanja državnih intervencijskih postrojbi civilne zaštite, planira i provodi njihovo opremanje i osposobljavanje, te predlaže ravnatelju donošenje odluke o njihovoj pripravnosti, mobilizaciji i uporabi; utvrđuje mjerila i standarde za ustrojavanje drugih snaga civilne zaštite u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, utvrđuje mjerila za izgradnju, održavanje i korištenje skloništa, u koordinaciji s drugim sektorima sudjeluje u definiranju strateških ciljeva Državne uprave, pokazatelja uspješnosti i utvrđivanju rizika, sudjeluje u upravnom nadzoru provedbe postavljenih ciljeva, te izvješćuje ravnatelja o realizaciji.

Sektor za civilnu zaštitu sudjeluje u radu Stožera za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske, a nositelj je ustrojavanja i rada Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske. Radom Sektora za civilnu zaštitu upravlja načelnik – zapovjednik civilne zaštite Republike Hrvatske. Zapovjednik civilne zaštite Republike Hrvatske ima zamjenika koji obavlja zadaće zamjenika u rukovođenju sustavom civilne zaštite za vrijeme pripremnih i operativnih aktivnosti, kao i tijekom katastrofe ili velike nesreće. Zamjenik zapovjednika rukovodi radom Zapovjedništva civilne zaštite.

U sastavu Sektora za civilnu zaštite ustrojavaju se:

2.1. Služba za preventivu, planiranje i analitiku

2.2. Služba za operativu, opremanje i razvoj

2.3. Državna intervencijska postrojba civilne zaštite.

2.1. SLUŽBA ZA PREVENTIVU, PLANIRANJE I ANALITIKU

Članak 5.

Služba za preventivu, planiranje i analitiku je nositelj izrade prijedloga propisa, planova i drugih dokumenata iz područja civilne zaštite; nositelj je izrade i predlaže Procjenu ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske i metodologiju za njihovu izradu, te kriterije i uvjete za izradu vanjskih i operativnih planova; usklađuje propise na području civilne zaštite s propisom o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari; koordinira postupke usklađivanja posebnih državnih planova drugih sudionika s Planom zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske; sudjeluje u pripremama i provođenju vježbi civilne zaštite; prati stanja, razvojne tendencije i procese, pokreće inicijative i predlaže prioritete u provođenju promjena i prilagodbi organizacije civilne zaštite u Republici Hrvatskoj prema važećim standardima Europske unije; nositelj je usklađivanja preventivnih mjera za smanjivanje rizika od velikih nesreća i katastrofa; u okviru svojih nadležnosti nositelj je suradnje sa središnjim i drugim tijelima državne uprave, pravnim osobama i udrugama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, spasilačkim službama i građanima; sudjeluje u izradi prijedloga zakonskih i drugih propisa, te međunarodnih ugovora u području zaštite i spašavanja i prati njihovu provedbu; priprema izvješća i stručne materijale, sudjeluje u izradi planova razvoja civilne zaštite, te smjernica i prioriteta razvoja sustava zaštite i spašavanja u cjelini.

Služba za preventivu, planiranje i analitiku sudjeluje u provedbi zadaća reagiranja operativnih snaga zaštite i spašavanja u velikim nesrećama i katastrofama pružanjem potpore Stožeru zaštite i spašavanja Republike Hrvatske i izravnim radom u Zapovjedništvu civilne zaštite Republike Hrvatske; usklađuje propise na području civilne zaštite s drugim propisima o sprječavanju velikih nesreća i zaštiti okoliša; izdaje upute i ocjene na planske dokumente civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, priprema suglasnosti na procjene ugroženosti županija i gradova; predlaže koncept sustava zaštite i spašavanja; priprema upute o postupanju i nositelj je izrade standardnih operativnih postupaka vezanih uz postupanje u prirodnim i tehničko-tehnološkim nesrećama kojima se dodatnu razrađuju postupci iz Plana zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske; sudjeluje u izradi i provedbi planova obuke i osposobljavanja u sustavu zaštite i spašavanja; obavlja stručne poslove u svezi skloništa i drugih objekata pogodnih za sklanjanje stanovništva; prati i analizira stanje i promjene u sustavima civilne zaštite i zaštite i spašavanja u zemlji i inozemstvu; obavlja raščlambu stanja organiziranosti, operativne spremnosti i osposobljenosti snaga civilne zaštite; analizira stanje i predlaže mjere za poboljšanje, predlaže smjernice, prioritete i planove razvoja civilne zaštite; izrađuje operativne upute i mjere koje treba poduzeti radi optimalnog korištenja raspoloživih resursa; ustrojava okvire za izradu baza i vođenje potrebnih evidencija, te prikuplja podatke od značaja za izradu procjena ugroženosti i planova zaštita i spašavanje; prati aktualne događaje i provodi njihovu analizu, te predlaže poduzimanje mjera iz nadležnosti Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske, za rad Zapovjedništva priprema i osigurava analitičke podloge – karte, mape, evidencije; pruža stručnu pomoć i provodi upravni nadzor područnih ureda za zaštitu i spašavanje; sudjeluje u aktivnostima međunarodne suradnje u području zaštite i spašavanja.

2.2. SLUŽBA ZA OPERATIVU, OPREMANJE I RAZVOJ

Članak 6.

Služba za operativu, opremanje i razvoj je nositelj planiranja organiziranja i opremanja operativnih snaga civilne zaštite, razvoja njihova ukupnih sposobnosti, te planiranja i usklađivanja njihova operativnog djelovanja s ostalim operativnim snagama zaštite i spašavanja i drugim sudionicima u aktivnostima zaštite i spašavanja. Služba kontinuirano i aktivno prati organizacijske i tehničke razvojne novitete i pojave u području civilne zaštite, predlaže razvojne programe i projekte; predlaže normativne okvire organiziranja, načine uporabe i djelovanja organiziranih snaga civilne zaštite u operacijama zaštite i spašavanja; predlaže i provodi plan razvoja i opremanja državnih postrojbi civilne zaštite u suradnji s državnim intervencijskim postrojbama civilne zaštite, te prati i analizira dostignuti stupanja operativnih sposobnosti organiziranih snaga civilne zaštite na svim razinama organiziranja u državi, te sudjeluje u izradi smjernica razvoja zaštite i spašavanja u cjelini.

Služba za operativu, opremanje i razvoj prikuplja podatke, te ustrojava baze i evidencije o organiziranim snagama civilne zaštite (stožeri i zapovjedništava, postrojbe civilne zaštite, povjerenici, voditelji skloništa), te obavlja poslove njihove raščlambe i analize.

Služba za operativu, opremanje i razvoj nadzire provedbu poslova spremnosti sustava civilne zaštite koji su u okviru nadležnosti područnih ureda za zaštitu i spašavanje.

Služba za operativu, opremanje i razvoj je nositelj razmatranja, te predlaganja davanja ili traženja međunarodne pomoći u zaštiti i spašavanju.

Služba za operativu, opremanje i razvoj stručno i logistički osigurava rad Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske, te djeluje kao njegov sastavni dio.

Služba za operativu, opremanje i razvoj sudjeluje u provedbi međunarodnih aktivnosti u području zaštite i spašavanja.

U Službi za operativu, opremanje i razvoj se ustrojavaju:

2.1.1. Odjel za operativne poslove

2.1.2. Odjel za opremanje i razvoj.

2.1.1. Odjel za operativne poslove

Članak 7.

Odjel za operativne poslove obavlja upravno-organizacijske i operativno poslove usmjerene prevenstveno k razvoju i postizanju potrebnih operativnih sposobnosti civilne zaštite; sudjeluje u pripremi propisa iz svoje nadležnosti; izrađuje prijedlog ustroja i osposobljavanje snaga civilne zaštite; obavlja stručne poslove koji se odnose na upravljanje operativnim snagama civilne zaštite na svim razinama; provodi zadaće upravljanja snagama civilne zaštite i koordinira sudjelovanje istih sa drugim operativnih snagama u akcijama zaštite i spašavanja; obavlja poslove u svezi mobilizacije i angažiranja postrojbi civilne zaštite, te angažiranja snaga i sredstava civilne zaštite u pružanju humanitarne pomoći susjednim i drugim državama; obavlja poslove pripreme i koordinacije provedbe evakuacije ljudi i materijalnih dobara i zbrinjavanja ugroženih i nastradalih u smislu njihovog upućivanja, prihvaćanja, smještaja, zdravstvene i socijalne skrbi, osiguranja vode, hrane i odjeće.

Odjel za operativne poslove koordinira djelovanje snaga civilne zaštite i drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja u provođenju mjera civilne zaštite i ostalih mjera zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša; predlaže i poduzima mjere za poboljšanje stanja spremnosti i izdaje obvezne upute o postupanju snaga civilne zaštite te predlaže upute za djelovanje ostalih snaga.

Odjel za operativne poslove kontinuirano prati, analizira stanje i promjene u sustavima civilne zaštite i zaštite i spašavanja u zemlji i inozemstvu.

2.1.2. Odjel za opremanje i razvoj

Članak 8.

Odjel za opremanje i razvoj je nositelj izrade prijedloga razvojnih planova, financijskih planova i planova nabave materijalnih sredstava civilne zaštite, posebno opremanja državnih intervencijskih postrojbi civilne zaštite.

Odjel za opremanje i razvoj sudjeluje u definiranju tehničkih normativa materijalno tehničkih sredstava za opremanje postrojbi civilne zaštite; zajedno a državnim tijelom nadležnim za upravljanje robnim zalihama planira i upravlja s pričuvama opreme i sredstavima za pomoć i zbrinjavanje stanovništva posebno u zonskim skladištima Državne uprave.

Odjel za opremanje i razvoj obavlja raščlambu stanja organiziranosti, operativne spremnosti i osposobljenosti snaga civilne zaštite, te vodi personalne i materijalno tehničke evidencije (evidenciju postrojbi civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite, voditelja skloništa, stožera i zapovjedništava civilne zaštite, te svih materijalno tehničkih sredstava civilne zaštite); analizira postojeće personalne, materijalne i financijske resurse, te izrađuje analitički pregled postojećih resursa i predlaže plan opremanja (popune) državnih intervencijskih postrojbi civilne zaštite nedostajućim materijalno-tehničkim sredstvima; predlaže mjere za poboljšanje stanja i izrđuje smjernice i prioritete razvoja organiziranih snaga civilne zaštite i sustava civilne kao cjeline; izrađuje operativne upute i mjere koje treba poduzeti radi optimalnog korištenja raspoloživih resursa.

Odjel za opremanje i razvoj prati organizacijske i tehničke razvojne novitete i pojave u području civilne zaštite, predlaže razvojne programe i projekte, te uvođenje novih tehnoloških rješenja u upravljanju i korištenju organiziranih snaga civilne zaštite; odjel prikuplja podatke, ustrojava baze i evidencije o nesrećama i katastrofama u zemlji, kao i velikim nesrećama i katastrofama u svijetu, te obavlja poslove raščlambe njihovih posljedica i postupaka sudionika intervencija, posebno snaga civilne zaštite.

Odjel za opremanje i razvoj u stručnom i tehničkom smislu osigurava rad Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske.

2.3. DRŽAVNA INTERVENCIJSKA POSTROJBA CIVILNE ZAŠTITE

Članak 9.

Državna intervencijska postrojba civilne zaštite (u daljnjem tekstu: DIP CZ) ustrojava se kao služba za specijalističke poslove zaštite i spašavanja iz ruševina, na vodi, u RKBN događajima i logističke poslove zbrinjavanja stanovništva. DIP CZ sastoji se od profesionalne jezgre i pričuvnika. Profesionalna jezgra obavlja stručne poslove vezane za ustrojavanje državnih intervencijskih postrojbi civilne zaštite, izrade prijedloga razvojnih planova i planova uporabe DIP CZ, popunu ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima, planiranje priprema i provedbe programa osposobljavanja i uvježbavanja, sudjelovanje u planiranju, organizaciji i provedbi vježbi državnog i međunarodnog značaja; DIP CZ prati razvoj novih tehnologija, opreme i sredstava, metoda i postupaka u zaštiti i spašavanju, te predlaže njihovo praktično uvođenje u operativnu uporabu. U obavljanju ovih poslova DIP CZ usko surađuje sa Službom za operativu, opremanje i razvoj i s nadležnim područnim uredima za zaštitu i spašavanje, te drugim nadležnim ustrojstvenim cjelinama Državne uprave. U cilju osiguravanja operativnosti Državna intervencijska postrojba civilne zaštite u svim svojim teritorijalnim ustrojbenim cjelinama razvija sve operativne komponente za spašavanje iz ruševina i iz vode, te RKBN zaštitu i logistiku.

U sastavu Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite ustrojavaju se sljedeće područne jedinice kao odjeli:

2.3.1. Državna intervencijska postrojba civilne zaštite – Odjel Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu

2.3.2. Državna intervencijska postrojba civilne zaštite – Odjel Split, sa sjedištem u Splitu

2.3.3. Državna intervencijska postrojba civilne zaštite – Odjel Rijeka, sa sjedištem u Rijeci

2.3.4. Državna intervencijska postrojba civilne zaštite – Odjel Osijek, sa sjedištem u Osijeku.

2.3.1. – 2.3.4. Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite – Odjeli Zagreb, Split, Rijeka i Osijek

Članak 10.

