PRESTALO VAŽITI, ALI VIDI OVDJE!

Ovaj propis je izmijenjen izmjenama objavljenim u NN 86/12, 36/14

NN 35/11 od 25.03.2011. Pravilnik o aerodromima na vodi

 

MINISTARSTVO MORA, PROMETA  I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 149. stavak 3. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine« broj 69/09) ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

 

PRAVILNIK O AERODROMIMA NA VODI

DIO PRVI TEMELJNE ODREDBE

Odjeljak 1. OPĆENITO

Područje primjene

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se:

a) minimalni tehnički i drugi standardi koji se primjenjuju tijekom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije i označavanja aerodroma na vodi, gradnje i postavljanja prepreka na području aerodroma na vodi, te

b) posebni uvjeti građenja u području prilaznih i odletnih površina.

(2) Agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija) donosi odluke i poduzima radnje i mjere na način propisan Zakonom o zračnom prometu i ovim Pravilnikom, te osigurava njegovu primjenu.

(3) U skladu s člankom 15. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944., odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na sve aerodrome na vodi otvorene za javnu uporabu u civilnom zračnom prometu.

(4) Na aerodromima na vodi i pojedinim objektima koji su izgrađeni prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, Agencija može dozvoliti odstupanje od propisanih standarda na temelju odgovarajuće dokumentacije (aeronautičke studije, projekti, elaborati i dr.), ukoliko takvo odstupanje neće utjecati na sigurnost izvođenja operacija na tom aerodromu na vodi.

Pojmovi, kratice i simboli

Članak 2.

(1) Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) aerodrom na vodi (water aerodrome): određeno područje na vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak hidroaviona,

2) aerodromski svjetlosni far (aerodrome beacon): svjetlosni far namijenjen uočavanju lokacije aerodroma iz zraka,

3) bljeskalica (capacitor discharge light): žarulja punjena plinom u kojoj se putem električnog pražnjenja visokog napona proizvodi vrlo kratak bljesak visokog intenziteta,

4) certificirani aerodrom (certified aerodrome): aerodrom čijem operatoru je izdana svjedodžba aerodroma,

5) čistina (clearway): određena pravokutna površina na kopnu ili vodenoj površini pod nadležnošću Agencije, definirana i pripremljena kao prikladna površina iznad koje hidroavion može obaviti dio svog početnog uspona do određene visine,

6) deklinacija postaje (station declination): razlika između nultog radiala VOR-a i geografskog sjevera, određenog u trenutku kalibriranja postaje VOR-a,

7) efektivni intenzitet svjetla bljeskalice (effective intensity): efektivni intenzitet svjetla bljeskalice, koji je adekvatan intenzitetu stalnog izvora svjetla iste boje promatranog s iste udaljenosti u istim uvjetima,

8) elipsoidna visina (geodetska visina) (ellipsoid height (geodetic height)): visina s obzirom na referentni elipsoid, a predstavlja duljinu normale elipsoida od točke na fizičkoj površini Zemlje do njenog probodišta kroz plohu elipsoida,

9) geodetski referentni sustav (geodetic datum): najmanji broj parametara potrebnih za utvrđivanje lokacije i orijentacije lokalnog referentnog sustava u odnosu na globalni referentni sustav/okvir,

10) geoid (geoid) ekvipotencijalna površina z gravitacijskom polju Zemlje koja se poklapa sa srednjom razinom mora (MSL) koja se kontinuirano pruža ispod kontinenata,

11) geoidna undulacija (geoid undulation): pozitivna (iznad) ili negativna (ispod) udaljenost geoida od matematičkog referentnog elipsoida. Prema definiciji elipsoida u Svjetskom geodetskom sustavu – 1984 (WGS-84), razlika između elipsoidne visine i ortometrijske visine predstavlja geoidnu undulaciju,

12) gregorijanski kalendar (Gregorian calendar): kalendar u općoj upotrebi, prvi put uveden 1582. radi utvrđivanja kalendarske godine koja u odnosu na Julijanski kalendar preciznije aproksimira tropsku godinu. Po Gregorijanskom kalendaru uvedeno je takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične, osim ako su djeljive sa 400, u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. obične po Gregorijanskom kalendaru,

13) gustoća prometa na aerodromu (aerodrome traffic density):

a) mala, u slučaju da broj kretanja u srednje prometnom satu nije veći od 15,

b) srednja, u slučaju da je broj kretanja u srednje prometnom satu od 16 do 25,

c) velika, u slučaju da je broj kretanja u srednje prometnom satu unutar raspona od 26 ili više.

Broj kretanja u srednje prometnom satu je aritmetička sredina broja kretanja tijekom godine dnevnog najprometnijeg sata. Jedno kretanje kao pojam sadrži jedno slijetanje i jedno uzlijetanje,

14) hidroavion (Seaplane) vrsta zrakoplova s ugrađenim aerodinamički oblikovanim plovcima umjesto podvozja s kotačima,

15) identifikacijski znak aerodroma (aerodrome identification sign): oznaka na aerodromu postavljena kao pomoć u identifikaciji aerodroma iz zraka,

16) integritet (zrakoplovni podatak) (integrity (aeronautical data)): stupanj cjelovitosti zrakoplovnog podatka koja jamči da zrakoplovni podatak i njegova vrijednost nisu izgubljeni ili izmijenjeni od trenutka njegovog nastanka ili ovlaštene nadopune,

17) kalendar (calendar): diskretni vremenski referentni sustav koji služi kao osnova za definiranje vremenskog položaja s vremenskom jedinicom jednog dana (ISO 19108),

18) kvaliteta podataka (data quality): stupanj ili razina pouzdanosti da dobiveni podaci ispunjavaju zahtjeve korisnika glede točnosti, rezolucije i cjelovitosti,

19) lomljivi objekt (frangible object): objekt male mase oblikovan tako da se pod pritiskom lomi, izvije ili popusti pod naletom hidroaviona kako bi predstavljao najmanju opasnost za hidroavion,

20) manevarska površina (manoeuvring area): dio aerodroma na vodi (osim površine za sidrenje/pristajanje hidroaviona) određen za uzlijetanje, slijetanje ili kretanje hidroaviona,

21) načela ljudskih čimbenika (human factors principles): načela koja se primjenjuju u zrakoplovnom dizajnu, certificiranju, obuci, operacijama i održavanju u cilju postizanja sigurnog međuodnosa između čovjeka i drugih dijelova sustava, uzimajući u obzir aspekt ljudske izvedbe,

22) nadmorska visina aerodroma (aerodrome elevation): nadmorska visina najviše točke površine za slijetanje,

23) neinstrumentalna površina za slijetanje i uzlijetanje – plovni kanal (non-instrument waterway): površina za slijetanje i uzlijetanje – plovni kanal, namijenjena za operacije hidroaviona utemeljene na postupcima vizualnog prilaženja (VFR),

24) neovisni paralelni prilazi (independent parallel approaches): istovremeni prilazi po virtualnim produljenim osima na paralelne ili približno paralelne instrumentalne površine za slijetanje-plovne kanale, gdje nisu propisani radarski uvjeti razdvajanja između hidroaviona,

25) neovisna paralelna uzlijetanja (independent parallel departures): istovremena uzlijetanja s paralelnih ili približno paralelnih instrumentalnih površina za uzlijetanje-plovnih kanala,

26) normalno područje letenja (normal flight zone (NFZ)): područje izvan zaštićenog područja od laserskog zračenja (LFFZ, LCFZ ili LSFZ), ali koje je zaštićeno od jakog laserskog zračenja kako bi se spriječilo biološko oštećenje oka,

27) objavljene duljine (declared distances):

a) raspoloživa duljina za zalet (take-off run available (TORA)): duljina staze objavljena kao raspoloživa i prikladna za zalet hidroaviona kod uzlijetanja,

b) raspoloživa duljina za uzlijetanje (take-off distance available (TODA)): rapoloživa duljina za zalet hidroaviona s dodatkom predpolja, ako isto postoji,

c) raspoloživa duljina za ubrzavanje i zaustavljanje (accelerate stop distance available (ASDA)): raspoloživa duljina za zalet zajedno s duljinom staze za zaustavljanje, ako ista postoji,

d) raspoloživa duljina za slijetanje (landing distance available (LDA)): duljina površine za slijetanje koja je iskazana kao raspoloživa i prikladna za kretanje po vodi hidroaviona u slijetanju,

28) okretište na stazi (waterway turn pad): određena površina na aerodromu na vodi neposredno uz početak/kraj površine za slijetanje i uzlijetanje – plovnog kanala namijenjena zaokretanju (hidroaviona) za 180º,

29) operativna površina (movement area): dio aerodroma određen za uzlijetanje, slijetanje i plovidbu hidroaviona, koji se sastoji od manevarske površine i površine za pristajanje i/ili sidrenje hidroaviona,

30) ortometrijska visina (orthometric height): visina točke u odnosu na geoid, određena kao visina od srednje razine mora,

31) osnovna staza površine za slijetanje i uzlijetanje (waterway strip): određena površina oko površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, te površine za zaustavljanje, ako ista postoji, uključujući i površinu za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal, odnosno površine za zaustavljanje, a namijenjena za:

a) smanjenje rizika oštećenja hidroaviona u slučaju izlijetanja sa površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala i

b) zaštitu hidroaviona u letu iznad površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala i površine za zaustavljanje, ako ista postoji, tijekom operacija slijetanja ili uzlijetanja,

32) oznaka (marking): simbol ili grupa simbola izvedena na operativnoj površini s ciljem jasnog isticanja zrakoplovnih informacija,

33) označivač (marker): oznaka postavljena iznad vodene razine u cilju upozorenja na prepreku ili označavanja granice,

34) paralelne ili približno paralelne površine za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanali (near parallel waterways): površine za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanali koje se ne sijeku i čije produžene osi imaju kut konvergencije/divergencije od 15º ili manje,

35) parkirališno mjesto hidroaviona (aircraft stand): označena površina namijenjena za sidrenje/vezivanje hidroaviona,

36) područje dodira (touchdown zone): dio površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala kojeg hidroavioni u slijetanju najprije dotaknu,

37) područje letenja slobodno od laserskog zračenja (laser-beam free flight zone (LFFZ)): zračni prostor u neposrednoj blizini aerodroma na vodi gdje je gustoća upadne zrake zračenja ograničena do nivoa koji neće uzrokovati vizualno ometanje pilota,

38) područje letenja s ograničenim laserskim zračenjem (laser-beam critical flight zone (LCFZ)): zračni prostor u neposrednoj blizini aerodroma na vodi, ali iznad LFFZ, gdje je gustoća upadne zrake zračenja ograničena do nivoa kojim se neće zaslijepiti pilota,

39) područje letenja osjetljivo na lasersko zračenje (laser-beam sensitive flight zone (LSFZ)): zračni prostor izvan i ne nužno blizu LFFZ i LCFZ, gdje je gustoća upadne zrake zračenja ograničena do nivoa kojim se neće prouzročiti zasljepljivanje bljeskom ili efektom refleksije,

40) pokazivač smjera slijetanja (landing direction indicator): vizualni pokazivač trenutnog smjera slijetanja i uzlijetanja,

41) pouzdanost sustava rasvjete (lighting system reliability): vjerojatnost da je cijeli sustav rasvjete ispravan i funkcionalan u okviru određenih odstupanja,

42) površina za slijetanje-plovni kanal (landing area): utvrđena pravokutna površina na aerodromu na vodi namijenjena samo za slijetanje hidroaviona,

43) površina za uzlijetanje-plovni kanal (take-off waterway): utvrđena pravokutna površina na aerodromu na vodi namijenjena samo za uzlijetanje hidroaviona,

44) površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal (waterway): utvrđena pravokutna površina na aerodromu na vodi, namijenjena za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona,

45) površina za postavljanje znakova (signal area): površina na aerodromu na vodi namijenjena za postavljanje površinskih znakova,

46) prepreka (obstacle): svi nepokretni (privremeni ili stalni) i pokretni objekti, ili njihovi dijelovi, koji:

a) su smješteni na površini namijenjenoj za kretanje hidroaviona po vodi, ili

b) probijaju površinu koja zbog sigurnosti hidroaviona u letu mora biti slobodna od prepreka,

47) razdvojene paralelne operacije (segregated parallel operations): istovremene operacije na paralelnim ili približno paralelnim instrumentalnim površinama za slijetanje i uzlijetanje-plovnim kanalima kada se jedna koristi isključivo za slijetanje, a druga isključivo za uzlijetanje,

48) referentna duljina površine za hidroavion (aeroplane reference field length): najmanja duljina površine potrebne za uzlijetanje pri najvećoj propisanoj težini uzlijetanja, na razini mora, u uvjetima standardne atmosfere, u mirnom zraku, na površini bez nagiba, kao što je to prikazano u odgovarajućem letačkom priručniku hidroaviona na temelju:

a) propisanog certifikata odgovarajućih vlasti ili

b) odgovarajućih podataka proizvođača hidroaviona.

