NN 24/11 od 23.02.2011. Pravilnik o helidromima

PRESTALO VAŽITI, ALI VIDI OVDJE!

NN 24/11 od 23.02.2011. Pravilnik o helidromima

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 149. stavka 3. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine« broj 69/09) ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK O HELIDROMIMA

DIO PRVI TEMELJNE ODREDBE

Odjeljak 1. Općenito

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se:

a) minimalni tehnički i drugi standardi koji se primjenjuju tijekom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije i označavanja helidroma, gradnje i postavljanja prepreka na području helidroma, te

b) posebni uvjeti građenja u području prilaznih i odletnih površina helidroma.

(2) Minimalni tehnički i drugi standardi iz ovoga Pravilnika temelje se na standardima i preporučenim praksama iz Aneksa 14, Svezak II Helidromi, treće izdanje, srpanj 2009. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944. (u daljnjem tekstu: Čikaška konvencija), te priručnika iz područja helidroma (ICAO Heliport Manual Doc 9261-AN/903) Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation Organization – ICAO).

(3) Agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija) donosi odluke i poduzima radnje i mjere na način propisan Zakonom o zračnom prometu i ovim Pravilnikom, te osigurava njegovu primjenu.

(4) U skladu s člankom 15. Čikaške konvencije odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na sve:

a) helidrome otvorene za javnu uporabu u civilnom zračnom prometu,

b) interventne helidrome otvorene za hitni prijevoz bolesnika u civilnom zračnom prometu, te

c) površine namijenjene isključivo za operacije helikoptera, smještene na aerodromu otvorenom za javnu uporabu u civilnom zračnom prometu, a prvenstveno namijenjenom operacijama aviona.

(5) Na helidromima i pojedinim objektima koji su izgrađeni prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, Agencija može dozvoliti odstupanje od propisanih standarda na temelju odgovarajuće dokumentacije (aeronautičke studije, projekti, elaborati i dr.), ukoliko takvo odstupanje neće utjecati na sigurnost izvođenja operacija na tom heliodromu.

Pojmovi, kratice i simboli

Članak 2.

(1) Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) ciklična kontrola integriteta (cyclic redundancy check – CRC): Polinomna matematička funkcija izračuna kontrolne sume koja se pohranjuje zajedno sa izvornim slogom digitalnih podataka, te služi za kontrolu integriteta istih,

2) čistina (helicopter clearway): određena pravokutna površina na kopnu ili vodenoj površini pod nadležnošću Agencije, definirana i/ili pripremljena kao prikladna površina iznad koje helikopter performansi klase 1 može ubrzati i postići određenu visinu,

3) deklinacija postaje (station declination): razlika između nultog radiala VOR-a i geografskog sjevera, određenog u trenutku kalibriranja postaje VOR-a,

4) elipsoidna visina (geodetska visina) (ellipsoid height (geodetic height)): visina s obzirom na referentni elipsoid, a predstavlja duljinu normale elipsoida od točke na fizičkoj površini Zemlje do njenog probodišta kroz plohu elipsoida,

5) geodetski referentni sustav (geodetic datum): najmanji broj parametara potrebnih za utvrđivanje lokacije i orijentacije lokalnog referentnog sustava u odnosu na globalni referentni sustav/okvir,

6) geoid (geoid): ekvipotencijalna površina u gravitacijskom polju Zemlje koja se poklapa sa srednjom razinom mora (MSL) koja se kontinuirano pruža kroz kontinente,

7) geoidna undulacija (geoid undulation): pozitivna (iznad) ili negativna (ispod) udaljenost geoida od matematičkog referentnog elipsoida. Prema definiciji elipsoida u Svjetskom geodetskom sustavu – 1984 (WGS-84), razlika između elipsoidne visine i ortometrijske visine predstavlja geoidnu undulaciju,

8) gregorijanski kalendar (Gregorian calendar): kalendar u općoj upotrebi, prvi puta uveden 1582. radi utvrđivanja kalendarske godine koja se u odnosu na Julijanski kalendar preciznije približava tropskoj godini. Po Gregorijanskom kalendaru je uvedeno takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične, osim ako su djeljive sa 400, u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. obične po Gregorijanskom kalendaru,

9) helidrom (heliport): određena površina na tlu ili objektu namijenjena u potpunosti ili djelomično za dolazak, odlazak i površinsko kretanje helikoptera,

10) helidrom na palubi broda (shipboard heliport): helidrom smješten na brodu, izgrađen namjenski (projektiran za slijetanje i uzlijetanje helikoptera) ili nenamjenski (nije projektiran za slijetanje i uzlijetanje helikoptera, ali se koristi u te svrhe),

11) helidrom na platformi (helideck): helidrom smješten na konstrukciji na vodi kao što je platforma za istraživanje ili proizvodnju u cilju iskorištavanja nafte ili plina,

12) helidrom u razini sa zemljom (surface-level heliport): helidrom smješten na zemlji ili vodi, pri čemu je visina bilo kojeg ruba površine helidroma u odnosu na razinu zemljišta ili vode manja od 3 m,

13) integritet (zrakoplovni podatak) (integrity (aeronautical data): stupanj cjelovitosti zrakoplovnog podatka koja jamči da zrakoplovni podatak i njegova vrijednost nisu izgubljeni ili izmijenjeni od trenutka njegovoga nastanka ili ovlaštene izmjene ili dopune,

14) interventni helidrom: helidrom namijenjen za slijetanje i uzlijetanje helikoptera isključivo u cilju prijevoza bolesnika i/ili spašavanja unesrećenih osoba,

15) kalendar (calendar): diskretni vremenski referentni sustav koji služi kao osnova za definiranje vremenskog položaja s vremenskom jedinicom jednog dana (ISO 19108 Geographic Information Temporal Scheme),

16) kvaliteta podataka (data quality): stupanj ili razina pouzdanosti da dobiveni podaci ispunjavaju zahtjeve korisnika glede točnosti, rezolucije i cjelovitosti,

17) objavljene duljine – helidromi (declared distances– heliports):

a) raspoloživa duljina staze za uzlijetanje (take-off distance available – TODAH): duljina područja završnog prilaza i uzlijetanja (final approach and take off area – FATO) plus duljina čistine (ako je osigurana), namijenjena i utvrđena odgovarajućom za sigurno uzlijetanje helikoptera,

b) raspoloživa duljina neuspjelog uzlijetanja (rejected take-off distance available – RTODAH): duljina područja završnog prilaza i uzlijetanja helikoptera (FATO) namijenjena i utvrđena odgovarajućom za sigurni prekid operacije uzlijetanja helikoptera performansi klase 1,

c) raspoloživa duljina staze za slijetanje (landing distance available – LDAH): duljina područja završnog prilaza i uzlijetanja (final approach and take off area – FATO) plus duljina dodatnog područja, namijenjena i utvrđena odgovarajućom za helikoptere u svrhu slijetanja s definirane visine,

18) ortometrijska visina (orthometric height): visina točke u odnosu na geoid, određena kao visina od srednje razine mora,

19) osigurano područje (protection area): područje u sklopu staze za vožnju i parkirališnog mjesta za helikoptere, kojim je helikopter odvojen od drugih objekata, FATO-a, drugih staza za vožnju i parkirališnih mjesta, a namijenjeno za sigurno kretanje helikoptera,

20) parkirališno mjesto helikoptera (helicopter stand): označena površina na helidromu namijenjena za parkiranje helikoptera, odnosno mjesto na kojem završava operacija vožnje helikoptera po tlu, ili gdje helikopter slijeće po završenom letu zračnom stazom za vožnju,

21) podatak (datum): podatak ili skup podataka koji je moguće koristiti kao referentnu vrijednost ili osnovu za izračun drugih podataka (ISO 19104 Geographic Information Terminology),

22) područje dodira i uzleta (touchdown and lift-off area – TLOF): područje na koje helikopter zaista sleti ili sa njega uzleti,

23) područje neuspjelog uzlijetanja (rejected take-off area): definirana površina na helidromu pogodna za operaciju prekida uzlijetanja helikoptera performansi klase 1,

24) područje završnog prilaženja i uzlijetanja: (final approach and take off area – FATO): određeno područje iznad kojeg se završava manevar završne faze prilaza do zalebdenja ili slijetanja i od kojeg se započinje manevar uzlijetanja. Za helikoptere performansi klase 1, definirano područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) uključuje i raspoloživu duljinu neuspjelog uzlijetanja (RTODAH),

25) površina s dinamičkom nosivošću (dynamic load-bearing surface): površina koja može podnijeti težinu helikoptera pri slijetanju u izvanrednom slučaju,

26) površina sa statičkom nosivošću (static load-bearing surface): površina koja može podnijeti masu helikoptera koji se nalazi na njoj,

27) pravac taksiranja (taxi-route): pravac taksiranja uključuje stazu za vožnju u zraku ili na zemlji koji se proteže uzdužnom središnjom osi staze za vožnju,

28) prepreka (obstacle): svi nepokretni (privremeni ili stalni) i pokretni objekti, ili njihovi dijelovi, koji:

a) su smješteni na površini namijenjenoj za kretanje zrakoplova po tlu, ili

b) se protežu iznad određene površine koja je zbog sigurnosti zrakoplova u letu slobodna od prepreka, ili

c) su postavljeni izvan definiranih površina bez prepreka, ali su ocijenjeni kao opasnost po zračnu plovidbu,

29) prostor na brodu iznad kojeg helikopter slobodno lebdi (winching area): prostor namijenjen za slobodno lebdenje helikoptera u cilju iskrcaja/ukrcaja osoba, opreme ili zaliha upotrebom helikopterske dizalice (winch), i/ili jedne ili više kuka za terete (hoist, cargo hook, sling, long line hook),

30) sigurnosno područje (safety area): definirana površina na helidromu koja okružuje FATO bez prepreka (ne odnosi se na navigacijske uređaje) namijenjena za smanjenje opasnosti od oštećenja helikoptera koji slučajno skrene sa FATO-a,

31) staza za vožnju na zemlji (helicopter ground taxiway): određena površina na zemlji, namijenjena za vožnju helikoptera s podvozjem na kotačima,

32) točnost (accuracy): stupanj usklađenosti između procijenjene ili izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti,

33) uzdignuti helidrom (elevated heliport): helidrom smješten na uzdignutoj konstrukciji na zemlji, visine od 3 m i više u odnosu na kotu prosječne visine okolnog zemljišta ili vode.

34) staza za vožnju u letu (helicopter air taxiway): definirani pravac na površini namijenjen taksiranju helikoptera u letu,

35) zračni tranzitni put (air transit route): definirani zračni put kojim se prati staza za vožnju na tlu, a namijenjen za let (kretanje) helikoptera unutar područja helidroma ili aerodroma.

36) statička nosivost (static load-bearing surface): ukupna statička nosivost uzletno sletne površine te same gazne površine, primjerene najvećoj masi helikoptera pri uzlijetanju (MTOM) te njenoj raspodjeli, ovisno o tipu podvozja (skije ili kotači),

37) dinamička nosivost (dynamic load-bearing surface): usvojena statička nosivost uvećana za faktor sigurnosti 2,5 puta, nastala uslijed gravitacije i ubrzanja kao posljedice djelovanja ukupne mase helikoptera pri slijetanju ili uzlijetanju.

(2) Kratice koje se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) ASPSL – arrays of segmented point source lighting (nizovi segmentiranih izvora svjetlosti)

2) cd – candela (kandela, oznaka mjerne jedinice za svjetlosnu jakost)

3) cm – centimetre (centimetar)

4) D – helicopter greatest overall dimension (maksimalne dimenzije helikoptera sa rotirajućim rotorom)

5) FATO – final approach and take-off area (područje završnog prilaženja i uzlijetanja)

6) ft – feet (oznaka mjerne jedinice za visinu/duljinu izvan SI sustava, uvriježena u zrakoplovstvu)

7) HAPI – helicopter approach path indicator (indikator ispravnog poniranja unutar prilazne ravnine)

8) IMC – instrument meteorological conditions (instrumentalni meteorološki uvjeti)

9) kg – kilogram (kilogram, oznaka mjerne jedinice za masu)

10) km/h – kilometres per hour (kilometara na sat)

11) kt – knot (čvor, oznaka mjerne jedinice za brzinu)

12) L – litre (litra, oznaka mjerne jedinice za obujam)

13) LDAH – landing distance available (raspoloživa duljina za slijetanje)

14) L/min – litre per minute (litara u minuti)

15) LP – luminescent panel (luminescentna ploča)

16) m – metre (metar, oznaka mjerne jedinice za duljinu)

17) MTOM – maximum take-off mass (najveća dopuštena masa pri uzlijetanju)

18) PAPI – Precision approach path indicator (pokazivač letne putanje preciznog prilaženja

19) RD – diameter of the largest rotor (promjer najvećeg rotora)

20) RTODAH – rejected take-off distance available (raspoloživa duljina za operaciju neuspjelog uzlijetanja)

21) S – second (sekunda)

22) TLOF – touchdown and lift-off area (područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju)

23) TODAH – take-off distance available (raspoloživa duljina za uzlijetanje)

24) VMC -visual meteorological conditions (vizualni meteorološki uvjeti)

(3) Simboli koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) ° Stupanj (Degree)

2) = Jednako (Equals)

3) % Postotak (Percentage)

4) ± Plus ili minus (Plus or minus)

Odjeljak 2. Zajednički referentni sustavi

Položajni referentni sustav

Članak 3.

(1) Svjetski geodetski sustav -1984 (World Geodetic System -1984 (u daljnjem tekstu: WGS-84) koristiti će se kao položajni (geodetski) referentni sustav.

(2) Sve geografske koordinate (širine i duljine) bit će izražene u WGS-84.

Visinski referentni sustav

Članak 4.

Srednja razina mora (MSL) kojom se izražava odnos gravitacijske visine (razine) u odnosu na površinu poznatu kao geoid, koristit će se kao visinski referentni sustav.

Vremenski referentni sustav

Članak 5.

(1) Gregorijanski kalendar i koordinirano (univerzalno) svjetsko vrijeme (UTC) koristit će se kao vremenski referentni sustav.

(2) Ako se koristi neki drugi vremenski referentni sustav (na primjer lokalno vrijeme), to će biti naznačeno u točki 2.1.2 poglavlja GEN (GEN 2.1.2) Zbornika zrakoplovnih informacija (u daljnjem tekstu AIP).

DIO DRUGI PODACI O HELIDROMU

Aeronautički podaci

Članak 6.

(1) Utvrđivanje i iskazivanje aeronautičkih podataka koji se odnose na helidrom bit će usklađeni sa zahtjevima u pogledu točnosti i cjelovitosti, utvrđenim u tablicama od A1-1 do A1-5 koje su sadržane u Dodatku 1. ovoga Pravilnika. Pri tome valja uzeti u obzir uspostavljene postupke sustava kvalitete. Točnost aeronautičkih podataka mora biti 95% pouzdana, te se u skladu sa tim razlikuju tri vrste položajnih podataka:(2)

a) izmjerene točke (na terenu): npr. prag FATO-a,

b) izračunate točke (matematički): na temelju poznatih podataka izmjerenih na terenu,

c) objavljene točke (declared): npr. područje letnih informacija.

(2) Operator helidroma osigurat će održavanje cjelovitosti aeronautičkih podataka tijekom čitavog postupka njihove obrade: od istraživanja/izvora do sljedećeg korisnika kojem su isti namijenjeni. S obzirom na namjenu aeronautičkih podataka, zahtjev za njihovom cjelovitošću utemeljen je na potencijalnom riziku uzrokovanom njihovim oštećivanjem. U skladu s tim, primjenjuje se sljedeća klasifikacija razine cjelovitosti aeronautičkih podataka:

a) kritični podaci, razina cjelovitosti 1x10-8: ako se koriste oštećeni (necjeloviti ili pogrešni) kritični podaci, velika je vjerojatnost da će sigurnost leta i slijetanje zrakoplova biti ozbiljno ugroženi uz mogućnost katastrofe,

b) bitni podaci, razina cjelovitosti 1x10-5: ako se koriste oštećeni (necjeloviti ili pogrešni) bitni podaci, mala je vjerojatnost da će sigurnost leta i slijetanje zrakoplova biti ozbiljno ugroženi uz mogućnost katastrofe,

c) rutinski podaci, razina cjelovitosti 1x10-3: ako se koriste oštećeni (necjeloviti ili pogrešni) rutinski podaci, vrlo je mala vjerojatnost da će sigurnost leta i slijetanje zrakoplova biti ozbiljno ugroženi uz mogućnost katastrofe.

(3) Zaštita elektroničkih aeronautičkih podataka dok su pohranjeni ili se prenose, bit će utemeljena na sustavu provjere putem ciklične kontrole integriteta (cyclic redundancy check – CRC). Pri tome, u zaštiti cjelovitosti:

a) kritičnih i bitnih podataka, primjenjuje se 32-bitni, ili 24-bitni algoritam CRC-a,

b) rutinskih podataka, primjenjuje se 16-bitni algoritam CRC-a.

(4) Operator helidroma će odrediti i u AIP-u objaviti geografske koordinate koje označavaju geografsku širinu i duljinu u odnosu na WGS-84. U slučaju kada nije moguće geodetskim mjerenjem odrediti geografske koordinate u WGS-84, dozvoljeno je uz posebnu napomenu koristiti koordinatni sustav poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije – skraćeno HTRS96/TM i/ili (Universal Transverse Mercator – UTM) sukladno Sporazumu o standardizaciji »STANAG 2211«, država članica NATO saveza o koordinatnom sustavu, uz objavu u sustavu WGS-84 na temelju transformacije istih, putem transformacije koordinata sukladno INSPIRE Direktivi 2007/2/EC.

(5) Kada se točnost transformacijom dobivenih geografskih koordinata iz članka 6. stavka 4. ovoga Pravilnika ne može sa sigurnošću utvrditi, dozvoljeno je iste objaviti uz posebnu napomenu u kojoj će se istaknuti postignuta točnost mjerenja.

(6) Za aeronautičke podatke helidroma koji se objavljuju u AIP-u, operator helidroma će izmjeriti:

a) nadmorsku visinu (u odnosu na srednju razinu mora) te

b) geoidnu undulaciju (u odnosu na WGS 84 elipsoid).

Referentna točka helidroma

Članak 7.

(1) Operator helidroma je obvezan izmjeriti geografske koordinate, te postaviti i održavati ispravnom referentnu točku helidroma. Geografske koordinate referentne točke helidroma objavljuju se i u AIP-u izražavaju u stupnjevima (0), minutama (‘) i stotinkama sekunde (1/100’’).

(2) Referentna točka helidroma postavlja se u blizini izvorne ili planirane geometrijske sredine helidroma. U pravilu, njen položaj jednom definiran, ostat će nepromijenjen.

Nadmorska visina helidroma

Članak 8.

(1) Operator helidroma je obvezan izmjeriti i u AIP-u objaviti sa točnošću od ± 0,5m:

a) nadmorsku visinu helidroma, i

b) geoidnu undulaciju za položaj nadmorske visine helidroma.