Odjeli Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite (DIP CZ) u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku ustrojavaju se i osposobljavaju za obavljanje temeljne četiri specijalnosti (spašavanje iz ruševina, na vodi, u RKBN izvanrednim događajima i za logističku potporu u zbrinjavanju nastradalog i ugroženog stanovništva), te za poslove koordinatora na mjestu izvanrednog događaja; provode izvršenje plana popune u svojoj nadležnosti; vode upisnike i kartoteku pričuvnih obveznika; izrađuju operativni plan djelovanja, plan upotrebe i mobilizacijske dokumente DIP CZ; izvršitelji su svih mobilizacijskih priprema i provode mobilizaciju u nadležnosti svojeg dijela plana popune; vrše popunu ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima, planiranje priprema i provedbe programa osposobljavanja i uvježbavanja; provode osposobljavanje pričuvnika, tehničke smotre. Odjeli DIP CZ sudjeluju u izradi prijedloga razvojnih planova; izrađuju izvješća, stručne elaborate i analize iz područja svog rada; prate razvoj novih tehnologija, opreme i sredstava, metoda i postupaka, te predlaže njihovo praktično uvođenje u operativnu uporabu; sudjeluju u planiranju i provedbi edukacije i osposobljavanja stanovništva i operativnih snaga zaštite i spašavanja; operativno, sukladno nalogu ravnatelja i/ili zapovjednika civilne zaštite Republike Hrvatske, djeluju u zaštiti i spašavanju ljudi i imovine te pružanju tehničke pomoći u nesrećama izazvanim tehničko – tehnološkim i prirodnim izvanrednim događajima; sudjeluju u pružanju pomoći drugim državama; upravljaju skladištima MTS-a na upotrebi DIP CZ (sukladno standardnim uputama organiziraju i nadziru vođenje skladišta, skrbe o ispravnosti opreme, sredstava i tehnike, pokreću postupak za otklanjanje kvarova i nedostataka na opremi i sredstvima, sukladno nalozima provode distribuciju opreme i sredstava, ustrojavaju i vode potrebnu tehničku i ostalu dokumentaciju vezanu za upravljanje opremom, sredstvima i skladišnim prostorima); sudjeluju u informativno-promidžbenim aktivnostima prema odlukama ravnatelja Državne uprave.

3. SEKTOR ZA VATROGASTVO

Članak 11.

Sektor za vatrogastvo obavlja operativne, preventivne, stručne, planske i analitičke poslove iz područja vatrogastva i zaštite od požara; kreira strategiju ustroja i organiziranosti vatrogasne djelatnosti u sustavu zaštite i spašavanja. Predlaže mjere i aktivnosti za zaštitu ljudi i imovine ugroženih požarom; planira, organizira i provodi mjere za pripremu i provedbu osposobljavanja i usavršavanja pripadnika vatrogasnih postrojbi i drugih sudionika koji sudjeluju u vatrogasnim intervencijama; priprema prijedloge i nacrte općih i provedbenih akata iz područja vatrogastva; izrađuje standardne operativne postupke u vatrogastvu i sudjeluje u izradi standardnih operativnih postupaka zaštite i spašavanja; sudjeluje u izradi procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja iz područja vatrogastva; daje prethodno mišljenje na dio procjene ugroženosti od požara sukladno posebnim propisima; obavlja stručni nadzor nad radom vatrogasnih postrojbi, vodi propisane očevidnike, baze podataka; planira i predlaže nabavu i koristi se državnim robnim zalihama za potrebe vatrogastva.

Sektor za vatrogastvo je nositelj koordiniranja, praćenja i usmjeravanja operativnog djelovanja sudionika (središnjih tijela državne uprave nadležnih za pojedine segmente djelovanja u vatrogasnim intervencijama, pravnih osoba i drugih sudionika koji se uključuju u vatrogasne intervencije sukladno odgovarajućim planovima); upravlja i koordinira složenim vatrogasnim intervencijama; planira potrebne resurse za provedbu intervencija na temelju planova i programa; prikuplja i analizira podatke o uporabi i primjeni vatrogasne opreme i tehnike; izrađuje i predlaže minimalne standarde za djelotvorno funkcioniranje sustava vatrogastva; predlaže tipizaciju opreme, uređaja, tehnike i sredstava za potrebe vatrogastva; sudjeluje u pripremi izdavanja propisanih uvjerenja, potvrda, certifikata; priprema i izrađuje planove, izvješća, biltene, karte i druge pisane dokumente; u koordinaciji s Kabinetom ravnatelja sudjeluje u definiranju strateških ciljeva Državne uprave, pokazatelja uspješnosti i utvrđivanju rizika, sudjeluje u nadzoru provedbe postavljenih ciljeva, te izvješćuje Kabinet ravnatelja o realizaciji.

Sektor za vatrogastvo priprema, izrađuje i provodi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku (u dijelu operativne provedbe iz područja vatrogastva) i Financijski plan provedbe istog; prati, priprema i predlaže podloge za sustavno plansko opremanje vatrogastva odgovarajućim specijalnim vozilima prikladnim i za druge poslove iz područja zaštite i spašavanja, obavlja i druge stručne, savjetodavne i administrativne poslove iz područja vatrogastva i zaštite i spašavanja, te poslove po nalogu glavnog vatrogasnog zapovjednika.

Radom Sektora za vatrogastvo upravlja glavni vatrogasni zapovjednik. Glavni vatrogasni zapovjednik ima zamjenika i pomoćnike sukladno posebnim propisima.

U Sektoru za vatrogastvo se ustrojavaju:

3.1. Služba za preventivno-planske poslove i analitiku

3.2. Služba za operativu, opremanje i razvoj

3.3. Državna vatrogasna intervencijska postrojba.

3.1. SLUŽBA ZA PREVENTIVNO-PLANSKE POSLOVE I ANALITIKU

Članak 12.

Služba za preventivno-planske poslove i analitiku obavlja složene stručne, planske, upravne, i analitičke poslove vezane uz poboljšanje stanja organiziranosti i razvoja sustava vatrogastva; prati i analizira stanje i promjene u sustavu vatrogastva, prikuplja, pohranjuje i raščlanjuje podatke i informacije o organiziranosti, osposobljenosti, operativnoj spremnosti resursa vatrogasnih postrojbi; prikuplja, obrađuje i analizira informacije o utrošenim resursima, posljedicama događaja i postupcima sudionika u vatrogasnim intervencijama i drugim događajima u kojima sudjeluju vatrogasne snage i tehnika; prikuplja i pohranjuje planove angažiranja vatrogasnih snaga na području županija; zaprima podatke i izvješća o intervencijama, te predlaže mjere za poboljšanje učinkovitosti; predlaže i sudjeluje u izradi uputa, biltena, izvješća; skrbi o provođenju utvrđenih zadaća; sudjeluje u pružanju stručne pomoći; sudjeluje u izradi nacrta standardnih operativnih postupaka za postupanje u vatrogasnim intervencijama i drugih planskih i normativnih dokumenata; daje prethodno mišljenje na dio procjene ugroženosti od požara sukladno posebnim propisima; prati provedbu mjera i operativnih aktivnosti intervencijskih vatrogasnih snaga i njihova potraživanja.

Služba za preventivno-planske poslove i analitiku sudjeluje u provedbi stručnog nadzora nad radom, osposobljenosti, opremljenosti i propisanim evidencijama, i dokumentacijom vatrogasnih postrojbi; predlaže i nadzire provedbu mjera za otklanjanje utvrđenih nedostataka; vodi propisane službene evidencije i očevidnike, te priprema i izrađuje stručna mišljenja, potvrde, podloge i prijedloge rješenja problema i pitanja iz svog djelokruga rada; sudjeluje u planiranju, pripremi i organiziranju stručnih seminara, savjetovanja i skupova sa zapovjednim vatrogasnim kadrom i drugim stručnim subjektima; sudjeluje u izradi procjena i planova optimalne uporabe vatrogasnih resursa; planira, razrađuje i predlaže financijski plan potrebnih sredstava za angažiranje operativnih vatrogasnih snaga, opreme, tehnike i usluga; sudjeluje u izradi dugoročnih planova za poboljšanje sustava vatrogastva; primjenjuje i prati provedbu zakonskih, podzakonskih i drugih strukovnih pravila.

Služba za preventivno-planske poslove i analitiku sudjeluje u izradi dugoročnih planova razvoja sustava zaštite i spašavanja; surađuje s pravnim osobama, udrugama građana, tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i građanima. Služba sudjeluje u pripremi i izradi programa, projekata, izvješća i analiza.

Služba za preventivno-planske poslove i analitiku sudjeluje u pripremi, izradi i provedbi Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u okviru svog djelokruga, te sudjeluje u izradi objedinjenog izvješća o provedbi operativnih i drugih aktivnosti iz nadležnosti Sektora.

Služba za preventivno-planske poslove i analitiku evidentira, pohranjuje i analizira zaprimljene planove, zahtjeve i potrebe vatrogasnih postrojbi nakon provedbe operativnih aktivnosti.

3.2. SLUŽBA ZA OPERATIVU, OPREMANJE I RAZVOJ

Članak 13.

Služba za operativu, opremanje i razvoj obavlja sve stručne, planske, operativne i tehničke poslove vezane uz stanje organiziranosti, operativne spremnosti i osposobljenosti za djelovanje vatrogasnih postrojbi, te provedbu vatrogasne djelatnosti u slučaju katastrofa, velikih nesreća i akcidenata s opasnim tvarima, predlaže i poduzima mjere i aktivnosti za poboljšanje stanja i organiziranosti vatrogastva u Republici Hrvatskoj.

Služba za operativu, opremanje i razvoj obavlja poslove praćenja vatrogasnih intervencija, stanja vatrogasne tehnike i kadrova; daje prijedloge mjera koje treba poduzeti radi optimalnog korištenja ljudskih i materijalno-tehničkih resursa u konkretnim situacijama; prikuplja, izrađuje, ažurira i prilagođava kartografske podloge za vođenje vatrogasnih intervencija; izrađuje biltene i druge stručne materijale.

Služba za operativu, opremanje i razvoj izrađuje prijedloge i provodi uvođenje u operativnu uporabu novih načina rada, metoda i postupaka, sredstava, tehnologija, tipova i/ili vrsta tehnike; ustrojava i vodi evidencije i baze podataka; organizira i provodi tečajeve, seminare i druge oblika stručnog i specijalističkog usavršavanja vatrogasaca; osposobljava i uvježbava operativne snage i rukovodeće strukture u vatrogastvu; priprema, organizira i provodi pokazne vježbe uz sudjelovanje svih sudionika u akcijama gašenja požara i zaštite i spašavanja; utvrđuje tjelesnu spremnost i osposobljenost, kao i opremljenost pojedinaca i vatrogasnih postrojbi za velike intervencije.

Služba za operativu, opremanje i razvoj provodi stručni nadzor uporabe sredstava, opreme i tehnike u vatrogasnim postrojbama; planira, priprema i provodi tehničku potporu vježbama združenog djelovanja vatrogasnih postrojbi i drugih sudionika u vatrogasnim intervencijama; priprema i izrađuje tehničke i stručne podloge za nabavu specijalnih višenamjenskih vozila i specifične opreme za potrebe vatrogastva i sustava zaštite i spašavanja, prati svjetska iskustva u razvoju novih tehnologija, metoda i načina gašenja; provodi razmjenu znanstvenih i tehničkih podataka i informacija važnih u području zaštite od požara i vatrogastva; surađuje s drugim pravnim subjektima pri razvitku, proizvodnji, tipizaciji, standardizaciji i certificiranju, te pri razvitku i proizvodnji specijalne i specijalističke tehnike, opreme i sredstava.

Služba za operativu, opremanje i razvoj priprema postupke za eksperimentalno i praktično uvođenje u operativnu uporabu tehnike, novih tehnologija, metoda i postupaka u vatrogastvu; skrbi o popunjavanju operativnih snaga potrebnom opremom i sredstvima; ispituje i utvrđuje stanje tehnike, opreme i sredstava.

Služba za operativu, opremanje i razvoj upravlja i koordinira operativnim snagama kod velikih i složenijih intervencija i drugih događaja za koje nije proglašena katastrofa, a po nalogu glavnog vatrogasnog zapovjednika; planira i predlaže standardne operativne postupke operativnih snaga u velikim intervencijama; skrbi o popuni operativnih snaga potrebnom osobnom i skupnom opremom i sredstvima.

Služba za operativu, opremanje i razvoj sudjeluje u pripremi, izradi i provedbi Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, te izrađuje izvješća o provedbi operativnih i drugih aktivnosti iz nadležnosti Sektora.

U Službi za operativu, opremanje i razvoj se ustrojavaju:

3.2.1. Odjel za operativu

3.2.2. Odjel za opremanje i razvoj.

3.2.1. Odjel za operativu

Članak 14.

Odjel za operativu obavlja sve planske, stručne, tehničke i operativne poslove vezane uz organiziranost, osposobljenost, operativnu spremnost i opremljenost vatrogasnih postrojbi; predlaže i provodi mjere i aktivnosti za poboljšanje organiziranosti i operativne spremnosti vatrogasnih postrojbi; na temelju analiza intervencija, skrbi o optimalnoj iskorištenosti ljudskih i materijalno-tehničkih resursa, priprema postupke za korištenje kartografskih podloga za učinkovito vođenje vatrogasnih intervencija; istražuje i uvodi u uporabu nove načine i metode rada i postupaka, sredstava, tehnike; planira, organizira i provodi teorijsko i praktično osposobljavanje, uvježbavanje i opremanje vatrogasnih snaga, te utvrđuje tjelesnu spremnost, osposobljenost i opremljenost pojedinaca i vatrogasnih postrojbi; priprema, organizira i provodi pokazne vježbe; upravlja i koordinira operativnim snagama kod velikih i složenijih intervencija i drugih događaja za koje nije proglašena katastrofa; prati i koordinira operativni rad vatrogasnih organizacija na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave; obrađuje i prosljeđuje odluke i zahtjeve o angažiranju dodatnih vatrogasnih snaga, potrebne tehnike, opreme, uređaja i sredstava za pružanje pomoći pri gašenju velikih požara i drugih vatrogasnih intervencija; prati stanje i organizira optimalnu uporabu zračnih snaga u intervencijama; usklađuje i prati aktivnosti primanja i/ili davanja pomoći, tijekom složenih vatrogasnih intervencija sudjeluje u radu zapovjedništava; planira, predlaže i izrađuje standardne operativne postupke operativnih snaga.

