MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Na temelju članka 22. stavak 1. Zakona o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, broj 127/2014) ministar gospodarstva donosi
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje metodologija za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, 127/14) i Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti kojom se dopunjuju direktive 2009/125/EZ i 2010/30/EU i ukidaju direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14. 11. 2012.).
Članak 2.
Svrha ovoga Pravilnika je uspostava sustava za praćenje i ocjenjivanje uspješnosti provedbe politike energetske učinkovitosti ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske i Nacionalnom akcijskom planu, metodologija za način praćenja i izračun pokazatelja potrošnje energije na nacionalnoj i sektorskoj razini, način izračuna uštede energije koja je rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i uštede energije koja je rezultat primjene energetskih usluga i postupak verifikacije ušteda energije, kao i metodologija za izradu Akcijskog plana, odnosno Godišnjeg plana.
Definicije pojmova
Članak 3.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju značenja utvrđena Zakonom o energetskoj učinkovitosti i supsidijarnim propisima.
(2) U ovome se Pravilniku koriste i drugi pojmovi koji imaju sljedeća značenja:
1. Direktiva – Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti kojom se dopunjuju direktive 2009/125/EZ i 2010/30/EU i ukidaju direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14. 11. 2012.),
2. dokaz uštede – projekt i završno izvješće o izvedenim radovima kojeg je izradio ovlašteni projektant struke na koju se mjera energetske učinkovitosti odnosi ili drugi dokumenti i potvrde kojeg izdaje za to ovlaštena osoba ako se mjera ne projektira,
3. metoda odozdo prema gore – metode za izračun ušteda energije na razini provedbe pojedine mjere poboljšanja energetske učinkovitosti, a temelje se na matematičkim formulama i referentnim vrijednostima koje se definiraju ovim Pravilnikom za pojedinu mjeru poboljšanja energetske učinkovitosti,
4. metoda odozgo prema dolje – metoda za izračun ušteda energije na nacionalnoj razini i na razini sektora neposredne potrošnje energije (kućanstva, usluge, promet, industrija), a temelji se na pokazateljima energetske učinkovitosti i predstavlja matematičke formule za izračun ušteda energije pomoću skupa pokazatelja energetske učinkovitosti u sektorima neposredne potrošnje energije, u skladu s preporukama Europske komisije danim u dokumentu »Recommendations on Measurement and Verification Methods in the Framework of Directive 2006/32/EC on Energy End-Use Efficiency and Energy Services«,
5. mjerenje ušteda energije – postupak pribrajanja ušteda energije u promatranom vremenu primjenom matematičkih formula ili zbrajanjem mjerenih ušteda energije,
6. normalizacija – postupak prilagođavanja izračunatog iznosa ostvarenih ušteda energije referentnim uvjetima,
7. nositelj uštede – obveznik planiranja ili pružatelj energetske usluge koji ulaže vlastita sredstva u mjere za povećanje energetske učinkovitosti i snosi rizike povezane s provedbom projekta energetske učinkovitosti,
8. obveznik planiranja – županije, jedinice lokalne samouprave (gradovi) koji imaju više od 35.000 stanovnika u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostale jedinice lokalne samouprave koje izrađuju akcijski plan energetske učinkovitosti i godišnji plan energetske učinkovitosti odnosno provode mjere energetske učinkovitosti, te davatelji subvencija,
9. planovi energetske učinkovitosti – Nacionalni akcijski plan, Akcijski plan energetske učinkovitosti i godišnji plan energetske učinkovitosti koje donosi obveznik planiranja,
10. podatci o provedenim mjerama energetske učinkovitosti – podatci kojima se identificira provedena mjera energetske učinkovitosti i ulazni podatci za izračun ili mjerenje ušteda utvrđenim u skladu s odredbama ovoga Pravilnika,
11. potporne mjere – mjere povećanja energetske učinkovitosti koje za rezultat nemaju mjerljivu uštedu, te se ne pripisuju nositelju ušteda,
12. praćenje ušteda energije – postupak utvrđivanja provedbe mjera za povećanje energetske učinkovitosti koje su rezultat energetske usluge ili provedbe mjere poboljšanja energetske učinkovitosti obveznika planiranja, a provodi se u skladu sa odredbama Zakona i ovoga Pravilnika,
13. verifikacija ušteda energije – postupak kojim se potvrđuju uštede energije ostvarene provedbom planirane izvršne mjere poboljšanja energetske učinkovitosti ili energetskom uslugom,
14. Zakon – Zakon o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, 127/14),
15. životni vijek mjere energetske učinkovitosti – razdoblje u kojem se primjenom mjere energetske učinkovitosti ostvaruju uštede energije, a određen je u Prilogu II. ovoga Pravilnika.