(2) Za helidrom registriran za međunarodni civilni zračni prijevoz obvezno je izmjeriti i u AIP-u objaviti nadmorsku visinu i geoidnu undulaciju za TLOF i svaki prag FATO-a (gdje je prikladno) do točnosti od:

a) ± 0,5m za instrumentalne neprecizne prilaze; i

b) ± 0,25m za instrumentalne precizne prilaze.

Dimenzije helidroma i pripadajuće informacije

Članak 9.

(1) Operator helidroma je obvezan izmjeriti ili opisati, kako je prikladno, te u AIP-u objaviti sljedeće podatke o helidromu:

1. vrsta helidroma: na razini sa zemljom, uzdignuti ili platforma za helikoptere,

2. TLOF:

– dimenzije izražene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost bit će ona koja je najbliža izmjerenoj),–

– nagib,

– vrsta površine,

– nosivost u tonama (1 000 kg)

3. područje završnog prilaženja i uzlijetanja (FATO):

– vrsta FATO-a,

– vrsta površine,–

– stvarni smjer prilaza/odleta do stotinke stupnja,

– klasifikacijska oznaka gdje je prikladno (designation number),

– duljina izražena u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost bit će ona koja je najbliža izmjerenoj,

– širina izražena u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost bit će ona koja je najbliža izmjerenoj,

– nagib,

4. sigurnosno područje:

– duljina,

– širina,

– vrsta površine,

5. staza za vožnju helikoptera (na tlu i u letu):

– oznaka,

– širina,

– vrsta površine,

6. stajanka:

– vrsta površine,

– parkirališno mjesto za helikopter,

7. čistina:

– duljina,

– profil tla;

8. vizualna sredstva za postupke prilaženja:

– horizontalne oznake,

– vertikalni znakovi,

– rasvjeta FATO-a, TLOF-a, staze za vožnju i stajanke,

9. udaljenost usmjerivača (localizer) i drugih elemenata uređaja koji određuje kut poniranja, a koji sadrži sustav za instrumentalno slijetanje (ILS): udaljenost će biti izražena u cijelim metrima – istaknuta vrijednost bit će ona koja je najbliža izmjerenoj,

10. azimut i visinu antene mikrovalnog sustava za slijetanje (MLS) u odnosu na krajnje dijelove povezanog TLOF-a ili FATO-a,

(2) Operator helidroma je obvezan izmjeriti zemljopisne koordinate, izražene u stupnjevima, minutama, sekundama i stotinkama sekundi, te iste objaviti u AIP-u za:

a) geometrijsko središte TLOF-a,

b) svaki prag FATO-a (gdje je prikladno),

c) geometrijsku točku središnjice staze za vožnju (na tlu i u letu),

d) svako parkirališno mjesto helikoptera,

(3) Operator helidroma je obvezan izmjeriti najveću nadmorsku visinu i zemljopisne koordinate, izražene u stupnjevima, minutama, sekundama i desetinkama sekunde, te iste objaviti u AIP-u za:

a) prepreke u prostoru u zoni 2 (područje unutar granica helidroma),

b) prepreke u prostoru u zoni 3 (područje izvan granica helidroma – prilazna i odletna zona oko helidroma).

(4) Ako su prepreke u prostoru (u zonama 2 i 3) označene, obvezno je u AIP-u objaviti vrstu oznaka i tip rasvjete tih prepreka.

Objavljene duljine

Članak 10.

Za helidrom će biti izmjerene i objavljene u AIP-u sljedeće duljine:

a) TODAH – take-off distance available (raspoloživa duljina za uzlijetanje),

b) RTODAH – rejected take-off distance available (raspoloživa duljina za operaciju neuspjelog uzlijetanja),

c) LDAH – landing distance available (raspoloživa duljina za slijetanje).

Koordinacija između službe zrakoplovnog informiranja (AIS) i operatora helidroma

Članak 11.

(1) U cilju pravovremenog objavljivanja svih informacija bitnih za kvalitetnu pripremu leta, kao i siguran let helikoptera, operator helidroma je obvezan posebnim sporazumom sa pružateljem usluga u zračnoj plovidbi definirati način dostave, te broj telefona/telefaksa radnog mjesta operatora helidroma na kojem je zaposlenik odgovoran za prikupljanje, ažuriranje i pravovremeno objavljivanje aeronautičkih informacija o:

a) operativnom statusu helidroma,

b) stanju kolnika operativne površine, te sustava horizontalnih oznaka, vertikalnih znakova i rasvjete,

c) operativnom statusu pridruženih objekata, službi i pomagala za navigaciju za održavanje kojih je odgovoran operator helidroma, kao i

d) sve druge informacije za koje se smatra da su od operativnog značaja.

(2) Svaka promjena u sustavu zračne navigacije, posebno kada je riječ o promjeni navigacijskih karata i računalnih navigacijskih sustava, bit će objavljena u AIP-u najkasnije 42 dana prije njenog stupanja na snagu.

DIO TREĆI FIZIČKA OBILJEŽJA

Glava 1 Opći zahtjevi

Članak 12.

(1) Građevni i infrastrukturni zahtjevi, usmjereni na optimalno provođenje sigurnosnih i zaštitnih mjera u komercijalnom zračnom prijevozu, bit će implementiran tijekom

a) projektiranja i izgradnje novih objekata, te

b) rekonstrukcije postojećih objekata i operativne površine na helidromu.

(2) Tijekom projektiranja helidroma također će se uzeti u obzir, tamo gdje je to moguće:

a) županijski i gradski prostorni planovi kojima je definirana namjena terena u neposredno okolini helidroma, te

b) mjere zaštite okoliša

Glava 2 Helidrom na razini sa zemljom

Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO)

Članak 13.

(1) Na helidromu u razini sa zemljom bit će osigurano najmanje jedno područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(2) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) može biti smješten na osnovnoj stazi uzletno-sletne staze ili staze za vožnju ili u njihovoj blizini.

(3) U području završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) ne smije biti prepreka

(4) Dimenzije područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) su kako slijedi:

a) za helikoptere performansi klase 1, najmanja širina FATO-a jednaka je ili veća od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran,

b) za helikoptere performansi klase 2 i 3, najmanja širina FATO-a jednaka je ili veća od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran,

(5) Najveći dopušteni prosječni nagib cijelog područja završnog prilaza i uzlijetanja FATO-a, u bilo kojem pravcu, iznosi 3 %

(6) Najveći dopušteni nagib pojedinog dijela područja završnog prilaza i uzlijetanja FATO-a iznosi:

a) 5% za helidrom namijenjen helikopterima performansi klase 1,

b) 7% za helidrom namijenjen helikopterima performansi klase 2 i 3.

(7) Površina područja završnog prilaza i uzlijetanja FATO-a mora biti:

a) otporna na učinke vertikalnog strujanja ispod rotora,

b) bez nepravilnosti koje bi mogle imati negativan učinak na uzlijetanje ili slijetanje helikoptera

c) s dinamičkom nosivošću, kako bi bez oštećenja podnijela opterećenja uzrokovana neuspjelim polijetanjem helikoptera performansi klase 1.

(8) Površina područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), projektiranog za helikoptere performansi klase 2 i 3, u dijelu koji okružuje područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) mora imati statičku nosivost.

(9) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) bit će projektirano na način da pruža učinak površine (provide ground effect).

(10) Ako se bilo koji rub površine helidroma u razini sa zemljom, nalazi na visini većoj od 0,76 m od prirodnog terena, na tom dijelu mora biti postavljena sigurnosna mreža minimalne širine 1,5 m na način da je njen vanjski rub u istoj ravnini sa površinom helidroma

Čistina

Članak 14.

(1) Ako je čistina osigurana, njene granice moraju biti izvan granica raspoložive duljine neuspjelog uzlijetanja (RTODAH).

(2) Širina čistine jednaka je ili veća od širine pridruženog sigurnosnog područja.

(3) Najviša dopuštena razina tla čistine niža je od ravnine nagiba 3% prema gore, pri čemu je donja granica te ravnine jednaka horizontalnoj crti smještenoj na rubu FATO-a.

(4) U prostoru čistine ne smije biti prepreka.

Područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF)

Članak 15.

(1) Na helidromu mora biti najmanje jedno područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF).

(2) Područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) može, ali ne mora biti smješten unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) Dodatna područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) mogu biti povezana sa parkirališnim mjestima za helikoptere

(4) Najmanja dopuštena dimenzija područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) jednaka je ili veća od 0,83% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je TLOF projektiran.

(5) Područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) može biti bilo kojeg oblika.

(6) Nagib područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) bit će izveden na način da spriječi zadržavanje oborinskih voda na površini. Najveći dopušteni nagib na TLOF-u iznosi 2% u bilo kojem smjeru.

(7) Ako je područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) smješteno unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), površina TLOF-a mora imati dinamičku nosivost.

(8) Ako je područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) povezano s parkirališnim mjestom za helikopter, površina TLOF-a mora imati statičku nosivost

(9) Ako je područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) smješteno unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), najmanja dopuštena udaljenost između geometrijskog središta TLOF-a i vanjskog ruba FATO-a iznosi 50% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran.

Sigurnosno područje

Članak 16.

(1) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) okruženo je sigurnosnim područjem kojeg površina ne mora biti čvrsta.

(2) Sigurnosno područje u okruženju FATO-a projektiranog za helikoptere performansi klase 1 koji operiraju u vizualnim meteorološkim uvjetima (VMC), pruža se od ruba FATO-a u duljini od najmanje

a) 3 m ili

b) 0,25% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran

u zavisnosti od toga koja je vrijednost veća. Pri tome, dimenzije sigurnosnog područja iznose kako slijedi:

– najmanje 200% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran za svaku vanjsku granicu sigurnosnog područja gdje je FATO četverokutnog oblika

– promjera najmanje 200% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran gdje je FATO kružnog oblika

(3) Sigurnosno područje u okruženju FATO-a projektiranog za helikoptere performansi klase 2 i 3 koji operiraju

u vizualnim meteorološkim uvjetima (VMC) pruža se od ruba FATO-a u duljini od najmanje

a) 3 m ili

b) 0,50 % od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran

u zavisnosti od toga koja je vrijednost veća. Pri tome, dimenzije sigurnosnog područja iznose kako slijedi:

– najmanje 200% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran za svaku vanjsku granicu sigurnosnog područja gdje je FATO četverokutnog oblika

– promjera najmanje 200% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran gdje je FATO kružnog oblika

(4) Sigurnosno područje ima zaštićeni bočni nagib koji se podiže pod kutom od 450 od ruba sigurnosnog područja do udaljenosti od 10 m

(5) U prostoru sigurnosnog područja ne smiju biti prepreke, osim kada su prepreke smještene samo na jednoj strani FATO-a

(6) Sigurnosno područje u okruženju FATO-a projektiranog za operacije helikoptera u vizualnim meteorološkim uvjetima (VMC) pruža se:

a) bočno do udaljenosti od najmanje 45 m sa svake strane središnjice; i

b) uzdužno do udaljenosti od najmanje 60 m od vanjskog ruba FATO-a (slika 3-1).

(7) U prostoru sigurnosnog područja nisu dopušteni nepokretni objekti, osim onih lomljive konstrukcije koji zbog svoje funkcije tu moraju biti smješteni.

(8) U prostoru sigurnosnog područja nisu dopušteni pokretni objekti tijekom operacija helikoptera.

(9) Najveća dopuštena visina objekata smještenih uzduž ruba FATO-a na sigurnosnom području, iznosi 0,25 m.

(10) Najveća dopuštena visina objekata smještenih na sigurnosnom području uzduž ruba FATO-a kojeg je promjer manji od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran, iznosi 0,05 m.

(11) Objekti smješteni uzduž ruba FATO-a na sigurnosnom području ne smiju probijati ravninu koja počinje na visini od 0,25 m iznad površine FATO-a i pruža se od ruba FATO-a prema gore kosinom od 5%.

Slika 3-1. Sigurnosno područje za instrumentalni FAT

(12) Najveći dopušteni nagib prema gore čvrste površine sigurnosnog područja koje se pruža od ruba FATO-a, iznosi 4%.

(13) Tamo gdje je to primjenjivo, površina sigurnosnog područja izvedena je i održavana na način kojim je spriječena pojava letećih krhotina uzrokovanih vertikalnim strujanjem ispod rotora helikoptera.

(14) Površina sigurnosnog područja koje dotiče FATO u ravnini je sa površinom FATO-a.

Staza za vožnju helikoptera na tlu i pravac kretanja

Članak 17.

(1) Najmanja dopuštena širina staze za vožnju helikoptera na tlu veća je za 50% od najvećeg razmaka između vanjskih rubova kotača glavnog podvozja (undercarriage wheels UCW) helikoptera za kojeg je staza za vožnju namijenjena (slika 3-2).

(2) Najveći dopušteni uzdužni nagib staze za vožnju helikoptera na tlu iznosi 3%.

(3) Staza za vožnju helikoptera na tlu ima statičku nosivost jednaku ili veću od one koja je potrebna za sigurnu vožnju i zaustavljanje helikoptera sa najvećom masom i opterećenjem po jedinici površine, a za kojeg je staza za vožnju namijenjena

Slika 3-2. Staza za vožnju helikoptera na tlu i širina pravca kretanj

(4) Staza za vožnju i pravac kretanja helikoptera na tlu imaju jednu (zajedničku) uzdužnu središnju os.

(5) Pravac kretanja helikoptera na tlu pruža se simetrično na obje strane u odnosu na središnju os pod pravim kutom u dužini koja iznosi na svakoj strani (središnje osi) najmanje 0,75% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je pravac kretanja projektiran.

(6) Na pravcu kretanja helikoptera na tlu nisu dopušteni nepokretni objekti, osim onih lomljive konstrukcije koji zbog svoje funkcije tu moraju biti smješteni

(7) Poprečni nagib pravca kretanja helikoptera na tlu bit će izveden na način da spriječi zadržavanje oborinskih voda na površini. Najveći dopušteni poprečni nagib na pravcu kretanja helikoptera na tlu iznosi 2%.

(8) Površina pravca kretanja helikoptera na tlu izvedena je na način da bude otporna na učinak uzrokovan vertikalnim strujanjem ispod rotora helikoptera.

Staza za vožnju u letu i pravac kretanja

Članak 18.

(1) Najveća dopuštena brzina vožnje helikoptera zračnom stazom za vožnju iznosi 37 km/h. Visina leta helikoptera tijekom vožnje zračnom stazom za vožnju u direktnoj je zavisnosti od učinka površine

(2) Najmanja dopuštena širina zračne staze za vožnju helikoptera veća je za 200% od najvećeg razmaka između vanjskih rubova podvozja (UCW) helikoptera za koje je staza za vožnju u letu projektirana (slika 3-3).

(3) Površina zračne staze za vožnju helikoptera izvedena je način da bude prikladna za slijetanje helikoptera u izvanrednom slučaju.

(4) Površina zračne staze za vožnju helikoptera izvedena je način kojim je osigurana njena statička nosivost prikladna masi najvećeg helikoptera za koji je projektirana.

Slika 3-3. Staza za vožnju u letu helikoptera i širina pravca kretanja

(5) Najveći dopušteni poprečni nagib površine terena ispod zračne staze za vožnju helikoptera iznosi 10%.

(6) Najveći dopušteni uzdužni nagib površine terena ispod zračne staze za vožnju helikoptera iznosi 7%.

(7) Tamo gdje je zbog karakteristika terena odstupanje od odredbi stavaka 5. i 6. ovoga članka nužno, najveći dopušteni poprečni i uzdužni nagib površine terena ispod zračne staze za vožnju ne smiju prelaziti tvornička ograničenja u nagibu tijekom slijetanja najnepovoljnijeg helikoptera, za kojeg je staza za vožnju u letu projektirana.

(8) Staza za vožnju u letu i pravac kretanja helikoptera na tlu imaju jednu (zajedničku) uzdužnu središnju os.

(9) Zračni pravac kretanja helikoptera pruža se simetrično na obje strane u odnosu na središnju os pod pravim kutom u dužini koja iznosi na svakoj strani (središnje osi) najmanje 100% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je pravac kretanja projektiran.

(10) Na zračnom pravcu kretanja helikoptera nisu dopušteni nepokretni objekti, osim onih lomljive konstrukcije koji zbog svoje funkcije tu moraju biti smješteni.

(11) Površina zračnog pravca kretanja helikoptera izvedena je na način da bude otporna na učinak uzrokovan vertikalnim strujanjem ispod rotora helikoptera.

(12) Površina zračnog pravca kretanja helikoptera bit će projektirana na način da pruža učinak površine (provide ground effect)

Zračni tranzitni put za vožnju helikopter

Članak 19.

(1) Prikladna brzina vožnje helikoptera zračnim tranzitnim putem za vožnju može biti od nulte brzine lebdjenja sve do sigurne brzine prestrujavanja strujnica u svrhu stabilnog leta po pravcu, ovisno o tipu helikoptera. Najveća dopuštena visina leta helikoptera tijekom vožnje zračnim tranzitnim putem za vožnju iznosi 30 m.

(2) Najmanja dopuštena širina zračnog tranzitnog puta za vožnju helikoptera iznosi:

a) ako se zračni tranzitni put koristi isključivo tijekom dana: najveća dimenzija (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je zračni pravac projektiran, pomnožen sa 7.0,

b) ako se zračni tranzitni put koristi i tijekom noći: najveća dimenzija (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je zračni pravac projektiran, pomnožen sa 10.0.

(3) Najveći dopušteni kut promjene smjera središnje osi zračnog tranzitnog puta iznosi 1200, a izveden je na način da ne zahtijeva zaokrete radijusa manjeg od 270 m.

Stajanka za helikoptere

Članak 20.

(1) Najveći dopušteni nagib površine stajanke u dijelu na kojem je projektirano parkirališno mjesto za helikopter, u bilo kojem smjeru iznosi 2%.

(2) Polumjer kružnice parkirališnog mjesta na stajanci jednak je ili veći od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je parkirališno mjesto projektirano, pomnožene sa 1,2.

(3) Ako je parkirališno mjesto projektirano za ulazak/izlazak helikoptera snagom vlastitih motora, najmanji dopušteni polumjer parkirališnog mjesta i povezanog osiguranog područja jednak je širini pravca za vožnju (slika 3-4.).

(4) Ako je parkirališno mjesto projektirano za okretanje helikoptera snagom vlastitih motora, najmanji dopušteni polumjer parkirališnog mjesta i povezanog osiguranog područja jednak je ili veći od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je parkirališno mjesto projektirano, pomnožene sa 2 (slika 3-5.).

(5) Parkirališno mjesto projektirano za okretanje helikoptera snagom vlastitih motora, okruženo je osiguranim područjem koje se pruža na udaljenost od 40% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je parkirališno mjesto projektirano.

Slika 3-4. Parkirališno mjesto za helikopte

Slika 3-5. Osigurano područje parkirališnog mjesta projektiranog za okretanje helikopter

(6) Kod istovremenih operacija helikoptera osigurana područja parkirališnih mjesta i njihovih povezanih pravaca za vožnju ne smiju se preklapati (slika 3-6).

(7) Tamo gdje nisu dopuštene istovremene operacije helikoptera, osigurana područja parkirališnih mjesta i njihovih povezanih pravaca za vožnju smiju se preklapati (slika 3-7).