3.2.2. Odjel za opremanje i razvoj

Članak 15.

Odjel za opremanje i razvoj obavlja poslove planiranja, stručne, tehničke i logističke poslove vezane uz poboljšanje stanja organiziranosti, operativne spremnosti i opremljenosti vatrogasnih postrojbi; provodi smotru intervencijskih vatrogasnih postrojbi; za potrebe velikih intervencija planira i predlaže angažiranje materijalno-tehničkih sredstava i planira potrebnu logističku potporu operativnim snagama; planira i predlaže nabavu tehnike, opreme i sredstava.

Odjel za opremanje i razvoj priprema postupke za eksperimentalno i praktično uvođenje u operativnu uporabu tehnike, novih tehnologija, metoda i postupaka u vatrogastvu.

Odjel za opremanje i razvoj usklađuje i prati aktivnosti primanja i/ili davanja materijalno-tehničke pomoći; tijekom složenih vatrogasnih intervencija sudjeluje u radu zapovjedništava; planira, predlaže i izrađuje standardne operativne postupke operativnih snaga.

Odjel za opremanje i razvoj sudjeluje u unaprjeđenju sustava djelotvorne popune tehnikom, opremom i sredstvima; priprema i izrađuje tehničke i stručne podloge za nabavu specijalnih višenamjenskih vozila i specifične opreme za potrebe vatrogastva i sustava zaštite i spašavanja; prati svjetska iskustva u razvoju novih tehnologija, metoda i načina gašenja; sudjeluje u izradi planskih i normativnih dokumenata vezanih uz vatrogastvo; surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i pravnim osobama.

3.3. DRŽAVNA VATROGASNA INTERVENCIJSKA POSTROJBA

Članak 16.

Državna vatrogasna intervencijska postrojba obavlja sve stručne, planske, operativne i tehničke poslove vezane uz pripremu i postizanje pune operativne spremnosti, opremljenosti i osposobljenosti; izravno djeluje u vatrogasnim intervencijama gašenja požara otvorenoga prostora, pruža neposrednu tehničku pomoć i osigurava dodatne sposobnosti i resurse u slučaju katastrofa i velikih nesreća na teritoriju Republike Hrvatske.

Državna vatrogasna intervencijska postrojba, na temelju zakonskih ovlasti i odgovornosti, u suradnji s Učilištem vatrogastva, zaštite i spašavanja provodi nastavne planove i programe edukacije pripadnika vatrogasnih postrojbi kojima se popunjava sustav zaštite i spašavanja i kontinuirano provodi njihovo osposobljavanje; sudjeluje u planiranju, pripremi i provedbi vježbi državnog i međunarodnog značaja; priprema se za naročite intervencije zaštite i spašavanja; obavlja i druge poslove po nalogu glavnog vatrogasnog zapovjednika.

Državna vatrogasna intervencijska postrojba sudjeluje u raznim vrstama intervencija zaštite i spašavanja, posebno onih složenijih, većih i zahtjevnijih razmjera, a temeljni je dio pružanja pomoći u akcijama na području drugih zemalja u izvršenju obveza utvrđenih međudržavnim ugovorima.

Na čelu Državne vatrogasne intervencijske postrojbe je zapovjednik Državne vatrogasne intervencijske postrojbe.

U sastavu Državne vatrogasne intervencijske postrojbe, sa sjedištem u Splitu, ustrojavaju se sljedeće područne jedinice kao odjeli:

3.3.1. Državna intervencijska postrojba – Odjel Dubrovnik, sa sjedištem u Dubrovniku

3.3.2. Državna intervencijska postrojba – Odjel Split, sa sjedištem u Splitu

3.3.3. Državna intervencijska postrojba – Odjel Šibenik, sa sjedištem u Šibeniku

3.3.4. Državna intervencijska postrojba – Odjel Zadar, sa sjedištem u Zadru.

Na čelu Odjela državnih vatrogasnih intervencijskih postrojbi je zapovjednik, koji ima svog zamjenika.

3.3.1. – 3.3.4. Državne intervencijske postrojbe Odjeli – Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadar

Članak 17.

Državne intervencijske postrojbe – Odjeli Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadar obavljaju operativne i tehničke poslove pripreme za operativnu spremnost; izravno djeluju u vatrogasnim intervencijama gašenja požara otvorenoga prostora; pružaju neposrednu tehničku pomoć i osiguravaju dodatne sposobnosti i resurse u slučaju katastrofa i velikih nesreća na teritoriju Republike Hrvatske.

Državne intervencijske postrojbe – Odjeli Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadar sudjeluju u programima osposobljavanja pripadnika vatrogasnih postrojbi, sudjeluju u pripremi i provedbi vježbi državnog i međunarodnog značaja; pripremaju se i za druge intervencije zaštite i spašavanja.

Državne intervencijske postrojbe – Odjeli Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadar sudjeluju u raznim vrstama intervencija zaštite i spašavanja, posebno složenijih, većih i zahtjevnijih razmjera, a dio su i postrojbi koje pružaju međudržavnu pomoć.

4. DRŽAVNI INFORMACIJSKI I KOMUNIKACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Članak 18.

Državni informacijski i komunikacijski sustav zaštite i spašavanja obavlja poslove vezane za propise, sposobnosti, ljudske resurse i tehničko-tehnološku infrastrukturu sustava; uspostavu i nadzor besprekidnog rada i djelotvornog funkcioniranja sustava; koordinaciju, unaprjeđenje rada i pravodobnog izvršavanja zadaća operativno-komunikacijskih centara 112; planiranje, koordiniranje, prikupljanje i obradu informacija, obavijesti i podataka zbog moguće potrebe uzbunjivanja i obavješćivanja građana, pravnih osoba, tijela državne uprave, spasilačkih službi, civilne zaštite, vatrogastva i drugih unutarnjih ustrojstvenih jedinica Državne uprave; definiranje i vođenje jedinstvene baze podataka operativnih snaga zaštite i spašavanja, te pregleda događaja; planiranje, predlaganje i izradu tehničkih zahtjeva u postupku nabave roba i usluga; izgradnju, održavanje i eksploataciju potrebne informacijske i komunikacijske infrastrukture sustava; sudjelovanje u međunarodnoj suradnji na implementaciji europskih propisa u području zaštite i spašavanja; izradu prijedloga propisa iz svoje nadležnosti; pripremanje i provođenje strukovnog nadzora u području rada operativno-komunikacijskih centara; planiranje, predlaganje i provedba raznih vrsta i razina izobrazbe i treninga za službenika operativno-komunikacijskih centara i Službe za sustav 112; evaluacija usvojenih komunikacijskih znanja i vještina potrebnih operaterima operativno-komunikacijskih centara; osiguravanje uvjeta za rad Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske.

U Državnom informacijskom i komunikacijskom sustavu zaštite i spašavanja ustrojavaju se sljedeće službe:

4.1. Državni centar zaštite i spašavanja

4.2. Služba za sustav 112

4.3. Služba za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.

4.1. DRŽAVNI CENTAR ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Članak 19.

Državni centar zaštite i spašavanja operativno-komunikacijski koordinira i provodi prijem, prikupljanje, analizu, obradu, prijenos i distribuciju izvješća, podataka, odluka, naloga i zapovijedi o svim vrstama opasnosti i mogućim posljedicama; u hitnim i izvanrednim situacijama operativno koordinira rad županijskih centara 112, tijela državne uprave, žurnih službi, pravnih i fizičkih osoba; obavješćuje i usmjerava obavijesti o opasnostima i događajima svim žurnim službama zaštite i spašavanja, građanima, nadležnim pravnim osobama i tijelima državne uprave; prikuplja hidrološke, meteorološke, seizmološke, radiološke, epidemiološke podatke i podatke o onečišćenju okoliša od mjerodavnih službi i tijela, te prati stanje i promjene tih podataka; obavlja poslove operativno-komunikacijskog središta za vatrogasne intervencije na razini Republike Hrvatske; izrađuje operativne dokumente za rad Državnog centra zaštite i spašavanja; sudjeluje u vježbama zaštite i spašavanja u zemlji i inozemstvu; razmjenjuje informacije i podatke s drugim državama i međunarodnim organizacijama; nositelj je razvoja Nacionalnog središta za koordinaciju primanja i/ili upućivanja žurne pomoći u katastrofama; pruža operativno – komunikacijsku, analitičku i GIS potporu stručnom kolegiju Državne uprave i Stožeru zaštite i spašavanja Republike Hrvatske.

U Državnom centru zaštite i spašavanja ustrojavaju se sljedeći odjeli:

4.1.1. Odjel za operativno-komunikacijske poslove

4.1.2. Vatrogasno operativno središte (VOS)

4.1.3. Odjel za plansku, analitičku i GIS potporu.

4.1.1. Odjel za operativno-komunikacijske poslove

Članak 20.

Odjel za operativno-komunikacijske poslove obavlja poslove operativnog dežurstva 24 sata dnevno, operativno–komunikacijski koordinira i provodi prijem, prikupljanje, obradu, objedinjavanje, prijenos i distribuciju izvješća, podataka, odluka, naloga i zapovijedi o svim vrstama opasnosti i mogućim posljedicama svim sudionicima sustava zaštite i spašavanja; u hitnim i izvanrednim situacijama komunikacijski koordinira rad županijskih centara 112, tijela državne uprave, žurnih službi, pravnih i fizičkih osoba; obavješćuje i usmjerava obavijesti o opasnostima i događajima svim žurnim službama zaštite i spašavanja, građanima, nadležnim pravnim osobama i tijelima državne uprave; kontinuirano prati tijek razvoja opasnosti; uzbunjuje i obavješćuje stanovništvo o nastanku opasnosti; izrađuje redovna i izvanredna (situacijska) izvješća; obavlja posredovanje u prijenosu informacija za potrebe organiziranih snaga zaštite i spašavanja, žurnih službi, tijela državne uprave; prikuplja hidrološke, meteorološke, seizmološke, radiološke, epidemiološke podatke i podatke o onečišćenju okoliša od mjerodavnih službi i tijela, te prati stanje i promjene tih podataka; prima i dostavlja obavijesti o katastrofama odgovarajućim službama drugih država i međunarodnim organizacijama; vodi informacijsku bazu podataka o žurnim slučajevima, snagama, sredstvima i poduzetim mjerama u području zaštite i spašavanja; provodi kontrolu ispravnosti opreme centra; vodi propisane operativne dokumente centra.

4.1.2. Vatrogasno operativno središte (VOS)

Članak 21.

Vatrogasno operativno središte (VOS) obavlja poslove operativnog dežurstva 24 sata dnevno; priprema i provodi odluke/zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika o angažiranju državne intervencijske postrojbe, namjenski organiziranih snaga Hrvatske vojske (NOS), dislokaciju vatrogasnih snaga, te koordinira njihov rad; pruža operativno-komunikacijsku potporu Državnoj vatrogasnoj intervencijskoj postrojbi, sezonskim intervencijskim vatrogasnim postrojbama, obavlja poslove operativno komunikacijskog središta za vatrogasne intervencije na razini Republike Hrvatske; operativno komunicira s vatrogasnim zapovjednicima i vatrogasnim operativnim centrima na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave; prikuplja i obrađuje podatke o nastanku, tijeku i razvoju događaja u kojima sudjeluju vatrogasne snage, te izrađuje izvješća o stanju, tijeku i provedbi intervencija; vodi bazu podataka o provedenim vatrogasnim intervencijama na području Republike Hrvatske; priprema podatke i podloge za potrebe izvješćivanja javnosti o vatrogasnim intervencijama za koje nije proglašena katastrofa; vodi propisane operativne dokumente i sudjeluje u izradi standardnih operativnih postupaka. Tijekom ljetne požarne sezone ili zbog drugih potreba, Vatrogasno operativno središte (VOS) djeluje iz Centra za koordinaciju, vođenje i gašenje požara na priobalju (Divulje), te sudjeluje u provedbi aktivnosti primanja i pružanja međunarodne pomoći u vatrogasnim intervencijama.

4.1.3. Odjel za plansku, analitičku i GIS potporu

Članak 22.

Odjel za plansku, analitičku i GIS potporu izrađuje operativne dokumente za potrebe rada Državnog centra zaštite i spašavanja; planove simulacijsko-komunikacijskih vježbi zaštite i spašavanja; razmjenjuje informacije s komunikacijskim točkama u sustavu zaštite i spašavanja drugih država i međunarodnih organizacija; nositelj je razvoja Nacionalnog središta za koordinaciju primanja i/ili upućivanja žurne pomoći u katastrofama; izrađuje prijedloge materijalno-tehničkog opremanja i financijskih potreba Državnog centra zaštite i spašavanja; prikuplja i pohranjuje podatke značajne za sustav zaštite i spašavanja; provodi statističke analize i analize prostornih podataka; ustrojava i ažurira baze podataka o kritičnoj infrastrukturi; prikuplja podatke iz drugih informacijskih sustava u Republici Hrvatskoj i inozemstvu; odgovoran je za aplikacije i baze podataka na poslužitelju za zemljopisno obavijesni sustav; pruža operativno-komunikacijsku, analitičku i GIS potporu stručnom kolegiju Državne uprave i Stožeru zaštite i spašavanja Republike Hrvatske.

4.2. SLUŽBA ZA SUSTAV 112

Članak 23.