Pojam duljina površine podrazumijeva balansiranu duljinu površine za hidroavione, ako je primjenjivo, ili udaljenost potrebna za uzlijetanje u drugim slučajevima,

49) referentna točka aerodroma (aerodrome reference point): geografski položaj geometrijskog središta nekog aerodroma,

50) referentni sustav (datum): sustav koji se može upotrijebiti kao referenca ili osnova za izračun drugih podataka (ISO 19104),

51) servisna prometnica (road): utvrđena ruta na operativnoj vodenoj površini, namijenjena isključivo za kretanje plovila,

52) sigurnosna površina kraja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala (waterway end safety area (WESA)): površina iza zaštitnog područja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, namijenjena smanjenju rizika oštećenja hidroaviona u slučaju da sleti ispred ili se zaustavi iza površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala,

53) služba za upravljanje površinom namijenjenom za pristajanje/sidrenje hidroaviona (apron management service): služba koja upravlja aktivnostima i kretanjem hidroaviona i plovila na toj površini,

54) sposobnosti čovjeka (human performance): psihofizičke mogućnosti i ograničenja čovjeka koje imaju utjecaj na sigurnost i učinkovitost zrakoplovnih operacija,

55) stalno svjetlo (fixed light): svjetlo stalnog intenziteta promatrano s određene točke,

56) svjedodžba aerodroma (aerodrome certificate): dokument što ga operatoru aerodroma izdaje Agencija kojim se potvrđuje sukladnost zahtjevima definiranim u pravilniku kojim se propisuje način izdavanja svjedodžbe aerodroma,

57) svjetlosni far (aeronautical beacon): svjetlosni far s kontinuiranim ili intermitirajućim svjetlom, vidljiv iz svih smjerova, sa svrhom označavanja određene točke na zemlji,

58) svjetlosni far za oznaku opasnosti (hazard beacon): svjetlosni far koji se koristi za označavanje opasnosti za zračnu plovidbu,

59) svjetlosni identifikacijski far (identification beacon): zrakoplovni svjetlosni far koji odašilje kodirani signal u cilju identifikacije određene referentne točke,

60) staza za vožnju (taxiway): određena površina na aerodromu na vodi namijenjena za vožnju (plovidbu) hidroaviona, te povezivanje površine za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona sa površinom namijenjenom za sidrenje/pristajanje hidroaviona, kao i međusobno povezivanje drugih dijelova aerodroma na vodi, uključujući:

a) stazu za vožnju do parkirališnog mjesta (aircraft stand taxilane): dio površine označen kao staza za vožnju, isključivo namijenjen za prilaz hidroaviona parkirališnim mjestima,

b) stazu za vožnju na površini za sidrenje/pristajanje (apron taxiway): dio sustava staza za vožnju na površini za sidrenje/pristajanje, namijenjen osiguranju vozne rute preko te površine,

61) staza za zaustavljanje (stopway): određena površina pravokutnog oblika na kraju raspoloživog dijela površine za uzlijetanje namijenjena za zaustavljanje hidroaviona u slučaju odustajanja od uzlijetanja,

62) točnost (accuracy): stupanj sukladnosti između procijenjene ili izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti,

63) undulacija geoida (geoid undulation): udaljenost geoida iznad (pozitivna) ili ispod (negativna) matematički referentnog elipsoida,

64) vidljivo područje površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala (waterway visual range – WVR): udaljenost do koje pilot hidroaviona može vidjeti oznake na površini za slijetanje i uzlijetanje, ili svjetla koja označavaju površinu za slijetanje i uzlijetanje,

65) vrijeme prekapčanja rasvjete (switch-over time (light)): vrijeme potrebno za preklop kod promjene izvora napajanja, pri čemu se jačina svjetla, mjerena u određenom smjeru, umanji za 50% i zatim opet poveća za 50%, uz uvjet da je prethodno intenzitet svjetla bio 25% ili više,

66) vrijeme zaštite (holdover time): očekivani vremenski interval u kojem će površine hidroaviona, tretirane sredstvom protiv zamrzavanja, biti zaštićene od nastajanje leda ili mraza i nakupljanja snijega,

67) zaštićene zone leta (protected flight zones): posebno utvrđeni zračni prostori u cilju umanjenja opasnih učinaka laserskog isijavanja,

68) zaštitna svjetla površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala (Waterway guard lights): sustav rasvjete kojim se piloti ili navigatori na plovilima obavještavaju da su pred ulazom na aktivnu površinu za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal,

69) zavisni paralelni prilazi (dependent parallel approaches): istovremeni prilazi na paralelne ili približno paralelne instrumentalne površine za slijetanje i uzlijetanje-plovne kanale, gdje su propisani radarski minimumi razdvajanja između hidroaviona na produljenim osima sletnih površina,

70) znak (sign):

a) znak s nepromjenjivom informacijom (fixed message sign): znak koji daje samo jednu trajno postavljenu informaciju,

b) znak s promjenljivim informacijama (variable message sign): znak koji može prikazivati nekoliko prethodno utvrđenih informacija ili biti bez informacije,

71) zona bez prepreka (obstacle free zone): zračni prostor iznad unutarnje prilazne površine, unutarnjih prijelaznih površina i površine prekinutog slijetanja, te dijela zaštitnog područja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala ograničenog tim površinama, koji nije probijen nikakvom nepokretnom preprekom osim lakog i lomljivog uređaja namijenjenog sigurnosti zračne plovidbe,

72) zračna luka (airport): aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu,

73) zrakoplovna rasvjeta na tlu (aeronautical ground light): svaki sustav rasvjete posebno namijenjen za pomoć u zračnoj plovidbi, osim svjetla na samom hidroavionu,

(2) Kratice koje se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. ACN – aircraft classification number (klasifikacijski broj hidroaviona),

2. ASDA – accelerate-stop distance available (raspoloživa duljina za ubrzavanje i zaustavljanje),

3. ATS – air traffic services (služba kontrole zračnog prometa),

4. cd – candela (kandela, oznaka mjerne jedinice za svjetlosnu jakost),

5. C – degree Celsius (Celzijev stupanj, oznaka mjerne jedinice za Celzijevu temperaturu),

6. CIE – Commission Internationale de l’Eclairage (Međunarodna komisija za rasvjetu),

7. cm – centimetre (centimetar),

8. DME – distance measuring equipment (daljinomjer, navigacijska oprema za mjerenje udaljenosti),

9. ft – foot (oznaka mjerne jedinice za vertikalnu udaljenost),

10. GNSS – global navigation satellite system (globalni sustav satelitske navigacije),

11. IBN – identification beacon (identifikacijski far),

12. IMC – Instrument meteorological conditions (meteorološki uvjeti za instrumentalni let),

13. K – degree Kelvin (stupanj Kelvina, oznaka mjerne jedinice za termodinamičku temperaturu),

14. kg – kilogram (kilogram, oznaka mjerne jedinice za masu),

15. km – kilometre (kilometar),

16. km/h – Kilometres per hour (kilometara na sat),

17. kt – knot (čvor, oznaka mjerne jedinice za brzinu),

18. L – litre (litra, oznaka mjerne jedinice za obujam),

19. LDA – landing distance available (raspoloživa duljina za slijetanje),

20. LCFZ – Laser-beam critical flight zone (Zona letenja kritična od laserskih zraka),

21. LFFZ – Laser-beam free flight zone (Zona letenja slobodna od laserskih zraka),

22. LOC – Localizer (usmjerivač),

23. LSFZ – Laser-beam sensitive flight zone (Zona letenja osjetljiva zbog laserskih zraka),

24. m – metre (metar, oznaka mjerne jedinice za duljinu),

25. max – Maximum (najveći, najveći),

26. mm – Milimetre (milimetar),

27. mnm – Minimum (minimum, najmanji),

28. MN – Meganewton (Meganewton),

29. NM – Nautical mile (nautička milja, oznaka mjerne jedinice za dužinu)

30. NR – Number (broj),

31. NU – Not usable (van uporabe),

32. OCA/H – Obstacle clearance altitude/height (visina nadvišenja prepreka/visina),

33. OFZ – Obstacle free zone (zona bez prepreka),

34. WESA – Waterway end safety area (sigurnosna površina kraja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala),

35. WVR – Waterway visual range (vidljivost uzduž površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala),

36. STOL – Short Take-off and Landing (kratko uzlijetanje i slijetanje),

37. TODA – Take-off distance available (raspoloživa duljina za uzlijetanje),

38. TORA – Take-off run available (raspoloživa duljina za zalet),

39. TDZ – Touchdown zone (zona dodira),

40. THR – Threshold (prag),

41. TWR – Aerodrome control tower (aerodromski kontrolni toranj),

42. TWY – Taxiway (staza za vožnju),

43. VFR – Visual flight rules (pravila vizualnog letenja),

44. VMC – Visual meteorological conditions (vizualni vremenski uvjeti),

45. VOR – Very high frequency omnidirectional radio range (VHF svesmjerni radiofar).

(3) Simboli koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

° Stupanj (Degree)

= Jednako (Equals)

´ Lučna minuta (Minute of arc)

µ Koeficijent trenja (Friction coefficient)

> Više od (Greater than)

< Manje od (Less than)

% Postotak (Percentage)

± Plus ili minus (Plus or minus)

Odjeljak 2. ZAJEDNIČKI REFERENTNI SUSTAVI

Položajni referentni sustav

Članak 3.

(1) Svjetski geodetski sustav -1984 (World Geodetic System -1984 (u daljnjem tekstu: WGS-84) koristit će se kao položajni (geodetski) referentni sustav.

(2) Sve geografske koordinate (širine i duljine) moraju biti izražene u WGS-84.

Visinski referentni sustav

Članak 4.

Srednja razina mora (MSL) kojom se izražava odnos gravitacijske visine (razine) u odnosu na površinu poznatu kao geoid, koristit će se kao visinski referentni sustav.

Vremenski referentni sustav

Članak 5.

(1) Gregorijanski kalendar i koordinirano (univerzalno) svjetsko vrijeme (UTC) koristit će se kao vremenski referentni sustav.

(2) Ako se koristi neki drugi vremenski referentni sustav (na primjer lokalno vrijeme), to mora biti naznačeno u točki 2.1.2 poglavlja GEN (GEN 2.1.2) Zbornika zrakoplovnih informacija (u daljnjem tekstu: AIP).

Odjeljak 3. CERTIFICIRANJE AERODROMA NA VODI

Članak 6.