(8) Pri određivanju dimenzija parkirališnog mjesta projektiranog za okretanje helikoptera vožnjom po tlu na kotačima podvozja, mora se uzeti u obzir minimalni polumjer okretanja najnepovoljnijeg helikoptera na kotačima za kojeg je parkirališno mjesto namijenjeno.

(9) Parkirališno mjesto za helikoptere i povezano osigurano područje namijenjeni za vožnju helikoptera u letu, izvedeni su na način da pružaju učinak površine.

(10) U prostoru parkirališnog mjesta i pripadajućeg osiguranog područja nisu dopušteni nepokretni objekti.

(11) Središnji prostor parkirališnog mjesta izveden je na način da može podnijeti pritisak na jedinicu površine helikoptera za kojeg je projektirana, pri čemu je promjer površine sa statičkom nosivošću:

a) jednak ili veći od 83% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je projektirana,

b) iste širine kao staza za vožnju helikoptera po tlu ako je parkirališno mjesto helikoptera projektirano za ulazak/izlazak helikoptera snagom vlastitih motora.

Slika 3-6. Parkirališna mjesta sa stazama i pravcima za vožnju projektirana za okretanje helikoptera pri lebdjenju – istovremene operacije

Slika 3-7. Parkirališna mjesta sa stazama i pravcima za vožnju projektirana za okretanje helikoptera pri lebdjenju – operacije koje nisu istovremene

Položaj područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) u odnosu na uzletno-sletnu stazu ili stazu za vožnju

Članak 21.

(1) Ako je područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) smješteno u blizini uzletno-sletne staze ili staze za vožnju, na prostoru na kojem su planirane istovremene operacije zrakoplova u vizualnim meteorološkim uvjetima, najmanja dopuštena udaljenost između vanjskog ruba uzletno-sletne staze ili staze za vožnju i vanjskog ruba FATO-a jednaka je vrijednosti definiranoj u tabeli 3-1.

(2) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) ne smije biti smješteno:

a) u blizini križanja staza za vožnju ili pozicija za čekanje, te drugim lokacijama gdje postoji velika vjerojatnost jake turbulencije uslijed učinaka motora zrakoplova,

b) u blizini područja gdje su moguće turbulencije koje nastaju uslijed prolaska zrakoplova.

Glava 3 Uzdignuti helidrom

Dodatno opterećenje na uzdignutom helidromu

Članak 22.

Pri projektiranju uzdignutog helidroma, u obzir se mora uzeti dodatno opterećenje koje čini osoblje, snijeg, teret, dolijevanje goriva, oprema za gašenje požara i slično.

Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO)

Članak 23.

(1) Na uzdignutim helidromima poklapaju se područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), te područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF).

(2) Na uzdignutom helidromu nalazi se najmanje jedno područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) slobodno je od prepreka.

(4) Dimenzije područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) su kako slijedi:

a) za helikoptere performansi klase 1, najmanja širina FATO-a jednaka je ili veća od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran,

b) za helikoptere performansi klase 2 i 3, najmanja širina FATO-a jednaka je ili veća od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran.

(5) Pri projektiranju područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na uzdignutom helidromu moraju se u obzir uzeti lokalni uvjeti kao na primjer nadmorska visina i temperatura zraka.

(6) Nagibi površine područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na uzdignutom helidromu izvedeni su na način da spriječe nakupljanje vode, a najveći dopušteni nagib površine u bilo kojem pravcu iznosi 2%.

(7) Površina područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na uzdignutom helidromu ima dinamičku nosivost.

(8) Površina područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na uzdignutom helidromu izvedena je na način da:

a) je otporna na učinke vertikalnog strujanja ispod rotora,

b) nema nepravilnosti koje bi mogle negativno utjecati na uzlijetanje ili slijetanje helikoptera.

(9) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na uzdignutom helidromu projektirano je na način da pruža učinak površine (provide ground effect).

(10) U prostoru čistine ne smije biti prepreka.

Tabela 3-1. Minimalna udaljenost središta FATO-a/TLOF-a od središnje osi, praga i prilazne ravnine susjedne USSe

Maksimalna dopuštena masa zrakoplova i/ ili helikoptera za uzlijetanje (MTOM)	Udaljenost vanskog ruba FATO-a od vanjskog ruba USSe ili staze za vožnju
Do 3.174,99 kg	60 m
Od 3.175 kg do 5. 759,99 kg	120 m
Od 5.760 kg do 99.999,99 kg	180 m
Veća od 100.000 kg	250 m

Čistina

Članak 24.

(1) Ako je čistina osigurana, njene granice moraju biti izvan granica raspoložive duljine neuspjelog uzlijetanja (RTODAH).

(2) Širina čistine jednaka je ili veća od širine pridruženog sigurnosnog područja.

(3) Ako je površina čistine čvrsta, najviša dopuštena razina tla čistine niža je od ravnine nagiba 3% prema gore, pri čemu je donja granica te ravnine jednaka horizontalnoj crti smještenoj na rubu FATO-a.

(4) U prostoru čistine ne smije biti prepreka.

Područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF)

Članak 25.

(1) Na uzdignutom helidromu mora biti najmanje jedno područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) koje se podudara sa područjem završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(2) Dodatna područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) mogu biti povezana sa parkirališnim mjestima za helikoptere.

(3) Ako se područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) podudara sa područjem završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), njegove dimenzije i značajke moraju biti jednaki onima FATO-a.

(4) Ako je područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) smješteno uz parkirališno mjesto helikoptera, najmanja dopuštena dimenzija područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) jednaka je ili veća od kružnice promjera 0,83% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je TLOF projektiran.

(5) Nagib područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) bit će izveden na način da spriječi zadržavanje oborinskih voda na površini. Najveći dopušteni nagib na TLOF-u iznosi 2% u bilo kojem smjeru.

(6) Ako je područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) povezano s parkirališnim mjestom za helikopter koje je projektirano za vožnju helikoptera po tlu, površina TLOF-a mora imati statičku nosivost.

(7) Ako je područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) povezano s parkirališnim mjestom za helikopter koje je projektirano za vožnju helikoptera u letu, površina TLOF-a mora imati dinamičku nosivost.

Sigurnosno područje

Članak 26.

(1) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) okruženo je sigurnosnim područjem kojeg površina ne mora biti čvrsta.

(2) Sigurnosno područje u okruženju FATO-a projektiranog za helikoptere performansi klase 1 koji operiraju u vizualnim meteorološkim uvjetima (VMC), pruža se od ruba FATO-a u duljini od najmanje:

a) 3 m ili

b) 0,25% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran,

u zavisnosti od toga koja je vrijednost veća. Pri tome, dimenzije sigurnosnog područja iznose kako slijedi:

– najmanje 200% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran za svaku vanjsku granicu sigurnosnog područja gdje je FATO četverokutnog oblika,

– promjera najmanje 200% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran gdje je FATO kružnog oblika.

(3) Sigurnosno područje u okruženju FATO-a projektiranog za helikoptere performansi klase 2 i 3 koji operiraju u vizualnim meteorološkim uvjetima (VMC), pruža se od ruba FATO-a u duljini od najmanje:

a) 3 m ili

b) 0,50% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran,

u zavisnosti od toga koja je vrijednost veća. Pri tome, dimenzije sigurnosnog područja iznose kako slijedi:

– najmanje 200% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran za svaku vanjsku granicu sigurnosnog područja gdje je FATO četverokutnog oblika,

– promjera najmanje 200% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran gdje je FATO kružnog oblika.

(4) Sigurnosno područje ima zaštićeni bočni nagib koji se podiže pod kutom od 450 od ruba sigurnosnog područja do udaljenosti od 10 m.

(5) U prostoru sigurnosnog područja ne smiju biti prepreke, osim kada su prepreke smještene samo na jednoj strani FATO-a.

(6) U prostoru sigurnosnog područja nisu dopušteni nepokretni objekti, osim onih lomljive konstrukcije koji zbog svoje funkcije tu moraju biti smješteni.

(7) U prostoru sigurnosnog područja nisu dopušteni pokretni objekti tijekom operacija helikoptera.

(8) Najveća dopuštena visina objekata smještenih uzduž ruba FATO-a na sigurnosnom području, iznosi 0,25 m.

(9) Najveća dopuštena visina objekata smještenih na sigurnosnom području uzduž ruba FATO-a kojeg je promjer manji od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran, iznosi 0,05 m.

(10) Objekti smješteni uzduž ruba FATO-a na sigurnosnom području ne smiju probijati ravninu koja počinje na visini od 0,25 m iznad površine FATO-a i pruža se od ruba FATO-a prema gore kosinom od 5%.

(11) Najveći dopušteni nagib prema gore čvrste površine sigurnosnog područja koje se pruža od ruba FATO-a, iznosi 4% za uzdignuti helidrom.

(12) Tamo gdje je to primjenjivo, površina sigurnosnog područja izvedena je na način kojim je spriječena pojava letećih krhotina uzrokovanih vertikalnim strujanjem ispod rotora helikoptera.

(13) Površina sigurnosnog područja koje dotiče FATO u ravnini je sa površinom FATO-a.

Staza za vožnju helikoptera na tlu i pravac kretanja

Članak 27.

(1) Najmanja dopuštena širina staze za vožnju helikoptera na tlu veća je za 200% od najvećeg razmaka između vanjskih rubova kotača glavnog podvozja (undercarriage wheels UCW) helikoptera za kojeg je staza za vožnju namijenjena (slika 3-2).

(2) Najveći dopušteni uzdužni nagib staze za vožnju helikoptera na tlu iznosi 3%.

(4) Staza za vožnju i pravac kretanja helikoptera na tlu imaju jednu (zajedničku) uzdužnu središnju os.

(5) Pravac kretanja helikoptera na tlu pruža se simetrično na obje strane u odnosu na središnju os pod pravim kutom u dužini koja je na svakoj strani (središnje osi) najmanje jednaka najvećoj dimenziji (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je pravac kretanja projektiran.

(6) Na pravcu kretanja helikoptera na tlu nisu dopušteni nepokretni objekti, osim onih lomljive konstrukcije koji zbog svoje funkcije tu moraju biti smješteni.

(8) Površina pravca kretanja helikoptera na tlu izvedena je na način da bude otporna na učinak uzrokovan vertikalnim strujanjem ispod rotora helikoptera.

Staza za vožnju u letu i pravac kretanja

Članak 28.

(2) Najmanja dopuštena širina zračne staze za vožnju helikoptera veća je za 300% od najvećeg razmaka između vanjskih rubova podvozja (UCW) helikoptera za kojeg je staza za vožnju u letu projektirana.

(3) Površina zračne staze za vožnju helikoptera izvedena je način kojim je osigurana njena dinamička nosivost prikladna masi najvećeg helikoptera za koji je projektirana.

(4) Staza za vožnju u letu i pravac vožnje helikoptera u letu imaju jednu (zajedničku) uzdužnu središnju os.

(5) Zračni pravac kretanja helikoptera pruža se simetrično na obje strane u odnosu na središnju os pod pravim kutom u dužini koja iznosi na svakoj strani (središnje osi) najmanje 100% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je pravac kretanja projektiran.

(6) Na zračnom pravcu kretanja helikoptera nisu dopušteni nepokretni objekti, osim onih lomljive konstrukcije koji zbog svoje funkcije tu moraju biti smješteni.

(7) Površina zračnog pravca kretanja helikoptera izvedena je na način da bude otporna na učinak uzrokovan vertikalnim strujanjem ispod rotora helikoptera.

(8) Površina zračnog pravca kretanja helikoptera bit će projektirana na način da pruža učinak površine (provide ground effect).

Stajanka za helikoptere

Članak 29.

(1) Najveći dopušteni nagib površine stajanke u dijelu na kojem je projektirano parkirališno mjesto za helikopter, u bilo kojem smjeru iznosi 2%.

(2) Polumjer kružnice parkirališnog mjesta na stajanci jednak je ili veći od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom, pomnožene sa 1,2.

(4) Ako je parkirališno mjesto projektirano za zaokretanje helikoptera snagom vlastitih motora, najmanji dopušteni polumjer parkirališnog mjesta i povezanog osiguranog područja jednak je ili veći od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je parkirališno mjesto projektirano, pomnožene sa 2.

(5) Parkirališno mjesto projektirano za zaokretanje helikoptera snagom vlastitih motora, okruženo je osiguranim područjem koje se pruža na udaljenost od 40% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je parkirališno mjesto projektirano.

(6) Kod istovremenih operacija helikoptera osigurana područja parkirališnih mjesta i njihovih povezanih pravaca za vožnju ne smiju se preklapati.

(7) Tamo gdje nisu dopuštene istovremene operacije helikoptera, osigurana područja parkirališnih mjesta i njihovih povezanih pravaca za vožnju smiju se preklapati.

(8) Pri određivanju dimenzija parkirališnog mjesta projektiranog za zaokretanje helikoptera vožnjom po tlu na kotačima podvozja, mora se uzeti u obzir minimalni polumjer okretanja najnepovoljnijeg helikoptera na kotačima za kojeg je parkirališno mjesto namijenjeno.

(9) Parkirališno mjesto za helikoptere i povezano osigurano područje namijenjeni za vožnju helikoptera u letu, izvedeni su na način da pružaju učinak površine.

(10) U prostoru parkirališnog mjesta i pripadajućeg osiguranog područja nisu dopušteni nepokretni objekti.

(11) Središnji prostor parkirališnog mjesta izveden je na način da može podnijeti pritisak na jedinicu površine helikoptera za kojeg je projektirana, pri čemu površina ima dinamičku nosivost i promjer:

a) jednak ili veći od 83% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je projektirana,

b) iste širine kao staza za vožnju helikoptera po tlu ako je parkirališno mjesto helikoptera projektirano za ulazak/izlazak helikoptera snagom vlastitih motora.

Glava 4 Helidrom na platformi

Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) i područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF)

Članak 30.

(1) Na helidromu na platformi poklapaju se područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), te područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF).

(2) Na helidromu na platformi nalazi se najmanje jedno područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) može imati bilo koji oblik.

(4) Dimenzije područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) su kako slijedi:

a) za helikoptere performansi klase 1, najmanja širina FATO-a jednaka je ili veća od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran,

b) za helikoptere performansi klase 2 i 3, najmanja širina FATO-a jednaka je ili veća od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran.

(5) Površina područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na helidromu na platformi ima dinamičku nosivost.

(6) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na helidromu na platformi projektirano je na način da pruža učinak površine (provide ground effect).

(7) Na rubu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) nisu dopušteni nepokretni objekti, osim onih lomljive konstrukcije koji zbog svoje funkcije tu moraju biti smješteni.

(8) Najveća dopuštena visina objekata smještenih uzduž ruba područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) iznosi 0,25 m.

(9) Najveća dopuštena visina objekata smještenih uzduž ruba područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), kojeg je promjer manji od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran, iznosi 0,05 m.

(10) Najveća dopuštena visina objekata smještenih unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), koji ne predstavljaju opasnost za helikopter, a tu moraju biti smješteni zbog svoje funkcije, iznosi 2,5 cm.

(11) Površina područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) mora biti otporna na klizanje helikoptera i ljudi.

(12) Površina područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) mora imati nagib kako bi se spriječilo zadržavanje vode u lokvama.

(13) Uokolo ruba helidroma na platformi mora biti postavljena sigurnosna mreža ili pojasevi minimalne širine od 1,5 m na način da je njen (njihov) vanjski rub u istoj ravnini sa površinom helidroma.

Glava 5 Helidrom na palubi broda

Helidromi namjenski izgrađeni na palubi broda

Članak 31.

(1) Helidromi na palubi broda smješteni na:

a) pramcu broda,

b) krmi broda, ili su

c) namjenski izgrađeni iznad konstrukcije broda,

smatraju se helidromima namjenski izgrađenim na palubi broda.

(2) Najmanja dopuštena širina namjenski izgrađenog helidroma na palubi broda jednaka je ili veća od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je helidrom na palubi broda projektiran.

Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) i područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF)

Članak 32.

(1) Na helidromu na palubi broda poklapaju se područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), te područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF).

(2) Na helidromu na palubi broda nalazi se najmanje jedno područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) Najmanji dopušteni polumjer područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na namjenski izgrađenom helidromu iznad konstrukcije broda jednak je ili veći od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je helidrom na palubi broda projektiran.

(4) Najmanja dimenzija područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na namjenski izgrađenom helidromu na palubi ili krmi broda jednaka je ili veća od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom za kojeg je helidrom na palubi ili krmi broda projektiran.

(5) U slučaju kada namjenski izgrađenom helidromu na palubi broda nije moguće prići iz bilo kojeg smjera, najmanja dimenzija područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) jednaka je ili veća od prostora unutar kojeg je moguće smjestiti dva luka kružnice, položena longitudinalno u pravcu prilaza helikoptera, jedan nasuprot drugom, pri čemu je:

a) polumjer kružnice jednak ili veći od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je helidrom na palubi ili krmi broda projektiran, a

b) najmanja dopuštena širina helidroma jednaka ili veća od 83% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je helidrom na palubi ili krmi broda projektiran (slika 3-8).

(6) Površina područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na namjenski izgrađenom helidromu na palubi broda ima dinamičku nosivost.

(7) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na namjenski izgrađenom helidromu na palubi broda projektirano je na način da pruža učinak površine (provide ground effect).

Slika 3-8. Dopušteni pravci slijetanja na helidrom na palubi broda u slučaju kada nije dopušteno slijetati iz bilo kojeg pravca

Nenamjenski izgrađeni helidrom na palubi broda

Članak 33.

(1) Kod nenamjenski izgrađenih helidroma na palubi broda, najmanji dopušteni polumjer područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) jednak je ili veći od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je helidrom namijenjen.

(2) Na rubu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) nisu dopušteni nepokretni objekti, osim onih lomljive konstrukcije koji zbog svoje funkcije tu moraju biti smješteni.

(3) Najveća dopuštena visina objekata koji zbog svoje funkcije moraju biti smješteni na rubu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), iznosi 25 cm.

(4) Najveća dopuštena visina objekata smještenih unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), koji ne predstavljaju opasnost za helikopter, a tu moraju biti smješteni zbog svoje funkcije, iznosi 2,5 cm.

(5) Površina područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) mora biti otporna na klizanje helikoptera i ljudi.

DIO ČETVRTI OGRANIČENJE PREPREKA I NJIHOVO UKLANJANJE

Glava 1 Površine i sektori s ograničenjem prepreka

Prilazna površina

Članak 34.

(1) Prilazna površina je:

a) kosa ravnina, ili

c) kombinacija ravnina

s nagibom prema gore od kraja sigurnosnog područja, centrirana na crtu koja prolazi središtem područja završnog prilaza i uzlijetanja – FATO (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-1).