II. METODOLOGIJA ZA PRAĆENJE I OCJENU UŠTEDA ENERGIJE
Članak 4.
(1) Pri izradi Nacionalnog akcijskog plana koriste se ocjena ostvarenja nacionalnog cilja ušteda energije i ocjena učinaka pojedinačnih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti u periodu prethodnog Nacionalnog akcijskog plana izračunati u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Nacionalni akcijski plan i izvješća o provedbi Nacionalnog akcijskog plana sadrže podatke u skladu s Prilogom I. ovoga Pravilnika.
Ocjena ostvarenja nacionalnog cilja ušteda energije
Članak 5.
(1) Ocjena ostvarenja nacionalnog cilja ušteda energije sadrži podatke o ukupnim uštedama energije izraženih u primarnoj energiji za koje se koriste podatci o proračunatim uštedama energije u neposrednoj potrošnji na nacionalnoj i sektorskoj razini.
(2) Za proračun ušteda energije u neposrednoj potrošnji na nacionalnoj i sektorskoj razini iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se metodologija za ocjenu ušteda energije primjenom metoda odozgo-prema-dolje u skladu s Prilogom II. ovoga Pravilnika.
Ocjena učinaka pojedinačnih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti
Članak 6.
(1) Za praćenje i ocjenu ušteda energije ostvarenih primjenom pojedinačnih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti koriste se metode izračuna odozdo prema gore temeljena na metodologiji sadržanoj u Prilogu II. ovoga Pravilnika.
(2) Uštede energije koje se izračunavaju metodom odozdo prema gore prate se i mjere u Sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (u daljnjem tekstu: Sustav) utvrđenim Zakonom i odredbama ovoga Pravilnika.
III. PRAĆENJE, MJERENJE I VERIFIKACIJA UŠTEDA
Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda
Članak 7.
(1) Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije je internet aplikacija koju vodi Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Nacionalno koordinacijsko tijelo) u skladu s odredbama Zakona i odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Sustavom iz stavka 1. ovoga članka prate se:
1. provedba mjera Nacionalnog akcijskog plana koje se prate metodom odozdo prema gore,
2. donošenje i provedba planova energetske učinkovitosti obveznika planiranja,
3. uštede energije koje su nastale kao rezultat provedenih mjera energetske učinkovitosti obveznika planiranja, dodjelom subvencija i pružanjem energetskih usluga,
4. popis ovlaštenih osoba za unos podataka u Sustav iz stavka 1. ovoga članka,
5. popis pružatelja energetske usluge koji su proveli ugovor o energetskom učinku
6. izdane potvrde o ostvarenim uštedama energije.
(3) Sustavno praćenje ušteda energije u Sustavu iz stavka 1. ovoga članka znači pohranjivanje podataka o provedenim mjerama za povećanje energetske učinkovitosti, uštedi energije ostvarene njihovom provedbom kao i troškova provedbe mjera energetske učinkovitosti javnog sektora koje se prate metodom odozdo prema gore u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.
(4) Mjerenje ušteda energije u sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda znači izračun uštede energije za vrijeme životnog vijeka mjere energetske učinkovitosti, a utvrđuju se:
1. primjenom računskih metoda sadržanih u Prilogu II. ovoga Pravilnika ili
2. mjerenjem fizikalnih veličina kao razlika između stvarne i referentne potrošnje.
(5) Verifikacija ušteda je postupak potvrđivanja ostvarenih ušteda energije provedbom izvršnih mjera ušteda energije nositelja ušteda u promatranom razdoblju koje su praćene i mjerene u Sustavu iz stavka 1. ovoga članka.
Obveza unosa podataka u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda
Članak 8.
(1) Obveznici planiranja, davatelji subvencija i pružatelji energetskih usluga moraju imenovati osobu odgovornu za unos podataka i o tome elektroničkim/pismenim putem obavijestiti Nacionalno koordinacijsko tijelo u roku od mjesec dana stupanja na snagu ovog Pravilnika odnosno u roku od sedam dana od bilo kakve promjene.
(2) Imenovana osoba mora završiti jednodnevni tečaj za korištenje Sustava iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika od strane Nacionalnog koordinacijskog tijela, kako bi stekla korisnička prava za pristup tom Sustavu.
(3) Javni sektor dužan je Nacionalnom koordinacijskom tijelu dostaviti podatke o provedenim mjerama energetske učinkovitosti najmanje jednom godišnje, odnosno uvijek na zahtjev Nacionalnog koordinacijskog tijela.