Svi aerodromi na vodi namijenjeni za prihvat i otpremu hidroaviona najveće dopuštene uzletne mase veće od 2.730 kg kao i hidroaviona najveće dopuštene uzletne mase manje od 2.730 kg kojima se obavljaju usluge zračnog prijevoza ili se koriste za školovanje letačkog osoblja za stjecanje dozvola i ovlaštenja privatnog ili profesionalnog ili prometnog pilota aviona i helikoptera, u skladu sa Zakonom o zračnom prometu moraju biti certificirani.

Odjeljak 4. UPRAVLJANJE SIGURNOŠĆU

Sustav upravljanja sigurnošću

Članak 7.

(1) U cilju postizanja prihvatljive razine sigurnosti aerodromskih operacija, sustav upravljanja sigurnošću na aerodromu na vodi mora biti usklađen sa nacionalnim programom sigurnosti.

(2) Prihvatljiva razina sigurnosti na aerodromu na vodi utvrđena je u nacionalnom programu sigurnosti.

(3) Pored ostalog, sustav upravljanja sigurnošću aerodroma na vodi mora sadržavati:

a) adekvatnu procjenu sigurnosnog rizika radnih procesa kojih su nositelji zaposlenici aerodroma na vodi,

b) periodičnu redefiniciju procjene sigurnosnog rizika, te

c) način provedbe i učestalost nadzora sigurnosti radnih procesa kojih su nositelji drugi pružatelji zemaljskih usluga i korisnici koji samostalno obavljaju usluge.

(4) Svi objekti, operativna površina, instalacije, uređaji, sredstva i druga oprema aerodroma na vodi, moraju biti održavani i korišteni na način kojim će se osigurati kontinuirano:

a) održavanje prihvatljive razine sigurnosti, te

b) unapređenje postignute (prihvatljive) razine sigurnosti.

(5) Operator aerodroma na vodi definirat će temeljna načela sigurnosti i osigurati njihovu primjenu:

a) od strane svih zaposlenika aerodroma na vodi, drugih pružatelja zemaljskih usluga i korisnika koji samostalno obavljaju zemaljske usluge,

b) u svim procesima rada.

(6) U cilju obavljanja svakodnevnih poslova na maksimalno siguran način, operator aerodroma na vodi će osigurati adekvatnu obuku i kontinuiranu uvježbanost svih zaposlenika aerodroma na vodi, te nadzirati obučenost i kontinuiranu uvježbanost zaposlenika drugih pružatelja zemaljskih usluga i korisnika koji samostalno obavljaju zemaljske usluge.

(7) Operator aerodroma na vodi procijenit će postignutu prihvatljivu razinu sigurnosti, te u skladu s rezultatima procjene, definirati:

a) pokazatelje postignute prihvatljive razine sigurnosti (safety indicators), te

b) planiranu višu razinu sigurnosti, postavljenu kao cilj u određenom vremenskom razdoblju (safety target).

(8) U cilju unapređenja sigurnosti svakog aktualnog radnog procesa, operator aerodroma na vodi osigurat će pravovremenu primjenu adekvatnih mjera kojima će se ukloniti uočeni nedostaci, a na temelju kontinuirane analize:

a) kvalitete organizacije, primijenjene tehnologije i praktične provedbe svakog aktualnog radnog procesa, te

b) predloženih promjena, nadopuna i zamjena koje se odnose na pojedini radni proces.

(9) Operator aerodroma na vodi će na odgovarajući način dokumentirati kontinuirano održavanje prihvatljive razine sigurnosti u procesima održavanja i korištenja svih objekata, operativne površine, instalacija, uređaja, sredstava i druge opreme bitne za sigurnost zračnog prometa. Dokumenti koji se odnose na kontinuirano održavanje prihvatljive razine sigurnosti čuvat će se u arhivi aerodroma na vodi najmanje 3 godine.

(10) Operator aerodroma na vodi osigurat će da zaposlenik zadužen za organizaciju i upravljanje sustavom sigurnosti (senior safety manager):

a) direktno odgovara generalnom direktoru za kvalitetu sustava sigurnosti, te

b) da nije u sukobu interesa, odnosno da istovremeno nije zadužen za organizaciju ili provedbu procesa sigurnost kojih se nadzire, održava i unapređuje.

(11) Sustav upravljanja sigurnošću na aerodromu na vodi sadržavat će kvalitetan sustav kontinuiranog nadzora kako bi svaki nedostatak u radnim procesima bio prepoznat (uočen) i adekvatnim mjerama uklonjen. U tom smislu operator aerodroma na vodi će:

a) organizirati i provoditi kvalitetan sustav izvješćivanja o svakoj nesreći, nezgodi ili događaju povezanim sa sigurnošću,

b) istražiti svaku nesreću, nezgodu i događaj povezan sa sigurnošću u cilju otkrivanja i uklanjanja svih njihovih uzroka primjenom adekvatnih mjera, posebno kada je riječ o organizaciji, tehnologiji i praktičnoj provedbi pojedinih procesa,

c) kopiju svakog izvješća o nesreći, nezgodi i događaju povezanim sa sigurnošću, te kopiju cjelokupne dokumentacije o rezultatima provedene istrage i primijenjenim mjerama u cilju uklanjanja uzroka nesreće, nezgode ili događaja povezanog sa sigurnošću, dostaviti Agenciji.

(12) Operator aerodroma na vodi je obvezan organizirati i provoditi nadzor sigurnosti radnih procesa (safety audits) kako bi utvrdio postignutu razinu sigurnosti i osigurao definiranu prihvatljivu razinu sigurnosti. Učestalost nadzora sigurnosti mora biti definirana u potpoglavlju 5.2 aerodromskog priručnika. Zaposlenici operatora aerodroma na vodi koji nadziru sigurnost radnih procesa ne smiju biti u sukobu interesa, odnosno ne smiju biti zaduženi za organizaciju ili provedbu u praksi radnih procesa čiju sigurnost nadziru.

(13) Operator aerodroma na vodi interno će distribuirati izvješća o svim nesrećama, nezgodama i događajima povezanima sa sigurnošću, te mjerama poduzetim u cilju njihovog sprječavanja, svim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama, štiteći pri tome tajnost identiteta pravnih i fizičkih osoba koje su sudjelovale u nesreći, nezgodi i događaju povezanim sa sigurnošću.

(14) Kako bi se pravovremeno iz upotrebe uklonili svi dokumenti koji više ne vrijede, te spriječila svaka nenamjerna upotreba takvih dokumenata, operator aerodroma na vodi organizirat će i primijeniti odgovarajući sustav kvalitete u cilju izrade, distribucije i pravovremenog ažuriranja svih dokumenata koji se odnose na sustav upravljanja sigurnošću (safety assurance documentation).

Odjeljak 5. PROJEKTIRANJE AERODROMA NA VODI

Opći zahtjevi

Članak 8.

(1) Građevni i infrastrukturni zahtjevi, usmjereni na optimalno provođenje sigurnosnih (safety) i zaštitnih (security) mjera u komercijalnom zračnom prijevozu moraju biti implementirani tijekom:

a) projektiranja i izgradnje novih objekata, te

b) rekonstrukcije postojećih objekata i operativne površine na aerodromu na vodi.

(2) Tijekom projektiranja aerodroma na vodi također će se uzeti u obzir, tamo gdje je to moguće:

a) županijski i gradski prostorni planovi kojima je definirana namjena terena u neposrednoj okolini aerodroma na vodi, te

b) mjere zaštite okoliša.

Odjeljak 6. REFERENTNI KOD AERODROMA NA VODI

Utvrđivanje referentnog koda

Članak 9.

(1) Referentni kod aerodroma na vodi, koji je odabran u svrhu planiranja aerodroma na vodi, utvrđuje se u skladu s obilježjima hidroaviona kojima je aerodrom na vodi namijenjen (u daljnjem tekstu: referentni hidroavion).

(2) Referentni kod aerodroma na vodi čini jedan element: slovo, kojim se definira duljina površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala:

(3) Slovo referentnog koda aerodroma na vodi utvrđuje se na temelju vrijednosti prikazanih u tabeli 1 -1

Tabela 1-1. Referentni kod aerodroma na vodi

(4) Referentni hidroavion, na temelju čijih tehničkih značajki se definira referentni kod aerodroma na vodi, mora biti onaj koji zahtijeva najveću duljinu površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala.

DIO DRUGI PODACI O AERODROMU NA VODI

Aeronautički podaci

Članak 10.

(1) Utvrđivanje i iskazivanje aeronautičkih podataka koji se odnose na aerodrom na vodi moraju biti usklađeni sa zahtjevima u pogledu točnosti i cjelovitosti, utvrđenim u tabelama od A5-1 do A5-2 koje su sadržane u Dodatku 5. Pravilnika o aerodromima. Pri tome valja uzeti u obzir uspostavljene postupke sustava kvalitete. Točnost aeronautičkih podataka mora biti 95% pouzdana, te se u skladu sa tim razlikuju tri vrste položajnih podataka:

a) izmjerene točke (na terenu): npr. geometrijsko središte površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala,

b) izračunate točke (matematički): na temelju poznatih podataka izmjerenih na terenu,

c) objavljene točke (declared): npr. područje letnih informacija.

(2) Operator aerodroma na vodi osigurat će održavanje cjelovitosti aeronautičkih podataka tijekom čitavog postupka njihove obrade: od istraživanja/izvora do sljedećeg korisnika kojem su isti namijenjeni. S obzirom na namjenu aeronautičkih podataka, zahtjev za njihovom cjelovitošću utemeljen je na potencijalnom riziku uzrokovanom njihovim oštećivanjem. U skladu s tim, primjenjuje se sljedeća klasifikacija razine cjelovitosti aeronautičkih podataka:

a) kritični podaci, razina cjelovitosti 1x10-8: ako se koriste oštećeni (necjeloviti ili pogrešni) kritični podaci, velika je vjerojatnost da će sigurnost leta i slijetanje hidroaviona biti ozbiljno ugroženi uz mogućnost katastrofe,

b) bitni podaci, razina cjelovitosti 1x10-5: ako se koriste oštećeni (necjeloviti ili pogrešni) bitni podaci, mala je vjerojatnost da će sigurnost leta i slijetanje hidroaviona biti ozbiljno ugroženi uz mogućnost katastrofe,

c) rutinski podaci, razina cjelovitosti 1x10-3: ako se koriste oštećeni (necjeloviti ili pogrešni) rutinski podaci, vrlo je mala vjerojatnost da će sigurnost leta i slijetanje hidroaviona biti ozbiljno ugroženi uz mogućnost katastrofe.

(3) Zaštita elektroničkih aeronautičkih podataka dok su pohranjeni ili se prenose, mora biti utemeljena na sustavu provjere cikličke zalihosti (cyclic redundancy check – CRC). Pri tome, u zaštiti cjelovitosti:

a) kritičnih i bitnih podataka, primjenjuje se 32-bitni, ili 24-bitni algoritam CRC-a,

b) rutinskih podataka, primjenjuje se 16-bitni algoritam CRC-a.

(4) Operator aerodroma na vodi odredit će i u AIP-u objaviti geografske koordinate koje označavaju geografsku širinu i duljinu u odnosu na WGS-84. U slučaju kada nije moguće geodetskim mjerenjem odrediti geografske koordinate u WGS-84, dozvoljeno je uz posebnu napomenu pravokutne koordinate izmjerene u Gauß-Krüger (Gauss-Kruger) koordinatnom sustavu, objaviti u sustavu WGS-84 na temelju transformacije istih, putem matematičkih izračuna.

Kada se točnost transformacijom dobivenih geografskih koordinata ne može sa sigurnošću utvrditi, dozvoljeno je iste objaviti uz posebnu napomenu u kojoj će se istaknuti postignuta točnost mjerenja.