(2) Granice prilazne površine su:

a) unutarnji horizontalni rub dužine jednake najmanjoj utvrđenoj širini područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), plus sigurnosno područje položeno okomito na središnju os prilazne površine, na vanjskom rubu sigurnosnog područja,

b) dvije bočne strane s ishodištem na krajevima unutarnjeg ruba koje se pod određenim kutom jednakomjerno pružaju od:

– vertikalne ravni u kojoj je sadržana središnjica FATO-a definiranog za vizualni prilaz i instrumentalni neprecizni prilaz,

– vertikalne ravni u kojoj je sadržana središnjica FATO-a definiranog za instrumentalni precizni prilaz, do određene visine iznad FATO-a, i koje se zatim nastavljaju jednakomjerno pružati pod određenim kutom do utvrđene konačne širine, te se nakon toga tom širinom nastavljaju pružati preostalom dužinom prilazne površine,

c) vanjski horizontalni rub, okomito postavljen na središnjicu prilazne površine na utvrđenoj visini iznad razine FATO-a.

(3) Razina unutarnjeg ruba jednaka je razini sigurnosnog područja na točki unutarnjeg ruba koju presijeca središnjica prilazne površine.

(4) Nagib(i) na prilaznoj površini mjere se u vertikalnoj plohi koja sadrži središnjicu površine.

Prijelazna površina

Članak 35.

(1) Prijelazna površina je složena površina s nagibom prema gore i prema van do unutarnje horizontalne površine ili unaprijed utvrđene visine, položena uz sigurnosno područje i dijelom uz prilaznu površinu (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-1).

(2) Granice prijelazne površine su:

a) donji rub s ishodištem na:

– križanju prilazne površine i unutarnje horizontalne površine, ili

– utvrđenoj visini iznad donjeg ruba, u slučaju kada nije definirana horizontalna površina,

koji se pruža uz prilaznu površinu do njenog unutarnjeg ruba, a zatim paralelno uzduž sigurnosnog područja do središnjice završnog prilaza i uzlijetanja (FATO),

b) gornji rub postavljen na:

– ravnini unutarnje horizontalne površine, ili

– utvrđenoj visini iznad donjeg ruba u slučaju kada nije definirana horizontalna površina.

(3) Visina pojedine točke donjeg ruba je:

a) jednaka razini prilazne površine u toj točki u dijelu položenom uz prilaznu površinu, te

b) jednaka razini najbliže točke središnjice FATO-a nasuprot toj točki uzduž sigurnosnog područja.

(4) U skladu sa odredbama stavka 3. točke b. ovoga članka, prijelazna površina uz sigurnosno područje je:

a) zakrivljena kada je profil FATO-a zakrivljen, odnosno

b) ravna kada je profil FATO-a pravocrtan.

(5) U skladu s odredbama stavka 3. točke b. ovoga članka, križanje prijelazne površine s:

a) unutarnjom horizontalnom površinom, odnosno

b) gornjim rubom tamo gdje nije definirana unutarnja horizontalna površina,

također je zakrivljeno ili pravocrtno u zavisnosti od profila FATO-a.

(6) Nagib prijelazne površine se u vertikalnoj ravnini mjeri pod pravim kutom u odnosu na središnjicu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

Unutarnja horizontalna površina

Članak 36.

(1) Unutarnja horizontalna površina je kružnog oblika. Smještena je na horizontalnoj ravnini iznad područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) i sadržaja koji ga okružuju (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-1).

(2) Ishodište polumjera unutarnje horizontalne površine nalazi se u središnjoj točki područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) Visina unutarnje horizontalne površine mjeri se iznad ravni/točke koje je visina unaprijed definirana u tu svrhu.

Stožasta površina

Članak 37.

(1) Stožasta površina se pruža s nagibom prema gore i prema van, a njeno ishodište je:

a) rub unutarnje horizontalne površine, ili

b) vanjski rub prijelazne površine, u slučaju da unutarnja horizontalna površina nije definirana (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-1).

(2) Granice stožaste površine su:

a) donji rub u ravnini s:

– rubom unutarnje horizontalne površine, ili

– vanjskim rubom prijelazne površine u slučaju da unutarnja horizontalna površina nije definirana,

b) gornji rub postavljen na određenoj visini iznad:

– unutarnje horizontalne površine, ili

– visine najnižeg kraja područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) u slučaju da unutarnja horizontalna površina nije definirana.

(3) Nagib stožaste površine mjeri se iznad horizontalne površine.

Odletna površina

Članak 38.

(1) Odletna površina je:

a) kosa ravnina, ili

b) kombinacija ravnina, ili

c) u slučaju kada je uključeno zaokretanje, složena površina s nagibom prema gore, centrirana na crtu koja prolazi središtem područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), a s ishodištem na kraju sigurnosnog područja (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-1).

(2) Granice odletne površine su:

a) unutarnji horizontalni rub, dužine jednake najmanjoj utvrđenoj širini područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), plus sigurnosno područje postavljeno:

– okomito na središnjicu odletne površine, te na

– vanjskom rubu sigurnosnog područja ili čistine,

b) dvije strane s ishodištem na krajevima unutarnjeg ruba koje se pod određenim kutom ravnomjerno pružaju od vertikalne ravnine u kojoj je sadržana središnjica područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO),

c) vanjski horizontalni rub postavljen okomito na središnjicu odletne površine, a nalazi se na utvrđenoj visini iznad visine područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) Visina unutarnjeg ruba jednaka je:

– visini sigurnosnog područja na unutarnjem rubu, koji presijeca središnjica uzletne površine, ili

– najvišoj točki na tlu na središnjici čistine tamo gdje je definirana čistina.

(4) U slučaju pravocrtne odletne površine, nagib se mjeri u vertikalnoj ravnini u kojoj je sadržana središnjica površine.

(5) U slučaju kada odletna površina uključuje zaokretanje, površina je složena i sadrži horizontalne normale do svoje središnjice, a nagib središnjice je jednak kao kod pravocrtne putanje leta pri uzlijetanju. Taj dio površine između unutarnjeg ruba i 30 m iznad unutarnjeg ruba mora biti pravocrtan.

(6) Svaka promjena u smjeru središnjice odletne površine mora biti projektirana na način da najmanji dopušteni promjer zaokreta iznosi 270 m.

Glava 2 Sektori s ograničenjem prepreka

Sektor/površina bez prepreka – helidrom na platformi

Članak 39.

(1) Sektor s ograničenjem prepreka helidroma na platformi je složena površina s ishodištem u referentnoj točki na rubu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(2) U slučaju kada je površina područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) manja od polumjera kružnice jednakog najvećoj dimenziji (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran, najmanja dopuštena udaljenost referentne točke (koja je ishodište sektora sa ograničenjem prepreka) od središta FATO-a iznosi 50% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran.

(3) Sektor/površina s ograničenjem prepreka nasuprotan je luku određenog kuta.

(4) Sektor s ograničenjem prepreka helidroma na platformi čine dvije komponente: jedna iznad i druga ispod razine platforme (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-2):

a) iznad razine platforme: površina je horizontalna ravnina na visini jednakoj visini površine platforme nasuprotne luku, kojeg je najmanji dopušteni kut od 210° s vrhom smještenim na rubu kružnice promjera najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je helidrom na platformi projektiran, a pruža se do udaljenosti koja će osigurati neometanu odletnu putanju helikopteru za kojeg je projektirana,

b) ispod razine platforme: unutar luka kojeg je najmanji dopušteni kut od 210°, površina sektora s ograničenjem prepreka se dodatno pruža:

– u luku od najmanje 180° koji prolazi kroz središte FATO-a prema van,

– od ruba FATO-a prema dolje,

– ispod visine platforme pa sve do razine vode,

– do udaljenosti na kojoj je najnepovoljniji helikopter, za kojeg je helidrom na platformi projektiran, potpuno siguran od prepreka.

(5) Za helikoptere performansi klase 2 i 3, obje komponente sektora s ograničenjem prepreka za helidrom na platformi, pružaju se horizontalno od platforme do udaljenosti koja je jednaka ili veća od one potrebne za sigurno neoperativno slijetanje sa jednim neučinkovitim motorom najnepovoljnijeg tipa helikoptera za koji je helidrom na platformi projektiran.

Sektor s ograničenjem prepreka u kojem su zbog posebne konstrukcije platforme dijelom dopuštene prepreke – helidrom na platformi

Članak 40.

(1) Za helidrom na platformi na kojoj zbog posebne konstrukcije nije moguće izbjeći prepreke, dopuštene su prepreke u sektoru s ograničenjem prepreka ako pri tome nije narušena sigurnost operacija helikoptera.

(2) Sektor s ograničenjem prepreka helidroma na platformi, u prostoru kojeg se nalaze prepreke uvjetovane posebnom konstrukcijom platforme, složena je površina s ishodištem u referentnoj točki na rubu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), i pruža se preko luka (koji nije pokriven sektorom bez prepreka) unutar kojeg je definirana dopuštena visina prepreka iznad razine područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) Sektor s ograničenjem prepreka u kojem su zbog posebne konstrukcije platforme dijelom dopuštene prepreke ne smije biti nasuprotan luku većem od 150°. Njegove dimenzije i smještaj moraju biti u skladu sa vrijednostima prikazanim na slici 4-3.

Glava 3 Zahtjevi u pogledu površina s ograničenjem prepreka

Općenito

Članak 41.

Zahtjevi u pogledu površina s ograničenjem prepreka usklađeni su sa namjenom područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

Helidrom u razini sa zemljom

Članak 42.

(1) Sljedeće površine s ograničenjem prepreka uspostavljaju se za područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) projektirano za operacije helikoptera u uvjetima instrumentalnog preciznog prilaza:

a) odletna površina,

b) prilazna površina,

c) prijelazne površine i

d) stožasta površina.

(2) Sljedeće površine s ograničenjem prepreka uspostavljaju se za područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) projektirano za operacije helikoptera u uvjetima instrumentalnog nepreciznog prilaza:

a) odletna površina,

b) prilazna površina,

c) prijelazne površine,

d) unutarnja horizontalna površina i

d) stožasta površina, ako unutarnja horizontalna površina nije osigurana.

(3) Unutarnja horizontalna površina nije obvezna za područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) projektirano za operacije helikoptera u uvjetima instrumentalnog nepreciznog prilaza, ako je na oba kraja FATO-a osigurana pravocrtna putanja prilaza.

(4) Sljedeće površine s ograničenjem prepreka uspostavljaju se za područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) projektirano za operacije helikoptera u uvjetima vizualnog prilaza:

a) odletna površina i

b) prilazna površina.

(5) Najmanje dopuštene dimenzije i najveći dopušteni nagibi površina s ograničenjem prepreka definirani su u tabelama od 4-1 do 4-4 u dodatku 3 ovoga Pravilnika.

(6) Površine s ograničenjem prepreka smještene su na način prikazan na slikama od 4-4 do 4-8 u dodatku 2 ovoga Pravilnika.

(7) Novi objekti ili proširenja postojećih objekata nisu dopušteni unutar površina s ograničenjem prepreka, definiranih za područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) projektirano za operacije helikoptera u uvjetima:

a) instrumentalnog preciznog prilaza,

b) instrumentalnog nepreciznog prilaza i

c) vizualnog prilaza,

osim u slučaju kada se aeronautičkom studijom, odobrenom od Agencije, dokaže da je novi objekt, ili prošireni postojeći objekt zaklonjen drugim (već) postojećim objektom koji se ne može ukloniti.

(8) Postojeći objekti kojih je visina iznad bilo koje od površina navedenih u stavcima od 1. do 4. ovoga članka moraju se ukloniti, osim ako se aeronautičkom studijom, uz suglasnost Agencije, dokaže da je:

a) objekt zaklonjen nekim drugim objektom koji se ne može ukloniti, ili da

b) objekt neće negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija helikoptera.

(9) Helidrom u razini sa zemljom mora imati najmanje po dvije odletne i prilazne površine, odvojene s najmanje 150°.

(10) Ukupni broj i orijentacija odletnih i prilaznih površina bit će definirani na način da faktor iskoristivosti helidroma u razini sa zemljom bude 95% ili više od toga za helikoptere za koje je namijenjen.

Uzdignuti helidrom

Članak 43.

a) odletna površina,

b) prilazna površina,

c) prijelazne površine i

d) stožasta površina.

a) odletna površina,

b) prilazna površina,

c) prijelazne površine,

d) unutarnja horizontalna površina i

d) stožasta površina.

(4) Sljedeće površine s ograničenjem prepreka uspostavljaju se za područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) projektirano za operacije helikoptera u uvjetima vizualnog prilaza:

a) odletna površina i

b) prijelazna površina.

(5) Najmanje dopuštene dimenzije i najveći dopušteni nagibi površina s ograničenjem prepreka definirani su u tabelama od 4-1 do 4-4 u dodatku 3 ovoga Pravilnika.

(6) Površine s ograničenjem prepreka smještene su na način prikazan na slikama od 4-4 do 4-8 u dodatku 2 ovoga Pravilnika.

a) instrumentalnog preciznog prilaza,

b) instrumentalnog nepreciznog prilaza i

c) vizualnog prilaza,

a) objekt zaklonjen nekim drugim objektom koji se ne može ukloniti, ili da

b) objekt neće negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija helikoptera.

(9) Uzdignuti helidrom mora imati najmanje po dvije odletne i prilazne površine, odvojene s najmanje 150°.

(10) Ukupni broj i orijentacija odletnih i prilaznih površina bit će definirani na način da faktor iskoristivosti uzdignutog helidroma bude 95% ili više od toga za helikoptere za koje je namijenjen.

Helidrom na platformi

Članak 44.

(1) Za helidrom na platformi mora biti definiran sektor s ograničenjem prepreka.

(2) Za helidrom na platformi na kojoj zbog posebne konstrukcije nije moguće izbjeći prepreke, dopuštene su prepreke u sektoru s ograničenjem prepreka ako pri tome nije narušena sigurnost operacija helikoptera.

(3) Unutar sektora s ograničenjem prepreka, iznad površine bez prepreka, nisu dopuštene nepokretne prepreke.

(4) U neposrednoj blizini helidroma na platformi, ispod razine površine helidroma mora biti osigurana zaštita od prepreka za helikoptere. Ta se zaštita pruža preko luka:

a) za helikoptere performansi klase 1:

– od najmanje 180°,

– s ishodištem u središtu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), te

– s nagibom prema dolje u omjeru od jedne jedinice horizontalno do pet jedinica vertikalno od rubova područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), unutar sektora od 180°.

b) za helikoptere performansi klase 2 i 3:

– od najmanje 180°,

– s ishodištem u središtu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), te

s nagibom prema dolje u omjeru od jedne jedinice horizontalno do tri jedinice vertikalno od rubova područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), unutar sektora od 1800 (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-2).

(5) Tamo gdje je pokretna prepreka ili kombinacija prepreka unutar sektora bez prepreka nužna za funkcioniranje platforme ili helidroma na platformi, prepreka(-e) ne smiju biti nasuprotne luku većem od 30°, izmjereno od središta područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(6) Najveća dopuštena visina objekata smještenih unutar površine/sektora s ograničenjem prepreka:

a) u luku od 150°,

b) do udaljenosti jednake ili veće od 62% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je helidrom na platformi projektiran,

iznosi 5% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom (za kojeg je helidrom na platformi projektiran) iznad područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

U prostoru:

– izvan tog luka,

– prema van,

– do ukupne udaljenosti jednake ili veće od 83% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je helidrom na platformi projektiran,

površina s ograničenjem prepreka uzdiže se u omjeru od jedne jedinice vertikalno za svake dvije jedinice horizontalno (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-3).

Namjenski izgrađeni helidrom na palubi broda – smješten na pramcu ili krmi

Članak 45.

(1) Za namjenski helidrom na palubi broda mora biti definiran sektor s ograničenjem prepreka.

(2) U neposrednoj blizini helidroma na platformi, ispod razine površine helidroma mora biti osigurana zaštita od prepreka za helikoptere. Ta se zaštita pruža preko luka:

a) za helikoptere performansi klase 1:

– od najmanje 180°,

– s ishodištem u središtu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), te

– s nagibom prema dolje u omjeru od jedne jedinice horizontalno do pet jedinica vertikalno od rubova područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), unutar sektora od 180°.

b) za helikoptere performansi klase 2 i 3:

– od najmanje 180°,

– s ishodištem u središtu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), te

s nagibom prema dolje u omjeru od jedne jedinice horizontalno do tri jedinice vertikalno od rubova područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), unutar sektora od 180° (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-2).

(3) Najveća dopuštena visina objekata smještenih unutar površine/sektora s ograničenjem prepreka:

a) u luku od 150°,

b) do udaljenosti jednake ili veće od 62% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je namjenski helidrom na palubi broda projektiran,

iznosi 5% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom (za kojeg je namjenski helidrom na palubi broda projektiran) iznad područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(4) U prostoru:

a) izvan luka iz stavka 3. točke a. ovoga članka,

b) prema van,

c) do ukupne udaljenosti jednake ili veće od 83% najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je namjenski helidrom na palubi broda projektiran,

površina s ograničenjem prepreka uzdiže se u omjeru od jedne jedinice vertikalno za svake dvije jedinice horizontalno (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-3).

Namjenski izgrađeni helidrom na palubi broda – smješten na sredini broda (Amidships location)

Članak 46.

(1) Za namjenski helidrom na palubi smješten na sredini broda, ispred područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) moraju se nalaziti dva simetrično položena sektora s ograničenjem prepreka, od kojih svaki pokriva luk od 150°, s vrhovima na rubu kružnice polumjera jednakog ili većeg od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je namjenski helidrom projektiran. Unutar područja okruženog tim dvama sektorima s ograničenjem prepreka, nisu dopušteni objekti koji se uzdižu iznad razine područja završnog prilaza i uzlijetanja FATO-a, osim onih koji su:

a) neophodni za sigurnu operaciju helikoptera,

b) najveće dopuštene visine od 25 cm.

(2) Najveća dopuštena visina objekata smještenih unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), koji ne predstavljaju opasnost za helikopter, a tu moraju biti smješteni zbog svoje funkcije, iznosi 2,5 cm.

(3) U cilju dodatne zaštite helikoptera od prepreka u prilazu namjenskom helidromu na palubi smještenom na sredini broda, prepreke nisu dopuštene u prostoru ispred i iza područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), kojega je nagib prema gore u omjeru od jedne jedinice vertikalno za svakih pet jedinica horizontalno, i koji se pruža:

a) čitavom duljinom rubova dvaju sektora od 150°, te

b) horizontalno do udaljenosti jednake ili veće od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) projektirano (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-9).

Nenamjenski izgrađeni helidrom na palubi broda – smješten na boku broda –

Članak 47.

(1) Najveća dopuštena visina objekata smještenih unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), koji ne predstavljaju opasnost za helikopter, a tu moraju biti smješteni zbog svoje funkcije, iznosi 2.5 cm.

(2) Mjereno od rubnih točaka polumjera kružnice koji je jednak ili veći od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom, osiguran je prostor u duljini za 50% većoj od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom. Unutar tog prostora dopušteni su samo objekti, koji:

a) tu moraju biti smješteni zbog svoje funkcije,

b) ne ugrožavaju sigurnost operacija helikoptera, i

c) ne prelaze visinu od 25 cm (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-10).

(3) Područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) okružuje horizontalna površina unutar koje nisu dopuštene prepreke. Polumjer te horizontalne površine jednak je ili veći od 25% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom, a njena visina je jednaka ili veća od 5% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom.