Služba za sustav 112 izvršava sve stručne i plansko-normativne poslove vezane za uspostavu i održavanje sustava za uzbunjivanje i obavješćivanje, kadrovsku popunjenost i organizaciju centara 112; pripremu nacrta podzakonskih i drugih akata i dokumenata od značaja za djelotvorno funkcioniranje Državnog informacijskog i komunikacijskog sustava zaštite i spašavanja; planiranje, pripremu i provedbu izobrazbe, treninga i evaluacije znanja i vještina potrebnih operaterima u operativno-komunikacijskim centrima; pružanje psihološke potpore službenicima centara 112; izradu nacrta akata, koordiniranje i provođenje stručnog nadzora operativnog rada centara 112; suradnju s drugim ustrojstvenim cjelinama Državne uprave na provedbi zajedničkih planova i programa; suradnju s tijelima državne uprave, hitnim službama i udrugama građana čija osnovna djelatnost je zaštita i spašavanje, a u cilju poboljšanja djelotvornosti sustava zaštite i spašavanja; međunarodnu suradnju u području provedbe europskih direktiva i standarda koji reguliraju i unaprjeđuju sustav zaštite i spašavanja.

U Službi za sustav 112 se ustrojavaju:

4.2.1. Odjel za sustav uzbunjivanja i obavješćivanja

4.2.2. Odjel za propise, nadzor i razvoj kompetencija sustava zaštite i spašavanja.

4.2.1. Odjel za sustav uzbunjivanja i obavješćivanja

Članak 24.

Odjel za sustav uzbunjivanja i obavješćivanja obavlja sve stručne, planske i tehničke poslove vezane za jedinstveni sustav javnog uzbunjivanja i obavješćivanja Republike Hrvatske. Priprema nacrte prijedloga podzakonskih akata i drugih propisa koji reguliraju područje korištenja, održavanja, tehničkih zahtjeva i razvoja sustava za uzbunjivanje; utvrđuje posebne uvjete i daje suglasnosti na tehničku dokumentaciju za izgradnju i modernizaciju sustava za uzbunjivanje pravnih osoba koje su dužne uspostaviti i održavati vlastite sustave za javno uzbunjivanje; sudjeluje kod funkcionalnih ispitivanja novih i moderniziranih sustava za uzbunjivanje, te inspekcijskih nadzora; provodi upravni nadzor nad primjenom propisa iz područja sustava za javno uzbunjivanje; sudjeluje u izradi financijskog plana i plana nabave Državne uprave, planova razvoja i modernizacije sustava za uzbunjivanje, projektne zadatke za izradu akustičkih studija i projekata sustava za uzbunjivanje, zahtjeve za nabavu i tehničku dokumentaciju za nadmetanja prema planu nabave i tehničke upute za korištenje sustava za uzbunjivanje; prati i analizira stanje jedinstvenog sustava za javno uzbunjivanje u Republici Hrvatskoj, te svjetska iskustva u razvoju i modernizaciji sustava za uzbunjivanje; vodi tekuće održavanje, raspodjelu potrebne tehnike, opreme i sredstava, projekte izgradnje, modernizacije i rekonstrukcije sustava za uzbunjivanje; ustrojava i vodi evidencije o elementima sustava za uzbunjivanje, komunikacijskim troškovima, troškovima radova i ugrađenih dijelova, te realizaciji proračuna; sudjeluje u pripremi i provođenju teoretskog i praktičnog osposobljavanja službenika Županijskih centara 112 za korištenje sustava za uzbunjivanje.

4.2.2. Odjel za propise, nadzor i razvoj kompetencija sustava zaštite i spašavanja

Članak 25.

Odjel za propise, nadzor i razvoj kompetencija sustava zaštite i spašavanja neposredno obavlja sve plansko-normativne i stručne poslove, vezane za pripremu nacrta podzakonskih i drugih akata i dokumenata značajnih za funkcioniranje informacijskog i komunikacijskog sustava zaštite i spašavanja; sudjelovanje u izradi provedbenih naputaka i standardnih operativnih postupaka o postupanju centara 112 u hitnim situacijama; usklađivanje i dorađivanje postojećih akata Državne uprave s važećom hrvatskom regulativom u području zaštite i spašavanja; uvođenje europskih pojmova i standarda u državni informacijski i komunikacijski sustav zaštite i spašavanja; izradu dugoročnih planova razvoja informacijskog i komunikacijskog sustava zaštite i spašavanja; izradu planova stručnih edukacija i treninga za stjecanje znanja i usavršavanje vještina iz područja rada centara 112; objedinjavanje mjesečnih, kvartalnih i godišnjih planova rada i izvješća o radu Državnog informacijskog i komunikacijskog sustava zaštite i spašavanja; objedinjavanje podataka za izradu financijskog plana i plana nabave za potrebe Državnog informacijskog i komunikacijskog sustava zaštite i spašavanja; sudjelovanje u izradi strateških planova, smjernica i metodologija drugih tijela državne uprave od značaja za sustav zaštite i spašavanja; analizu rada i postupanja operatera u centrima 112; postupanje po pritužbama građana na rad operatera i centara 112; razvoj kompetencija službenika pripremanjem i provođenjem stručnih edukacija i treninga za stjecanje znanja i usavršavanje vještina iz područja rada centara 112; psihologijsku selekciju i klasifikaciju kandidata za prijam u informacijsko-komunikacijski sustav zaštite i spašavanja; razvoj i provođenje programa evaluacije kvalitete rada u centrima 112; predlaganje, pripremu i provođenje preventivnih mjera zaštite psihičkog zdravlja službenika centara 112 i nadzor njihove provedbe; psihološko savjetovanje službenika centara 112; izgradnju sustava evaluacije i unaprjeđenja psihosocijalne klime unutar informacijsko-komunikacijskog sustava zaštite i spašavanja; predlaganje, organiziranje i provođenje znanstveno-stručnih istraživanja i istraživanja javnog mišljenja za potrebe državnog informacijskog i komunikacijskog sustava zaštite i spašavanja; pripremanje odgovora na novinarska pitanja vezana za rad centara 112.

4.3. SLUŽBA ZA INFORMACIJSKU I KOMUNIKACIJSKU TEHNOLOGIJU

Članak 26.

Služba za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju obavlja sve stručne poslove u vezi pružanja tehnološke osnove za razvoj komunikacijske i informacijske tehnologije potrebne za rad i efikasno izvršavanje propisanih zadaća svih unutarnjih ustrojstvenih jedinica Državne uprave; planiranja, sudjelovanja u postupku nabave i implementacije komunikacijske i informacijsko-računalne opreme i sustava, računalno-komunikacijskih mreža i programskih aplikacija; uvođenja suvremenih metoda komunikacija i informacijske obrade podataka; planiranja, razvoja i održavanja komunikacijskih mreža Državne uprave; nadzora rada komunikacijskih i informacijskih sustava koji su u nadležnosti Državne uprave; praćenja razvoja u području komunikacijskih i informacijskih tehnologija; izrade informacijskih programskih aplikacija i baza podataka za potrebe svih unutarnjih ustrojstvenih jedinica Državne uprave.

U Službi za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju se ustrojavaju:

4.3.1. Odjel za telekomunikacijsku i radiokomunikacijsku tehnologiju

4.3.2. Odjel za informacijsku tehnologiju i računalno-komunikacijske mreže.

4.3.1. Odjel za telekomunikacijsku i radiokomunikacijsku tehnologiju

Članak 27.

Odjel za telekomunikacijsku i radiokomunikacijsku tehnologiju obavlja neposredne stručne poslove vezane za područja telekomunikacija i radiokomunikacija. U području telekomunikacija Odjel obavlja stručne poslove vezane za: planiranje, implementaciju, održavanje i eksploataciju opreme i sustava žičanih komunikacijskih mreža u ustrojstvenim jedinicama Državne uprave; praćenje razvoja i novosti u oblasti telekomunikacijske tehnologije; izradu svih planskih i normativnih dokumenata potrebnih za efikasan i siguran rad komunikacijskih sustava; interoperabilnost žičnih komunikacijskih mreža Državne uprave s javnim i privatnim mrežama u Republici Hrvatskoj; provođenje poslova zakupa prijenosnih kapaciteta javne žične infrastrukture; razvoj žičnih komunikacijskih mreža s mrežama ostalih tijela državne uprave, te nadzor i odobravanje projekta izgradnje; pripremu elemenata ugovaranja i izradu potrebne tehničke dokumentacije za javne natječaje; poduzimanje svih tehničkih i planskih mjera za zaštitu tajnih podataka kod prijenosa sustavom komunikacija sukladno zakonskim propisima i normama; praćenje propisa za zaštitu tajnih podataka prilikom prijenosa istih komunikacijskim sustavima; provedbu sigurnosnih mjera zaštite upravljanja u komunikacijama, osiguravanje zaštite uređaja od neželjenih elektromagnetskih i drugih vrsta zračenja koja mogu utjecati na sigurnost zaštićenih komunikacija.

U području radiokomunikacija, Odjel za telekomunikacijsku i radiokomunikacijsku tehnologiju obavlja stručne poslove vezane za: planiranje, implementaciju, održavanje i eksploataciju suvremenih radio komunikacijskih mreža i opreme unutar ustrojstvenih cjelina Državne uprave; pripremu, provjeru tehničkih značajki i izradu projektnih zadataka za nabavu; izradu svih planskih i normativnih dokumenata potrebnih za efikasan i siguran rad radiokomunikacijskih sustava; planiranje potreba za kapacitetima javnih i drugih državnih radiokomunikacijskih sustava za potrebe izvršenja poslova Državne uprave i osiguranje integracije tih sustava u komunikacijski sustav Državne uprave; planiranje i povezivanje različitih radio komunikacijskih sustava u jedinstvenu radio komunikacijsku mrežu Državne uprave; upravljanje radiokomunikacijskim sustavima u nadležnosti Državne uprave; nadzor i planiranje korištenja frekvencijskog spektra radiokomunikacijskih sustava; pripremu taktičko-tehničkih značajki radio-komunikacijske opreme.

Odjel za telekomunikacijsku i radiokomunikacijsku tehnologiju skrbi i za preventivno održavanje telekomunikacijskih i radiokomunikacijskih sustava, provodi dijagnostičko testiranje u određenim vremenskim intervalima, te djeluje na pronalaženju i ispravljanju osnovnih grešaka na sustavima; u hitnim situacijama sukladno sklopljenim ugovorima s dobavljačima, žurno rješava sve probleme vezane za neispravnosti ili ispade sustava.

4.3.2. Odjel za informacijsku tehnologiju i računalno- -komunikacijske mreže

Članak 28.

Odjel za informacijsku tehnologiju i računalno-komunikacijske mreže obavlja upravne i stručne poslove vezane za: planiranje, implementaciju, održavanje i eksploataciju jedinstvenoga informacijsko-računalnog sustava Državne uprave; provođenje raščlambe potreba informacijsko-računalne tehnologije pojedinih ustrojstvenih jedinica i pripreme podloga za razvoj sustava; izradu standardnih programa, baza podataka, platformi i informacijskih alata; praćenje razvoja informacijske tehnologije i ocjenjivanje njezine prihvatljivosti za primjenu u ustrojstvenim jedinicama Državne uprave; planiranje novih informacijskih sustava i razvoja svih potrebnih modela informacijskih sustava u Državnoj upravi; održavanje središnjih kataloga (šifrarnika), te osiguranje automatske obrade i razmjene informacija; upravljanje informacijskim sustavima u nadležnosti Državne uprave; pripremanje i oblikovanje projektne dokumentacije informacijskog sustava i mreža; izradu programskih aplikacija i razvoja baza podataka za elektroničku obradu i analizu podataka za potrebe svih ustrojstvenih cjelina Državne uprave; izradu centralizirane baze filtriranih, pročišćenih i spojenih informacija, izradu i testiranje izrađenih programskih modula i baza podataka, te izradu korisničke dokumentacije za iste, umnožavanje i distribuciju korisničke dokumentaciju o programima i bazama podataka, te praktičnu edukaciju ustrojbenih cjelina za korištenje; vođenje evidencije informacijsko-računalne opreme Državne uprave.

Odjel za informacijsku tehnologiju i računalno-komunikacijske mreže skrbi i za preventivno održavanje informacijskih i računalno-komunikacijskih sustava, provodi dijagnostičko testiranje u određenim vremenskim intervalima, te djeluje na pronalaženju i ispravljanju osnovnih grešaka na sustavima. U hitnim situacijama, sukladno sklopljenim ugovorima s dobavljačima, žurno rješava sve probleme vezane za neispravnosti ili ispade sustava.

Odjel za informacijsku tehnologiju i računalno-komunikacijske mreže nadzire rad informacijsko-komunikacijske osnovice sustava za žurne pozive na svim lokacijama gdje je sustav instaliran. Nadzor nad radom sustava uključuje kontrolu resursa (memorija, disk, sigurnosne kopije), praćenje i kontrolu servisa, nadzor nad sigurnosnim radom sustava, odnosno administraciju korisničkih računa, praćenje i instaliranje sigurnosnih dodataka, antivirusne zaštite. Uz poslove nadzora obavlja poslove administracije infrastrukturnih sustava, sustava za pohranu podataka, administraciju aplikacija i baza podataka.

