NN 30/10 od 05.03.2010. Pravilnik o mjernim jedinicama koje se koriste u zrakoplovnim operacijama u zraku i na tlu

MINISTARSTVO MORA, PROMETA  I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 149. stavka 3. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 69/09) ministar mora, prometa i infrastrukture, donosi

PRAVILNIK O MJERNIM JEDINICAMA KOJE SE KORISTE U ZRAKOPLOVNIM OPERACIJAMA U ZRAKU I NA TLU

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se specifikacije za uporabu normiranog sustava mjernih jedinica prihvaćenih u međunarodnom civilnom zrakoplovstvu u zrakoplovnim operacijama u zraku i na tlu, a koji se temelji na Međunarodnom sustavu mjernih jedinica (u daljnjem tekstu: SI jedinice) koje razvija i održava Međunarodni ured za utege i mjere, Pravilniku o mjernim jedinicama, te na nekim jedinicama koje nisu dio SI sustava ali se smatraju potrebnima kako bi se udovoljilo posebnim zahtjevima međunarodnog civilnog zrakoplovstva.

(2) Specifikacije za uporabu normiranog sustava mjernih jedinica prihvaćenih u međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u svim područjima međunarodnog civilnog zrakoplovstva u zrakoplovnim operacijama u zraku i na tlu i temelje se na normama i preporučenoj praksi sadržanima u Aneksu 5 »Mjerne jedinice koje se koriste u operacijama u zraku i na tlu«, četvrto izdanje, srpanj 1979., Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (u daljnjem tekstu: ICAO Aneks 5).

Pojmovi i definicije

Članak 2.

Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) Amper (A): jakost stalne električne struje koja bi, tekući dvama usporednim, neizmjerno dugačkim ravnim vodičima, zanemarivo malena kružnoga presjeka, razmaknutim u praznini jedan metar, proizvela među tim vodičima silu od 2×10–7 njutna po metru njihove duljine;

2) Bekerel (Bq): aktivnost radionuklida u kome se dešava jedan raspad radioaktivne jezgre u jednoj sekundi;

3) Celzijev stupanj (°C): poseban naziv za jedinicu kelvin koji se koristi za izražavanje vrijednosti Celzijeve temperature;

4) Celzijeva temperatura: Celzijeva temperatura t definira se kao razlika, t = T – T0, dviju termodinamičkih temperatura T i T0, gdje je T0 = 273,15 kelvina;

5) Čvor (kt): brzina jednaka jednoj nautičkoj milji na sat;

6) Džul (J): rad obavljen djelovanjem sile od jednog njutna na putu dužine od jednog metra u smjeru sile;

7) Farad (F): kapacitet kondenzatora pri čemu jedan kulon naboja spremljenog u taj kondenzator stvori razliku potencijala od jednog volta na njegovim krajevima;

8) Grej (Gy): apsorbirana doza ionizirajućeg zračenja od jednog džula po kilogramu;

9) Henri (H): induktivitet zatvorenog kruga u kojem nastaje elektromotorna sila od jednog volta kada se električna struja u krugu jednoliko mijenja brzinom promjene od jedan amper u sekundi;

10) Herc (Hz): frekvencija periodične pojave, perioda koje iznosi jednu sekundu;

11) Kandela (cd): svjetlosna jakost u određenome smjeru iz izvora koji odašilje jednobojno zračenje frekvencije 540 × 1012 herca i kojemu je zračena jakost u tome smjeru (1/683) vata po steradijanu;

12) Kelvin (K): jedinica termodinamičke temperature koja je jednaka 273,16-om dijelu termodinamičke temperature trojnoga stanja vode;

13) Kilogram (kg): jedinica mase jednaka masi međunarodne pramjere kilograma;

14) Kulon (C): količina električnog naboja koja se prenese u jednoj sekundi strujom od jednog ampera;

15) Litra (l ili L): jedinica obujma ograničena na mjerenje tekućina i plinova i iznosi jedan kubični decimetar;

16) Lumen (lm): svjetlosni tijek što ga u prostorni kut od jednog steradijana emitira svjetlosni izvor kojemu je svjetlosna jakost u svim smjerovima jednaka jednoj kandeli;

17) Luks (lx): ravnomjerno osvjetljenje površine svjetlosnim tijekom od jednog lumena po kvadratnom metru;

18) Ljudska izvedba: ljudske sposobnosti i ograničenja koji imaju utjecaj na sigurnost i učinkovitost zrakoplovnih operacija;

19) Metar (m): duljina puta koji svjetlost prijeđe u praznini za vrijeme jednog 299 792 458-og dijela sekunde;

20) Mol (mol): množina sustava koji sadržava toliko elementarnih jedinki koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12;

21) Nautička milja (NM): duljina jednaka 1852 metra;