Prikladna područja na palubi broda za manevriranje helikopterskom dizalicom

Članak 48.

(1) Za prikladna područja na palubi broda namijenjena za manevriranje helikopterskom dizalicom ili kukom, mora se osigurati:

a) slobodan prostor promjera 5 m, plus

b) koncentrična manevarska površina promjera jednakog ili većeg od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom pomnožene sa 2, a mjereno od ruba slobodnog prostora iz točke a) ovoga stavka (dodatak 2 ovoga Pravilnika slika 4-11).

(2) Koncetrična manevarska površina iz stavka 1. točke b) ovoga članka obuhvaća dva područja:

a) unutarnju manevarsku površinu promjera jednakog ili većeg od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom pomnožene sa 1.5, a mjereno od ruba slobodnog prostora iz stavka 1. točke a) ovoga članka, te

b) vanjsku manevarsku površinu promjera jednakog ili većeg od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom pomnožene sa 2, a mjereno od ruba slobodnog prostora iz stavka 1. točke a) ovoga članka.

(3) Unutar slobodnog prostora iz stavka 1. točke a) ovoga članka nisu dopušteni objekti iznad razine prikladnog područja na palubi broda namijenjenog za manevriranje helikopterskom dizalicom ili kukom.

(4) Najveća dopuštena visina objekata smještenih u unutarnjoj manevarskoj površini iz stavka 2. točke a) ovoga članka iznosi 3 m.

(5) Najveća dopuštena visina objekata smještenih u vanjskoj manevarskoj površini iz stavka 2. točke b) ovoga članka iznosi 6 m.

DIO PETI VIZUALNA SREDSTVA ZA NAVIGACIJU

Glava 1 Pokazivači

Pokazivač smjera vjetra

Članak 49.

(1) Helidrom je opremljen s najmanje jednim pokazivačem smjera vjetra.

(2) Pokazivač smjera vjetra je postavljen tako da pokazuje smjer i brzinu vjetra iznad područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na način da:

a) na njega ne utječu poremećaji u zraku uzrokovani:

– objektima u blizini, i

– vertikalnim strujanjima ispod rotora,

b) je vidljiv:

– iz helikoptera u letu i tijekom lebdenja, te

– na operativnoj površini za kretanje helikoptera.

(3) Tamo gdje je područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) podložno strujanjima zraka koja mogu nepovoljno utjecati na sigurnost operacija helikoptera, u blizini TLOF-a postavljaju se dodatni pokazivači smjera vjetra.

(4) Pokazivač smjera vjetra je sačinjen od platna ili drugog materijala jednake čvrstoće, u obliku krnjeg stošca, najmanjih dopuštenih dimenzija kako slijedi:

Tabela 5-1: Najmanje dopuštene dimenzije pokazivača smjera vjetra

Dimenzije	Helidromi u razini sa zemljom	Uzdignuti helidromi i helidromi na platformi
Duljina	2,4 m	1,2 m
Promjer – veći	0,6 m	0,3 m
Promjer – manji	0,3 m	0,15 m

(5) Pokazivač smjera vjetra izveden je na način da daje jasni prikaz smjera i opći prikaz brzine površinskog vjetra. Obavezne boje pokazivača smjera površinskog vjetra su crvena (ili narančasta) i bijela, raspoređene u pet naizmjenično poredanih traka, uz uvjet da prva i posljednja traka budu crvene (ili narančaste) boje, tako da isti bude jasno vidljiv u odnosu na pozadinu, s visine od najmanje 200 m.

(6) Pokazivač smjera vjetra je osvijetljen, kako bi bio jasno vidljiv u noćnim uvjetima.

Glava 2 Oznake i označivači

Oznaka površine na brodu za manevriranje helikopterskom dizalicom

Članak 50.

(1) Na površini broda određenoj za manevriranje helikopterskom dizalicom ili kukom osigurane su oznake površine na način prikazan na slici 4-11 u dodatku 2 ovoga Pravilnika.

(2) Oznake površine broda određene za manevriranje helikopterskom dizalicom ili kukom smještene su tako da se njihovo središte podudara sa središtem slobodnog prostora definiranog u članku 48. stavku 1. točki a) ovoga Pravilnika.

(3) Oznake površine broda određene za manevriranje helikopterskom dizalicom ili kukom sadrže oznaku slobodnog prostora (članak 48. stavak 1. točka a) ovoga Pravilnika) i oznaku koncetrične manevarske površine (članak 48. stavak 1. točka b) ovoga Pravilnika).

(4) Oznaku slobodnog prostora čini puni krug kojem najmanji dopušteni promjer iznosi 5 m. Oznaka je izvedena bojom koja se jasno ističe u odnosu na podlogu.

(5) Oznaku koncentrične manevarske površine čini kružnica izvedena isprekidanom crtom širine 0,2 m i promjera jednakog ili većeg od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera (za kojeg je površina namjenjena) pomnožene sa 2. Oznaka je izvedena bojom koja se jasno ističe u odnosu na podlogu.

(6) Unutar oznake koncetrične manevarske površine istaknut je natpis »WINCH ONLY«, izveden bijelom bojom.

Identifikacijska oznaka helidroma

Članak 51.

(1) Na helidromu je izvedena identifikacijska oznaka helidroma.

(2) Identifikacijska oznaka helidroma smještena je unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO):

a) u njegovom središtu, ili

b) u neposrednoj blizini središta, ili

c) na svakom kraju područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) u slučaju kada je identifikacijska oznaka helidroma izvedena zajedno s oznakama uzletno-sletne staze.

(3) Identifikacijska oznaka helidroma podrazumijeva slovo »H« za sve helidrome, osim za helidrom smješten u neposrednoj blizini bolnice. Oznaka je izvedena bijelom bojom, a njene najmanje dopuštene dimenzije istaknute su na slici 5-1.

(4) U slučaju kada je identifikacijska oznaka helidroma (H) izvedena zajedno s oznakom smjera završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), njene najmanje dopuštene dimenzije istaknute na slici 5-1, uvećavaju se za faktor 3.

(5) Identifikacijska oznaka helidroma smještenog u neposrednoj blizini bolnice, podrazumijeva slovo »H« izvedeno crvenom bojom na bijelom križu, kojeg čine kvadrati izvedeni na svakoj od strana (zamišljenog) kvadrata, kojeg čini slovo »H« (slika 5-1).

Slika 5-1. Identifikacijska oznaka helidroma prikazana s bolničkim križem i orijentacijom u odnosu na područja bez prepreka

(6) Za sve helidrome osim helidroma na platformi, identifikacijska oznaka helidroma izvedena je na način da je poprečna crta slova »H« položena pod pravim kutom u odnosu na projektirani smjer završnog prilaza.

(7) Za helidrom na platformi poprečna crta slova »H« položena je na:

a) simetrali kuta područja sa preprekama ili

b) paralelno sa simetralom kuta područja sa preprekama,

kako je prikazano na slici 5-1.

(8) Dimenzije identifikacijske oznake helidroma na platformi (H) su kako slijedi:

a) visina oznake = 4 m

b) širina oznake = najviše 3 m

c) širina pojedine crte oznake (stroke width) = najviše 0,75 m.

Oznaka najveće dopuštene mase

Članak 52.

(1) Oznaka najveće dopuštene mase prikazana je na uzdignutom helidromu i na helidromu na platformi.

(2) Oznaka najveće dopuštene mase smještena je unutar područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) na način da je lako uočljiva iz smjera projektiranog završnog prilaza.

(3) Oznaka najveće dopuštene mase podrazumijeva:

a) broj jednoznamenkasti, ili dvoznamenkasti, ili troznamenkasti:

– cijeli, ili

– decimalni (najviše do jednog decimalnog mjesta), te

b) slovo »t« (pored cijelog ili decimalnog broja).

Oznaka najveće dopuštene mase izražena je u tonama (1.000 kg), zaokružena na najbližih 100 kg.

(3) Oznaka najveće dopuštene mase izvedena je:

a) bojom koja je u kontrastu sa podlogom, te

b) u skladu s dimenzijama, oblikom i omjerom, prikazanim na slici 5-2.

(4) U slučaju kada na helidromu na:

a) brodu, ili

b) platformi

nije moguće primijeniti dimenzije i omjer broja i slova koji čine oznaku najveće dopuštene mase, najmanja dopuštena visina oznake iznosi 0,90 m. Širina oznake mora biti usklađena sa njenom visinom na način da se ne promijeni oblik broja ili slova.

Slika 5-2. Oblik i omjer brojki i slova za oznake najveće dopuštene mase

Oznaka najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom

Članak 53.

(1) Oznaka najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom istaknuta je na:

a) uzdignutom helidromu, i

b) helidromu na platformi.

(2) Oznaka najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera s rotirajućim rotorom smještena je unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na način da je jasno uočljiva iz projektiranog smjera završnog prilaza.

(3) Oznaka najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom izvedena je bijelom bojom, a izražena cijelim brojem najbližim stvarnoj vrijednosti, na primjer: 19,5 = 19, a 19,6 = 20.

Oznaka ili označivač područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO)

Članak 54.

(1) Oznaka ili označivač područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) nalazi se na helidromu u razini sa zemljom, tamo gdje područje završnog prilaza i uzlijetanja nije jasno vidljivo.

(2) Oznaka ili označivač područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) smješten je na rubu područja FATO na način da se:

a) za područje u obliku kvadrata ili pravokutnika postavi najmanje tri oznake ili označivača (uključujući i one postavljene u kutovima) na svakoj strani područja, na međusobnoj udaljenosti od najviše 50 m,

b) za područje u nekom drugom obliku, uključujući i oblik kružnice, postavi najmanje pet oznaka ili označivača na međusobnoj udaljenosti od najviše 10 m.

(3) Oznaka područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) izvedena je u obliku pravokutne trake širine 1 m, a duljine:

a) 9 m, ili

b) 1/5 duljine područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na koje se odnosi.

(4) Najveća dopuštena visina označivača područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) iznosi 25 cm iznad razine tla ili snijega.

(5) Oznaka područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) izvedena je u bijeloj boji.

Identifikacijska oznaka područja završnog prilaza i polijetanja (FATO)

Članak 55.

(1) Identifikacijska oznaka područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) osigurana je tamo gdje je to objektivno moguće u cilju sigurne orijentacije pilota helikoptera.

(2) Identifikacijska oznaka područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) smještena je na početku područja FATO na način prikazan na slici 5-3.

(3) Identifikacijsku oznaku područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) čine:

a) oznaka uzletno-sletne staze, opisana u članku 71. Pravilnika o aerodromima, te

b) slovo »H«,

kako je prikazano na slici 5-3.

Slika 5-3. Identifikacijska oznaka područja završnog prilaza i uzlijetanja FATO

Oznaka ciljne točke

Članak 56.

(1) Oznaka ciljne točke osigurana je tamo gdje pilot helikoptera mora obaviti prilaz do određene točke prije nego što nastavi letjeti do područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF).

(2) Oznaka ciljne točke smještena je unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) Oznaku ciljne točke čini istostranični trokut sa simetralom jednog od kutova, poravnatom sa projektiranim pravcem prilaza helikoptera.

(4) Oznaka ciljne točke izvedena je punom crtom bijele boje na način prikazan na slici 5-4.

Slika 5-4. Oznaka ciljne točke

Oznaka područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF)

Članak 57.

(1) Oznaka područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) osigurana je na helidromu na kojem vanjski rub područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) nije jasno vidljiv.

(2) Oznaka područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) smještena je uzduž vanjskog ruba područja.

(3) Oznaku područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) čini neprekinuta crta bijele boje i širine od najmanje 30 cm.

Oznaka dodira/pozicioniranja

Članak 58.

(1) Oznaka dodira/pozicioniranja osigurana je na helidromu na kojem je nužno da helikopter sleti i pozicionira se na točno određenu poziciju.

(2) Oznaka dodira/pozicioniranja smještena je tako da:

a) podvozje helikoptera bude na nosivoj površini u trenutku kada je sjedalo pilota iznad same oznake, a

b) svi dijelovi helikoptera odvojeni od svih prepreka sigurnosnim područjem.

(3) Na helidromu na platformi, središte oznake dodira/pozicioniranja smješteno je:

a) u središtu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), ili

b) kada to fizički nije moguće, oznaka može biti pomaknuta izvan područja/sektora bez prepreka za najviše 10% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je FATO projektiran, ako se aeronautičkom studijom, uz suglasnost Agencije, dokaže da pomicanje oznake dodira/pozicioniranja neće negativno utjecati na sigurnost operacija helikoptera.

(4) U slučaju da je najveća dimenzija (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom jednaka ili manja od 16 m, oznaku dodira/pozicioniranja nije dopušteno pomicati izvan središta područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) na:

a) namjenski izgrađenom helidromu na pramcu broda, i

b) helidromu na platformi.

(5) Oznaka dodira/pozicioniranja podrazumijeva kružnicu žute boje izvedenu neprekinutom crtom širine od najmanje:

a) 0,5 m za helidrom u razini sa zemljom, uzdignuti helidrom i helidrom na brodu, te

b) 1 m za helidrom na platformi.

(6) Unutarnji promjer kružnice koja čini oznaku dodira/pozicioniranja iznosi 50% od najveće dimenzije (D) najvećeg helikoptera sa rotirajućim rotorom za kojeg je područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) projektirano.

(7) Ako se na površini područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) nalazi sigurnosna mreža, ona mora biti dovoljno velika da obuhvati čitavu oznaku dodira/pozicioniranja, i ne smije zakloniti druge važne oznake.

Oznaka naziva helidroma

Članak 59.

(1) Oznaka naziva helidroma osigurana je na helidromu na kojem nema alternativne vizualne oznake naziva helidroma.

(2) Oznaka naziva helidroma smještena je na helidromu tako da bude vidljiva iz svih kutova iznad horizontale, ako je moguće.

(3) Na helidromu na kojem se nalazi sektor sa preprekama, oznaka naziva je smještena na onoj strani identifikacijske oznake »H«, na kojoj je sektor sa preprekama.

(4) Oznaku naziva helidroma čini:

a) naziv, ili

b) alfanumerička oznaka helidroma, na način primijenjen u radiotelefonskoj komunikaciji.

(5) Boja oznake naziva u kontrastu je sa pozadinom. Najmanja dopuštena veličina pojedinih znakova koji čine oznaku naziva, je kako slijedi:

a) 3 m na helidromoma u razini sa zemljom, te

b) 1,2 m na uzdignutim helidromima i helidromima na platformi.

(6) Oznaka naziva helidroma namijenjenog za operacije helikoptera tijekom noći, osvijetljena je iznutra ili izvana.

Oznaka sektora bez prepreka na helidromu na platformi

Članak 60.

(1) Na helidromu na platformi osigurana je oznaka sektora bez prepreka u obliku obrnutog slova »V« (chevron).

(2) Oznaka sektora bez prepreka na helidromu na platformi smještena je na vanjskom rubu područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), ili na oznaci za područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF).

(3) Oznaka sektora bez prepreka na helidromu na platformi označava:

a) početak sektora bez prepreka, i

b) smjer rubova sektora.

(4) Visina oznake sektora bez prepreke jednaka je širini oznake za područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF), ali ne smije biti manja od 30 cm.

(5) Oznaka sektora bez prepreka mora biti izvedena u boji koja je u kontrastu s podlogom.

Oznaka površine helidroma na platformi

Članak 61.

(1) Površina helidroma na platformi okružena područjem završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) istaknuta je tamnom bojom s gornjim slojem visokog trenja.

(2) Površina helidroma na platformi okružena područjem završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) nije istaknuta bojom u slučaju da naneseni sloj boje može utjecati na slabljenje kvalitete trenja. U takvim slučajevima nužno je pojačati uočljivost izvedenih oznaka korištenjem kontrastnih boja.

Oznaka sektora zabranjenog slijetanja na helidrom na platformi

Članak 62.

(1) Oznaka sektora zabranjenog slijetanja na helidrom na platformi osigurana je u slučaju kada je nužno spriječiti slijetanje helikoptera iz određenog(ih) pravca(aca).

(2) Oznaka sektora zabranjenog slijetanja na helidrom na platformi smještena je na oznaci dodira/pozicioniranja, uz rub područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), u smjeru u kojem je slijetanje zabranjeno (slika 5-5).

(3) Oznaka sektora zabranjenog slijetanja na helidrom na platformi izvedena je kombinacijom bijelih i crvenih neprekinutih crta, na način prikazan na slici 5-5.

Slika 5-5. Oznaka sektora zabranjenog slijetanja na helidrom na platformi

Oznaka središnje crte staze za vožnju

Članak 63.

(1) Oznaka središnje crte staze za vožnju izvedena je na način da se osigura neprekinuto navođenje helikoptera od:

a) pozicije za slijetanje do parkirališnog mjesta, te

b) od parkirališnog mjesta do pozicije za uzlijetanje.

(2) Oznaka središnje crte staze za vožnju istaknuta je na:

a) kolničkoj konstrukciji prilazne staze za vožnju,

b) površini za uklanjanje i sprječavanje stvaranja leda na helikopteru, te

c) stajanci.

(3) Oznaka središnje crte staze za vožnju izvedena je na kolničkoj konstrukciji uzletno-sletne staze ako je uzletno-sletna staza dio standardne rute vožnje helikoptera po tlu, te ako:

a) na uzletno-sletnoj stazi nema oznake središnje crte, ili

b) gdje se oznaka središnje crte staze za vožnju ne poklapa sa središnjom crtom uzletno-sletne staze.

(4) Na svim križanjima staza za vožnju i uzletno-sletne staze, u neposrednoj blizini oznake pozicije za čekanje (slika 5-6 oblik A), nužno je dodatno istaknuti oznaku središnje crte staze za vožnju na način da se dodaju još dvije paralelne crte duljine:

a) 45 m, ili

b) do sljedeće oznake pozicije za čekanje,

mjereno od oznake pozicije za čekanje, u pravcu kretanja od uzletno-sletne staze (slika 5-7).

(5) Središnja crta staze za vožnju izvedena je po osi staze za vožnju na njenom ravnom dijelu. Na zavoju staze za vožnju, oznaka središnje crte će se nastaviti iz ravnog dijela na način da bude na jednakoj udaljenosti od vanjskog ruba zavoja.

(6) Na raskrižju staze za vožnju s uzletno-sletnom stazom, gdje staza za vožnju služi kao izlaz s uzletno-sletne staze, oznaka središnje crte staze za vožnju izvedena je kao zakrivljena crta koja se pruža sve do oznake središnje crte uzletno-sletne staze, kako je to prikazano na slici 5-6. Mjereno od točke dodira dviju crta, oznaka središnje crte staze za vožnju pruža se paralelno s oznakom središnje crte uzletno-sletne staze na najmanjoj udaljenosti od:

a) 60 m na uzletno-sletnim stazama kodnog broja 3 i 4, te

b) 30 m na uzletno-sletnim stazama kodnog broja 1 i 2.

(7) Oznaka središnje crte staze za vožnju izvodi se kao neprekinuta crta najmanje širine 0,15m, osim na mjestima gdje se križa s:

a) oznakom pozicije za čekanje, ili

b) oznakom međupozicije za čekanje,

kako je prikazano na slici 5-6.