5. UČILIŠTE VATROGASTVA, ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Članak 29.

Učilište vatrogastva, zaštite i spašavanja je sektor koji planira, priprema, provodi i nadzire poslove obrazovanja (prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja) vatrogasaca; planira, priprema, provodi i nadzire poslove specijalističkog osposobljavanja u sustavu zaštite i spašavanja; provodi osposobljavanje za rad na siguran način; priprema, provodi i organizira edukacije o upravljanju u krizama, te većim nesrećama i katastrofama; provodi osposobljavanje za potrebe djelatnosti civilne zaštite i drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja; organizira i provodi osposobljavanje službenika Državne uprave, te njihovu pedagoško-andragošku edukaciju za provedbu osposobljavanja operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja; provodi specijalističke programe osposobljavanja u vatrogastvu i zaštiti i spašavanju; sudjeluje u provođenju stručnog nadzora nad obrazovanjem u području vatrogastva, zaštite i spašavanja, a koje provode druge pravne osobe; sudjeluje u pripremi i provođenju domaćih i međunarodnih seminara, tečajeva, radionica i vježbi za zaštitu i spašavanje; provodi stručno ispitivanje i certificiranje tehnike, opreme i sredstava za zaštitu, spašavanje i gašenje požara; provodi kontrolna ispitivanja obavljenih poslova ispitivanja i održavanja; provodi stručni nadzor obavljenih poslova ispitivanja tehnike iz područja vatrogastva, zaštite i spašavanja; vodi bazu podataka o tehnici i opremi iz područja vatrogastva, zaštite i spašavanja; utvrđuje potrebe, sudjeluje u izradi i inicira donošenje hrvatskih normi u području vatrogastva, zaštite i spašavanja; ispituje strojeve i uređaje s povećanom opasnošću; razvija i primjenjuje stručne i znanstvene metode u području vatrogastva, zaštite i spašavanja; izrađuje godišnje planove i programe Učilišta; sudjeluje u izradi propisa iz svog područja rada; provodi poslove pedagoško-andragoškog rada; sudjeluje u pripremi i izradi stručne literature, organizaciji nakladničke djelatnosti, te izradi elektronskih edicija Učilišta; skrbi o knjižničnoj građi; predlaže nabavu stručne literature.

U Učilištu vatrogastva, zaštite i spašavanja ustrojavaju se sljedeće službe:

5.1. Vatrogasna škola

5.2. Centar za specijalističko osposobljavanje

5.3. Centar za ispitivanje i normizaciju tehnike.

5.1. VATROGASNA ŠKOLA

Članak 30.

Vatrogasna škola provodi obrazovanje (prekvalifikaciju, usavršavanje i osposobljavanje) profesionalnih vatrogasaca, osposobljavanje vatrogasaca u dobrovoljnom vatrogastvu, osposobljavanje drugih snaga zaštite i spašavanja, osposobljavanje djece i odraslih osoba za potrebe zaštite i spašavanja, osposobljavanje za rad na siguran način sa strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje u svom radu koriste snage zaštite i spašavanja; brine o primjeni mjera i pravila zaštite pri radu kod izvođenja nastave i vježbi; provodi pedagoško-andragoški rad u okviru kojega se organizira i koordinira nastava; sudjeluje u provođenju stručnog nadzora nad obrazovanjem u području vatrogastva, zaštite i spašavanja, a koje provode druge pravne osobe; sudjeluje sa Sektorom za vatrogastvo u izradi prijedloga nastavnih planova i programa obrazovanja vatrogasnih kadrova; sudjeluje sa Sektorom za civilnu zaštitu i Državnim informacijskim i komunikacijskim sustavom zaštite i spašavanja u izradi prijedloga nastavnih planova i programa obrazovanja ostalih snaga zaštite i spašavanja; sudjeluje u izradi standardnih operativnih postupaka u sustavu zaštite i spašavanja; izrađuje godišnji plan i program rada Vatrogasne škole i sudjeluje u izradi godišnjeg plana i programa rada Učilišta; prati, razvija i primjenjuje stručne i znanstvene metode u području vatrogastva, zaštite i spašavanja; prati promjene propisa iz područja obrazovanja, vatrogastva, zaštite od požara, zaštite na radu i drugih područja vezanih za zaštitu i spašavanje; poduzima mjere za poboljšanje i unaprjeđenje izvođenja nastave; skrbi o ispravnosti, servisiranju i redovnom održavanju opreme i nastavnih pomagala koji se koriste u nastavnom procesu; izvodi pokazne vježbe; sudjeluje u pripremi i izradi stručne literature i organizaciji nakladničke djelatnosti, te izradi elektronskih edicija Učilišta; obavlja i druge stručne i administrativne poslove u vezi s realizacijom programa rada i aktivnosti Učilišta; sudjeluje u pripremi cjenika za programe obrazovanja.

5.2. CENTAR ZA SPECIJALISTIČKO OSPOSOBLJAVANJE

Članak 31.

Centar za specijalističko osposobljavanje je služba koja planira, provodi i organizira specijalistička osposobljavanja za potrebe sustava zaštite i spašavanja: čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koordinativnih i rukovodnih tijela i postrojbi sustava zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, službenika i namještenika državnih tijela, stručnih ekipa, te djelatnika i službi pravnih osoba koje obavljaju poslove zaštite i spašavanja kao redovnu djelatnost, građana i drugih subjekata iz područja zaštite i spašavanja, odnosno civilne zaštite; sudjeluje u pripremi, provođenju i organiziranju edukacije o upravljanju u krizama, te većim nesrećama i katastrofama, domaćim i međunarodnim seminarima, tečajevima i radionicama; sudjeluje u izradi godišnjih planova i programa Centra i Učilišta; sudjeluje u provođenju stručnog nadzora nad specijalističkim osposobljavanjem u području zaštite i spašavanja, a koje provode druge pravne osobe; sudjeluje u izradi nastavnih planova i programa; sudjeluje u pripremi i izradi stručne literature, organizaciji nakladničke djelatnosti, te izradi elektronskih edicija Učilišta; predlaže nabavu stručne literature iz područja zaštite i spašavanja; priprema i izrađuje godišnji plan vježbi u sustavu zaštite i spašavanja; organizira i provodi osposobljavanje službenika Državne uprave, te njihovu pedagoško-andragošku edukaciju za provedbu osposobljavanja operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja. U suradnji s ostalim sektorima Državne uprave, sudjeluje u pripremi izrade prijedloga nastavnih planova i programa specijalističkih osposobljavanja za sve kategorije operativnih snaga zaštite i spašavanja; analizira i sistematizira događaje i posljedice djelovanja većih nesreća i katastrofa (poplave, snježna nevremena, potresi i druge tehničko-tehnološke nesreće) za studije slučaja i simulacijske vježbe; sudjeluje u izradi standardnih operativnih postupaka u sustavu zaštite i spašavanja; prati, razvija i primjenjuje stručne i znanstvene metode u području zaštite i spašavanja; prati i sudjeluje u iniciranju promjena propisa iz područja obrazovanja, te specijalističkog osposobljavanja svih razina sustava zaštite i spašavanja; poduzima mjere za poboljšanje i unaprjeđenje izvođenja nastave; sudjeluje u pripremi cjenika za programe osposobljavanja; skrbi o ispravnosti, servisiranju i redovnom održavanju opreme koja se koristi u nastavnom procesu; obavlja i druge stručne i administrativne poslove.

U sastavu Centra za specijalističko osposobljavanje ustrojavaju se sljedeće područne jedinice kao odjeli:

5.2.1. Odjel za specijalističko osposobljavanje Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu

5.2.2. Odjel za specijalističko osposobljavanje Split, sa sjedištem u Splitu.

5.2.1. Odjel za specijalističko osposobljavanje Zagreb

Članak 32.

Odjel za specijalističko osposobljavanje Zagreb planira, provodi i organizira specijalistička osposobljavanja za potrebe sustava zaštite i spašavanja: čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koordinativnih i rukovodnih tijela i postrojbi sustava zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave – stožera, zapovjedništva, postrojbi civilne zaštite opće i specijalističke namjene, povjerenika civilne zaštite i voditelja skloništa, službenika i namještenika državnih tijela, stručnih ekipa, te djelatnika i službi pravnih osoba koje obavljaju poslove zaštite i spašavanja kao redovnu djelatnost, građana i drugih subjekata iz područja zaštite i spašavanja; sudjeluje u pripremi, provođenju i organiziranju edukacije o upravljanju u krizama, domaćih i međunarodnih seminara, tečajeva i radionica; izrađuje godišnje planove i programe Centra za specijalističko osposobljavanje; sudjeluje u izradi godišnjih planova i programa Učilišta; sudjeluje u provođenju stručnog nadzora nad specijalističkim osposobljavanjem u području zaštite i spašavanja, a koje provode druge pravne osobe; sudjeluje u izradi nastavnih planova i programa; sudjeluje u pripremi i izradi stručne literature, organizaciji nakladničke djelatnosti, te izradi elektronskih edicija Učilišta; predlaže nabavu stručne literature iz područja zaštite i spašavanja; priprema i izrađuje godišnji plan vježbi u sustavu zaštite i spašavanja, te sudjeluje u njihovoj organizaciji i provedbi; organizira i provodi osposobljavanje službenika Državne uprave, te njihovu pedagoško-andragošku edukaciju za provedbu osposobljavanja operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja – rukovodnih i zapovjednih tijela, postrojbi i drugih organiziranih snaga civilne zaštite. U suradnji s ostalim sektorima Državne uprave, sudjeluje u pripremi izradi prijedloga nastavnih planova i programa specijalističkog osposobljavanja za sve kategorije operativnih snaga zaštite i spašavanja; analizira i sistematizira događaje i posljedice većih nesreća i katastrofa za potrebe osposobljavanja – studije slučaja i simulacijske vježbe; raščlanjuje događaje i posljedice psihosocijalnih djelovanja većih nesreća i katastrofa na sve pogođene skupine; sudjeluje u izradi standardnih operativnih postupaka u sustavu zaštite i spašavanja; prati, razvija i primjenjuje stručne i znanstvene metode u području zaštite i spašavanja; prati i sudjeluje u iniciranju promjena propisa iz područja obrazovanja, te specijalističkog osposobljavanja svih razina sustava zaštite i spašavanja; poduzima mjere za poboljšanje i unaprjeđenje izvođenja nastave; sudjeluje u pripremi cjenika za programe osposobljavanja; skrbi o ispravnosti, servisiranju i redovnom održavanju opreme koja se koristi u nastavnom procesu; obavlja i druge stručne i administrativne poslove.

5.2.2. Odjel za specijalističko osposobljavanje Split

Članak 33.

Odjel za specijalističko osposobljavanje Split planira provodi i organizira specijalistička osposobljavanja za potrebe sustava zaštite i spašavanja: čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koordinativnih i rukovodnih tijela i postrojbi sustava zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave – stožera, zapovjedništva, postrojbi civilne zaštite opće i specijalističke namjene, povjerenika civilne zaštite i voditelja skloništa, službenika i namještenika državnih tijela, stručnih ekipa, te djelatnika i službi pravnih osoba koje obavljaju poslove zaštite i spašavanja kao redovnu djelatnost, građana i drugih subjekata iz područja zaštite i spašavanja; sudjeluje u pripremi, provođenju i organiziranju edukacije o upravljanju u krizama, domaćih i međunarodnih seminara, tečajeva i radionica; izrađuje godišnje planove i programe Centra; sudjeluje u izradi godišnjih planova i programa Učilišta; sudjeluje u provođenju stručnog nadzora nad specijalističkim osposobljavanjem u području zaštite i spašavanja, a koje provode druge pravne osobe; sudjeluje u izradi nastavnih planova i programa; sudjeluje u pripremi i izradi stručne literature, organizaciji nakladničke djelatnosti te izradi elektronskih edicija Učilišta; predlaže nabavu stručne literature iz područja zaštite i spašavanja; sudjeluje u pripremi, organizaciji i provedbi vježbi u sustavu zaštite i spašavanja; organizira i provodi osposobljavanje službenika Državne uprave, te njihovu pedagoško-andragošku edukaciju za provedbu osposobljavanja operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja – rukovodnih i zapovjednih tijela, postrojbi i drugih organiziranih snaga civilne zaštite. U suradnji s ostalim sektorima Državne uprave, sudjeluje u pripremi izradi prijedloga nastavnih planova i programa specijalističkog osposobljavanja za sve kategorije operativnih snaga zaštite i spašavanja; analizira i sistematizira događaje i posljedice većih nesreća i katastrofa za potrebe osposobljavanja – studije slučaja i simulacijske vježbe; raščlanjuje događaje i posljedice psihosocijalnih djelovanja većih nesreća i katastrofa na sve pogođene skupine; sudjeluje u izradi standardnih operativnih postupaka u sustavu zaštite i spašavanja; prati, razvija i primjenjuje stručne i znanstvene metode u području zaštite i spašavanja; prati i sudjeluje u iniciranju promjena propisa iz područja obrazovanja, te specijalističkog osposobljavanja svih razina sustava zaštite i spašavanja; poduzima mjere za poboljšanje i unaprjeđenje izvođenja nastave, sudjeluje u pripremi cjenika za programe osposobljavanja; skrbi o ispravnosti, servisiranju i redovnom održavanju opreme koja se koristi u nastavnom procesu; obavlja i druge stručne i administrativne poslove.

5.3. CENTAR ZA ISPITIVANJE I NORMIZACIJU TEHNIKE

Članak 34.

