DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO
Na temelju članka 16. stavka 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine«, broj 74/14), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuju se zakonite mjerne jedinice koje se moraju upotrebljavati u Republici Hrvatskoj za izražavanje veličina, nazivi i znakovi te područje i način njihove primjene.
Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj navedene su u Poglavlju I. Dodatka koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
Mjerne jedinice dozvoljene samo za posebnu uporabu navedene su u Poglavlju II. Dodatka ovog Pravilnika koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
Članak 2.
Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
– Direktiva Vijeća 80/181/EEZ od 20. prosinca 1979. godine o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na mjerne jedinice (SL L 39, 15. 2. 1980.),
– Direktiva 2009/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. godine o izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 80/181/EEZ o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na mjerne jedinice (SL L 114, 7. 5. 2009.).
Članak 3.
Obveza uporabe mjernih jedinica u smislu odredaba ovog Pravilnika odnosi se na mjerila koja se upotrebljavaju, mjerenja koja se provode i pokazivanja veličina u mjernim jedinicama.
Odredbe ovog Pravilnika ne utječu na uporabu mjernih jedinica različitih od onih utvrđenih ovim Pravilnikom u području zračnog, pomorskog i željezničkog prometa, ako su te mjerne jedinice utvrđene međunarodnim konvencijama kojima je Republika Hrvatska pristupila odnosno sporazumima koje je sklopila.
Članak 4.
U smislu odredaba ovog Pravilnika »dodatna oznaka« znači jednu ili više oznaka veličine izraženih u mjernim jedinicama koje nisu navedene u Poglavlju I. Dodatka ovoga Pravilnika i koje prate oznaku veličine izraženu u mjernoj jedinici navedenoj u Poglavlju I. Dodatka ovog Pravilnika.
Oznaka veličine izražena u mjernoj jedinici koja je navedena u Poglavlju I. Dodatka ovog Pravilnika ima prednost i mora prevladavati u odnosu na dodatnu oznaku.
Dodatne oznake iz stavka 1. ovoga članka moraju biti izražene znakovima koji nisu veći od znakova za odgovarajuće mjerne jedinice navedene u Poglavlju I. Dodatka ovog Pravilnika.
Članak 5.
Uporaba mjernih jedinica koje nisu ili su prestale biti zakonite mjerne jedinice i dalje se primjenjuju za:
– proizvode i opremu koja je već na tržištu i/ili u uporabi na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika,
– komponente i sastavne dijelove proizvoda i opreme potrebnih radi dopunjavanja ili zamjene dijelova gore navedenih proizvoda i opreme.
Uporaba zakonitih mjernih jedinica može se zahtijevati za pokazivače mjerila.
Članak 6.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjernim jedinicama (»Narodne novine«, broj 145 /12).
Članak 7.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/15-01/04 Urbroj: 558-05/01-15-1 Zagreb, 31. srpnja 2015.
Zamjenik ravnatelja mr. sc. Božidar Ljubić, dipl. ing., v. r.
DODATAK
POGLAVLJE I. 1. SI JEDINICE I NJIHOVI DECIMALNI VIŠEKRATNICI I NIŽEKRATNICI
1.1. Osnovne SI jedinice
Veličina |
Jedinica |
|
Naziv |
Znak |
|
duljina |
metar |
m |
masa |
kilogram |
kg |
vrijeme |
sekunda |
s |
električna struja |
amper |
A |
termodinamička temperatura |
kelvin |
K |
množina (količina tvari) |
mol |
mol |
svjetlosna jakost |
kandela |
cd |
Definicije osnovnih SI jedinica
Jedinica duljine
Metar je duljina puta koji svjetlost prijeđe u praznini za vrijeme jednog 299 792 458-og dijela sekunde.
(Sedamnaesta CGPM (1983.), 1. zaključak)
Jedinica mase
Kilogram je jedinica mase; jednak je masi međunarodne pramjere kilograma.
(Treća CGPM (1901.), 70. stranica izvješća konferencije)
Jedinica vremena
Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133.
(Trinaesta CGPM (1967.), 1. zaključak).