Slika 5-6. Oznake staze za vožnju (prikazano s osnovnim oznakama uzletno-sletne staze)

Slika 5-7. Dodatno istaknuta oznaka središnje crte staze za vožnju

Oznaka okretišta

Članak 64.

(1) Na uzletno-sletnoj stazi na kojoj je izgrađeno okretište, oznaka okretišta postavlja se u cilju kontinuiranog vođenja helikoptera u zaokretu od 180° te njegovom poravnanju sa središnjom crtom uzletno-sletne staze.

(2) Oznaku okretišta čini zakrivljena crta koja se pruža od središnje crte uzletno-sletne staze u pravcu okretišta. Radijus zakrivljene crte usklađen je s:

a) manevarskim karakteristikama helikoptera kojem je najveći razmak između nosnog podvozja i geometrijskog središta glavnog podvozja, a kojem je okretište namijenjeno, te

b) uobičajenim brzinama kojima ti helikopteri voze po tlu.

Najveći kut pod kojim se oznaka okretišta križa sa središnjom crtom uzletno-sletne staze iznosi 30°.

(3) Oznaka okretišta vodi helikopter tako da je, prije točke zaokreta od 180°, helikopteru osigurana ravna dionica vožnje po tlu. Ravni dio oznake okretišta je paralelan s vanjskim rubom okretišta.

(4) Oblik zakrivljene crte koja helikopter vodi u zaokretu od 1800 usklađena je sa najvećim kutom upravljanja nosnim kotačem helikoptera koji iznosi 45°.

(5) Oznaka okretišta se pruža paralelno sa središnjom crtom uzletno-sletne staze najmanjom duljinom od:

a) 60 m na uzletno-sletnim stazama kodnog broja 3 ili 4, te

c) 30 m na uzletno-sletnim stazama kodnog broja 1 ili 2.

(6) Širina crte koja čini oznaku okretišta iznosi 0,15 m i izvodi se neprekinutom crtom žute boje.

Oznaka pozicije za čekanje

Članak 65.

(1) Oznaka pozicije za čekanje izvodi se na stazi za vožnju, ispred križanja sa uzletno-sletnom stazom, na mjestu gdje se helikopter zaustavlja nosnim kotačem, čekajući na dozvolu za izlazak na uzletno-sletnu stazu.

(2) Na križanju staze za vožnju i:

a) vizualne uzletno-sletne staze,

b) uzletno-sletne staze opremljene sustavom za instrumentalni neprecizni prilaz, i

c) staze za uzlijetanje,

oznaka pozicije za čekanje izvodi se na način kako je prikazano na slici 5-6, oblik A.

(3) Kada je na križanju staze za vožnju i uzletno-sletne staze opremljene sustavom za instrumentalni precizni prilaz kategorije I, II ili III izvedena samo jedna pozicija za čekanje, njen oblik je istovjetan obliku A na slici 5-6.

(4) Kada je križanju staze za vožnju i uzletno-sletne staze opremljene sustavom za instrumentalni precizni prilaz kategorije I, II ili III izvedeno više (dvije ili tri) pozicija za čekanje, oznaka pozicije za čekanje koja je najbliža uzletno-sletnoj stazi izvodi se na način kako je prikazano na slici 5-6, oblik A, a sve druge oznake pozicija za čekanje koje su udaljenije od uzletno-sletne staze, izvode se na način kako je prikazano na slici 5-6, oblik B.

(5) Ako se oznaka pozicije za čekanje oblika B nalazi na površini na kojoj bi joj duljina bila veća od 60 m, pojam »CAT II« ili »CAT III«, označava se na kolničkoj površini, na krajevima oznake pozicije za čekanje, te u jednakim razmacima od najviše 45 m između uzastopnih oznaka. Najmanja veličina slova iznosi 1,8 m, a postavljaju se na najvećoj udaljenosti od 0,9 m od oznake pozicije za čekanje.

(6) Tamo gdje je potrebna veća uočljivost pozicije za čekanje, oznaka pozicije za čekanje se izvodi na način kako je prikazano na slici 5-8, oblik A ili oblik B, već prema tome što je prikladnije.

(7) Oznaka pozicije za čekanje izvedena na križanju uzletno-sletnih staza, postavlja se okomito na središnju crtu uzletno-sletne staze koja čini dio standardne rute za vožnju zrakoplova po tlu. Oblik te oznake istovjetan je u obliku prikazanom na slici 5-8, oblik A.

Slika 5-8. Oznake pozicije za čekanje

Oznake zračne staze za vožnju

Članak 66.

(1) Staza za vožnju u letu označena je označivačima staze za vožnju.

(2) Označivači zračne staze za vožnju smješteni su na središnjoj crti zračne staze za vožnju s najvećim dopuštenim međusobnim razmakom od:

a) 30 m na pravcu, te

b) 15 m na zavojima.

(3) Označivač zračne staze za vožnju je lomljiv i kada je postavljen nije viši od 35 cm iznad razine zemlje ili snijega. Površina označivača kako ju pilot vidi, pravokutnog je oblika s omjerom visine i širine od približno 3:1 te minimalne površine od 150 cm2, kako je prikazano na slici 5-9.

(4) Označivač zračne staze za vožnju podijeljen je na tri jednake, horizontalne trake obojane žutom, zelenom i žutom bojom. Ukoliko se staza za vožnju u letu koristi noću, označivači moraju biti osvijetljeni iznutra ili retro-reflektirajući.

Slika 5-9. Označivač zračne staze za vožnju

Označivači zračnog tranzitnog puta

Članak 67.

(1) Kada se definira zračni tranzitni put, on se obilježava označivačima zračnog tranzitnog puta (slika 5-10).

(2) Označivači zračnog tranzitnog puta smješteni su uzduž središnje crte zračnog tranzitnog puta s najvećim dopuštenim međusobnim razmakom od:

a) 60 m na pravcu, te

b) 15 m na zavojima.

Slika 5-10. Označivač zračnog tranzitnog puta

Glava 3 Svjetla

Općenito

Svjetla koja mogu ugroziti sigurnost zrakoplova

Članak 68.

Neaeronautička svjetla koja nisu u funkciji zrakoplovstva, postavljena u blizini helidroma na način da mogu ugroziti sigurnost helikoptera, bit će isključena, zaklonjena ili na drugi način preinačena kako ne bi predstavljala izvor opasnosti.

Laserske zrake koje mogu ugroziti sigurnost helikoptera

Članak 69.

Da bi se helikopteri zaštitili od štetnih učinaka laserskih zračenja, u okolici helidroma će se uspostaviti sljedeća zaštićena područja letenja:

a) područje letenja u kojem je zabranjeno lasersko zračenje (LFFZ),

b) područje letenja s ograničenim laserskim zračenjem (LCFZ),

c) područje letenja osjetljivo s obzirom na lasersko zračenje (LSFZ).

Svjetla koja mogu prouzročiti zabunu

Članak 70.

(1) Neaeronautička svjetla na zemlji koja zbog svojeg intenziteta, konfiguracije ili boje mogu:

a) spriječiti jasnu interpretaciju, ili

c) prouzročiti zabunu u jasnoj interpretaciji aeronautičkih svjetala na zemlji,

bit će ugašena, zaklonjena, ili na drugi način preinačena u cilju sprječavanja mogućnosti zabune i pogrešne interpretacije.

(2) U skladu sa odredbom stavka 1. ovoga članka osobita pažnja se posvećuje ne-aeronautičkim svjetlima koja nisu u funkciji zrakoplovstva, a nalaze se u području:

a) helidroma, opremljenog sustavom za instrumentalni precizni i neprecizni prilaz, na površini koja se pruža:

− duljinom od najmanje 3.000 m ispred područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), te

− bočno po 750 m sa svake strane središnjice područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO),

b) helidroma s vizualnim područjem završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), na površini koja se prostire u granicama područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) U slučaju kada se aeronautička svjetla nalaze na:

a) zemlji, ili

b) helidromu na platformi,

u blizini plovnih putova, ili plovidbenih voda, njihov intenzitet i konfiguracija će biti izvedeni na način da ne uzrokuju zabunu kod mornarice.

Slika 5-11. Područje letenja bez utjecaja laserskog zračenja

Slika 5-12. Područje letenja bez utjecaja laserskog zračenja na primjeru dviju uzletno-sletnih staza

Slika 5-13. Zaštićena područja letenja s najvišim dozvoljenim vrijednostima isijavanja vidljivih laserskih zraka (AGL = iznad razine tla)

Helidromski far

Članak 71.

(1) Helidromski far se postavlja na svakom helidromu na kojem:

a) vizualna navigacija za velike udaljenosti smatra nužnom i ne provodi se drugim vizualnim sredstvima; ili

b) okolna svjetla otežavaju lociranje helidroma iz zraka.

(2) Helidromski far se postavlja na helidromu ili u njegovoj blizini, po mogućnosti na uzdignutu poziciju kako ne bi zasljepljivao pilota na malim udaljenostima.

(3) Tamo gdje postoji mogućnost da će helidromski far zasljepljivati pilota na malim udaljenostima, obvezno ga je isključiti tijekom završnih faza prilaza i slijetanja.

(4) Helidromski far proizvodi nizove bljeskova bijele boje, kratkog trajanja u jednakim vremenskim intervalima (slika 5-14).

(5) Svjetlost helidromskog fara vidljiva je iz svih kutova azimuta.

(6) Učinkovito širenje intenziteta svjetlosti svakog bljeska usklađeno je s vrijednostima prikazanim na slici 5-15, ilustraciji 1.

(7) Tamo gdje je poželjna kontrola svjetlosti, podešavanja od 10% i 3% su zadovoljavajuća.

(8) U cilju sprečavanja zaslijepljenosti pilota svjetlošću helidromskog fara tijekom završnih faza prilaza, nužno je postavljanje zaštite.

Slika 5-14. Značajke bljeskanja helidromskog fara

Slika 5-15. Izokandelni dijagrami svjetala namijenjenih za vizualne i instrumentalne neprecizne prilaze helikopterima

Sustav prilazne rasvjete

Članak 72.

(1) Sustav prilazne rasvjete postavlja se na helidromu gdje je to fizički moguće u cilju označavanja projektiranog(ih) pravca(aca) prilaza.

(2) Sustav prilazne rasvjete smješten je pravocrtno uzduž projektiranog(ih) pravca(aca) prilaza.

(3) Sustav prilazne rasvjete čini:

a) niz od tri svjetla postavljena na međusobnom jednakom razmaku od 30 m, i

b) poprečna prečka duljine 18 m, na udaljenosti od 90 m od vanjskog ruba područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), kako je prikazano na slici 5-16.

(4) Svjetla poprečne prečke postavljena su:

a) u međusobnom (jednakom) razmaku od 4,5 m,

b) u obliku horizontalne ravne crte, pod pravim kutom u odnosu na liniju svjetala središnje crte koja ju presijeca.

(5) Tamo gdje postoji potreba za većom uočljivošću pravca završnog prilaza, nužno je iza poprečne prečke dodati više uočljivih svjetala, raspoređenih na međusobno jednakom razmaku od 30 m. Svjetla iza poprečne prečke odašilju:

a) neprekinutu (kontinuiranu) svjetlost, ili

b) svjetlost s prekidima (bljeskove) u jednakim vremenskim intervalima.

(6) Najmanja dopuštena duljina sustava prilazne rasvjete, postavljenog za područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) projektiranog za instrumentalni neprecizni prilaz, iznosi 210 m.

(7) Svjetla sustava prilazne rasvjete koja odašilju neprekinutu (kontinuiranu) svjetlost, bijele su boje i svesmjerna.

(8) Distribucija neprekinute (kontinuirane) svjetlosti izvedena je na način prikazan na slici 5-15, ilustraciji 2, osim što se za područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) projektirano za instrumentalni neprecizni prilaz, intenzitet svjetlosti treba povećati za faktor 3.

(9) Svjetla sustava prilazne rasvjete koja odašilju svjetlost s prekidima (bljeskajuću), bijele su boje i svesmjerna.

(10) Bljeskajuća svjetla odašilju svjetlost brzinom od jednog bljeska u sekundi, a njihova distribucija svjetlosti izvedena je na način prikazan na slici 5-15, ilustraciji 3. Bljeskanje započinje od najudaljenijeg svjetla i nastavlja se prema poprečnoj prečki.

Slika 5-16. Sustav prilaznih svjetala

(11) Sustav prilazne rasvjete je projektiran na način da se intenzitet svjetlosti koju odašilje može podešavati u skladu s prevladavajućim uvjetima:

a) svjetla koja odašilju neprekinutu (kontinuiranu) svjetlost – 100%, 30% i 10%, i

b) svjetla koja odašilju svjetlost s prekidima (bljeskajuću) – 100%, 10 %i 3%.

Sustav navođenja vizualnim poravnanjem

Članak 73.

(1) Sustav navođenja vizualnim poravnanjem postavlja se u prilazu helidromu, uvijek kada je ispunjen jedan ili više niže navedenih preduvjeta:

a) nužnost nadvisivanja prepreka, i/ili

b) nužnost smanjenja buke, i/ili

c) nužnost letenja određenim smjerom (obvezni postupci definirani od nadležne kontrole letenja), i/ili

d) ako je zbog karakteristika okoliša helidroma otežano prepoznavanje površine helidroma, i/ili je

e) fizički nemoguće postaviti sustav prilazne rasvjete.

(2) Sustav navođenja vizualnim poravnanjem smješten je:

a) na tzv. »downwind edge« područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), poravnat uzduž projektiranog pravca prilaženja,

b) tako da se helikopter precizno navodi utvrđenom putanjom prema području završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) Jedinični izvori svjetla postavljeni su što je moguće niže na lomljivoj konstrukciji.

(4) Ako jedinični izvori svjetla sustava navođenja vizualnim poravnanjem moraju izgledati kao diskretni izvori svjetla, postavljaju se tako da na krajevima sustava kut, položen nasuprotno između jediničnih izvora svjetla, kako ih vidi pilot, nije manji od 3’ (minute) luka.

(5) Kutovi položeni nasuprotno između jediničnih izvora svjetla sustava navođenja vizualnim poravnanjem i ostalih jediničnih izvora svjetla sličnog ili jačeg intenziteta, također nisu manji od 3 minute luka.

(6) Format signala za sustav navođenja vizualnim poravnanjem sastoji se od najmanje tri sektora diskretnih signala kojih je značenje:

a) pomaknuto udesno,

b) na putanji, i

c) pomaknuto ulijevo.

(7) Divergencija signala »na putanji« sustava navođenja vizualnim poravnanjem mora biti označena kao što je prikazano na slici 5-17.

(8) Format signala mora biti takav da ne uzrokuje zabunu između sustava navođenja vizualnim poravnanjem i svih drugih sustava navođenja koji su postavljeni, na primjer: svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza.

Slika 5-17. Divergencija signala »na putanji« sustava navođenja vizualnim poravnanjem

(9) Kod signala sustava navođenja vizualnim poravnanjem ne smije biti jednak ili sličan kodu signala sustava svjetlosnog pokazivača nagiba prilaza.

(10) Format signala sustava navođenja vizualnim poravnanjem mora biti jedinstven i uočljiv u svim operativnim uvjetima okoliša.

(11) Sustav navođenja vizualnim poravnanjem ne smije znatno povećati opseg opterećenja pilota helikoptera.

(12) Iskoristiva pokrivenost sustava navođenja vizualnim poravnanjem mora biti jednaka ili veća od sustava svjetlosnog pokazivača nagiba prilaza.

(13) Sustav navođenja vizualnim poravnanjem projektiran je na način koji omogućuje upravljanje intenzitetom svjetla u cilju njegovog prilagođavanja uvjetima okoliša i onemogućilo zasljepljivanje pilota helikoptera u prilazu i slijetanju.

(14) Sustav navođenja vizualnim poravnanjem projektiran je na način koji omogućuje prilagođavanje u azimutu do unutar ± 5’ (minuta) luka definirane putanje poniranja.

(15) Kut sustava navođenja azimuta je takav da pilot helikoptera tijekom prilaženja na rubu signala »na putanji« izbjegne sve prepreke u prostoru.

(16) U slučaju kvara bilo koje komponente sustava navođenja vizualnim poravnanjem, zbog kojeg bi bio, ili mogao biti oštećen oblik signala, sustav se automatski isključuje.

Tabela 5-2: Dimenzije i nagibi površina slobodnih od prepreka

Površina i dimenzije	Vizualni FATO		Instrumentalni neprecizni FATO
Duljina unutarnjeg ruba	Širina sigurnosnog područja		Širina sigurnosnog područja
Udaljenost od kraja FATO-a	Najmanje 3 m		60 m
Divergencija	10%		15%
Ukupna duljina	2.500 m		2.500 m
Nagib	PAPI	Aa – 0.570	Aa – 0.570
	HAPI	Ab – 0.650	Ab – 0.650
	APAPI	Aa – 0.90	Aa – 0.90
a. Kako je istaknuto na slici 5-13 ovoga Pravilnika. b. Kut gornje granice signala »ispod nagiba«.

(17) Jedinični izvori svjetla sustava navođenja vizualnim poravnanjem projektirani su na način da kondenzacija, prljavština, itd. na njihovim površinama za reflektiranje ili odašiljanje svjetlosti:

a) u najmanjoj mogućoj mjeri utječu na kvalitetu svjetlosnih signala, te da

b) ni na koji način ne uzrokuju stvaranje simuliranih ili lažnih signala.

Sustavi svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza

Članak 74.

(1) Sustavi svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza postavljaju se u cilju preciznog navođenja helikoptera u prilazu helidromu bez obzira na to da li je helidrom opremljen drugim:

a) vizualnim sredstvima za navođenje u prilazu, ili

b) nevizualnim sredstvima navođenja,

uvijek kada je ispunjen jedan ili više sljedećih preduvjeta:

– nužnost nadvisivanja prepreka, i/ili

– nužnost smanjenja buke, i/ili

– nužnost letenja određenim smjerom (obvezni postupci definirani od nadležne kontrole letenja), i/ili

– ako je zbog karakteristika okoliša helidroma otežano prepoznavanje površine helidroma, i/ili

– značajke helikoptera zahtijevaju stabilizirani prilaz.

(2) Standardni sustavi svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza za operacije helikopterom sadržavaju sljedeće:

a) PAPI i APAPI sustavi:

– sve karakteristike tih sustava definirane u člancima 99. i 100. Pravilnika o aerodromima, pri čemu se

– veličina kuta sektora na nagibu tih sustava mora povećati na 45’ (minuta), ili

b) sustav pokazivača prilazne putanje helikoptera (HAPI): sve karakteristike opisane u stavcima od 6. do 23. ovoga članka.

(3) Svjetlosni pokazivač nagiba prilaza smješten je tako da:

a) navodi helikopter do projektirane pozicije unutar područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), te da

b) se izbjegne zasljepljivanje pilota tijekom završnog prilaza i slijetanja.

(4) Svjetlosni pokazivač nagiba prilaza smješten je u blizini nominalne ciljne točke i poravnat u azimutu sa projektiranim smjerom prilaza.