Centar za ispitivanje i normizaciju tehnike obavlja poslove ispitivanja i certificiranja tehnike i opreme za spašavanje i gašenje požara, zaštitne opreme, sredstava za gašenje i uređaja s povećanom opasnošću, te izdaje uvjerenja i isprave o ispravnosti tehnike u skladu s propisima koji uređuju područje vatrogastva, zaštite i spašavanja i zaštite od požara; prati, razvija i primjenjuje stručne i znanstvene metode ispitivanja tehnike; obavlja održavanje i vještačenje vatrogasnih aparata; obavlja kontrolna ispitivanja obavljenih poslova ispitivanja tehnike od strane pravnih osoba, obrtnika i drugih stručnih službi; provodi stručni nadzor obavljenih poslova ispitivanja tehnike iz područja vatrogastva i zaštite i spašavanja; potiče, inicira i sudjeluje u donošenju hrvatskih normi i tehničkih pravilnika iz područja zaštite i spašavanja; priprema uvođenje normi i tehničkih pravilnika u područje zaštite i spašavanja, te predlaže naputke za praćenje, ispitivanje i održavanje tehnike; sudjeluje u razvoju tehnike i izradi tehničke dokumentacije, te daje stručno mišljenje na dokumentaciju vezanu uz tehniku; vodi elektronsku bazu podataka o tehnici i opremi iz područja vatrogastva i zaštite i spašavanja; sudjeluje u izvođenju nastave u Učilištu; sudjeluje u provođenju stručnog nadzora nad obrazovanjem u području vatrogastva i zaštite i spašavanja; sudjeluje u izradi nastavnih planova i programa školovanja, osposobljavanja i usavršavanja; sudjeluje u pripremi i izradi stručne literature; priprema nastavna sredstva, održava opremu i uređaje za nastavu i ispitivanje, te izrađuje tehničke specifikacije za ispitnu opremu; izrađuje godišnji plan i program rada i sudjeluje u izradi godišnjeg plana i programa rada Učilišta; sudjeluje u pripremi cjenika za poslove koje obavlja Centar za ispitivanje i normizaciju tehnike; obavlja i druge stručne i administrativne poslove.

6. SEKTOR OPĆIH POSLOVA

Članak 35.

Sektor općih poslova obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na pravne, opće, financijske poslove Državne uprave, poslove razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima, poslove javne nabave; obavlja poslove izrade prijedloga propisa, provedbe postupka za donošenje zakona i drugih propisa, dostave prijedloga propisa na donošenje Vladi Republike Hrvatske, izrade ugovora i pravnih mišljenja; obavlja poslove razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima, zaštite na radu, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja; obavlja financijske, računovodstvene i knjigovodstvene poslove, poslove izrade financijskog plana Državne uprave; provodi postupke javne nabave, obavlja poslove izrade plana nabave, gospodarenja nekretninama i vođenja evidencije nekretnina koje koristi Državna uprava, te poslove u vezi korištenja službenih vozila i skladišnog poslovanja.

U Sektoru općih poslova se ustrojavaju:

6.1. Služba za pravne i opće poslove

6.2. Služba za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima

6.3. Služba za financijske poslove

6.4. Služba za nabavu i materijalne poslove.

6.1. SLUŽBA ZA PRAVNE I OPĆE POSLOVE

Članak 36.

Služba za pravne i opće poslove obavlja normativne, upravno-pravne i druge pravne poslove iz područja zaštite i spašavanja; predlaže, koordinira i izrađuje plan normativnih aktivnosti; predlaže, koordinira, priprema i izrađuje nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz djelokruga Državne uprave; priprema prijedloge uredbi, odluka, zaključaka i drugih akata iz djelokruga Državne uprave koje donosi Vlada Republike Hrvatske; provodi postupak za donošenje zakona i drugih propisa; izrađuje upute, pravna stajališta, objašnjenja i mišljenja u svezi s primjenom zakona i drugih propisa iz djelokruga Državne uprave; prati primjenu i izvršavanje zakona i drugih propisa, te predlaže njihove izmjene; izrađuje primjedbe, prijedloge i mišljenja na nacrte prijedloga zakona i drugih propisa iz djelokruga drugih središnjih tijela državne uprave; surađuje s ministarstvima i drugim središnjim tijelima državne uprave pri izradi nacrta prijedloga zakona i drugih propisa vezanih uz djelokrug državne uprave; priprema odgovore na zastupnička pitanja.

Služba za pravne i opće poslove izrađuje nacrte ugovora i u formalno-pravnom smislu kontrolira ugovore koje sklapa Državna uprava; priprema prijedloge i očitovanja za nadležno Državno odvjetništvo Republike Hrvatske; obavlja poslove i vodi evidencije vezano za pečate s državnim grbom i štambilje, izrađuje akte o pravu na potpis i uporabu pečata s grbom Republike Hrvatske u Državnoj upravi.

Služba za pravne i opće poslove obavlja stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo za žalbe.

Služba za pravne i opće poslove obavlja administrativne poslove za Državnu upravu, prati primjenu i provedbu propisa u Državnoj upravi u području uredskog poslovanja i arhiviranja dokumenata, obavlja stručne poslove prijama, evidentiranja, klasificiranja i prevođenja u elektronički oblik, raspodjele, otpremanja, pohrane, arhiviranja i izlučivanja pismena i drugih dokumenata.

U Službi za pravne i opće poslove ustrojava se:

6.1.1. Pododsjek za pisarnicu i pismohranu.

6.1.1. Pododsjek za pisarnicu i pismohranu

Članak 37.

Pododsjek za pisarnicu i pismohranu obavlja administrativne poslove za Državnu upravu, prati primjenu i provedbu propisa u Državnoj upravi u području uredskog poslovanja i arhiviranja dokumenata, obavlja stručne poslove prijama, evidentiranja, klasificiranja i prevođenja u elektronički oblik, raspodjele, pohrane i arhiviranja pismena i drugih ulaznih i izlaznih dokumenata, vodi propisane evidencije uredskog poslovanja.

6.2. SLUŽBA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Članak 38.

Služba za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima brine o ljudskim potencijalima i njihovom razvoju; daje mišljenja o pitanjima koja se odnose na državnu službu; priprema prijedloge planova prijma u državnu službu, usklađujući raspored državnih službenika s planovima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose; prati statusna prava državnih službenika i namještenika, priprema rješenja o svim radnopravnim pitanjima državnih službenika i namještenika; sudjeluje u izradi strategija, programa i planova izobrazbe Državne uprave; vodi osobne očevidnike službenika i namještenika redovito dostavljajući nove podatke u središnji popis državnih službenika; provodi postupak prijma u državnu službu u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za službeničke odnose; brine o ostalim pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika i namještenika, obavlja pripremne radnje za pokretanje postupka za tešku povredu službene dužnosti, te vodi postupak za laku povredu službene dužnosti.

Služba za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima obavlja poslove zdravstvenog i mirovinskog osiguranja; pruža stručnu pomoć u provedbi i unapređivanju zaštite na radu, provodi unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu, predlaže mjere za otklanjanje nedostataka glede zaštite na radu, prati i raščlanjuje podatke u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima, te izrađuje godišnje izvješće; sudjeluje pri osposobljavanju povjerenika i zaposlenika za zaštitu na radu; zaprima primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu.

6.3. SLUŽBA ZA FINANCIJSKE POSLOVE

Članak 39.

Služba za financijske poslove organizira, kontrolira i prati izvršenje svih materijalno-financijskih i računovodstvenih poslova sukladno zakonu i brine o zakonitoj primjeni važećih materijalno-financijskih propisa; izrađuje planove potrebnih financijskih sredstava za rad svih službi, priprema zahtjeve i izvršava plaćanje tekućih i kapitalnih rashoda i izdataka i transfera putem sustava Državne riznice; izrađuje preglede i izvješća izvršenih rashoda i izdataka u odnosu na plan; obavlja poslove obračuna plaća, naknade državnim službenicima i namještenicima i vodi blagajničko poslovanje, kontira, knjiži i knjigovodstveno prati izvršenje svih rashoda i izdataka po pozicijama državnog proračuna; inicira izradu internih akata (uputa, smjernica) kojima se uređuju procesi iz proračunskog ciklusa; priprema i izrađuje financijska izvješća; organizira godišnji popis imovine, obveza i potraživanja, vodi materijalno knjigovodstvo i knjigovodstvo osnovnih sredstava i sitnog inventara.

Služba za financijske poslove koordinira izradu plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola; sudjeluje i pomaže rukovodećim službenicima ustrojstvenih jedinica u uspostavljanju i razvoju procedura i postupaka u svezi s pripremom, obradom, tijekom i pohranom financijskih i drugih dokumenata u svim segmentima poslovanja; sudjeluje u izradi izvješća o uspostavi i funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola; koordinira razvoj financijskog upravljanja i pruža potporu ostalim rukovoditeljima u razvoju financijskog upravljanja u Državnoj upravi.

6.4. SLUŽBA ZA NABAVU I MATERIJALNE POSLOVE

Članak 40.

Služba za nabavu i materijalne poslove priprema i izrađuje godišnji plan nabave materijalno-tehničkih sredstava; priprema i provodi postupke javnog ugovaranja i nabave roba i usluga; zaprima, skladišti i vodi skladišno poslovanje materijalno-tehničkih sredstava Uprave; vodi skrb i provodi nadzor o korištenju vozila na upotrebi i korištenju u Državnoj upravi; vodi skrb o investicijama i investicijskom održavanju objekata i tehnike koju koriste ustrojbene cjeline uprave.

U Službi za nabavu i materijalne poslove se ustrojavaju:

6.4.1. Odjel za planiranje i nabavu

6.4.2. Odjel za materijalne poslove i skladišno poslovanje.

6.4.1. Odjel za planiranje i nabavu

Članak 41.

Odjel za planiranje i nabavu obavlja stručne poslove nabave materijalnih sredstava, usluga i ustupanja radova, izrade Plana nabave, daje tehničku i stručnu podršku povjerenstvima za nabavu i sudjeluje u njihovom radu, ugovara nabave materijalnih sredstava i usluga; obavlja stručne i tehničke poslove koordinacije s drugim službama u vezi izrade standarda i normativa opreme za zaštitu i spašavanje, obavlja stručne poslove nabave materijalnih sredstava, usluga i ustupanja radova, izrade Plana nabave, vodi operativne poslove u svezi planiranja i izvršenja Plana nabave, te analize, u suradnji s odgovarajućim stručnim službama priprema i izrađuje dokumentaciju za nadmetanja, daje tehničku i stručnu podršku povjerenstvima za nabavu i sudjeluje u njihovom radu, ugovara nabave materijalnih sredstava, usluga i ustupanja radova; provodi sve planske i analitičke postupke bitne za pravodobnu realizaciju nabave, te predlaže provedbene i ostale akte u svezi unaprjeđenja poslovanja nabave.

6.4.2. Odjel za materijalne poslove i skladišno poslovanje

Članak 42.

Odjel za materijalne poslove i skladišno poslovanje obavlja stručne i tehničke poslove koordinacije s drugim službama u vezi izrade standarda i normativa opreme zaštite i spašavanja i opreme za tehničke službe, organizira rad uslužnih djelatnosti, obavlja stručne i tehničke poslove u vezi s uporabom službenih vozila, održavanjem i registracijom službenih vozila, vodi evidencije o eksploataciji službenih vozila, osigurava prijevoz za službene potrebe, skrbi o pravilnom korištenju službenih vozila, te obavlja sve druge tehničke i pomoćne poslove; obavlja poslove vezane za planiranje izgradnje i adaptaciju objekata, investicijskog održavanja objekata, organiziranje stručnih i administrativno-tehničkih poslova u realizaciji izgradnje i adaptacije objekata, provođenje nadzora nad izvođenjem radova, ovjeravanje računa i obračunskih situacija izvedenih radova, izradu dokumentacije za nadmetanje, prikupljanje i obradu ponuda vezanih za investicijska ulaganja, ugovaranje investicijskih ulaganja, vođenje evidencije imovine koju koristi Državna uprava, organiziranje stručnih i administrativno-tehničkih poslova u realizaciji zakupa objekata, vođenje evidencije poslovnih prostora.

Odjel za materijalne poslove i skladišno poslovanje obavlja poslove zaprimanja, čuvanja i izdavanja opreme, sitnog inventara i ostalih novonabavljenih materijalnih sredstava, vodi skladišne evidencije, usklađuje stanje s materijalnim knjigovodstvom, predlaže rashod skladištenih materijalnih sredstava i obavlja ostale poslove u svezi skladišnog poslovanja; predlaže provedbene i ostale akte u svezi unaprjeđenja skladišnog poslovanja.

7. SAMOSTALNA SLUŽBA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

Članak 43.

Samostalna služba za inspekcijske poslove provodi inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o zaštiti i spašavanju, Zakona o vatrogastvu i podzakonskih akata donesenih na temelju navedenih Zakona; provodi upravni postupak u prvom stupnju u svezi inspekcijskih nadzora procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, općih akata kojima se propisuju mjere, aktivnosti i poslovi u provođenju zaštite i spašavanja i vatrogastva, vanjskih planova jedinica područne samouprave i operativnih planova pravnih osoba; sudjeluje u koordiniranim inspekcijskim nadzorima s drugim inspekcijskim službama sukladno posebnom planu; utvrđuje zakonitost unutarnjeg ustroja javnih vatrogasnih postrojbi, te osposobljenost i opremljenost vatrogasaca i opremljenosti vatrogasnih postrojbi i vatrogasnih zajednica, te financiranja vatrogastva; prikuplja podatke i informacije radi utvrđivanja činjenica i analiza stanja u području svoje nadležnosti; izrađuje stručne podloge, elaborate, studije i projekte iz područja inspekcijskog nadzora; sudjeluje u predlaganju i usklađivanju propisa iz područja zaštite i spašavanja i vatrogastva; usklađuje međusobno rad i postupanje inspektora zaštite i spašavanja i inspektora za vatrogastvo; predlaže planove rada inspekcijskog nadzora za tekuću godinu i podnosi objedinjeno izvješće o provedenim nadzorima; predlaže i provodi stručnu edukaciju inspektora; sudjeluje u međunarodnim aktivnostima u području inspekcijskih poslova zaštite i spašavanja i vatrogastva; surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Državne uprave, inspekcijskim službama središnjih tijela državne uprave i srodnim institucijama; skrbi o osiguranju tehničke/logističke potpore neophodne za rad inspektora zaštite i spašavanja i inspektora za vatrogastvo.