Jedinica električne struje
Amper je jakost stalne električne struje koja bi, tekući dvama usporednim, neizmjerno dugačkim ravnim vodičima, zanemarivo malena kružnoga presjeka, razmaknutim u praznini jedan metar, proizvela među tim vodičima silu od 2×10–7 njutna po metru njihove duljine.
(CIPM (1946.), 2. zaključak, koji je odobrila CGPM (1948.)).
Jedinica termodinamičke temperature
Kelvin je termodinamička temperatura koja je jednaka 273,16-om dijelu termodinamičke temperature trojnoga stanja vode.
Ova definicija se odnosi na vodu izotopnog sastava koji određuje sljedeći omjer tvari: 0,00015576 mola 2H po molu 1H, 0,0003799 mola 17O po molu 16O i 0,0020052 mola 18O po molu 16O.
(Trinaesta CGPM (1967.), 4. zaključak i dvadesettreća CGPM (2007.), 10. zaključak)
Jedinica množine
Mol je množina sustava koji sadržava toliko elementarnih jedinki koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12.
Kada se upotrebljava mol, treba iskazati elementarne jedinke; to mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni, druge čestice ili pojedinačno navedene skupine takvih čestica.
(Četrnaesta CGPM (1971.), 3. zaključak)
Jedinica svjetlosne jakosti
Kandela je svjetlosna jakost u određenome smjeru iz izvora koji odašilje jednobojno zračenje frekvencije 540 × 1012 herca i kojemu je zračena jakost u tome smjeru (1/683) vata po steradijanu.
(Šesnaesta CGPM (1979.), 3. zaključak)
____________
CGPM – Conférence générale des poids et mesures (Opća konferencija za utege i mjere)
CIPM – Comité international des poids et mesures (Međunarodni odbor za utege i mjere)
1.1.1. Posebni naziv i znak izvedene SI jedinice temperature za izražavanje Celzijeve temperature
Veličina |
Jedinica |
|
|
Naziv |
Znak |
Celzijeva temperatura |
Celzijev stupanj |
°C |
Celzijeva temperatura t definira se kao razlika, t = T – T0, dviju termodinamičkih temperatura T i T0, gdje je T0 = 273,15 kelvina. Temperaturna razlika može se izražavati u kelvinima ili u Celzijevim stupnjevima. Jedinica »Celzijev stupanj« jednaka je jedinici »kelvin«.
1.2. Izvedene SI jedinice
1.2.1. Osnovno pravilo za izvedene SI jedinice
Izvedene SI jedinice dosljedno su izvedene iz osnovnih jedinica, a definirane su umnošcima određenih potencija osnovnih jedinica brojčanim faktorom jednakim 1.
1.2.2. Izvedene SI jedinice s posebnim nazivima i znakovima
Veličina |
Jedinica |
Izraz |
||
|
Naziv(1) |
Znak |
S pomoću drugih jedinica |
S pomoću osnovnih SI jedinica |
ravninski kut |
radijan |
rad |
|
m∙m–1 |
prostorni kut (ugao) |
steradijan |
sr |
|
m2∙m–2 |
frekvencija |
herc (hertz) |
Hz |
|
s–1 |
sila |
njutn (newton) |
N |
|
m∙kg∙s–2 |
tlak, naprezanje |
paskal (pascal) |
Pa |
N∙m–2 |
m–1∙kg∙s–2 |
rad, energija, toplina |
džul (joule) |
J |
N∙m |
m2∙kg∙s–2 |
snaga(2), zračeni tijek |
vat (watt) |
W |
J∙s–1 |
m2∙kg∙s–3 |
električni naboj |
kulon (coulomb) |
C |
|
s∙A |
električni potencijal, napon, elektromotorna sila |