22) Njutn (N): iznos sile kojom se djeluje na tijelo mase jedan kilogram da bi se ono ubrzalo za jedan metar u sekundi po sekundi;

23) Om (Ω): električni otpor između dviju točaka vodiča na kojem pri protjecanju struje od jedan amper nastaje pad napona od jedan volt, pri čemu taj vodič nije izvor nikakve elektromotorne sile;

24) Paskal (Pa): tlak ili naprezanje od jednog njutna po kvadratnom metru;

25) Radijan (rad): ravninski kut između dvaju polumjera kružnice koji omeđuju obodni luk duljine jednake polumjeru;

26) Sekunda (s): trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133;

27) Simens (S): električna vodljivost vodiča kada pri razlici potencijala od jednog volta nastaje struja od jednog ampera;

28) Sivert (ili sievert) (Sv): ekvivalentna doza zračenja od jednog džula po kilogramu;

29) Steradijan (sr): prostorni kut na vrhu stošca u središtu kugle, koji na površini kugle omeđuje površinu ploštine jednake kvadratu sa stranicama jednakim polumjera te kugle;

30) Stopa (ft): duljina jednaka 0.3048 metara;

31) Tesla (T): gustoća magnetskog tijeka od jednog vebera po metru kvadratnom;

32) Tona (t): masa koja iznosi tisuću kilograma;

33) Volt (V): jedinica razlike električnog potencijala (ili elektromotorne sile), koja odgovara razlici potencijala između dviju točaka vodiča koji provodi konstantnu istosmjernu električnu struju jakosti jedan amper, pri čemu disipacija (utrošak) električne snage na vodiču iznosi jedan vat.

34) Vat (W): snaga koja uzrokuje brzinu vršenja rada ili promjenu energije od jedan džul u sekundi;

35) Veber (Wb): magnetski tijek koji, obuhvatom jednog žičanog namotaja, prouzrokuje u namotaju unutrašnju elektromotornu silu od jednog volta, uslijed jednolikog pada razine magnetskog tijeka na nulu u jednoj sekundi.

Uobičajena primjena mjernih jedinica

Članak 3.

(1) SI jedinice iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika primjenjuju se kao normirani sustav mjernih jedinica u svim područjima međunarodnog civilnog zrakoplovstva u zrakoplovnim operacijama u zraku i na tlu.

(2) Za formiranje prefiksa i simbola decimalnih višekratnika i nižekratnika koristit će se tabela 3-1 iz ICAO Aneksa 5., u skladu s Pravilnikom o mjernim jedinicama, točka 1.3. (Predmetci i njihovi znakovi za označivanje određenih decimalnih višekratnika i nižekratnika) i točka 1.4. (Posebni dopušteni nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika SI jedinica).

(3) Uz SI jedinice iz stavka 1. ovoga članka ili umjesto njih, mogu se trajno primjenjivati jedinice koje nisu dio SI sustava, a nalaze se u tabeli 3-2 iz ICAO Aneksa 5. Te jedinice će se primjenjivati samo kako je specificirano u tabeli 3-4 iz ICAO Aneksa 5.

(4) Uz SI jedinice iz stavka 1. ovoga članka, mogu se privremeno primjenjivati, kao alternativne, mjerne jedinice koje nisu dio SI sustava, a nalaze se u tabeli 3-3 iz ICAO Aneksa 5. Te jedinice će se primjenjivati samo za one specifične veličine za koje je to naznačeno u tabeli 3-4 iz ICAO Aneksa 5.

(5) Primjena specifičnih mjernih jedinica na određene veličine koje se primjenjuju u međunarodnom civilnom zrakoplovstvu u zrakoplovnim operacijama u zraku i na tlu, bit će u skladu s tabelom 3-4 iz ICAO Aneksa 5.

(6) Tabela 3-4 iz ICAO Aneksa 5. predstavlja normiranje jedinica (uključujući prefikse) za one veličine koje se uobičajeno primjenjuju u zrakoplovnim operacijama u zraku i na tlu.

Prestanak primjene alternativnih mjernih jedinica

Članak 4.

Alternativne mjerne jedinice iz članka 3. stavka 4. ovoga Pravilnika prestat će se primjenjivati na datume koji budu propisani u tabeli 4-1 iz ICAO Aneksa 5.

Smjernice

Članak 5.

Smjernice za primjenu normi propisanih ovim Pravilnikom sadržane su u Prilozima A do E ICAO Aneksa 5.

Dostupnost

Članak 6.

ICAO Aneks 5 dostupan je na zahtjev zainteresiranih osoba u Agenciji za civilno zrakoplovstvo.

Stupanje na snagu

Članak 7.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/10-05/10

Urbroj: 530-09-10-2

Zagreb, 2. ožujka 2010.

Ministar
mora, prometa i infrastrukture
Božidar Kalmeta, v. r.