U Samostalnoj službi za inspekcijske poslove se ustrojavaju:

7.1. Odjel inspekcije za zaštitu i spašavanje

7.2. Odjel inspekcije za vatrogastvo.

7.1. ODJEL INSPEKCIJE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Članak 44.

Odjel inspekcije za zaštitu i spašavanje provodi neposredan inspekcijski nadzor u provedbi Zakona o zaštiti i spašavanju i podzakonskih akata donesenih na temelju Zakona; provodi upravni postupak u prvom stupnju u svezi inspekcijskih nadzora procjena ugroženosti, planova zaštite i spašavanja i vanjskih planova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te nalaže mjere; sudjeluje u provođenu projekata iz nadležnosti Državne uprave po pitanjima standardiziranja djelovanja inspekcije u području zaštite i spašavanja i koordiniranim inspekcijskim nadzorima s inspekcijskim tijelima drugih središnjih tijela državne uprave; sudjeluje u usklađivanju i predlaganju propisa u području zaštite i spašavanja; priprema prijedloge planova inspekcijskih nadzora za tekuću godini i podnosi izvješća o provedenim nadzorima s prijedlogom mjera za unaprjeđenje rada inspekcije; provodi stručnu edukaciju inspektora zaštite i spašavanja; usklađuje rad i međusobno postupanje inspektora zaštite i spašavanja, priprema naputke, smjernice, očitovanja i druge akte za usklađeno postupanje inspektora; vodi propisane očevidnike provedenih inspekcijskih nadzora; sudjeluje u međunarodnim aktivnostima u području inspekcijskih poslova; surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Državne uprave, inspekcijskim službama središnjih tijela državne uprave i srodnim institucijama.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Odjela inspekcije za zaštitu i spašavanje određuju se samostalni izvršitelji u područnim jedinicama u Bjelovaru, Čakovcu, Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Osijeku, Pazinu, Požegi, Rijeci, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Virovitici, Vukovaru, Zadru i Zagrebu.

7.2. ODJEL INSPEKCIJE ZA VATROGASTVO

Članak 45.

Odjel inspekcije za vatrogastvo obavlja neposredan inspekcijski nadzor vatrogasnih postrojbi, vatrogasnih zajednica, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje se bave osiguranjem imovine, osposobljavanjem i obrazovanjem vatrogasnih kadrova u provedbi Zakona o vatrogastvu i podzakonskih akata donesenih temeljem Zakona, kao i temeljem odredbi posebnih zakona; provodi prvostupanjski upravni postupak inspekcijskih poslova vatrogastva; vodi evidencije i prikuplja podatke i informacije radi utvrđivanja činjenica, te izrađuje analize stanja s prijedloga mjera za unaprjeđenja u području vatrogastva; predlaže izmjene propisa iz područja vatrogastva; priprema prijedloge planova inspekcijskih nadzora za tekuću godini i podnosi izvješća o provedenim nadzorima s prijedlogom mjera za unaprjeđenje rada inspekcije; sudjeluje u stručnom osposobljavanju inspektora za vatrogastvo; usklađuje rad i međusobno postupanje inspektora za vatrogastvo, priprema naputke, smjernice, očitovanja i druge akte za usklađeno postupanje inspektora; vodi propisane očevidnike provedenih inspekcijskih nadzora iz nadležnosti; prema potrebi sudjeluje u koordiniranim inspekcijskim nadzorima s drugim inspekcijama središnjih tijela državne uprave.

Za obavljanje poslova Odjela inspekcije za vatrogastvo određuju se samostalni izvršitelji u područnim jedinicama u Bjelovaru, Čakovcu, Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Osijeku, Pazinu, Požegi, Rijeci, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Virovitici, Vukovaru, Zadru i Zagrebu.

8. SAMOSTALNA SLUŽBA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE

Članak 46.

Samostalna služba za međunarodne odnose koordinira i aktivno sudjeluje u aktivnostima Državne uprave u međunarodnim odnosima, prati i pokriva sudjelovanje predstavnika Državne uprave u tijelima Europske unije, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća Jugoistočne Europe za civilno-vojno upravljanje u krizama, Srednjeeuropskoj inicijativi i obavlja poslove u svezi suradnje Državne uprave s drugim organizacijama i regionalnim inicijativama; priprema i sudjeluje na sastancima u tijelima institucija Europske unije; izrađuje godišnji plan međunarodnih aktivnosti na temelju prijedloga svih ustrojstvenih jedinica i službi, te prati njegovu provedbu.

Samostalna služba za međunarodne odnose priprema, prati i provodi sve bilateralne aktivnosti s državama s kojima je potpisan bilateralni sporazum o suradnji, kao i drugim državama. Priprema i prati provedbu svih potpisanih sporazuma i predlaže područja za daljnju suradnju, te prati prekograničnu suradnju koju ostvaruju područni uredi za zaštitu i spašavanje.

Samostalna služba za međunarodne odnose osigurava usmeno i pismeno prevođenje za potrebe službenih i protokolarnih međunarodnih aktivnosti ravnatelja i zamjenika ravnatelja Državne uprave; izrađuje godišnji plan međunarodnih aktivnosti na temelju prijedloga svih ustrojstvenih jedinica i službi, te prati provedbu plana.

Samostalna služba za međunarodne odnose izrađuje projektnu dokumentaciju za projekte koji se financiraju iz izvora Europske unije, kao i drugih inozemnim izvora, prati provedbu projekata Državne uprave, pruža podršku u njihovoj provedbi, prati aktivnosti Europske unije i natječaje za projekte Europske unije i iz drugih inozemnih izvora, sudjeluje i usmjerava izradu projektne dokumentacije te sudjeluje u izradi završnih izvješća.

U Samostalnoj službi za međunarodne odnose se ustrojavaju:

8.1. Odjel za multilateralnu i bilateralnu suradnju

8.2. Odjel za Europsku uniju i projekte.

8.1. ODJEL ZA MULTILATERALNU I BILATERALNU SURADNJU

Članak 47.

Odjel za multilateralnu i bilateralnu suradnju koordinira i aktivno sudjeluje u aktivnostima Državne uprave u međunarodnim odnosima, prati i pokriva sudjelovanje predstavnika Državne uprave u tijelima Europske unije, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća Jugoistočne Europe za civilno-vojno upravljanje u krizama, Srednjeeuropskoj inicijativi i obavlja poslove u svezi suradnje Državne uprave s drugim organizacijama i regionalnim inicijativama, priprema i sudjeluje na sastancima u tijelima institucija Europske unije; izrađuje godišnji plan međunarodnih aktivnosti na temelju prijedloga svih ustrojstvenih jedinica i službi, te prati njegovu provedbu.

Odjel za multilateralnu i bilateralnu suradnju priprema, prati i provodi sve bilateralne aktivnosti s državama s kojima je potpisan bilateralni sporazum o suradnji, kao i drugim državama. Odjel priprema i prati provedbu svih potpisanih sporazuma i predlaže područja za daljnju suradnju. Odjel posebno prati prekograničnu suradnju koju ostvaruju područni uredi za zaštitu i spašavanje.

Odjel za multilateralnu i bilateralnu suradnju osigurava usmeno i pismeno prevođenje za potrebe službenih i protokolarnih međunarodnih aktivnosti ravnatelja i zamjenika ravnatelja Državne uprave.

8.2. ODJEL ZA EUROPSKU UNIJU I PROJEKTE

Članak 48.

Odjel za Europsku uniju i projekte izrađuje projektnu dokumentaciju za projekte koji se financiraju iz izvora Europske unije, kao i drugih inozemnih izvora, prati provedbu projekata Državne uprave, pruža podršku u njihovoj provedbi, prati aktivnosti Europske unije i natječaje za projekte Europske unije i drugih inozemnih izvora, sudjeluje i usmjerava izradu projektne dokumentacije te sudjeluje u izradi završnih izvješća.

9. SAMOSTALNI ODJEL ZA UNUTARNJU REVIZIJU

Članak 49.

Samostalni odjel za unutarnju reviziju provodi unutarnju reviziju za cjelokupnu Državnu upravu, daje stručna mišljenja i ima savjetodavnu ulogu u cilju poboljšanja poslovanja Državne uprave. Samostalni odjel za unutarnju reviziju procjenjuje sustave, procese i sustav unutarnjih kontrola na temelju procjene rizika; provodi unutarnje revizije u skladu s Međunarodnim standardima unutarnje revizije uz primjenu kodeksa strukovne etike unutarnjih revizora, smjernicama za obavljanje unutarnje revizije koje važe za javni sektor u Republici Hrvatskoj, te najboljom strukovnom praksom; testira, analizira i ocjenjuje sve poslovne funkcije iz nadležnosti Državne uprave; provodi pojedinačne unutarnje revizije i daje preporuke ravnatelju u svrhu postizanja veće učinkovitosti i djelotvornosti sustava; izrađuje strateške i godišnje planove, te operativne planove unutarnje revizije; obavlja posebne revizije na zahtjev ravnatelja Državne uprave; obavlja reviziju korištenja sredstava Europske unije i drugih međunarodnih organizacija i institucija, izrađuje revizorska izvješća o obavljenim unutarnjim revizijama, prati provedbu preporuka navedenih u izvješćima iz prethodno obavljenih revizija; izrađuje periodična i godišnja izvješća o radu Samostalnog odjela za unutarnju reviziju i dostavlja ih ravnatelju Državne uprave, te nadležnim institucijama i osobama u skladu s važećim propisima; surađuje sa Središnjom harmonizacijskom jedinicom Ministarstva financija, što uključuje i obvezu dostave strateških i godišnjih planova unutarnje revizije; prati i predlaže stalnu izobrazbu uposlenih unutarnjih revizora u skladu s Međunarodnim standardima unutarnje revizije; procjenjuje praćenje provedbe preporuka iz nalaza Državnog ureda za reviziju.

10. – 29. PODRUČNI UREDI ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Članak 50.

Područni ured za zaštitu i spašavanje izrađuje nacrte prethodnih mišljenja na procjene ugroženosti gradova i županije; vodi postupak usklađivanja s metodologijom i izdaje suglasnosti na procjene ugroženosti općina; izdaje suglasnosti na dokumente prostornog uređenja jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na svom području; osigurava učinkovito izvršavanje poslova i zadaća Državne uprave za područje županije, posebno stručnih poslova civilne zaštite, vatrogastva, djelovanja centara 112, uzbunjivanja i obavješćivanja građana i tijela lokalne vlasti, obavljanja stručnih i plansko-operativnih poslova i osiguravanja jedinstvenog postupanja tijekom provođenja aktivnosti, osobito mjera zaštite i spašavanja, sudionika i operativnih snaga u velikoj nesreći i katastrofi na području jedinica lokalne samouprave i županije; sudjeluje u osposobljavanju za zaštitu i spašavanje, vodi promidžbu i organizira i/ili sudjeluje u kampanjama podizanja svijesti građana o rizicima i opasnostima, te sudjeluje u preventivnim programima smanjivanja rizika; organizira i/ili sudjeluje u provođenju priprema, planiranju i usklađivanju operativnog djelovanja sudionika i operativnih snaga, analiziranju i izvješćivanju. Područni ured za zaštitu i spašavanje pruža stručnu pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Područni ured za zaštitu i spašavanje obavlja poslove uredskog poslovanja, izvršava sve administrativne poslove, poslove prijema i otpreme službene pošte, vodi interne knjige dolazne i odlazne pošte, pokreće zahtjeve za održavanje poslovnih prostorija, zaprima i koordinira naplatu osnovnih računa tekućeg poslovanja područnog ureda; pruža tehničku/logističku potporu inspektorima za zaštitu i spašavanje i za vatrogastvo iz Samostalne službe za inspekcijske poslove koji rade na njihovom području.

U Državnoj upravi, kao unutarnje ustrojstvene jedinice izvan sjedišta, ustrojavaju se:

10. Područni ured za zaštitu i spašavanje Bjelovar, sa sjedištem u Bjelovaru s:

10.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

10.2. Županijskim centrom 112;

11. Područni ured za zaštitu i spašavanje Čakovec, sa sjedištem u Čakovcu s:

11.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

11.2. Županijskim centrom 112;

12. Područni ured za zaštitu i spašavanje Dubrovnik, sa sjedištem u Dubrovniku s:

12.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

12.2. Županijskim centrom 112;

13. Područni ured za zaštitu i spašavanje Gospić, sa sjedištem u Gospiću s:

13.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

13.2. Županijskim centrom 112;

14. Područni ured za zaštitu i spašavanje Karlovac, sa sjedištem u Karlovcu s:

14.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

14.2. Županijskim centrom 112;

15. Područni ured za zaštitu i spašavanje Koprivnica, sa sjedištem u Koprivnici s:

15.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

15.2. Županijskim centrom 112;

16. Područni ured za zaštitu i spašavanje Krapina, sa sjedištem u Krapini s:

16.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

16.2. Županijskim centrom 112;

17. Područni ured za zaštitu i spašavanje Osijek, sa sjedištem u Osijeku s:

17.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

17.2. Županijskim centrom 112;

18. Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazin, sa sjedištem u Pazinu s:

18.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

18.2. Županijskim centrom 112;

19. Područni ured za zaštitu i spašavanje Požega, sa sjedištem u Požegi s:

19.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

19.2. Županijskim centrom 112;

20. Područni ured za zaštitu i spašavanje Rijeka, sa sjedištem u Rijeci s:

20.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

20.2. Županijskim centrom 112;

21. Područni ured za zaštitu i spašavanje Sisak, sa sjedištem u Sisku s:

21.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

21.2. Županijskim centrom 112;

22. Područni ured za zaštitu i spašavanje Slavonski Brod, sa sjedištem u Slavonskom Brodu s:

22.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

22.2. Županijskim centrom 112;

23. Područni ured za zaštitu i spašavanje Split, sa sjedištem u Splitu s:

23.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

23.2. Županijskim centrom 112;

24. Područni ured za zaštitu i spašavanje Šibenik, sa sjedištem u Šibeniku s:

24.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

24.2. Županijskim centrom 112;

25. Područni ured za zaštitu i spašavanje Varaždin, sa sjedištem u Varaždinu s:

25.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

25.2. Županijskim centrom 112;

26. Područni ured za zaštitu i spašavanje Virovitica, sa sjedištem u Virovitici s:

26.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

26.2. Županijskim centrom 112;

27. Područni ured za zaštitu i spašavanje Vukovar, sa sjedištem u Vukovaru s:

27.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

27.2. Županijskim centrom 112;

28. Područni ured za zaštitu i spašavanje Zadar, sa sjedištem u Zadru s:

28.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

28.2. Županijskim centrom 112;

29. Područni ured za zaštitu i spašavanje Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu s:

29.1. Odjelom za preventivne i planske poslove

29.2. Županijskim centrom 112.