(4) Osoba imenovana u skladu sa stavkom 1. ovoga članka unosi podatke o:
1. provedenim mjerama energetske učinkovitosti koje je proveo obveznik planiranja u skladu s planovima za povećanje energetske učinkovitosti,
2. o provedenim mjerama energetske učinkovitosti kod korisnika subvencija,
3. o provedenim mjerama energetske učinkovitosti koje pružatelj energetske usluge ostvaruje temeljem ugovora o energetskom učinku.
(5) Osoba imenovana u skladu s stavkom 1. ovoga članka obvezna je u Sustav iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika unijeti podatke potrebne za identifikaciju mjere energetske učinkovitosti i ulazne podatke potrebne za izračun ušteda energije ako se uštede utvrđuju procjenom.
Praćenje ušteda energije
Članak 9.
(1) Praćenje ušteda energije koje se utvrđuju metodom odozdo prema gore provodi Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost kroz Sustav iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika temeljem odredbi Zakona i odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Ako se uštede utvrđuju procjenom, praćenje ušteda energije iz stavka 1. ovoga članka temelji se na ulaznim podatcima i/ili dokazima koje u Sustav iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika unosi nositelj ušteda odnosno ovlaštena osoba u skladu s odredbama Zakona i ovoga Pravilnika.
(3) Ulazni podatci temeljem kojih se prate uštede energije sadržani su u Prilogu II. ovoga Pravilnika.
(4) Dokaze iz stavka 2. ovoga članka nositelj uštede unosi u Sustav iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika za mjere kao preslika u elektroničkom obliku.
(5) Dokazi iz stavka 2. ovoga članka su:
1. za mjere koje se provode izvođenjem građevinskih radova prva strana ovjerenog projekta koji je izradila osoba ovlaštena za projektiranje s izračunom ušteda u skladu s metodologijom iz Priloga II. ovoga Pravilnika, karakteristike ugrađenog materijala i opreme i završno izvješće stručnog nadzora s potvrdom o izvedenom stanju u skladu s projektom,
2. za mjere koje se provode ugradnjom strojarskih instalacija ovjerena potvrda izvedenog stanja i funkcionalnosti sustava koja sadrži karakteristike instalirane opreme/sustava, izvještaj izvođača o ugradnji opreme i navedene karakteristike instaliranog sustava prije i poslije provedene mjere, te izračun ušteda energije u skladu s metodologijom iz Priloga II. ovoga Pravilnika.
Mjerenje ušteda u sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda
Članak 10.
(1) Mjerenje ušteda energije u sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda koje se utvrđuju procjenom u skladu sa Zakonom, provodi se primjenom metoda za izračun ušteda energije metodom odozdo prema gore na način utvrđen u Prilogu II. ovoga Pravilnika.
(2) Mjerenje ušteda energije u sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda koje se utvrđuju mjerenjem u skladu sa Zakonom, provodi se unosom uštede u fizičkim jedinicama kroz nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) na način utvrđen Pravilnikom o sustavnom gospodarenju energijom ili na drugi način kojim se osigurava dostava objektivnih i nezavisnih podataka o referentnoj i stvarnoj potrošnji energije i/ili vode.
(3) Uštede energije mjerene u Sustavu iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, pripisuju se nositelju ušteda.
Trajanje mjerenja ušteda u sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda
Članak 11.
(1) Uštede energije mjere se za vrijeme trajanja životnog vijeka mjere koji je utvrđen u metodologiji iz Priloga II. ovoga Pravilnika, odnosno do prestanka mjerenja ušteda u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Uštede energije koje se utvrđuju procjenom mjere se od dana unosa dokaza uštede u skladu sa odredbama iz Priloga II. ovoga Pravilnika.
(3) Uštede energije koje se utvrđuju mjerenjem pripisuju se nositelju ušteda od dana početka mjerenja ušteda u skladu s odredbama Pravilnika o sustavnom gospodarenju energijom.
Prestanak mjerenja ušteda u sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda
Članak 12.
(1) Uštede se prestaju mjeriti istekom vijeka trajanja mjera ili od trenutka dostave dokaza da se uštede ne ostvaruju.
(2) Prestanak ostvarivanja uštede dokazuje se jednakovrijednim dokazom kao za dokazivanje uštede kojeg dostavlja zainteresirana strana.
(3) Dokaz iz stavka 1. ovoga članka u Sustav iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika dostavlja zainteresirana strana koja uštedu osporava.