(5) Za aeronautičke podatke aerodroma na vodi koji se objavljuju u AIP-u, operator aerodroma na vodi će:

a) izmjeriti nadmorsku visinu (u odnosu na srednju razinu mora) te

b) utvrditi geoidnu undulaciju (u odnosu na WGS 84 elipsoid).

Referentna točka aerodroma na vodi

Članak 11.

(1) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti geografske koordinate, te postaviti i održavati ispravnom referentnu točku aerodroma na vodi. Geografske koordinate referentne točke aerodroma na vodi objavljuju se i u AIP-u izražavaju u stupnjevima (0), minutama (‘) i stotinkama sekunde (1/100’’).

(2) Referentna točka aerodroma na vodi mora biti postavljena u blizini izvorne ili planirane geometrijske sredine aerodroma na vodi. U pravilu, njen položaj jednom definiran, ostat će nepromijenjen.

Nadmorska visina aerodroma na vodi i površina za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala

Članak 12.

(1) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti i u AIP-u objaviti sa točnošću od ± 0,5m:

a) nadmorsku visinu aerodroma na vodi, i

b) geoidnu undulaciju za položaj nadmorske visine aerodroma na vodi.

(2) Za sve površine za slijetanje i uzlijetanje-plovne kanale, opremljene za instrumentalni neprecizni prilaz i vizualni prilaz, obvezno je izmjeriti sa točnošću od ± 0,5m i u AIP-u objaviti nadmorsku visinu i geoidnu undulaciju za svaki kraj površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala (waterway end).

Referentna temperatura aerodroma na vodi

Članak 13.

(1) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti i u AIP-u objaviti referentnu temperaturu na aerodromu na vodi u stupnjevima Celzijusa.

(2) Referentna temperatura aerodroma na vodi podrazumijeva mjesečnu srednju vrijednost najviših dnevnih temperatura najtoplijeg mjeseca u godini. Najtopliji mjesec u godini jest onaj koji u razdoblju od 5 godina ima najvišu srednju vrijednost temperature.

Dimenzije aerodroma na vodi i pripadajuće informacije

Članak 14.

(1) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti ili opisati, kako je prikladno, te u AIP-u objaviti sljedeće podatke o aerodromu na vodi:

a) površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal:

– položaj istaknut u zemljopisnim koordinatama do stotinke stupnja,

– broj oznake,

– duljina,

– širina,

– područje bez prepreka za površinu za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal, ako je isto definirano i uspostavljeno,

b) zaštitno područje površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala (prostor uz površinu za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal i stazu za vožnju):

– duljina i širina izražene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost mora biti ona koja je najbliža izmjerenoj),

c) sigurnosno područje neposredno iza kraja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala:

– duljina i širina izražene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost mora biti ona koja je najbliža izmjerenoj),

d) staza za zaustavljanje:

– duljina i širina izražene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost mora biti ona koja je najbliža izmjerenoj),

e) staza za vožnju:

– položaj,

– oznaka,

– širina,

f) površina za pristajanje/sidrenje hidroaviona:

parkirališnog mjesta hidroaviona,

g) granice nadležnosti službe za kontrolu zračnog prometa (manevarska površina), ako su iste definirane i uspostavljene.

h) čistina:

– duljina izražena u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost mora biti ona koja je najbliža izmjerenoj),

i) vizualna pomagala za postupke prilaza,

j) oznake površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, staze za vožnju i površine za sidrenje/pristajanje hidroaviona,

k) sve druge vizualne upute i pomagala namijenjena kontroli kretanja hidroaviona na stazama za vožnju i površini za pristajanje/sidrenje hidroaviona, uključujući pozicije za čekanje i prečke za zaustavljanje,

l) lokacija i radio-frekvencija kontrolne točke VOR-a na aerodromu na vodi,

(2) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti zemljopisne koordinate, izražene u stupnjevima, minutama, sekundama i stotinkama sekundi, te iste objaviti u AIP-u za:

a) svaki kraj površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala,

b) odgovarajuće točke središnjice staze za vožnju,

c) svako parkirališno mjesto hidroaviona.

(3) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti najveću nadmorsku visinu i zemljopisne koordinate, izražene u stupnjevima, minutama, sekundama i desetinkama sekunde, te iste objaviti u AIP-u za:

a) prepreke u prostoru u zoni 2 (područje unutar granica aerodroma na vodi),

b) prepreke u prostoru u zoni 3 (područje izvan granica aerodroma na vodi – prilazna i odletna zona oko aerodroma na vodi).

Ako su prepreke u prostoru (u zonama 2 i 3) označene, obvezno je u AIP-u objaviti vrstu oznaka i tip rasvjete tih prepreka.

Objavljene duljine

Članak 15.

Za sve površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala koje se koriste za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona u komercijalnom zračnom prometu, sljedeće duljine moraju biti izmjerene i objavljene u AIP-u:

a) raspoloživa duljina za zalet (TORA Take- Off Run Available),

b) raspoloživa duljina za uzlijetanje (TODA Take – Off Distance Available),

c) raspoloživa duljina za ubrzavanje i zaustavljanje (ASDA Accelerate –Stop Distance Available), i

d) raspoloživa duljina za slijetanje (LDA – Landing Distance Available).

Uvjeti na površinama za kretanje hidroaviona i povezanim sadržajima

Članak 16.

(1) Operator aerodroma na vodi je obvezan kontinuirano prikupljati i dostavljati nadležnoj jedinici pružatelja usluga u zračnoj plovidbi koja pruža usluge zrakoplovnog informiranja (u daljnjem tekstu: AIS), u cilju njihovog objavljivanja, sve informacije o:

a) uvjetima za kretanje hidroaviona na manevarskoj površini i površini za pristajanje/sidrenje hidroaviona, te

b) operativnom statusu pojedinih površina bitnih za sigurnost kretanja hidroaviona.

(2) Sve informacije iz stavka 1. ovoga članka ažurirat će se na način da se pravovremeno utvrdi i dokumentira svaka promjena uvjeta koji utječu na sigurnost slijetanja i uzlijetanja hidroaviona, te u skladu sa tim i promjene operativnog statusa pojedine površine aerodroma na vodi.

(3) Uvjeti na prostoru za kretanje i operativni status pojedine površine bitni za sigurnost kretanja hidroaviona, podrazumijevaju sve što može utjecati na performanse hidroaviona, a posebno:

a) led na površini za slijetanje i uzlijetanje-plovnom kanalu, stazi za vožnju ili površini za pristajanje/sidrenje hidroaviona,

b) različita kemijska sredstva na vodenoj površini,

c) sve druge privremene opasnosti, uključujući bilo kakav plutajući objekt, usidreni hidroavion ili drugo plovilo na:

– manevarskoj površini, ili

– površini za pristajanje/sidrenje hidroaviona na prostoru izvan označenih i objavljenih parkirališnih mjesta,

d) kvar ili nepropisan rad jednog dijela ili svih vizualnih pomagala na operativnoj površini aerodroma na vodi, te u području prilaza i odleta,

e) kvar primarnog ili sekundarnog napajanja električnom energijom.

(4) U cilju provedbe odredbi stavaka 1.,2. i 3. ovoga članka, operator aerodroma na vodi je obvezan najmanje jednom dnevno na aerodromu na vodi sa površinom za slijetanje i uzlijetanje-plovnim kanalom kodnog slova C i D, odnosno najmanje dva puta dnevno na aerodromima sa površinom za slijetanje i uzlijetanje-plovnim kanalom kodnog slova A i B, organizirati pregled:

a) manevarske površine i površine za sidrenje/pristajanje hidroaviona, te

b) svih pripadajućih sustava namijenjenih za dnevno i noćno obilježavanje manevarske površine i površine za sidrenje/pristajanje hidroaviona.

Uklanjanje nepokretnog hidroaviona

Članak 17.

Operator aerodroma na vodi je obvezan u AIP-u objaviti:

a) broj(eve) telefona/telefaksa ureda koordinatora aerodroma na vodi, nadležnog za operacije uklanjanja neispravnog hidroaviona koji se nalazi na operativnoj površini ili u njezinoj neposrednoj blizini,

b) vrstu opreme koju posjeduje u cilju uklanjanja oštećenog hidroaviona sa operativne površine,

c) najveći hidroavion za kojeg je aerodrom opremljen u cilju njegovog uklanjanja kada je oštećen.

Koordinacija između službe zrakoplovnog informiranja i uprave aerodroma na vodi

Članak 18.

U cilju pravovremenog objavljivanja svih informacija bitnih za kvalitetnu pripremu leta, kao i siguran let hidroaviona, operator aerodroma na vodi je obvezan posebnim sporazumom sa pružateljem usluga u zračnoj plovidbi definirati način dostave, te broj telefona/telefaksa radnog mjesta operatora aerodroma na vodi na kojem je zaposlenik odgovoran za prikupljanje, ažuriranje i pravovremeno objavljivanje aeronautičkih informacija o:

a) statusu certifikacije aerodroma na vodi,

b) stanju operativne površine, te sustava horizontalnog, vertikalnog i svjetlosnog obilježavanja,

c) operativnom statusu pridruženih objekata, službi i pomagala za navigaciju, za održavanje kojih je odgovoran operator aerodroma na vodi, kao i

d) sve druge informacije za koje se smatra da su od operativnog značaja.

DIO TREĆI FIZIČKA OBILJEŽJA

Glava 1 POVRŠINA ZA SLIJETANJE I UZLIJETANJE – PLOVNI KANAL

Broj i orijentacija površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala

Članak 19.

(1) U postupku određivanja lokacije za novu površinu za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal, operator aerodroma na vodi osigurat će da na područjima iznad kojih će hidroavion letjeti tijekom:

a) prilaza površini za slijetanje i uzlijetanje-plovnom kanalu, ili

b) odustajanja od slijetanja i ponavljanja postupaka prilaza (missed approach),

nema prepreka i drugih nepovoljnih čimbenika koji bi ograničavali operacije hidroaviona za koje je površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal namijenjena.

(2) Ukupni broj, položaj i orijentacija površina za slijetanje i uzlijetanje-plovnih kanala na aerodromu na vodi moraju biti definirani na način da:

a) uvijek bude omogućeno slijetanje i uzlijetanje hidroaviona s vjetrom u čelo (uz vjetar),

b) faktor iskoristivosti aerodroma na vodi namijenjenog za javni promet bude 95% ili više od toga.

(3) Analiza i odabir podataka koji se koriste za izradu ruže vjetrova u cilju izračuna čimbenika uporabljivosti površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, moraju biti utemeljeni na pouzdanim statistikama pokrivenosti vjetrova, izrađenim na temelju opažanja organiziranog i provedenog:

a) svakodnevno u najdužem mogućem vremenskom razdoblju, ali ne kraćem od pet godina,

b) minimalno osam puta dnevno u jednakim vremenskim razmacima.

(4) U postupku određivanja položaja i orijentacije nove površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, operator aerodroma na vodi osigurat će tamo gdje je to moguće da negativni utjecaj buke hidroaviona u prilazu i odletu iznad naseljenih područja bude minimalan.

Brzina vodenih strujanja

Članak 20.

(1) Na površini za slijetanje i uzlijetanje-plovnom kanalu najveća dozvoljena brzina vodenih strujanja iznosi od 3,5 km/h do 5,5 km/h.

(2) Površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal nije dozvoljena na područjima s jakim vodenim turbulencijama kao što su na primjer:

a) oštri zavoji na rijeci,

b) ušće dviju vodenih struja,

c) područja s velikim razlikama između plime i oseke,

d) riječni brzaci.

Visina vala

Članak 21.

Najveća dozvoljena visina valova određena je tehničkim karakteristikama hidroaviona za kojeg je aerodrom na vodi projektiran.

Stvarna duljina površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala

Članak 22.