(5) Jedinični izvori svjetla sustava svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza postavljeni su:

a) što je moguće niže te

b) na lomljivoj konstrukciji.

Slika 5-18 Površina slobodna od prepreka za sustave svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza

(6) Format signala sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI podrazumijeva četiri zasebna signalna sektora, koji sadrže signale:

a) »iznad nagiba«,

b) »na nagibu«,

c) »malo ispod nagiba«, i

d) »ispod nagiba«.

(7) Format signala sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI projektiran je u skladu sa vrijednostima prikazanim na slici 5-19, ilustracijama A i B.

(8) Jedinični izvori svjetla sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI projektirani su na način da kondenzacija, prljavština, itd. na njihovim površinama za reflektiranje ili odašiljanje svjetlosti:

a) u najmanjoj mogućoj mjeri utječu na kvalitetu svjetlosnih signala, te da

b) ni na koji način ne uzrokuju stvaranje simuliranih ili lažnih signala između signalnih sektora i na rubovima obuhvata azimuta.

(9) Najmanja dopuštena brzina ponavljanja signala sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI u sektorima s bljeskavim svjetlom iznosi 2 Hz.

(10) Omjer »uključeno-isključeno« pulsirajućih signala sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI mora biti 1:1, a dubina modulacije najmanje 80%.

(11) Veličina kuta sektora »u nagibu« sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI mora biti 45’ (minuta).

(12) Veličina kuta sektora »malo ispod nagiba« sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI mora biti 15’ (minuta).

Slika 5-19 Format signala HAPI

(13) Distribucija intenziteta svjetlosti sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI u zelenoj i crvenoj boji mora biti u skladu sa vrijednostima prikazanim na slici 5-15, ilustraciji 4.

(14) Prijelaz boje pojedinih sektora sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI u vertikalnoj ravnini mora biti takav da promatraču ostavlja dojam, na udaljenosti od najmanje 300 m, da se događa u vertikalnom kutu od najviše tri minute.

(15) Čimbenik prijenosa crvenog i zelenog filtera ne smije biti manji od 15% pri najvećem intenzitetu svjetla.

(16) Pri svom punom intenzitetu, crveno svjetlo sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI ima koordinatu Y koja ne prelazi 0.320, dok zeleno svjetlo mora biti unutar sljedećih ograničenja:

Žuta granica	y = 0.726 – 0.726x
Bijela granica	x = 0.625y – 0.041
Plava granica	y = 0.390 – 0.171x

(17) Sustav pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI projektiran je na način da je omogućeno upravljanje intenzitetom svjetlosti u cilju:

a) usklađivanja s prevladavajućim uvjetima u okolišu, te

b) onemogućavanja zasljepljivanja pilota helikoptera u prilazu i slijetanju.

(18) Sustav pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI projektiran je na način koji omogućuje prilagodbu visine pri svakom željenom kutu između 1° i 12° iznad horizontale s preciznošću od ±5’ (minuta) luka.

(19) Kut podešavanja visine sustava pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI mora biti takav da pilot helikoptera tijekom prilaženja helidromu na granici signala »ispod nagiba«, izbjegne sve prepreke u području, leteći sigurnosnim područjem.

(20) Sustav pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI projektiran je tako da se u slučaju:

a) odstupanja u vertikalnom poravnanju za više od ±0,5% (±30’) sustav automatski isključuje, i

b) kvara na mehanizmu za bljeskanje, u sektoru(-ima) gdje se kvar dogodio, svjetla automatski isključuju.

(21) Sustav pokazivača prilazne putanje helikoptera HAPI postavljen na helidrom na plutajućoj platformi mora imati osiguranu stabilizaciju snopa svjetlosti do preciznosti od:

a) ±1/4 stupnja, s

b) ±3-postotnim nagibom i bočnim pomicanjem helidroma.

(22) Za sigurno funkcioniranje sustava PAPI, APAPI i HAPI, nužno je osigurati sljedeće:

a) površina slobodna od prepreka osigurava se prije postavljanja sustava svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza,

b) značajke površina slobodnih od prepreka, tj. njihov početak, odstupanje, dužina i nagib moraju biti u skladu sa vrijednostima navedenim u relevantnom stupcu tabele 5-2 i na slici 5-18,

c) izgradnja novih objekata, kao i dogradnja postojećih, nisu dopušteni iznad površine slobodne od prepreka, osim kada se na temelju aeronautičke studije, uz suglasnost Agencije, dokaže da je novi objekt ili nadogradnja postojećeg u sjeni već postojećeg nepokretnog objekta kojeg fizički nije moguće ukloniti,

d) postojeći objekti koji probijaju površine slobodne od prepreka, moraju se ukloniti osim kada su, kada se na temelju aeronautičke studije, uz suglasnost Agencije, dokaže da:

– su takvi objekti u sjeni postojećeg nepokretnog objekta koji se fizički ne može ukloniti, ili

– taj objekt neće nepovoljno utjecati na sigurnost operacija helikoptera.

(23) Ukoliko aeronautička studija pokaže da postojeći objekt, koji probija površine slobodne od prepreka, nepovoljno utječe, ili može nepovoljno utjecati na sigurnost operacija helikoptera, a nije ga fizički moguće ukloniti, nužno je na temelju aeronautičke studije, uz suglasnost Agencije, poduzeti jednu ili više niže navedenih mjera:

a) odgovarajuće podizanje prilaznog nagiba sustava PAPI, APAPI i HAPI,

b) smanjenje azimuta širenja sustava PAPI, APAPI i HAPI, kako bi prepreka bila izvan granica snopa,

c) premještanje osi sustava PAPI, APAPI i HAPI i pridružene površine slobodne od prepreka za najviše 5°,

d) odgovarajuće pomicanje područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), te

e) postavljanje sustava navođenja vizualnim poravnanjem.

Svjetla područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO)

Članak 75.

(1) Svjetla područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) nužno je postaviti za helidrom u razini sa zemljom koji se koristi noću, osim u slučaju da:

a) se područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) potpuno, ili gotovo potpuno poklapa sa područjem dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF), ili

b) se područje završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) jasno vidi samo po sebi, čak i u uvjetima noći.

(2) Jedinični izvori svjetla područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) postavljaju se uzduž ruba područja FATO, na međusobno jednakom razmaku od najviše:

a) 50 m kod kvadratnog ili pravokutnog područja, s najmanje četiri jedinična izvora svjetla sa svake strane, uključujući i jedinične izvore svjetla postavljene u svakom uglu, te

b) 5 m kod područja ostalih oblika, uključujući i oblik kružnice, s najmanje deset svjetala.

Jedinični izvori svjetla područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) izvedena su kao nepokretna svesmjerna svjetla bijele boje. Tamo gdje je nužno mijenjati intenzitet svjetala, ona moraju biti promjenjive bijele boje.

(3) Distribucija svjetlosti jediničnih izvora svjetla područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) usklađena je sa vrijednostima istaknutim na slici 5-15, ilustraciji 5 ovoga Pravilnika.

(4) Najveća dopuštena visina jediničnih izvora svjetla područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO) iznosi 25 cm iznad razine površine.

(5) U slučaju kada jedinični izvori svjetla područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO), postavljeni iznad površine, mogu ugroziti sigurnost operacija helikoptera, moraju se postaviti jedinični izvori svjetla ugrađeni u površinu.

Svjetla ciljne točke

Članak 76.

(1) Na helidromu na kojem su planirane operacije helikoptera tijekom noći, i na površini kojeg je izvedena ciljna točka, nužno je postaviti svjetla ciljne točke.

(2) Svjetlo ciljne točke mora biti povezano s oznakom ciljne točke.

(3) Svjetla ciljne točke čini uzorak od najmanje šest svesmjernih jediničnih izvora svjetla bijele boje, postavljenih na način prikazan na slici 5-4 ovoga Pravilnika.

(4) Jedinični izvori svjetla ciljne točke moraju biti ugrađena u površinu helidroma u slučaju kada mogu ugroziti sigurnost operacija helikoptera ako su postavljeni iznad površine.

(5) Distribucija svjetlosti jediničnih izvora svjetla ciljne točke usklađena je s vrijednostima istaknutim na slici 5-15, ilustraciji 5 ovoga Pravilnika.

Sustav rasvjete područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF)

Članak 77.

(1) Sustav rasvjete područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) osiguran je na helidromu namijenjenom za operacije helikoptera tijekom noći.

(2) Sustav rasvjete područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) za helidrome u razini sa zemljom čini jedan ili više sustava od niže navedenih:

a) svjetla vanjskog ruba, ili

b) rasvjeta reflektorima; ili

c) rasvjeta ASPLS (arrays of segmented point source lighting), ili rasvjeta putem svjetlećih ploča (LP), namijenjenih za raspoznavanje područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) u slučaju kada:

– rasvjeta pod točkama a) i b) ovoga (2.) stavka ovoga članka nije izvediva, ili kada

– su postavljena svjetla područja završnog prilaza i uzlijetanja (FATO).

(3) Sustav rasvjete područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) za uzdignuti helidrom ili helidrom na platformi čine:

a) sustav svjetala vanjskog ruba, i

b) ASPLS i/ili LP u cilju prepoznavanja oznake područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) gdje je postavljen, i/ili rasvjeta reflektorima u cilju osvjetljavanja TLOF-a.

(4) Na uzdignutom helidromu ili helidromu na platformi, nužni su znakovi za teksturu površine unutar područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF), u cilju pozicioniranja helikoptera tijekom završnog prilaza i slijetanja. Osim sustava svjetala vanjskog ruba, kao znakovi za teksturu površine unutar područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) dopušteno je koristiti sljedeće sustave: ASPSL, LP (svjetleće ploče), rasvjetu reflektorima ili kombinaciju tih sustava i slično.

(5) Na helidromu u razini sa zemljom, namijenjenom za operacije helikoptera tijekom noći, osigurana je rasvjeta:

a) ASPSL i/ili

b) LP TLOF-a, i/ili

c) rasvjeta reflektorima,

u cilju lakšeg uočavanja oznake dodira.

(6) Svjetla vanjskog ruba područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) postavljena su uzduž ruba područja TLOF, ili na najvećoj dopuštenoj udaljenosti od 1.5 m od ruba TLOF-a.

(7) Ako je područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) u obliku kružnice, sustav rasvjete je:

a) postavljen u pravim linijama u obliku koji će pilotima pružiti informaciju o pomaknutosti, ili

b) u slučaju da je odredbu iz točke a. ovoga stavka ovoga članka fizički nemoguće primijeniti, sustav rasvjete je jednakomjerno raspoređen uokolo vanjskog ruba TLOF-a u odgovarajućim razmacima, pri čemu je međusobni razmak jediničnih izvora svjetla sustava iznad sektora od 450 za 50% manji od međusobnog razmaka drugih jediničnih izvora svjetla sustava.

(8) Najveći dopušteni razmak između jediničnih izvora svjetla vanjskog ruba područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) iznosi:

a) 3 m za uzdignute helidrome i helidrome na platformi, te

b) 5 m za helidrome u razini sa zemljom.

(9) Sustav svjetala vanjskog ruba područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF), koje je u svakom drugom obliku osim obliku kružnice, čine najmanje četiri jedinična izvora svjetla sa svake strane, uključujući jedinični izvor svjetla u svakom uglu.

(10) Za područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF), koje je u obliku kružnice, najmanji dopušteni broj jediničnih izvora svjetla (cijelog sustava) iznosi 14.

(11) Jedinični izvori svjetla sustava vanjskog ruba područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) postavljeni su na uzdignutom helidromu ili helidromu na nepokretnoj platformi na način da uzorak nije vidljiv pilotu ispod visine TLOF-a.

(12) Jedinični izvori svjetla sustava vanjskog ruba područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) postavljeni su na helidromu na plutajućoj platformi tako da uzorak nije vidljiv pilotu ispod visine TLOF-a, kada je platforma u ravnini.

(13) Ako se na helidromu u razini sa zemljom koriste sustavi ASPLS ili LP(svjetleće ploče) u cilju prepoznavanja područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF), tada su ti sustavi (ASPLS ili LP) postavljeni:

a) uzduž oznake ruba područja TLOF koje je bilo kojeg oblika osim oblika kružnice, ili

b) u ravnoj crti koja ocrtava područje TLOF, ako je područje TLOF u obliku kružnice.

(14) Na području dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) za helidrom u razini sa zemljom, najmanji broj svjetlećih ploča (LP) je devet. Ukupna dužina LP-ja u uzorku nije manja od 50% dužine uzorka, pri čemu je broj svjetlećih ploča (LP) uvijek neparan: najmanje 3 sa svake strane područja TLOF, uključujući i svjetleću ploču u svakom uglu.

(15) Svjetleće ploče (LP) na području dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) za helidrom u razini sa zemljom, postavljene su na međusobno jednakim razmacima koji iznose najviše 5m.

(16) Širina pojedinačne svjetleće ploče (LP) iznosi 6 cm, a najveća dopuštena visina iznad površine 2.5 cm.

(17) Kada se svjetleće ploče (LP) koriste na uzdignutom helidromu ili helidromu na platformi u cilju jasnijeg isticanja znakova strukture površine, svjetleće ploče (LP) nije dopušteno postaviti u blizini svjetala vanjskih rubova.

(18) Kada se svjetleće ploče (LP) koriste na uzdignutom helidromu ili helidromu na platformi u cilju jasnijeg isticanja znakova strukture površine, svjetleće ploče (LP) se postavljaju:

a) uokolo oznake dodira tamo gdje je ta oznaka izvedena, ili

b) na način da se preklapa s identifikacijskom oznakom helidroma.

(19) Reflektorska rasvjeta područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) smještena je tako da se izbjegne zasljepljivanje:

a) pilota tijekom leta, i

b) osoblja helidroma.

Raspored i usmjeravanje reflektora izvedeno je tako da se sjene svedu na najmanju mjeru.

(20) Svjetla vanjskog ruba područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) podrazumijevaju nepokretne svesmjerne jedinične izvore svjetla zelene boje.

(21) Na helidromu u razini sa zemljom sustavi ASPSL ili LP odašilju zeleno svjetlo kada se ono koristi za definiranje vanjskog ruba područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF).

(22) Kromatičnost i osvijetljenost boja svjetlećih ploča (LP) moraju biti u skladu s točkom 3.4 dodatka 1 Pravilnika o aerodromima.

(23) Najveća dopuštena visina jediničnih izvora svjetla sustava svjetala vanjskog ruba iznosi:

a) 25 cm, ili su

b) ugrađeni u površinu helidroma, ako njihovo postavljanje iznad površine ugrožava, ili može ugroziti sigurnost operacija helikoptera.

(24) Kada su smješteni unutar sigurnosnog područja helidroma, ili unutar sektora bez prepreka na helidromu na platformi, najveća dopuštena visina reflektora kojim je osvijetljeno područje dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF), iznosi 25 cm.

(25) Distribucija svjetlosti svjetala vanjskog ruba usklađena je sa vrijednostima istaknutim na slici 5-15, ilustraciji 6 ovoga Pravilnika.

(26) Distribucija svjetlosti svjetlećih ploča (LP) usklađena je sa vrijednostima istaknutim na slici 5-15, ilustraciji 7 ovoga Pravilnika.

(27) Spektralna distribucija reflektorske rasvjete na području dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF) mora biti takva da se površina područja TLOF i oznaka za prepreke mogu točno raspoznati.

(28) Prosječna horizontalna osvijetljenost reflektorske rasvjete iznosi najmanje 10 luksa, a omjer ujednačenosti (od prosječnog do minimalnog) najviše 8:1, mjereno na površini područja dodira pri slijetanju i uzlijetanju (TLOF).

(29) Rasvjeta koja se koristi za raspoznavanje oznake dodira obuhvaća segmentiranu kružnicu svesmjernih traka ASPSL-a žute boje. Segmenti sadržavaju ASPSL trake, a ukupna dužina ASPSL traka iznosi najmanje 50% obodnice kružnice.

(30) Rasvjeta identifikacijske oznake helidroma podrazumijeva svesmjernu svjetlost zelene boje.

Reflektorska rasvjeta prostora na brodu za manipuliranje helikopterskom dizalicom

Članak 78.

(1) Reflektorska rasvjeta prostora na brodu za manipuliranje helikopterskom dizalicom ili kukom postavlja se u slučaju kada se takav prostor namjerava koristiti za operacije helikoptera u noćnim uvjetima.

(2) Reflektorska rasvjeta prostora na brodu za manipuliranje helikopterskom dizalicom ili kukom postavljena je tako da se izbjegne zasljepljivanje:

a) pilota tijekom leta/lebdenja helikoptera, ili

b) osoblja na brodu koje radi na tom prostoru.

Raspored i usmjeravanje reflektora izvedeni su na način da je mogućnost sjene svedena na najmanju mjeru.

(3) Spektralna distribucija reflektorske rasvjete na prostoru na brodu za manipuliranje helikopterskom dizalicom ili kukom izvedena je na način koji omogućuje da se površina i oznaka za prepreke veoma lako i točno raspoznaju.

(4) Prosječna horizontalna osvijetljenost iznosi najmanje 10 luksa, mjereno na površini prostora na brodu namijenjenom za manipuliranje helikopterskom dizalicom ili kukom.

Sustav svjetala središnje crte staze za vožnju

Članak 79.

(1) Sustav svjetala središnje crte staze za vožnju postavlja se za korištenje u uvjetima vidljivosti manjoj od 350 m, na sljedećim objektima:

a) izlaznoj stazi za vožnju,

b) stazi za vožnju,

c) površini za uklanjanje i sprječavanje stvaranja leda, te

d) stajanci za helikoptere gdje je:

− velika gustoća prometa, a

− sustav rubnih svjetala i horizontalne oznake središnje crte staze za vožnju nisu dovoljni za kvalitetno vođenje pilota helikoptera.

(2) Sustav svjetala središnje crte staze za vožnju postavlja se na stajanci u uvjetima opisanim u stavku 1. podstavku d) ovoga članka na način kojim će se osigurati kontinuirano vođenje pilota helikoptera od površine za slijetanje helikoptera do parkirališnog mjesta na stajanci.

(3) Ako je gustoća prometa velika, a sustav rubnih svjetala i horizontalna oznaka središnje crte staze za vožnju nisu dovoljni za kvalitetno vođenje pilota helikoptera, sustav svjetala središnje crte postavlja se i na:

a) stazi za vožnju namijenjenoj za korištenje tijekom noći u uvjetima vidljivosti od 350 m ili više, te na

b) složenim križanjima staza za vožnju i izlaznih staza za vožnju.

(4) Sustav svjetala središnje crte staze za vožnju, projektiran na način da omogući kontinuirano vođenje helikoptera od površine za slijetanje do parkirališnog mjesta, postavlja se za korištenje u svim uvjetima vidljivosti na sljedećim objektima:

a) izlaznoj stazi za vožnju,

b) stazi za vožnju,

c) površini za uklanjanje i sprječavanje stvaranja leda, te

d) stajanci za helikoptere,

u slučaju kada čini sastavni dio naprednog sustava vođenja i kontrole površinskog kretanja helikoptera.