volt |
V |
W∙A–1 |
m2∙kg∙s–3∙A–1 |
električni otpor |
om (ohm) |
Ω |
V∙A–1 |
m2∙kg∙s–3∙A–2 |
električna vodljivost |
Simens (siemens) |
S |
A∙V–1 |
m–2∙kg–1∙s3∙A2 |
kapacitet |
farad |
F |
C∙V–1 |
m–2∙kg–1∙s4∙A2 |
magnetski tijek |
veber (weber) |
Wb |
V∙s |
m2∙kg∙s–2∙A–1 |
gustoća magnetskoga tijeka |
tesla |
T |
Wb∙m–2 |
kg∙s–2∙A–1 |
induktivnost |
henri (henry) |
H |
Wb∙A–1 |
m2∙kg∙s–2∙A–2 |
svjetlosni tijek |
lumen |
lm |
cd∙sr |
cd |
osvjetljenje |
luks |
lx |
lm∙m–2 |
m-2∙cd |
aktivnost (radionuklida) |
bekerel (becquerel) |
Bq |
|
s–1 |
apsorbirana doza, kerma, specifična predana energija, indeks apsorbirane doze |
grej (gray) |
Gy |
J∙kg–1 |
m2∙s–2 |
ekvivalentna doza, dozni ekvivalent |
sivert (sievert) |
Sv |
J∙kg–1 |
m2∙s–2 |
katalitička aktivnost |
katal |
kat |
|
s–1∙mol |
(1)U zagradama su izvorni nazivi na engl. jeziku jedinica nazvanih po znanstvenicima ako se razlikuju od hrvatskih.
(2) Posebni su nazivi za jedinicu snage: voltamper (znak VA) koji se upotrebljava za izražavanje prividne snage izmjenične električne struje, i var (znak var) za izražavanje jalove snage izmjenične električne struje. Var nije uključen u GCMP zaključak.
Napomena: Jedinice izvedene iz osnovnih jedinica mogu se izražavati i drugim jedinicama navedenim u točki 1.
Izvedene SI jedinice mogu se izražavati i jedinicama s posebnim nazivima i znakovima iz prethodne tablice. Npr. SI jedinica dinamičke viskoznosti može se izražavati kao m–1·kg·s–1 ili kao N·s·m–2 ili kao Pa·s.
1.3. Predmetci i njihovi znakovi za označivanje određenih decimalnih višekratnika i nižekratnika
Faktor |
Predmetak |
Znak |
|
Faktor |
Predmetak |
Znak |
1024 |
jota |
Y |
|
10–24 |
jokto |
y |
1021 |
zeta |
Z |
|
10–21 |
zepto |
z |
1018 |
eksa |
E |
|
10–18 |
ato |
a |
1015 |
peta |
P |
|
10–15 |
femto |
f |
1012 |
tera |
T |
|
10–12 |
piko |
p |
109 |
giga |
G |
|
10–9 |
nano |
n |
106 |
mega |
M |
|
10–6 |
mikro |
μ |
103 |
kilo |
k |
|
10–3 |
mili |
m |
102 |
hekto |
h |
|
10–2 |
centi |
c |
101 |
deka |
da |
|
10–1 |
deci |
d |
Nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika jedinice mase tvore se dodavanjem predmetaka nazivu »gram« i njihovih znakova znaku »g«.
Kada se izvedena jedinica izražava kao omjer jedinica od kojih je izvedena, decimalni se višekratnici mogu tvoriti dodavanjem predmetaka jedinicama u brojniku odnosno jedinicama u nazivniku.
Ne mogu se upotrebljavati složeni predmetci, tj. ne može se istodobno za jednu jedinicu upotrijebiti nekoliko predmetaka.
1.4. Posebni dopušteni nazivi i znakovi decimalnih višekratnika i nižekratnika SI jedinica
Veličina |
Jedinica |
||
|
Naziv |
Znak |
Vrijednost |
obujam |
litra |
l ili L(1) |
1 L = 1 dm3 = 10–3 m3 |
masa |
tona |
t |
1 t = 1 Mg = 103 kg |
tlak, naprezanje |
bar |
bar(2) |
1 bar = 105 Pa |
(1) Za jedinicu litra mogu se upotrebljavati dva znaka »l« ili »L« (Šesnaesta CGPM (1979.), 6. zaključak).