(1) Stvarna duljina glavne površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala mora biti jednaka ili veća od najveće duljine dobivene korekcijom osnovne duljine površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala referentnog hidroaviona, a s obzirom na:

a) stvarnu nadmorsku visinu lokacije,

b) temperaturu i

c) vlažnost zraka,

(2) Osnovna duljina površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala referentnog hidroaviona mora biti jednaka duljini potrebnoj za sigurno slijetanje i uzlijetanje referentnog hidroaviona sa najvećom dozvoljenom masom za slijetanje (MLW) i najvećom dozvoljenom masom za uzlijetanje (MTOW), u uvjetima standardnog atmosferskog tlaka na razini mora i pri temperaturi od +150°C.

(3) Korekcija osnovne duljine glavne površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, a s obzirom na stvarnu nadmorsku visinu i temperaturu lokacije, podrazumijeva produžavanje osnovne duljine površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala:

a) za 7% (osnovne duljine) na svakih dodatnih 300 m stvarne nadmorske visine lokacije, te

b) za 1% (osnovne duljine) na svaki dodatni 10°C temperature lokacije.

(4) Stvarna duljina druge (sekundarne) površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala određuje se na način propisan u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, pri čemu referentni hidroavion, za koji se projektira sekundarna površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal, može biti različit od referentnog hidroaviona za kojeg je projektirana glavna površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal.

(5) Ukupnoj duljini površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala dozvoljeno je dodati duljinu staze za zaustavljanje i/ili čistine u slučaju kada je površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal:

a) duljinom kraća od one definirane u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, ali je

b) povezana sa stazom za zaustavljanje i/ili čistinom.

Širina površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala

Članak 23.

(1) Širina površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala jednaka je njenoj duljini (slika 3-2).

(2) U slučaju kada zbog objektivnih okolnosti nije moguće osigurati da širina površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala bude jednaka njenoj duljini, minimalna dozvoljena širina površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala definirana je na način prikazan u tabeli 3-1:

Tabela 3-1. Minimalna dozvoljena širina površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala

(2) Ako brzina strujanja vode na površini za slijetanje i uzlijetanje-plovnom kanalu ne prelazi 2 čvora u pravcu pružanja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, odnosno 1 čvor okomito na pravac pružanja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, najmanja dozvoljena širina površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala kodnog slova B može iznositi 150m.

Najmanja dozvoljena dubina vode za površinu za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal

Članak 24.

Najmanja dozvoljena dubina vode u vrijeme najveće oseke, cijelom duljinom i širinom površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala određena je tehničkim karakteristikama hidroaviona za koji je površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal projektirana.

Najmanja dozvoljena udaljenost između paralelnih površina za slijetanje i uzlijetanje-plovnih kanala

Članak 25.

Najmanja dozvoljena udaljenost između dva najbliža vanjska ruba dviju paralelnih ne-instrumentalnih površina za slijetanje i uzlijetanje-plovnih kanala, namijenjenih za istovremenu uporabu, definirana je kako slijedi:

Okretište na površini za slijetanje i uzlijetanje-plovnom kanalu

Članak 26.

(1) U slučaju kada je širina površine za slijetanje i uzlijetanje- plovnog kanala manja od njene duljine, neposredno uz početak/kraj površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala na aerodromu na vodi mora biti osigurana površina namijenjena zaokretanju hidroaviona za 180º.

(2) Najmanja dozvoljena širina okretišta na površini za slijetanje i uzlijetanje-plovnom kanalu jednaka je najmanjoj dozvoljenoj širini površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala pomnoženoj sa 2 (tabela 3-2).

Tabela 3-2. Širina okretišta na površini za slijetanje i uzlijetanje-plovnom kanalu

Slika 3-1. Tipičan tlocrt okretišta na površini za slijetanje i uzlijetanje-plovnom kanalu aerodroma na vodi

Slika 3-2. Tipičan tlocrt površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala aerodroma na vodi

Glava 2 STAZA ZA ZAUSTAVLJANJE

Dimenzije staze za zaustavljanje

Članak 27.

(1) U uvjetima kada duljina površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala nije dovoljna za zalijetanje i potom zaustavljanje u slučaju prekinutog uzlijetanja, u produžetku površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala mora biti osigurana staza za zaustavljanje.

(2) Širina staze za zaustavljanje mora biti jednaka širini površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala.

Glava 3 POVRŠINA ZA PRISTAJANJE/SIDRENJE HIDROAVIONA

Članak 28.

(1) Kako bi promet hidroaviona bio siguran i bez ometanja, na aerodromu na vodi mora biti osigurana površina za pristajanje/sidrenje hidroaviona namijenjena za prihvat i otpremu hidroaviona, iskrcaj i ukrcaj putnika, istovar i utovar robe i pošte, parkiranje i održavanje hidroaviona.

(2) Površina za sidrenje/pristajanje hidroaviona osigurana je na području zaštićenom od jakih vjetrova i vodenih strujanja.

(3) Površina za pristajanje/sidrenje hidroaviona mora biti dovoljno velika za siguran promet, prihvat i otpremu hidroaviona, kao i iskrcaj i ukrcaj putnika, istovar i utovar robe i pošte, sidrenje i pristajanje, te održavanje hidroaviona, planiranim u prometno najopterećenijem satu reda letenja kojeg je odobrio operator aerodroma na vodi.

(4) Površine za sidrenje hidroaviona izvedene su na način da se usidreni hidroavion sigurno pomiče u smjeru vjetra i vodenih strujanja.

(5) Parkirališna mjesta hidroaviona moraju biti razdvojena na način da udaljenost između:

a) najisturenijih dijelova parkiranog hidroaviona i svih drugih hidroaviona, te

b) najisturenijih dijelova parkiranog hidroaviona i svih drugih objekata,

c) bude dovoljna za sigurno pristajanje i kretanje hidroaviona.

(6) Operator aerodroma na vodi mora:

a) odrediti parkirališno mjesto izoliranog hidroaviona, ili

b) kada to zbog objektivnih okolnosti nije moguće, uz suglasnost Agencije, pismenim putem upoznati odgovorne u aerodromskom kontrolnom tornju s područjem ili područjima koja su prikladna za vezivanje/sidrenje hidroaviona za koji je:

– poznato ili se vjeruje da je predmet nezakonitog ometanja, ili

– koji iz drugih razloga treba izolirati od uobičajenih aktivnosti na aerodromu na vodi.

(7) Izolirano parkirališno mjesto za hidroavion mora biti smješteno na najvećoj mogućoj udaljenosti, ali nikada manjoj od 100 m od drugih parkirališnih mjesta, zgrada i drugih objekata, ili javnih površina itd.

(8) Izolirano parkirališno mjesto ne smije biti postavljeno u blizini instalacija kao što su plin, gorivo za hidroavione, te koliko je moguće električnih ili telekomunikacijskih kablova i antena.

Najmanja dozvoljena dubina vode za površinu za pristajanje/sidrenje hidroaviona

Članak 29.

Najmanja dozvoljena dubina vode u vrijeme najveće oseke, cijelom duljinom i širinom površine za pristajanje/sidrenje hidroaviona određena je tehničkim karakteristikama hidroaviona za koji je površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal projektirana.

Slika 3-2. Primjer površine za sidrenje/pristajanje hidroaviona sa pripadajućim putničkim terminalom

Stajanka aerodroma na vodi izgrađena na kopnu

Članak 30.

Za izgradnju, održavanje i uporabu stajanke za hidroavione aerodroma na vodi, izgrađenu na kopnu, primjenjuju se odredbe Pravilnika o aerodromima.

DIO ČETVRTI OGRANIČENJE I UKLANJANJE PREPREKA

Površine ograničenja prepreka

Članak 31.

(1) Kako bi se osigurao najveći stupanj sigurnosti zračnog prometa te spriječilo zatvaranje aerodroma na vodi zbog prisutnosti prepreka opasnih po sigurnost zračnog prometa, zračni prostor oko aerodroma na vodi mora biti slobodan od prepreka.

(2) Površine ograničenja prepreka iz stavka 1. ovoga članka kojima je određena najveća visina prirodnih i umjetnih prepreka u prostoru oko aerodroma na vodi, definirane su kako slijedi:

a) prilazna površina

b) horizontalna površina

c) stožasta površina

d) površina prekinutog slijetanja

Prilazna površina

Članak 32.

(1) U prilazu površini za slijetanje i uzlijetanje-plovnom kanalu aerodroma na vodi referentnog koda A, B, C i D osigurana je prilazna površina.

(2) Udaljenost unutarnjeg ruba prilazne površine (najbližeg vanjskom rubu kraja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala) od vanjskog ruba kraja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala iznosi 60 m.

(3) Udaljenost vanjskog ruba prilazne površine od njenog unutarnjeg ruba iznosi 3.000 m.

(4) Širina prilazne površine na njenom unutarnjem rubu (najbližem vanjskom rubu kraja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala) jednaka je širini površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala.

(5) Širina prilazne površine na njenom vanjskom rubu mora biti veća od širine površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala za 600 m u uvjetima vizualnog prilaza.

(6) Nagib prilazne površine iznosi:

a) 1:50 za površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala namijenjene za vizualni prilaz aerodromima na vodi referentnog koda A i B, na kojima se obavljaju usluge zračnog prijevoza ili se koriste za školovanje letačkog osoblja u skladu sa Zakonom o zračnom prometu,

b) 1:40 za površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala namijenjene za vizualni prilaz aerodromima na vodi referentnog koda C i D, na kojima se obavljaju usluge zračnog prijevoza ili se koriste za školovanje letačkog osoblja u skladu sa Zakonom o zračnom prometu,

c) 1:30 za površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala namijenjene za vizualni prilaz aerodromima na vodi referentnog koda A, B, C i D, na kojima se ne obavljaju usluge zračnog prijevoza i koje se ne koriste za školovanje letačkog osoblja u skladu sa Zakonom o zračnom prometu.

Horizontalna površina

Članak 33.

(1) Horizontalna površina se nalazi 45 m iznad kote površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala aerodroma na vodi kodne oznake A, B, C i D.

(2) Horizontalna površina ima oblik kružnice čije je središte u geometrijskom središtu površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala.

(3) Polumjer horizontalne površine iznosi:

a) 4.000 m za aerodrome na vodi referentnog koda A,

b) 3.000 m za aerodrome na vodi referentnog koda B,

c) 1.800 m za aerodrome na vodi referentnog koda C i D.

(4) Najveći dozvoljeni nagib zamišljenog pravca koji se pruža od vanjskog ruba površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala do horizontalne površine, iznosi 14,3% (1: 7) za aerodrome na vodi referentnog koda A, B, C i D.

Stožasta površina

Članak 34.

(1) Na vanjskom rubu horizontalne površine osigurana je stožasta površina za površine za slijetanje i uzlijetanje-plovne kanale aerodroma na vodi referentnog koda A i B.

(2) Stožasta površina se nastavlja na horizontalnu površinu prema gore i prema van pod kutem od 4% (1: 25), a završava iznad kote horizontalne ravni, na visini od:

a) 100 m za aerodrome na vodi referentnog koda A,

b) 50 m za aerodrome na vodi referentnog koda B.

Slika 4-1 Površine ograničenja prepreka na aerodromu na vodi referentnog koda A

Slika 4-2 Površine ograničenja prepreka na aerodromu na vodi referentnog koda A i B

Površina prekinutog slijetanja

Članak 35.

(1) Površina prekinutog slijetanja je kosa ravnina postavljena na određenoj udaljenosti iza kraja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala.