(5) Tehničke karakteristike sustava svjetala središnje crte staze za vožnju definirane su u poglavlju 5. Pravilnika o aerodromima.

Sustav rubnih svjetala staze za vožnju

Članak 80.

(1) Sustav rubnih svjetala staze za vožnju postavlja se na rubovima objekata namijenjenih za korištenje noću kako slijedi:

a) površine za čekanje,

b) površine za uklanjanje i sprječavanje stvaranja leda,

c) stajanke, namijenjene za uporabu noću, te na

d) stazama za vožnju na kojima nije postavljen sustav svjetala središnje crte.

(2) Sustav rubnih svjetala staze za vožnju ne postavlja se tamo gdje se, s obzirom na prirodu operacija, odgovarajuće vođenje može postići i površinskim osvjetljenjem ili drugim sredstvima.

(3) Tehničke karakteristike sustava rubnih svjetala staze za vožnju definirane su u poglavlju 5. Pravilnika o aerodromima.

Vizualna sredstva za označavanje prepreka

Članak 81.

Odredbe poglavlja 6. Pravilnika o aerodromima jednako se primjenjuju na helidrome i prostore na brodu namijenjene za spuštanje helikoptera ili manipulaciju helikopterskom dizalicom.

Osvjetljavanje prepreka reflektorima

Članak 82.

(1) Na helidromu namijenjenom za korištenje noću, prepreke moraju biti osvijetljene reflektorima, ako nije moguće na njih postaviti svjetla za prepreke.

(2) Reflektori za osvjetljavanje prepreka raspoređeni su tako da osvjetljavaju prepreku u cijelosti i koliko je to moguće, na način da ne zasljepljuju pilote helikoptera.

(3) Osvjetljavanje prepreka reflektorima projektirano je i izvedeno na način da proizvede svjetlost od najmanje 10 cd/m2.

DIO ŠESTI SLUŽBE NA HELIDROMU

Spašavanje i borba protiv požara

Članak 83.

Spašavanje i borba protiv požara na helidromu definirani su u Pravilniku o spasilačko-vatrogasnoj zaštiti na aerodromu.

Dodaci

Članak 84.

(1) Dodaci tiskani uz ovaj Pravilnik čine njegov sastavni dio.

(2) Dodaci tiskani uz ovaj Pravilnik su:

a) Dodatak 1.: Zahtjevi u pogledu kvalitete aeronautičkih podataka,

b) Dodatak 2.: Površine i sektori s ograničenjem prepreka – grafički prikaz,

c) Dodatak 3.: Površine i sektori s ograničenjem prepreka – tabelarni prikaz,

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Stupanje na snagu

Članak 85.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/11-02/11

Urbroj: 530-09-11-2

Zagreb, 8. veljače 2011.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, v. r.

DODATAK 1

ZAHTJEVI U POGLEDU KVALITETE AERONAUTIČKIH PODATAKA

Tabela A-1. Geografska širina i dužina

Geografska širina i dužina

Točnost podatka

Način određivanja

Cjelovitost podatka

Klasifikacija

Referentna točka helidroma

30 m

izmjeren/izračunat

1x10-3

rutinski podatak

Navigacijski uređaji postavljeni na helidromu

3 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Prepreke u području helidroma – zona 3

0.5 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Prepreke u području helidroma – zona 2

5 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Geometrijsko središte pragova TLOF-a i FATO-a

izmjeren

1x10-8

kritičan podatak

Točke središnjice staze za vožnju na zemlji, točke zračne staze za vožnju i tranzitne rute

0.5 m

izmjeren/izračunat

1x10-5

bitan podatak

Linija oznake križanja staze za vožnju na zemlji

0.5 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Linija na zemlji koja vodi k izlazu

0.5 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Granice stajanke

izmjeren

1x10-3

rutinski podatak

Objekt za uklanjanje ili sprečavanje stvaranja leda

izmjeren

1x10-3

rutinski podatak

Parkirališna mjesta za helikoptere na stajanci – INS kontrolne točke

0.5 m

izmjeren

1x10-3

rutinski podatak

Bilješka 1.– Vidi Dodatak 15., Prilog 8. za grafičke ilustracije površine za sakupljanje podataka o preprekama i kriterije koji se koriste za raspoznavanje prepreka u definiranim područjima.

Bilješka 2.– Provedba Dodatka 15., odredbe 10.6.1.2, koja se odnosi na raspoloživost podataka o preprekama od 18. studenog 2010., u skladu sa specifikacijama koje se odnose na zonu 2 i zonu 3, bit će olakšano odgovarajućim prethodnim planiranjem za sakupljanje i obradu takvih podataka.

Tabela A1-2. Razina/visina letenja/visina

Razina/visina letenja/visina

Točnost podatka

Način određivanja

Cjelovitost podatka

Klasifikacija

Razina helidroma

0.5 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Geoidna undulacija na poziciji razine helidroma prema WGS-u 84

0.5 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Prag FATO-a – instrumentalni neprecizni prilaz

0.5 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Geoidna undulacija na pragu FATO-a, geometrijsko središte TLOF-a prema WGS-u 84 – instrumentalni neprecizni prilaz

0.5 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Pragovi FATO-a – instrumentalni precizni prilaz

0.25 m

izmjeren

1x10-8

kritičan podatak

Geoidna undulacija na pragu FATO-a, geometrijsko središte TLOF-a prema WGS-u 84 – instrumentalni precizni prilaz

0.25 m

izmjeren

1x10-8

kritičan podatak

Točke središnjice staze za vožnju na zemlji, točke zračne staze za vožnju i tranzitne rute

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Prepreke u zoni 2

3 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Prepreke u zoni 3

0.5 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

DME/P navigacijski uređaj

3 m

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Bilješka 1.– Vidi Dodatak 15., Prilog 8. za grafičke ilustracije površine za sakupljanje podataka o preprekama i kriterije koji se koriste za raspoznavanje prepreka u definiranim područjima.

Tabela A1-3 Deklinacija i magnetska varijacija

Deklinacija/odstupanje

Točnost podatka

Način određivanja

Cjelovitost podatka

Klasifikacija

Magnetska deklinacija helidroma

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Magnetska deklinacija – ILS Localizer antenna

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Magnetska deklinacija – MLS azimuta

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Tablica A1-4 Smjer (kretanja)

Nosivost

Točnost podatka

Način određivanja

Cjelovitost podatka

Klasifikacija

Poravnanje – – ILS Localizer antenna

1/1000

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Poravnanje MLS nultog azimuta

1/1000

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Stvarni smjer FATO-a

1/1000

izmjeren

1x10-3

rutinski podatak

Tablica A1-5 Dužina/udaljenost/dimenzije

Dužina/udaljenost/dimenzije

Točnost podatka

Način određivanja

Cjelovitost podatka

Klasifikacija

Dužina FATO-a, dimenzije TLOF-a

izmjeren

1x10-8

kritičan podatak

Dužina i širina čistine

0.5 m

izmjeren

1x10-5

kritičan podatak

Raspoloživa duljina za slijetanje

izmjeren

1x10-8

kritičan podatak

Raspoloživa duljina za uzlijetanje

izmjeren

1x10-8

kritičan podatak

Raspoloživa duljina neuspjelog uzlijetanja

izmjeren

1x10-8

kritičan podatak

Duljina staze za vožnju

izmjeren

1x10-5

bitan podatak

Udaljenost od ILS localizer antenna do kraja FATO-a

izračunat

1x10-3

rutinski podatak

Udaljenost uzduž središnje crte od ILS-a GP-a do praga

3 m

izračunat

1x10-3

rutinski podatak

Udaljenost od ILS marker do praga

3 m

izračunat

1x10-5

bitan podatak

Udaljenost uzduž središnje crte od ILS DME do praga

3 m

izračunat

1x10-5

bitan podatak

Udaljenost od prijamnika azimuta MLS do kraja FATO

3 m

izračunat

1x10-3

rutinski podatak

Udaljenost uzduž središnje crte od razine MLS-a do praga

3 m

izračunat

1x10-3

rutinski podatak

Udaljenost uzduž središnje crte od razine MLS DME/P do praga

3 m

izračunat

1x10-5

bitan podatak

DODATAK 2

POVRŠINE I SEKTORI S OGRANIČENJEM PREPREKA – GRAFIČKI PRIKAZ

Slika 4-1. Površine ograničenja prepreka

Slika 4.2 Sektor s ograničenjem prepreka za helidrom na platformi – helidrom na platformi

Slika 4.3 Sektor s ograničenjem prepreka u kojem su zbog posebne konstrukcije platforme dijelom dopuštene prepreke – helidrom na platformi

Slika 4-4. Odletna/prilazna površina (FATO za uvjete vizualnog prilaza)

Slika 4-5. Odletna/prilazna površina (FATO za uvjete instrumentalnog nepreciznog prilaza)

Slika 4-6. Odletna/prilazna površina (FATO za uvjete instrumentalnog preciznog prilaza)

Slika 4-7. Odletna/prilazna površina (FATO za uvjete instrumentalnog nepreciznog prilaza)

Slika 4-8. Površine s ograničenjem prepreka: stožasta, prijelazna i unutarnja horizontalna

Slika 4-9. Površine s ograničenjem prepreka na nenamjenskom helidromu smještenom na sredini broda

Slika 4-10. Površine s ograničenjem prepreka na nenamjenskom helidromu smještenom na boku broda

Slika 4-11. Površina na brodu namijenjena za manipulaciju helikopterskom dizalicom

DODATAK 3

POVRŠINE I SEKTORI S OGRANIČENJEM PREPREKA – TABELARNI PRIKAZ

Tabela 4-1: Dimenzije i nagibi površina s ograničenjem prepreka

FATO u uvjetima vizualnog i instrumentalnog nepreciznog prilaza

		FATO za vizualni prilaz
		Klasa performansi helikoptera
Površina i dimenzije		1	2	3	FATO Instrumentalni neprecizni prilaz
Prilazna površina
Širina unutarnjeg ruba			Širina sigurnosnog područja		Širina sigurnosnog područja
Položaj unutarnjeg ruba			Granica		Granica
Prvi sektor
Divergencija	Dan	10%	10%	10%	16%
	Noć	15%	15%	15%
Dužina	Dan	245 ma	245 ma	245 ma	2.500 m
	Noć	245 ma	245 ma	245 ma
Vanjska širina	Dan	49 mb	49 mb	49 mb	890 m
	Noć	73.5 mb	73.5 mb	73.5 mb
Najveći nagib		8%a	8%a	8%a	3.33%
Drugi sektor
Divergencija	Dan	10%	10%	10%	–
	Noć	15%	15%	15%	–
Dužina	Dan	c	c	c	–
	Noć	c	c	c	–
Vanjska širina	Dan	d	d	d	–
	Noć	d	d	d	–
Najveći nagib		12.5%	12.5%	12.5%	–
Treći sektor
Divergencija		Paralelno	Paralelno	Paralelno	–
Dužina	Dan	e	e	e
	Noć	e	e	e
Vanjska širina	Dan	d	d	d
	Noć	d	d	d
Najveći nagib		15%	15%	15%	–
Unutarnja horizontalna površina
Visina		-	-	-	45 m
Polumjer		-	-	-	2.000 m
Stožasta površina
Nagib		-	-	-	5%
Visina		-	-	-	55 m
Prijelazna površina
Nagib		-	-	-	20%
visina		-	-	-	45 m
a. Nagib i dužina omogućuju pilotu helikoptera smanjivanje brzine za slijetanje tijekom osmatranja područja označenih kao područja koja je nužno izbjegavati. b. Ovoj se dimenziji dodaje širina unutarnjeg ruba. c. Definirano na temelju udaljenosti od unutarnjeg ruba do točke gdje je divergencija širine 7 (sedam) promjera rotora za dnevne operacije ili 10 (deset) promjera rotora za noćne operacije. d. Ukupna širina iznosi 7 (sedam) promjera rotora za dnevne operacije i 10 (deset) promjera rotora za noćne operacije. e. Definirano na temelju udaljenosti od unutarnjeg ruba do točke gdje prilazna površina dostiže visinu od 150 m iznad visine unutarnjeg ruba.

Tabela 4-2: Dimenzije i nagibi površina s ograničenjem prepreka

FATO u uvjetima instrumentalnog preciznog prilaza
	30 prilaz Visina iznad FATO				60 prilaz Visina iznad FATO
Površina i dimenzije	90 m (300 ft)	60 m (200 ft)	45 m (150 ft)	30 m (100 ft)	90 m (300 ft)	60 m (200 ft)	45 m (150 ft)	30 m (100 ft)
Prilazna površina
Dužina unutarnjeg ruba	90 m	90 m	90 m	90 m	90 m	90 m	90 m	90 m
Udaljenost od ruba FATO	60 m	60 m	60 m	60 m	60 m	60 m	60 m	60 m
Divergencija sa svake strane do visine iznad FATO-a	25%	25%	25%	25%	25%	25%	25%	25%
Udaljenost do visine iznad FATO-a	1.745 m	1.163 m	872 m	581 m	870 m	580 m	435 m	290 m
Širina na visini iznad FATO-a	962 m	671 m	526 m	380 m	521 m	380 m	307.5 m	235 m
Divergencija od paralelnog segmenta	15%	15%	15%	15%	15%	15%	15%	15%
Udaljenost od paralelnog segmenta	2.793 m	3.763 m	4.246 m	4.733 m	4.250 m	4.733 m	4.975 m	5.217 m
Širina paralelnog segmenta	1.800 m	1.800 m	1.800 m	1.800 m	1.800 m	1.800 m	1.800 m	1.800 m
Udaljenost do vanjskog ruba	5.462 m	5.074 m	4.882 m	4.686 m	3.380 m	3.187 m	3.090 m	2.993 m
Širina na vanjskom rubu	1.800 m	1.800 m	1.800 m	1.800 m	1.800 m	1.800 m	1.800 m	1.800 m
Nagib prvog segmenta	2.5% (1:40)	2.5% (1:40)	2.5% (1:40)	2.5% (1:40)	5% (1:20)	5% (1:20)	5% (1:20)	5% (1:20)
Dužina prvog segmenta	3.000 m	3.000 m	3.000 m	3.000 m	1.500 m	1.500 m	1.500 m	1.500 m
Nagib drugog segmenta	3% (1:33.3)	3% (1: 33.3)	3% (1: 33.3)	3% (1: 33.3)	6% (1:16.66)	6% (1: 16.66)	6% (1: 16.66)	6% (1: 16.66)
Dužina drugog segmenta	2.500 m	2.500 m	2.500 m	2.500 m	1.250 m	1.250 m	1.250 m	1.250 m
Ukupna dužina površine	10.000m	10.000m	10.000m	10.000m	8.500m	8.500m	8.500m	8.500m
Stožasta površina
Nagib	5%	5%	5%	5%	5%	5%	5%	5%
Visina	55 m	55 m	55 m	55 m	55 m	55 m	55 m	55 m
Prijelazna površina
Nagib	14.3%	14.3%	14.3%	14.3%	14.3%	14.3%	14.3%	14.3%
Visina	45 m	45 m	45 m	45 m	45 m	45 m	45 m	45 m

Tabela 4-3: Dimenzije i nagibi površina s ograničenjem prepreka

Pravocrtno uzlijetanje

		Vizualni prilaz
		Klasa performansi helikoptera
Površina i dimenzije		1	2	3	Instrumentalni
Odletna površina
Širina unutarnjeg ruba			Širina sigurnosnog područja		Širina sigurnosnog područja
Položaj unutarnjeg ruba			Granica ili kraj čistine		Granica ili kraj čistine
Prvi sektor
Divergencija	Dan	10%	10%	10%	30%
	Noć	15%	15%	15%
Dužina	Dan	a	245 mb	245 mb	2.850 m
	Noć	a	245 mb	245 mb
Vanjska širina	Dan	c	49 md	49 md	1.800 m
	Noć	c	73.5 md	73.5 md
Najveći nagib		4.5%*	8%b	8%b	3.5%
Drugi sektor
Divergencija	Dan	paralelno	10%	10%	paralelno
	Noć	paralelno	15%	15%	-
Dužina	Dan	e	a	a	1.510 m
	Noć	e	a	a	-
Vanjska širina	Dan	c	c	c	1.800 m
	Noć	c	c	c	-
Najveći nagib		4.5%	15%	15%	3.5%*
Treći sektor
Divergencija		-	Paralelno	Paralelno	Paralelno
Dužina	Dan	-	e	e	7.640 m
	Noć	-	e	e
Vanjska širina	Dan	-	c	c	1.800 m
	Noć	-	c	c
Najveći nagib		–	15%	15%	2%
a. Definirano na temelju udaljenosti od unutarnjeg ruba do točke gdje je divergencija 7 (sedam) promjera rotora za dnevne operacije ili 10 (deset) promjera rotora za noćne operacije. b. Nagib i dužina omogućuju pilotu helikoptera smanjivanje brzine za slijetanje tijekom osmatranja područja označenog kao područja koje je nužno izbjegavati. c. Ukupna širina 7 (sedam) promjera rotora za dnevne operacije, te 10 (deset) promjera rotora za noćne operacije. d. Ovoj se dimenziji dodaje širina unutarnjeg ruba. e. Definirano na temelju udaljenosti od unutarnjeg ruba do točke gdje prilazna površina dostiže visinu od 150 m iznad visine unutarnjeg ruba. * Ovaj nagib prelazi gradijent za neoperativno uzlijetanje jednomotornih helikoptera s najvećom uzletnom masom, koji trenutno operiraju.

Tabela 4-4: Kriteriji za zakrivljeno uzletno/prilazno područje

Vizualni završni prilaz i uzlijetanje – FATO
Prostor		Zahtjev
Promjena smjera		U skladu sa zahtjevom (najviše 1200)
Polumjer okretanja na središnjici		Najmanje 270 m
Udaljenost do unutarnjeg ulaza*		a) Za helikoptere performansi klase 1: najmanje 305 m od ruba sigurnosnog područja ili čistine
		b) Za helikoptere performansi klase 2 i 3: najmanje 370 m od ruba FATO-a
Širina unutarnjeg ulaza	Dan	Širina unutarnjeg ruba plus 20% udaljenosti do unutarnjeg ulaza
	Noć	Širina unutarnjeg ruba plus 30% udaljenosti do unutarnjeg ulaza
Širina vanjskog ulaza	Dan	Širina unutarnjeg ruba plus: minimalno 20% udaljenosti do unutarnjeg ulaza, a maksimalno 7 promjera rotora
	Noć	Širina unutarnjeg ruba plus: minimalno 30% udaljenosti do unutarnjeg ulaza, a maksimalno 10 promjera rotora
Visina unutarnjeg i vanjskog ulaza		Definirana udaljenošću od unutarnjeg ruba i odgovarajućeg gradijenta
Nagibi		Kao što je navedeno u tabelama 4-1 i 4-3
Divergencija		Kao što je navedeno u tabelama 4-1 i 4-3
Ukupna duljina površine		Kao što je navedeno u tabelama 4-1 i 4-3
* Riječ je o najmanjoj udaljenosti do točke na kojoj: – počinje zaokret poslije uzlijetanja ili – završava zokret u konačnoj fazi prilaza.

Pravilnik u pdf. formatu

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_02_24_499.html