(4) Ako se mjera energetske učinkovitosti subvencionira, a korisnici subvencija nisu obveznici unosa podataka sustava za mjerenje i verifikaciju ušteda, ulazne podatke i dokaze o ostvarenim uštedama u Sustav iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, unosi davatelj subvencija.
Verifikacija ušteda energije
Članak 13.
(1) Nacionalno koordinacijsko tijelo verificira ostvarene uštede energije, provedbom mjera energetske učinkovitosti utvrđene u skladu s odredbama Zakona i odredbama ovoga Pravilnika u fizikalnim jedinicama (kWh i/ili J) za koje su priloženi dokazi u skladu s člankom 9. ovoga Pravilnika. Pri unosu dokaza za izračun ušteda energije u skladu s ovim člankom ne mogu se koristiti referentne vrijednosti.
(2) Nacionalno koordinacijsko tijelo izdaje potvrdu o ostvarenim uštedama energije nositelju ušteda, suvlasniku zgrade koja ima važeći ugovor o energetskom učinku ili drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja koristi subvencije za energetsku učinkovitost na zahtjev.
(3) Kada se potvrda iz stavka 2. ovoga članka izdaje suvlasniku zgrade koja ima važeći ugovor o energetskom učinku potvrda sadrži podatke o uštedi energije koja se ostvaruje na godišnjoj razini, podatke o ukupnim uštedama za vrijeme životnog vijeka provedenih mjera, podatke o dokazima i izdavateljima dokaza na kojima se izračun uštede temelji te ulazne podatke uvedene u Sustav iz stavka 8. ovoga Pravilnika, a u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(4) Kada se potvrda o ostvarenim uštedama izdaje nositelju uštede, takva potvrda osim podataka iz stavka 3. ovoga članka sadrži podatke o uštedama ostvarenim od trenutka dostave dokaza o provedenoj mjeri ili od trenutka zadnje izdane potvrde do datuma zaprimanja zahtjeva.
(5) Potvrda iz stavka 4. ovoga članka evidentira se u Sustavu iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika i dodjeljuje jedinstveni broj izdane potvrde.
(6) Potvrda iz stavka 4. ovoga članka je prenosiva.
(7) Prijenos potvrde o ostvarenju ušteda evidentira se u Sustavu iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika prema sporazumu potpisanom od strane nositelja uštede i osobe na čije se ime ušteda prenosi.
IV. PLANOVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
Planovi energetske učinkovitosti
Članak 14.
(1) Planovi energetske učinkovitosti su sustavni prikaz mjera energetske učinkovitosti izrađeni u skladu sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske, Nacionalnim akcijskim planom, Zakonom i odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Planovi iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju mjere energetske učinkovitosti za čiju su provedbu obveznici planiranja nadležni, a planiraju ih provoditi u razdoblju trajanja Akcijskog plana odnosno Godišnjeg plana energetske učinkovitost.
(3) Planovi energetske učinkovitosti su Akcijski plan energetske učinkovitosti, Godišnji plan energetske učinkovitosti i Plan davatelja subvencija.
(4) Planovi energetske učinkovitosti i izvršenje Planova prati se kroz Sustav iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Akcijski plan energetske učinkovitosti
Članak 15.
(1) Akcijski plan energetske učinkovitosti sadrži prikaz planiranih mjera energetske učinkovitosti koje planiraju provesti jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave u trogodišnjem razdoblju.
(2) Prijedlog Akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2017. – 2019. godine, i svake tri godine nakon toga, obveznik predaje Nacionalnom koordinacijskom tijelu elektroničkim putem do 1. listopada 2016. godine, odnosno svake naredne tri godine.
(3) Temeljem prijedloga godišnjeg plana Nacionalno koordinacijsko tijelo daje suglasnost na prijedlog plana kojim potvrđuje usklađenost prijedloga s Nacionalnim akcijskim planom i odredbama ovoga Pravilnika.
(4) Tijekom provedbe Akcijski plan energetske učinkovitosti može se dopuniti i mijenjati, uz suglasnost Nacionalnog koordinacijskog tijela.
Prijedlog godišnjeg plana energetske učinkovitosti
Članak 16.
(1) Prijedlog godišnjeg plana energetske učinkovitosti sadrži detaljan prikaz mjera energetske učinkovitosti koje obveznici planiranja planiraju provesti tokom sljedeće proračunske godine i ulazne podatke u skladu s Prilogom II. ovoga Pravilnika.
(2) Prijedlog godišnjeg plana energetske učinkovitosti obveznik planiranja dostavlja Nacionalnom koordinacijskom tijelu elektroničkim i pisanim putem najkasnije do 1. listopada tekuće godine za sljedeću godinu.