10.1. – 29.1. ODJEL ZA PREVENTIVNE I PLANSKE POSLOVE

Članak 51.

Odjel za preventivne i planske poslove ustrojava se u područnim uredima za zaštitu i spašavanje i obavlja poslove koordinacije nositelja vezane uz popunu, pozivanje i mobilizaciju civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sudjeluje u planiranju opremanja i provođenju osposobljavanja civilne zaštite, provodi programe jačanja svijesti građana o opasnostima, provodi promidžbene aktivnosti na području zaštite i spašavanja, sudjeluje u realizaciji programa smanjivanja rizika i provođenju preventivnih aktivnosti usmjerenih na smanjivanje i nadzor prirodnih i tehničko-tehnoloških rizika i opasnosti, obavlja poslove vezane uz ustrojavanje, pripravnost i djelovanje tijela za vođenje postrojbi civilne zaštite i drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, provodi potrebne mjere vezane uz spremnost za reagiranje na katastrofe i velike nesreće.

Odjel za preventivne i planske poslove, sukladno županijskom, odnosno gradskim i općinskim planovima zaštite i spašavanja, pruža pomoć operativnim snagama zaštite i spašavanja, pravnim osobama uključenim u sustav zaštite i spašavanja na razinama jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim sudionicima tijekom aktivnosti u katastrofi i velikoj nesreći na području nadležnosti, prati, analizira i izvješćuje o provedenim aktivnostima.

Odjel za preventivne i planske poslove izrađuje nacrt prethodnih mišljenja na procjene ugroženosti gradova i županije; vodi postupak usklađivanja s metodologijom i priprema suglasnosti na procjene ugroženosti općina; sudjeluje u izradi i daje mišljenja na normativne akte iz svoje nadležnosti; sudjeluje u provedbi međunarodnih aktivnosti na području zaštite i spašavanja; sudjeluje u provedbi obuke i osposobljavanja u sustavu zaštite i spašavanja; vodi postupke rješavanja prava pripadnika civilne zaštite; usklađuje planove zaštite i spašavanja i prati postupanje snaga i sudionika u velikoj nesreći i katastrofi; pruža stručnu pomoć tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u provođenju obveza na području zaštite i spašavanja; pruža stručnu pomoć pravnim osobama u postupku izrade i usklađivanja operativnih planova zaštite i spašavanja, sudjeluje u aktivnostima na izradi vanjskih planova; priprema mišljenja na prostorne planove jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, surađuje s tijelima lokalnih zajednica i s pravnim osobama u svezi provođenja zakonskih obveza na području zaštite i spašavanja.

10.2. – 29.2. ŽUPANIJSKI CENTAR 112

Članak 52.

Županijski centar 112 ustrojava se na razini odjela u svim područnim uredima kao operativno-komunikacijska dežurna služba, tijekom 24 sata na dan, osigurava komunikacijsku koordinaciju rada i djelovanja uvezanih elemenata sustava zaštite i spašavanja na području županije s uredima državne uprave u županijama i upravnim tijelima jedinica područne (regionalne) samouprave, institucijama, spasilačkim i hitnim službama, te centrima 112 susjednih županija; obavlja operativno organiziranje rada sustava obavješćivanja i uzbunjivanje 112 na razini županije; provodi prijem i prenošenje svih odluka, naloga, zapovijedi i izvješća o provođenju mobilizacije i mjera pripravnosti elemenata zaštite i spašavanja, kao i izvršavanja drugih mjera na području županije; operativno provodi otkrivanje i praćenje svih vrsta opasnosti i praćenje posljedica tih opasnosti; provodi prijem informacija o događajima i zahtjevima za pomoć na jedinstven broj 112 i vrši evidenciju zaprimljenih informacija; usmjerava i prosljeđuje informacije o događajima i zahtjeve za pomoć nadležnim žurnim službama, te prati njihovo međusobno djelovanje tijekom akcija spašavanja; izrađuje provedbeni naputak za provedbu standardnih operativnih postupaka na razini županijskog centra 112; izrađuje naputak djelovanja centra 112 i pričuvnih postrojbi za uzbunjivanje; provodi aktiviranje pričuvnih postrojbi za motrenje i uzbunjivanje; osigurava djelovanje sustava javnog uzbunjivanja građana na području županije i, prema procjeni, obavlja uzbunjivanje i obavješćivanje građana, pravnih osoba, tijela državne uprave, organiziranih snaga zaštite i spašavanja i drugih spasilačkih službi na području županije o otkrivenim opasnostima i njihovim posljedicama; obavlja prikupljanje, obradu i analizu svih informacija i podataka o opasnostima, objedinjuje ih i izrađuje redovna i izvanredna izvješća, te ih dostavlja korisnicima; prikuplja hidrološke, meteorološke, seizmološke, radiološke, epidemiološke podatke i druge podatke o onečišćenju okoliša od mjerodavnih službi i tijela, te prati stanje i promjene tih podataka; obavlja posredovanje i komutaciju svih vrsta veza za potrebe hitnih spasilačkih službi, tijela državne uprave i lokalne samouprave županije; vodi i ažurira propisane baze podataka o spasilačkim službama, potencijalnim izvorima opasnosti, opasnim tvarima za područje županije; vodi i ažurira jedinstvenu bazu podataka o svim događajima u županiji, poduzetim mjerama i posljedicama; koordinira provođenje logističkog osiguranja centra 112; koordinira organizaciju svih vrsta veza za prikupljanje i razmjenu podataka i informacija centra 112; osigurava ispravnu uporabu komunikacijsko-informacijske opreme; kontrolira ispravnost komunikacijsko-informacijske opreme; obavlja održavanje komunikacijsko-informacijske opreme na korisničkoj razini za potrebe centra 112 i sustava uzbunjivanja; izrađuje i vodi propisane operativno-radne dokumente centra 112.

IV. UPRAVLJANJE UNUTARNJIM USTROJSTVENIM JEDINICAMA

Članak 53.

Ravnatelj predstavlja Državnu upravu i upravlja njenim radom.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, ravnatelja zamjenjuje zamjenik ravnatelja.

Na čelu Kabineta ravnatelja je tajnik Kabineta.

Na čelu sektora su načelnici sektora.

Na čelu Sektora za civilnu zaštitu je načelnik – zapovjednik civilne zaštite Republike Hrvatske.

Na čelu Sektora za vatrogastvo je načelnik – glavni vatrogasni zapovjednik.

Na čelu službi u sektorima su voditelji službi.

Na čelu samostalne službe je voditelj samostalne službe.

Na čelu samostalnog odjela je voditelj samostalnog odjela.

Na čelu odjela u službi je voditelj odjela.

Na čelu područnih ureda za zaštitu i spašavanje su pročelnici.

Na čelu odjela u područnoj jedinici je voditelj odjela.

Na čelu Državne vatrogasne intervencijske postrojbe je zapovjednik Državne vatrogasne intervencijske postrojbe.

Na čelu Odjela državnih intervencijskih postrojbi je zapovjednik.

Na čelu Pododsjeka je voditelj pododsjeka.

Članak 54.

Zamjenik ravnatelja za svoj rad odgovara ravnatelju i Vladi Republike Hrvatske.

Načelnici sektora, tajnik kabineta, voditelji samostalnih službi i samostalnog odjela odgovorni su za svoj rad ravnatelju i zamjeniku ravnatelja.

Voditelji službi odgovorni su za svoj rad ravnatelju, zamjeniku ravnatelja i načelniku Sektora.

Voditelj odjela i voditelj pododsjeka za svoj rad odgovorni su ravnatelju, zamjeniku ravnatelja i voditelju službe.

Pročelnici za svoj rad odgovaraju ravnatelju i zamjeniku ravnatelja.

Voditelj odjela u područnoj jedinici odgovoran je za svoj rad ravnatelju, zamjeniku ravnatelja i pročelniku područne jedinice.

Zapovjednik Državne vatrogasne intervencijske postrojbe odgovoran je za svoj rad ravnatelju, zamjeniku ravnatelja i načelniku sektora.

Zapovjednik Odjela državnih intervencijskih postrojbi odgovoran je za svoj rad ravnatelju, zamjeniku ravnatelja i zapovjedniku Državne vatrogasne intervencijske postrojbe.

Inspektori u okviru odjela odgovorni su za svoj rad voditelju odjela u kojem su raspoređeni, a organizacijski pročelniku područnog ureda u kojem obavljaju poslove.

V. RADNA MJESTA S POSEBNIM OVLASTIMA I ODGOVORNOSTIMA

Članak 55.

Državni službenici s posebnim ovlastima i odgovornostima, u smislu Zakona o zaštiti i spašavanju su: načelnici sektora – zapovjednici za civilnu zaštitu i vatrogastvo, voditelji službi i odjela, te službenici za operativne, preventivne i planske poslove za civilnu zaštitu, voditelji službi i odjela, te službenici za operativne, preventivne i planske poslove u vatrogastvu, pročelnici područnih ureda za zaštitu i spašavanje, voditelji odjela i službenici za preventivne i planske poslove u područnim uredima, inspektori za zaštitu i spašavanje i inspektori za vatrogastvo, vatrogasni zapovjednici, njihovi zamjenici i pripadnici državnih intervencijskih postrojbi.

Radna mjesta službenika s posebnim ovlastima i odgovornostima uredit će se Pravilnikom o unutarnjem redu Državne uprave.

VI. STRUČNI KOLEGIJ, SAVJETODAVNA RADNA TIJELA I POVJERENSTVO ZA ŽALBE

Članak 56.

Ravnatelj ustrojava Stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ravnatelja.

Sastav i način rada Stručnog kolegija utvrđuje ravnatelj Pravilnikom o unutarnjem redu.

Za raspravljanje o pojedinim pitanjima obavljanja poslova iz djelokruga Državne uprave, te utvrđivanje nacrta propisa, davanje mišljenja i prijedloga o značajnim pitanjima iz djelokruga Državne uprave, mogu se osnivati savjetodavna radna tijela (povjerenstva, radne grupe).

Savjetodavna radna tijela osniva ravnatelj.

Članak 57.

Povjerenstvo za žalbe Državne uprave rješava u drugom stupnju žalbe na prvostupanjska rješenja koja donose inspektori za zaštitu i spašavanje i inspektori za vatrogastvo i državni službenici s posebnim ovlastima i odgovornostima, sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju.

Članove Povjerenstva za žalbe imenuje ravnatelj, na vrijeme od 2 godine, a Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i 2 člana. Predsjednik Povjerenstva za žalbe mora imati završen sveučilišni diplomski studij pravne struke i 4 godine radnog iskustva na pravnim poslovima.

Stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo za žalbe obavlja Služba za pravne poslove.

VII. OKVIRNI BROJ DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA DRŽAVNE UPRAVE

Članak 58.

Poslove i zadatke iz djelokruga Državne uprave, ovisno o vrsti, složenosti, stručnoj spremi i drugim uvjetima, obavljaju službenici i namještenici, raspoređeni na radna mjesta, sukladno propisima.

Okvirni broj državnih službenika i namještenika potrebnih za obavljanje poslova iz djelokruga Državne uprave prikazan je u tablici koja je sastavni dio ove Uredbe.

VIII. NAČIN PLANIRANJA POSLOVA

Članak 59.

Ravnatelj Državne uprave donosi Godišnji plan rada najkasnije do kraja tekuće godine za iduću godinu.

Godišnji plan rada, koji se izrađuje na temelju planova rada službi i sektora, sadrži opći prikaz zadaća i poslova Državne uprave u određenoj godini, a osobito izrade nacrta propisa, neposredne provedbe zakona i drugih propisa, inspekcijskog nadzora, te podatke o ciljevima koje se planiraju ostvariti i najznačajnijim rizicima koji mogu utjecati na realizaciju postavljenih ciljeva.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 60.

Pitanja od značenja za rad Državne uprave koja nisu uređena zakonom, Uredbom o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave i ovom Uredbom, uredit će se Pravilnikom o unutarnjem redu Državne uprave.

Pravilnikom o unutarnjem redu Državne uprave utvrdit će se radna mjesta za državne službenike i namještenike, s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća, stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti, te druga pitanja od značenja za rad Državne uprave.

Ravnatelj Državne uprave će u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe donijeti Pravilnik o unutarnjem redu Državne uprave, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

Članak 61.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne uprave za zaštitu i spašavanje (»Narodne novine«, broj 109/2011).

Članak 62.

Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 023-03/12-01/42

Urbroj: 5030106-12-1

Zagreb, 12. travnja 2012.

Predsjednik

Zoran Milanović, v. r.

 

OKVIRNI BROJ DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U DRŽAVNOJ UPRAVI ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_04_43_1084.html