(2) Granice površine prekinutog slijetanja su:

a) unutarnji rub koji je vodoravan i okomit na os površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, a nalazi se na određenoj udaljenosti iza kraja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala,

b) dva bočna ruba koja počinju na krajevima unutarnjeg ruba i koji linearno divergiraju pod određenim kutom od vertikalne ravnine kroz os površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala te

c) vanjski rub koji je paralelan s unutarnjim rubom, a nalazi se u ravnini s horizontalnom površinom.

(3) Visina unutarnjeg ruba je u ravnini s površinom za slijetanje i uzlijetanje-plovnim kanalom.

(4) Nagib površine prekinutog slijetanja mjeri se u vertikalnoj ravnini koja sadrži os površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala.

Slika 4-3 Površina prekinutog slijetanja na aerodromu na vodi referentnog koda A,B i C

Zahtjevi u pogledu ograničenja prepreka

Članak 36.

Novi objekti ili dogradnja postojećih nisu dozvoljeni iznad prilazne, horizontalne, stožaste i površine prekinutog slijetanja, osim na temelju aeronautičke studije i uz suglasnost Agencije, kojom se dokazuje da će novi objekt ili nadogradnja postojećeg objekta biti zaklonjeni drugim postojećim objektom koji se ne može ukloniti.

Objekti izvan površina ograničenja prepreka

Članak 37.

Za sve nove objekte koji se planiraju graditi u radijusu od 15 km oko aerodroma na vodi, a kojih je planirana visina:

a) 30 m iznad tla na kojem se planiraju graditi, i

b) 45 m iznad nadmorske visine aerodroma na vodi (u radijusu kojeg je planirana gradnja),

obvezna je suglasnost Agencije, utemeljena na upućenom zahtjevu za davanje suglasnosti, te uz zahtjev priloženoj aeronautičkoj studiji kojom se dokazuje da je:

– objekt zaklonjen nekim drugim objektom koji se ne može ukloniti, ili da

– objekt neće negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija hidroaviona.

Ostali objekti

Članak 38.

(1) Objekti koji ne probijaju prilaznu površinu ograničenja prepreka, ali zbog svojih značajki mogu negativno utjecati na optimalni smještaj ili učinkovitost vizualnih ili instrumentalnih navigacijskih sredstava, moraju se ukloniti, ukoliko je to izvedivo.

(2) Svaki objekt u granicama horizontalne i stožaste površine, za koji Agencija na temelju aeronautičke studije procijeni da može ugroziti sigurnost operacija hidroaviona:

a) u području kretanja/plovidbe na površini, ili

b) u prostoru leta u zraku

smatrat će se preprekom i potrebno ga je ukloniti ako je to moguće.

DIO PETI VIZUALNA SREDSTVA ZA NAVIGACIJU

Glava 1 POKAZIVAČI I UREĐAJI ZA SIGNALIZACIJU

Opće odredbe

Članak 39.

(1) U skladu s člankom 5. stavkom 2. Pomorskog zakonika, hidroavion se tijekom mirovanja i kretanja/plovidbe na vodenoj površini smatra pomorskim (plovnim) objektom, pa način označavanja i obilježavanja aerodroma na vodi i pripadajućih mu infrastrukturnih objekata i površina mora biti u skladu sa Pravilnikom o oznakama i načinu označavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, te drugim posebnim propisima iz područja pomorskog prometa.

Označavanje aerodroma na vodi

Članak 40.

(1) Standardna oznaka aerodroma na vodi je simbol sidra, sličnog oznaci koja se može naći na zrakoplovnim kartama (slika 5-1).

(2) Oznaka aerodroma na vodi se postavlja na krovovima ili drugim ravnim površinama aerodroma na vodi na način da bude lako vidljiva iz zraka.

(3) Oznaka aerodroma na vodi je žute boje s crnim rubom.

(4) Najmanja dozvoljena dimenzija oznake aerodroma na vodi iznosi:

a) duljina – 4 m

b) širina – 2,5 m

Slika 5-1. Oznaka aerodroma na vodi

Pokazivač smjera vjetra

Članak 41.

(1) Aerodrom na vodi mora biti opremljen s najmanje jednim pokazivačem smjera vjetra.

(2) Pokazivač smjera vjetra mora biti postavljen na način da na njega ne utječu poremećaji u zraku, uzrokovani objektima u blizini, te tako da je vidljiv:

a) iz hidroaviona u letu, i

b) na operativnoj površini za kretanje/ plovidbu hidroaviona.

(3) Pokazivač smjera vjetra mora biti sačinjen od platna ili drugog materijala jednake čvrstoće, u obliku krnjeg stošca, duljine od najmanje 3,6 m i promjera na širem kraju od najmanje 0,9 m. Mora biti izveden na način da daje jasni prikaz smjera i opći prikaz brzine površinskog vjetra. Obavezne boje pokazivača smjera površinskog vjetra su crvena (ili narančasta) i bijela, raspoređene u pet naizmjenično poredanih traka, uz uvjet da prva i posljednja traka budu crvene (ili narančaste) boje, tako da isti bude jasno vidljiv u odnosu na pozadinu, s visine od najmanje 300 m.

(4) Lokacija najmanje jednog pokazivača smjera vjetra mora biti posebno označena kružnom trakom bijele boje, promjera 15 m i širine od minimalno 1,2 m. Središte kružne trake mora biti nosiva konstrukcija pokazivača smjera vjetra.

(5) Pokazivač smjera vjetra mora biti osvijetljen, kako bi bio jasno vidljiv u noćnim uvjetima.

Signalna svjetiljka

Članak 42.

(1) Signalna svjetiljka mora biti osigurana na aerodromskom kontrolnom tornju kontroliranog aerodroma na vodi.

(2) Signalna svjetiljka mora imati mogućnost odašiljati crveni, zeleni i bijeli svjetlosni signal:

a) prema potrebi ručno usmjerena prema bilo kojem cilju, i

b) dajući svjetlosni signal u bilo kojoj pojedinačnoj boji, nakon kojeg slijedi signal u dvije preostale boje.

(3) Signalna svjetiljka mora omogućiti prijenos poruke u bilo kojoj od tri boje, primjenom Morseovog koda, najmanjom brzinom od četiri riječi po minuti.

(4) Signalna svjetiljka mora biti izvedena na način da širenje snopa svjetlosti ne bude manje od 1˚, niti veće od 3˚, sa zanemarivim svjetlom iza 3˚. Najmanji intenzitet obojenog svjetla bit će 6.000 cd.

Signalne ploče i signalno područje

Članak 43.

(1) Signalno područje mora biti smješteno tako da bude vidljivo iz svih kutova azimuta iznad kuta od 10˚ iznad horizontale kada se promatra s visine od 300 m.

(2) Signalno područje mora biti ravna horizontalna površina od najmanje 9 m2. Boja signalnog područja mora biti odabrana tako da bude u jasnom kontrastu s bojama signalnih ploča koje se koriste, s bijelim rubom od najmanje 0,3 m širine.

DIO ŠESTI OZNAČAVANJE PREPREKA

Članak 44.

Označavanje prepreka mora biti izvedeno na način definiran u poglavlju 6. Pravilnika o aerodromima.

DIO SEDMI ELEKTRIČNI SUSTAVI

Sustavi električnog napajanja za sustave zračne plovidbe

Članak 45.

(1) Cjelokupan sustav električnog napajanja aerodroma na vodi je putem distribucijske mreže, koja uključuje transformatore i razvodne uređaje, priključen na:

a) jedan ili više vanjskih izvora električnog napajanja,

b) jedan ili više lokalnih generatora.

(2) Za sigurno funkcioniranje sustava zračne plovidbe na aerodromima na vodi mora se osigurati adekvatan primarni izvor električnog napajanja.

(3) Sustavi električnog napajanja za vizualna i radio-navigacijska sredstva aerodroma na vodi moraju biti projektirani i izvedeni na način da u slučaju kvara na sustavu:

a) pilot hidroaviona u prilazu ili uzlijetanju ne prima pogrešne informacije, ili

b) vizualno i instrumentalno navođenje pilota hidroaviona ne bude neadekvatno.

(4) Pri projektiranju i instaliranju električnih sustava u obzir se moraju uzeti čimbenici koji mogu uzrokovati nepravilnosti u radu sustava kao na primjer:

a) elektromagnetske smetnje,

b) gubitak vodova,

c) kvalitetu napajanja itd.

(5) Veze sustava električnog napajanja s onim sadržajima za koje su potrebni sekundarni sustavi napajanja moraju biti postavljene tako da ti sadržaji, u slučaju kvara primarnog izvora napajanja, automatski budu priključeni na sekundarne izvore napajanja.

(6) Vremenski interval između ispada primarnog izvora napajanja i potpune ponovne uspostave rada sustava mora biti najkraći mogući.

(7) Najveća dužina vremenskog intervala između ispada primarnog izvora napajanja i potpune ponovne uspostave rada sustava vizualne navigacije koji su postavljeni na površinama za uzlijetanje mora biti u skladu sa vrijednostima istaknutim u tabeli 7-1 ovog Pravilnika.

(8) Najveća dužina vremenskog intervala između ispada primarnog izvora napajanja i potpune ponovne uspostave rada sustava, priključenih na sekundarni izvor električnog napajanja instaliran nakon 4. studenog 1999., mora biti u skladu sa vrijednostima istaknutim u tabeli 7-1 ovog Pravilnika.

Vizualna sredstva

Članak 46.

(1) Na aerodromu na vodi na kojem je glavna površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal ne-instrumentalna, mora se osigurati sekundarni izvor napajanja čije su tehničke karakteristike u skladu s odgovarajućim vrijednostima istaknutim u tabeli 7-1 ovog Pravilnika, osim u slučaju kada je, u skladu s Pravilnikom o aerodromima, na aerodromu na vodi postavljena rasvjeta za slučaj događaja povezanog sa sigurnošću (emergency lighting) koja se može aktivirati u roku od 15 minuta.

(2) Za slučaj ispada primarnog izvora napajanja, sekundarni izvor napajanja mora se osigurati za sljedeće sadržaje aerodroma na vodi:

a) jedinični izvor signalnog svjetla i najmanju rasvjetu, potrebnu operativnom osoblju zračnoga prometa za obavljanje radnih zadataka,

b) sve jedinične izvore svjetla za označavanje prepreka koji su, na temelju mišljenja Agencije, nužni za sigurnost operacija hidroaviona,

c) sustav prilazne rasvjete, sustave rasvjete površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala i staze za vožnju, ako su ti sustavi postavljeni,

d) sustavi i uređaji meteorološke službe,

e) nužna sigurnosna rasvjeta, ukoliko takva postoji,

f) nužna oprema i sadržaji aerodromskih službi i drugih službi koje se aktiviraju u izvanrednim situacijama,

g) reflektorska rasvjeta na označenim izdvojenim parkirališnim mjestima hidroaviona u izvanrednim situacijama, te

h) rasvjeta onih površina za pristajanje/sidrenje hidroaviona po kojima je dozvoljeno kretanje putnika.

(3) Sekundarni izvori napajanja električnom energijom moraju biti izvedeni na jedan od sljedećih načina:

a) putem nezavisne javne mreže koja predstavlja izvor napajanja za aerodromske službe preko sekundarne transformatorske stanice i prijenosnog voda koji slijedi drugu rutu od uobičajene rute napajanja na način da je mogućnost istovremenog ispada redovitog i nezavisnog napajanja iz javnih izvora krajnje nevjerojatna; ili

b) putem rezervnih jedinica električnog napajanja, kao što su motorni generatori, akumulatori, itd. iz kojih se može dobiti električna energija.

Projektiranje sustava

Članak 47.

(1) Ukoliko je sekundarni izvor napajanja aerodroma na vodi osiguran uporabom dvostrukih izvora napajanja, oni moraju biti međusobno fizički i električki odvojeni kako bi se osigurala potrebna razina raspoloživosti i nezavisnosti.