(3) Nacionalno koordinacijsko tijelo Prijedlog godišnjeg plana dostavlja davateljima subvencija čija sredstva obveznik planiranja navodi kao izvor financiranja u Prijedlogu godišnjeg plana energetske učinkovitosti.
(4) Nacionalno koordinacijsko tijelo daje prethodnu suglasnost na Prijedlog plana kojim potvrđuje usklađenost prijedloga s odredbama ovoga Pravilnika, Nacionalnim akcijskim planom, Akcijskim planom obveznika planiranja i planovima davatelja subvencija.
Godišnji plan energetske učinkovitosti
Članak 17.
(1) Godišnji plan sadrži detaljan prikaz planiranih mjera energetske učinkovitosti koje planiraju provesti jedinice lokalne i regionalne samouprave koje su obveznici planiranja tijekom proračunske godine u skladu s prijedlogom godišnjeg plana i proračunom obveznika planiranja.
(2) Pri planiranju i izvještavanju o izvršnim mjerama obveznik planiranja dužan je koristiti ulazne podatke u skladu s Prilogom II. ovoga Pravilnika.
(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne i regionalne samouprave koja je obveznik planiranja dostavlja Godišnji plan energetske učinkovitosti na suglasnost Nacionalnom koordinacijskom tijelu nakon usvajanja proračuna obveznika planiranja.
(4) Uz Godišnji plan iz stavka 1. ovoga članka obveznik planiranja dostavlja dokaz o osiguranim sredstvima za izvršenje plana koja se financiraju iz proračuna jedinice lokalne i regionalne samouprave koja je obveznik planiranja.
Izmjene i dopune planova energetske učinkovitosti
Članak 18.
(1) Tijekom provedbe godišnji planovi energetske učinkovitosti mogu se izmijeniti i/ili dopuniti na prijedlog obveznika planiranja uz suglasnost Nacionalnog koordinacijskog tijela.
(2) Prijedlog izmjena i/ili dopuna planova energetske učinkovitosti donosi ono tijelo koje je nadležno za donošenje plana koji se mijenja ili dopunjuje.
(3) Izmjene i/ili dopune planova moraju udovoljavati istim kriterijima koji se primjenjuju na planove u skladu s odredbama Zakona i odredbama ovoga Pravilnika.
Plan subvencija
Članak 19.
(1) Davatelji subvencija obvezni su dostaviti Plan subvencija u skladu s Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti, akcijskim planovima obveznika planiranja, godišnjim planovima obveznika planiranja, strateškim dokumentima za područje energetske učinkovitosti i općim ciljevima povećanja energetske učinkovitosti.
(2) Plan subvencija davatelji subvencija dužni su dostaviti Nacionalnom koordinacijskom tijelu do kraja tekuće godine za sljedeću godinu.
(3) Plan davatelja subvencija sadrži osobito opis planiranih subvencija za sljedeću godinu, planirane iznose i popis mjera koje se subvencioniraju.
(4) Davatelji subvencija izvještavaju Nacionalno koordinacijsko tijelo o izvršenju plana davatelja subvencija do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
(5) Izvješće davatelja subvencija iz stavka 4. ovoga članka sadrži podatke o iznosima danih subvencija, mjerama koje su subvencionirane i korisnicima subvencija te referencama na planove energetske učinkovitosti.
Izvještavanje o provedbi mjera za povećanje energetske učinkovitosti
Članak 20.
(1) Obveznik planiranja izvještava o provedbi potpornih mjera na godišnjoj razini, u sklopu Godišnjeg plana i to za godinu, nakon godine provedbe.
(2) O provedbi izvršnih mjera i ostvarenim uštedama energije obveznik planiranja i/ili pružatelj energetske usluge izvještava kroz sustav za mjerenje i verifikaciju ušteda.
(3) Podatke o provedbi sufinanciranih mjera za povećanje energetske učinkovitosti koje se sufinanciraju, a ne provode ih nositelji ušteda koji su obvezni unositi podatke u Sustav iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, unosi davatelj subvencije u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(4) Kada se mjere sufinanciraju iz više izvora ili ih provodi više sudionika, sudionici sporazumno određuju obveznika unosa podataka u Sustav iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika o čemu obavještavaju Nacionalno koordinacijsko tijelo.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 21.
Prilog I. i Prilog II. sastavni su dijelovi ovoga Pravilnika.
Članak 22.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/15-01/81
Urbroj: 526-04-01-02/1-15-01
Zagreb, 9. lipnja 2015.
Ministar Ivan Vrdoljak, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_06_71_1368.html