(2)Jedinica bar navedena je u brošuri: BIPM i OICM.
Napomena: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i znakovima navedenim u tablici u točki 1.4.
2. JEDINICE KOJE SE DEFINIRAJU NA TEMELJU SI JEDINICA, ALI NISU NJIHOVI DECIMALNI VIŠEKRATNICI ILI NIŽEKRATNICI
Veličina |
Jedinica |
||
Naziv |
Znak |
Vrijednost |
|
ravninski kut |
okretaj(1) |
|
1 okretaj = 2 π rad |
gon ili grad |
gon |
1 gon = (π/200) rad |
|
stupanj |
° |
1° = (π/180) rad |
|
kutna minuta |
' |
1' = (π/10 800) rad |
|
kutna sekunda |
" |
1" = (π/648 000) rad |
|
vrijeme |
minuta |
min |
1 min = 60 s |
sat |
h |
1 h = 3 600 s |
|
dan |
d |
1 d = 86 400 s |
(1)Ne postoji međunarodno dogovoren znak.
Napomena: Predmetci navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se upotrebljavati samo uz jedinicu »gon« ili »grad«, a njihovi znakovi samo uz znak »gon«.
3. JEDINICE KOJE SE UPOTREBLJAVAJU UZ SI JEDINICE, A KOJIH SE VRIJEDNOSTI DOBIVAJU POKUSOM
Veličina |
Jedinica |
||
Naziv |
Znak |
Definicija |
|
energija |
elektronvolt |
eV |
Elektronvolt kinetička je energija koju dobije elektron pri prolazu u praznini kroz razliku potencijala od 1 volt. |
masa |
ujednačena atomska jedinica mase |
u |
Ujednačena atomska jedinica mase jednaka je 1/12 mase atoma ugljika 12C. |
Napomena: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i njihovim znakovima navedenim u točki 3.
4. JEDINICE I NAZIVI JEDINICA KOJE SU DOPUŠTENE SAMO U POSEBNIM PODRUČJIMA
Veličina |
Jedinica |
||
Naziv |
Znak |
Vrijednost |
|
jakost optičkih sustava |
dioptrija |
|
1 dioptrija = 1 m–1 |
masa dragoga kamenja |
metrički karat |
|
1 metrički karat = 2 × 10–4 kg |
ploština poljoprivrednoga ili građevnoga zemljišta |
ar |
a |
1 a = 102 m2 |
duljinska masa tekstilnoga vlakna i pređe |
teks |
tex |
1 tex = 10–6 kg∙m–1 |
krvni tlak i tlak drugih tjelesnih tekućina |
milimetar žive |
mm Hg |
1 mm Hg = 133,322 Pa |
efektivna ploština presjeka |
barn |
b |
1 b = 10–28 m2 |
Napomena 1.: Predmetci i njihovi znakovi navedeni u tablici 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i njihovim znakovima navedenim u tablici u točki 4., osim s jedinicom milimetar žive i njezinim znakom.
Napomena 2.: Decimalni višekratnik 100 ara naziva se hektarom.
5. SLOŽENE JEDINICE
Složene su jedinice kombinacije prethodno navedenih jedinica.
POGLAVLJE II. MJERNE JEDINICE DOZVOLJENE SAMO ZA POSEBNU UPORABU
Područje primjene |
Jedinica |
||
Naziv |
Znak |
Vrijednost |
|
Prometni znakovi, mjerenje udaljenosti i brzine |
milja jard stopa inč |
mile yd ft in |
1 mile = 1 609 m 1 yd = 0,9144 m 1 ft = 0,3048 m 1 in = 2,54 × 10-2m |
Točenje piva na čaše i jabukovog vina; mlijeko u povratnoj ambalaži |
pinta |
pt |
1 pt = 0,5683 × 10-3m3 |
Trgovanje plemenitim kovinama |
troy unca |
oz tr |
1 oz tr = 31,10 × 10-3kg |
Jedinice navedene u ovom poglavlju mogu se kombinirati međusobno ili s onima iz Poglavlja I. kako bi formirale složene jedinice.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_08_88_1737.html