(2) Ukoliko je površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal koja se koristi kao dio standardne rute za kretanje hidroaviona po tlu opremljena sustavima rasvjete:

a) površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, i

b) staze za vožnju,

ti sustavi rasvjete moraju biti međusobno povezani na način da se unaprijed isključi mogućnost istovremenog rada oba sustava rasvjete.

Nadzor

Članak 48.

(1) Operator aerodroma na vodi mora osigurati sustav nadzora putem kojeg se dobiva informacija o operativnom statusu sustava rasvjete.

(2) Ukoliko se sustavi rasvjete koriste u svrhu kontrole hidroaviona, takvi sustavi moraju biti pod automatskim nadzorom kako bi se osigurala informacija o bilo kakvoj greški koja bi mogla utjecati na kontrolne funkcije. Ta se informacija automatski prenosi nadležnoj službi kontrole zračnog prometa.

(3) Ukoliko dođe do promjene u operativnom statusu sustava rasvjete, informacija o tome mora biti dostupna u roku od:

2 sekunde za prečku za zaustavljanje na poziciji za čekanje, te

5 sekundi za sve druge tipove sustava vizualne navigacije.

Tabela 7-1. Zahtjevi za sekundarne izvore napajanja

a. Opskrbljeno sekundarnim napajanjem kad je njihov rad nužan za sigurnost operacija hidroaviona.

b. Vidi članak 94. Pravilnika o aerodromima u pogledu korištenja rasvjete za slučaj događaja povezanog sa sigurnošću (emergency lighting).

DIO OSMI OPERATIVNE SLUŽBE, OPREMA I INSTALACIJE AERODROMA NA VODI

Planiranje za slučajeve izvanrednih događaja na aerodromu na vodi

Članak 49.

(1) U cilju pripreme i provedbe odgovarajućeg postupanja u slučaju izvanrednih događaja na aerodromu na vodi ili u njegovoj blizini, operator aerodroma na vodi mora planirati te aktivnosti. Cilj planiranja aktivnosti za slučajeve izvanrednih događaja na aerodromu na vodi podrazumijeva svođenje posljedica na najmanju moguću mjeru, posebno u pogledu spašavanja života i materijalnih dobara, te nastavka redovitih operacija hidroaviona. U planu aerodroma na vodi za slučaj izvanrednih događaja (Emergency plan) navode se postupci za koordinaciju aktivnosti:

a) različitih aerodromskih i drugih službi kojih je područje rada na aerodromu na vodi, te

b) drugih organizacija i službi, javnih i zdravstvenih ustanova u neposrednoj okolini aerodroma na vodi koje bi mogle pomoći u:

– sprječavanju većih posljedica, kao i

– sanaciji nastalih šteta.

(2) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja izrađuje se i primjenjuje na pojedinom aerodromu na vodi u skladu s:

a) organizacijskim, tehničkim i tehnološkim karakteristikama aerodroma na vodi,

b) operacijama karakterističnih tipova hidroaviona koji slijeću na aerodrom na vodi,

c) vrsti prometa na aerodromu na vodi, te

d) svim drugim aktivnostima koje se provode na aerodromu na vodi.

(3) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora osigurati usklađenost svih aktivnosti koje se poduzimaju tijekom izvanrednog događaja na aerodromu na vodi ili u njegovoj blizini.

(4) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora definirati: područje djelovanja, organizaciju, nadležna tijela i sudionike mjera i postupaka, te način uzbunjivanja za sljedeće vrste izvanrednog događaja:

1) nesreća hidroaviona u području aerodroma na vodi,

2) nesreća hidroaviona izvan područja aerodroma na vodi:

a) u neposrednoj blizini aerodroma na vodi,

b) na većoj udaljenosti od aerodroma na vodi:

– na kopnu,

– na vodi,

3) nezgoda hidroaviona,

4) potpuna pripravnost,

5) pripravnost,

6) nezakonito ometanje zračnog prometa:

a) prijetnja eksplozivnom napravom,

b) otmica hidroaviona,

7) požar na području aerodroma na vodi:

a) u objektu – u zatvorenom prostoru, ili

b) izvan objekta-na otvorenom prostoru,

8) događaj u svezi sa opasnom robom,

9) događaj opasan po javno zdravlje (na primjer: epidemija zaraznih bolesti),

10) prirodna katastrofa.

(5) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora uskladiti aktivnosti svih sudionika:

a) različitih aerodromskih i drugih integralnih službi, te

b) drugih organizacija i službi, te javnih i zdravstvenih ustanova u neposrednoj okolini aerodroma na vodi koje pomažu u:

– sprječavanju većih posljedica, kao i

– sanaciji nastalih šteta.

(6) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora sadržavati odredbe o suradnji i koordinaciji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje.

(7) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora sadržavati:

a) odgovornosti i ulogu svake:

– aerodromske i druge integralne službe, druge organizacije, te javne i zdravstvene ustanove,

– lokalnog povjerenstva, operativnog zapovjedništva i zapovjedništva na mjestu događaja za svaki planom predviđeni izvanredni događaj,

b) informacije o imenima i brojevima telefona ureda ili pojedinaca koje treba kontaktirati u slučaju pojedinog izvanrednog događaja,

c) kartu aerodroma na vodi sa prikazom svih važnijih objekata, kao i

d) kartu područja koje neposredno okružuje aerodrom na vodi.

(8) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora slijediti načela koja se odnose na čovjeka kao temeljnog faktora svake aktivnosti, kako bi se osigurao optimalan rezultat u reakciji na svaki izvanredni događaj.

(9) Operativni centar i zapovjedništvo na mjestu događaja: za slučaj izvanrednog događaja, na aerodromu na vodi mora se osigurati stalan operativni centar i mobilno zapovjedno mjesto:

a) operativni centar mora biti dijelom aerodromskih sadržaja, te mjestom u kojem se organizira i provodi cjelokupna koordinacija i opće rukovođenje tijekom trajanja izvanrednog događaja,

b) mobilno zapovjedno mjesto podrazumijeva takav objekt:

– koji se može brzo postaviti u blizini mjesta izvanrednog događaja, kada je to potrebno, i

– u kojem se mora osigurati lokalna koordinacija onih službi, organizacija i ustanova koje se pozivaju za konkretni izvanredni događaj.

(10) Osoba koja je zadužena za vođenje operativnog centra, ne može istovremeno voditi i zapovjedništvo na mjestu događaja.

(11) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora definirati odgovarajuće komunikacijske sustave kojima će se povezivati mobilno zapovjedništvo na mjestu događaja sa operativnim centrom i lokalnim povjerenstvom, te svi troje s uključenim službama, organizacijama, ustanovama i pojedincima koji sudjeluju u izvanrednom događaju.

(12) Kako bi se unaprijedila njegova učinkovitost, Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora sadržavati:

a) vježbe za slučaj izvanrednog događaja na aerodromu na vodi,

b) postupke za povremenu provjeru (testiranje) primjerenosti plana, te

c) metode i način analize rezultata provjere.

(13) Provjera (testiranje) Plana aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja provodi se:

a) cjelovitom vježbom izvanrednog događaja na aerodromu na vodi minimalno jednom u dvije godine, te

b) djelomičnom vježbom izvanrednog događaja na aerodromu na vodi u godini između provođenja cjelovitih vježbi, kako bi se potvrdilo da su ispravljene sve manjkavosti utvrđene tijekom cjelovitih vježbi,

a) dokumentiranjem:

– svih zapažanja tijekom vježbe,

– rezultata provedene analize, te

– rokova i načina uklanjanja svih uočenih nedostataka.

(14) U planu aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja moraju biti predviđene izvanredne situacije u zahtjevnim okruženjima. U tom smislu u njemu mora biti:

a) definiran način koordinacije sa odgovarajućim specijaliziranim spasilačkim službama uvježbanim i opremljenim za djelovanje na teškim, nepristupačnim područjima i vodi, te

b) sadržan popis specijaliziranih spasilačkih službi i aktualni brojevi telefona / mobitela njihovih odgovornih pripadnika, ovlaštenih za pokretanje aktivnosti.

Uklanjanje neispravnog hidroaviona

Članak 50.

Operator aerodroma na vodi odgovoran je za planiranje, organizaciju i provedbu uklanjanja oštećenog hidroaviona sa manevarske površine. U tom smislu mora osigurati:

a) plan i upute za uklanjanje neispravnog/oštećenog hidroaviona,

b) opremu za njegovo uklanjanje, te

c) koordinatora odgovornog za organizaciju i koordinaciju svih sudionika u provedbi uklanjanja oštećenog hidroaviona.

Smanjenje opasnosti od kretanja i zadržavanja divljih životinja na području aerodroma na vodi

Članak 51.

(1) Prisutnost divljih životinja (ptica i drugih životinja) na aerodromu na vodi ili u njegovoj neposrednoj blizini predstavlja ozbiljnu opasnost za sigurnost operacija hidroaviona.

(2) Operator aerodroma na vodi dužan je u suradnji sa Agencijom poduzeti aktivnosti kako bi se uklonilo ili spriječilo postavljanje smetlišta za odlaganje otpada ili bilo kakvih drugih izvora koji bi mogli privlačiti divlje životinje na aerodromu na vodi, ili u njegovoj blizini, osim ako odgovarajuća studija o procjeni opasnosti od divljih životinja pokaže da nije vjerojatno da će sigurnost zračnog prometa biti ugrožena pojavom divljih životinja.

(3) Tamo gdje nije moguće ukloniti takve postojeće izvore, nadležno tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave mora osigurati izradu studije o procjeni rizika koje takvi izvori predstavljaju za hidroavione, kao i osigurati da se takvi rizici smanje na minimum.

(4) Sprječavanje kretanja i boravka divljih životinja na području aerodroma u nadležnosti je operatora aerodroma koji mora osigurati:

a) plan i upute, te mjere i postupke u svezi s tim,

b) potrebnu opremu, kao i

c) službu zaduženu za provedbu tih mjera i postupaka.

(5) Operator aerodroma na vodi mora dokumentirati provedbu svih mjera i postupaka usmjerenih na sprječavanje kretanja i boravka divljih životinja na području aerodroma na vodi, te Agenciju obavijestiti o svakoj nesreći, nezgodi ili događaju uzrokovanom kolizijom divlje životinje sa hidroavionom u području aerodroma na vodi.

Punjenje hidroaviona gorivom

Članak 52.

(1) Za vrijeme punjenja hidroaviona gorivom moraju biti spremni i na raspolaganju:

a) vatrogasna oprema prikladna za početnu intervenciju u slučaju požara goriva,

b) osoblje obučeno za uporabu te opreme, i

c) sredstva za brzo pozivanje spasilačke-vatrogasne službe u slučaju požara ili velikog izlijevanja goriva.

Operacije aerodromskih plovila

Članak 53.

(1) Kontrola i koordinacija prometa na manevarskoj površini aerodroma na vodi (površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal i sve staze za vožnju) u nadležnosti su:

a) aerodromske kontrole letenja na kontroliranom aerodromu na vodi,

b) operatora aerodroma na nekontroliranom aerodromu na vodi.

(2) Plovilom se upravlja i kreće:

a) na manevarskoj površini samo po odobrenju kontrolnog tornja aerodroma na kontroliranom aerodromu na vodi, ili nadležne službe operatora aerodroma na nekontroliranom aerodromu na vodi,

b) na površini za pristajanje/sidrenje hidroaviona za hidroavione samo po odobrenju nadležne službe operatora aerodroma.

(3) Osoba koja upravlja plovilom na operativnoj površini mora poštovati sve naredbe definirane postavljenim oznakama i znakovima, osim ukoliko drukčije ne odredi:

a) aerodromski kontrolni toranj na kontroliranom aerodromu na vodi, ili nadležna služba operatora aerodroma na nekontroliranom aerodromu na vodi, kada se radi o manevarskoj površini; ili

b) nadležna služba operatora aerodroma, kada se radi o površini za pristajanje/sidrenje hidroaviona.

(4) Osoba koja upravlja plovilom na operativnoj površini mora poštivati sve naredbe koje se prenose sustavima rasvjete i drugim signalnim svjetlima.

(5) Osoba koji upravlja plovilom na operativnoj površini mora biti primjereno osposobljena za izvršenje zadataka koje je dužna izvršavati i mora poštivati sve naredbe koje izda:

a) aerodromski kontrolni toranj na kontroliranom aerodromu na vodi, ili nadležna služba operatora aerodroma na nekontroliranom aerodromu na vodi, kada se radi o manevarskoj površini; i

b) nadležna služba operatora aerodroma, kada se radi o površini za pristajanje/sidrenje hidroaviona.

(6) Osoba koja upravlja plovilom mora biti opremljena radio-uređajem i uspostaviti odgovarajuću dvosmjernu radiokomunikaciju s:

a) aerodromskim kontrolnim tornjem na kontroliranom aerodromu na vodi, ili nadležnom službom operatora aerodroma na nekontroliranom aerodromu na vodi, prije ulaska na manevarsku površinu, te

b) nadležnom službom operatora aerodroma, prije ulaska na površinu za pristajanje/sidrenje hidroaviona.

(7) Osoba koja upravlja plovilom mora stalno biti na prijamu na dodijeljenoj frekvenciji, kada se nalazi na operativnoj površini.

Sustavi za vođenje i kontrolu kretanja na operativnoj površini

Članak 54.

(1) Na aerodromu na vodi mora biti uspostavljen sustav za vođenje i kontrolu kretanja na operativnoj površini:

a) hidroaviona,

b) plovila,

c) putnika, i

d) osoblja aerodroma na vodi i drugih službi.

(2) Pri projektiranju sustava za vođenje i kontrolu kretanja na operativnoj površini u obzir se uzima:

a) gustoća zračnog prometa;

b) uvjeti vidljivosti u kojima se namjeravaju provoditi operacije;

c) potreba za orijentacijom pilota hidroaviona;

d) složenost plana aerodroma na vodi; te

e) kretanja plovila.

(3) Vizualna sredstva kao sastavni dio sustava za vođenje i kontrolu kretanja operativnom površinom npr. oznake, sustavi rasvjete i znakovi, moraju biti projektirani u skladu sa Pravilnikom o oznakama i načinu označavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, te drugim posebnim propisima iz područja pomorskog prometa.

(4) Sustav za vođenje i kontrolu kretanja operativnom površinom mora biti projektiran tako da pomaže u sprječavanju nenamjernih upada hidroaviona i plovila na aktivnu površinu za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal.

(5) Sustav mora biti projektiran tako da na svim dijelovima operativne površine pomaže u sprječavanju sudara hidroaviona s:

a) drugim hidroavionom, ili

b) plovilom, ili

c) objektom.

(6) Radar za kontrolu površinskog kretanja na manevarskoj površini mora se postaviti na aerodromu na vodi ukoliko su gustoća prometa i operativni uvjeti takvi da se alternativnim postupcima i uređajima ne može osigurati redoviti i siguran promet.

Postavljanje opreme ili instalacija na operativnim površinama

Članak 55.

(1) Osim kada, zbog svoje funkcije, moraju biti postavljeni na manevarskoj površini zbog navigacijskih potreba, nikakva se oprema ili instalacije ne smiju postavljati na:

a) osnovnu stazu površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala,

b) sigurnosnu površinu kraja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala,

c) osnovnu stazu staze za vožnju, ili

d) na čistini, ukoliko bi to dovelo u opasnost hidroavion u zraku.

(2) Sva oprema ili instalacije, potrebni za navigaciju hidroaviona, koji moraju biti smješteni:

a) na dijelu osnovne staze površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala unutar:

– 75 m od zamišljene središnje crte površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala referentnog koda A i B, ili

– 45 m od zamišljene središnje crte površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala referentnog koda C; ili

b) na sigurnosnoj površini kraja površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, osnovnoj stazi staze za vožnju, ili

c) na čistini, a koji bi doveli u opasnost hidroavion u zraku;

moraju biti lomljivi i postavljeni što je niže moguće.

(3) Osim kada, zbog svoje funkcije, moraju biti postavljeni na manevarskoj površini zbog navigacijskih potreba, nikakva se oprema ili instalacije ne smiju postavljati unutar 240 m od kraja osnovne staze, niti unutar:

a) 60 m od produžene uzdužne središnje osi površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala referentnog koda A i B, ili

b) 45 m od produžene uzdužne središnje osi površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala referentnog koda C,

svih površina za slijetanje i uzlijetanje-plovnih kanala.

(4) Sva oprema ili instalacije potrebni za navigacijske svrhe, koji moraju biti smješteni na ili u blizini osnovne staze površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala:

a) na dijelu osnovne staze koji se nalazi unutar 55 m od vanjskog ruba površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala referentnog koda A i B, ili

b) unutar 240 m od kraja osnovne staze, te unutar:

– 60 m od produžene središnje crte površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala referentnog koda A i B, ili

– 45 m od produžene središnje crte površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala referentnog koda C; ili koji

c) prodiru u prilaznu površinu ili površinu prekinutog slijetanja,

moraju biti lomljivi i postavljeni što je niže moguće.

Ograde

Članak 56.

(1) Na dijelu aerodroma na vodi smještenom na kopnu, postavlja se ograda ili druga prikladna prepreka, kako bi se spriječio ulazak na operativnu površinu divljih i drugih životinja, dovoljno velikih da predstavljaju opasnost za hidroavion.

(2) Na dijelu aerodroma na vodi smještenom na kopnu, postavlja se ograda ili druga prikladna prepreka kako bi se neovlaštene osobe odvratilo od nenamjernog ili planiranog ulaska na one površine aerodroma koje nisu dostupne javnosti.

(3) Ograda ili prepreka postavljaju se tako da odvajaju:

a) operativnu površinu i druge sadržaje ili zone aerodroma na vodi od ključne važnosti za sigurnost operacija hidroaviona, od

b) površina koje su dostupne za javnost.

(4) U cilju unapređenja sigurnosti, operator aerodroma na vodi mora osigurati slobodan prostor te servisnu površinu za vozila u s obje strane ograde ili prepreke, kako bi se:

a) olakšao nadzor, i

b) otežao neovlašten pristup.

DIO DEVETI ODRŽAVANJE AERODROMA

Općenito

Članak 57.

(1) Na aerodromu na vodi moraju se uspostaviti programi održavanja, koji uključuju preventivno održavanje gdje je to prikladno, kako bi se:

a) operativne površine,

b) vizualna sredstva,

c) ograda oko aerodroma,

d) sustavi za odvodnju i

e) zgrade

održavali u onom stanju koje neće ugrožavati sigurnost, redovitost i učinkovitost zračnog prometa.

(2) Preventivno održavanje podrazumijeva u programu utvrđene radove na održavanju kojima je cilj sprječavanje kvara ili smanjenja kvalitete sadržaja, a koji se izrađuju jednom godišnje i dostavljaju Agenciji na suglasnost.

Operativne površine

Članak 58.

Operativne površine (površina za slijetanje i uzlijetanje-plovni kanal, staza za vožnju, površina za pristajanje/sidrenje hidroaviona, itd.) i površine uz njih, operator aerodroma na vodi mora redovito pregledavati, a njihovo stanje redovito nadzirati u sklopu programa preventivnog i korektivnog održavanja aerodroma na vodi kako bi se uklonili bilo kakvi slobodni plutajući predmeti koji bi mogli uzrokovati štetu na hidroavionu ili ometati rad sustava zračne plovidbe.

Vizualna sredstva

Članak 59.

(1) Operator aerodroma obvezan je provoditi učinkovito održavanje vizualnih sredstava sukladno odredbama ovoga članka.

(2) Smatra se da je jedinični izvor svjetla izvan uporabe ukoliko je prosječni intenzitet glavnog snopa manji od 50% vrijednosti navedene na odgovarajućoj slici u Dodatku 2 Pravilnika o aerodromima. Za jedinične izvore svjetla kod kojih je projektirani prosječni intenzitet glavnog snopa iznad vrijednosti navedene u Dodatku 2 Pravilnika o aerodromima, spomenuta vrijednost od 50% odnosi se na tu projektiranu vrijednost.

(3) Sustav preventivnog održavanja vizualnih sredstava primjenjuje se u cilju osiguranja pouzdanosti sustava rasvjete i sustava oznaka.

(4) Sustav preventivnog održavanja, koji se primjenjuje za površine namijenjene slijetanju i uzlijetanju-plovne kanale mora sadržavati minimalno sljedeće provjere:

a) vizualni pregled i terensko mjerenje intenziteta, širenja snopa i orijentacije jediničnih izvora svjetla sustava prilazne rasvjete i rasvjete površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, ako su ti sustavi postavljeni;

b) kontrolu i mjerenje električnih svojstava u svakom strujnom krugu ugrađenom u sustave prilazne rasvjete i rasvjete površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala; i

c) kontrolu pravilnog funkcioniranja podešenja intenziteta svjetala u službi kontrole zračnog prometa.

(5) Cilj sustava preventivnog održavanja površina za slijetanje i uzlijetanje-plovnih kanala jest osigurati da tijekom bilo kojeg razdoblja operacija hidroaviona, svi jedinični izvori svjetla sustava prilazne rasvjete i rasvjete površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala budu ispravni, te da je u svakom drugom slučaju minimalno 95% jediničnih izvora svjetla upotrebljivo.

(6) Kako bi se osigurao kontinuitet vođenja hidroaviona, dozvoljeni postotak neispravnih jediničnih izvora svjetla ne smije biti takav da promjeni osnovni uzorak sustava rasvjete. Osim toga, ne smije se dogoditi da su dva susjedna jedinična izvora svjetla neupotrebljiva.

(7) U slučaju sustava rubnih svjetala površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, smatra se da su jedinični izvori svjetla susjedni ukoliko su postavljeni u nizu.

(8) Cilj sustava preventivnog održavanja primijenjenog na prečke za zaustavljanje, postavljene na poziciji za čekanje na izlazak na površinu za slijetanje i uzlijetanje-plovni put, je kako slijedi:

a) ne smije biti više od dva neispravna jedinična izvora svjetla; i

b) dva susjedna jedinična izvora svjetla ne smiju biti neispravna.

(9) Cilj sustava preventivnog održavanja primijenjenog za staze za vožnju uzduž površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, jest osigurati da dva susjedna jedinična izvora svjetla staze za vožnju ne budu neispravna (izvan funkcije).

(10) Sustav preventivnog održavanja primijenjen na površinama za slijetanje i uzlijetanje-plovnim kanalima uzduž površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala, mora osigurati da tijekom bilo kojeg razdoblja operacija, svi jedinični izvori svjetla sustava rasvjete površine za slijetanje i uzlijetanje-plovnog kanala budu u funkciji, te da je u svakom drugom slučaju u funkciji minimalno 95% jediničnih izvora svjetla.

(11) Za vrijeme postupaka definiranih za uvjete smanjene vidljivosti, operator aerodroma na vodi mora ograničiti na najnužnije sve aktivnosti održavanja u blizini električnih sustava aerodroma na vodi.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađenost s međunarodnim propisima

Članak 60.

Ovaj Pravilnik je usklađen s ICAO Annex-om 14, sveskom 1., izdanjem 5. od srpnja 2009.

Stupanje na snagu

Članak 61.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/11-02/21

Urbroj: 530-09-11-2

Zagreb, 15. ožujka 2011.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, v. r.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_35_807.html