Objavljeno u NN 38/08 od 02.04.2008.:

 

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

Na temelju članka 104. stavka 1. točke 7. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04 i 111/06) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, uz suglasnost ministra nadležnog za poljoprivredu, donosi

 

PRAVILNIK O GOSPODARENJU MULJEM IZ UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA KADA SE MULJ KORISTI U POLJOPRIVREDI

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način gospodarenja muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kad se mulj koristi u poljoprivredi.

Članak 2.

(1) Cilj ovog Pravilnika je određivanje mjera zaštite okoliša radi uspostave sustava gospodarenja muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi, kako bi se spriječile štetne posljedice za tlo, biljke, životinje i čovjeka, potičući time ispravno korištenje takvog mulja. (2) Mulj se mora koristiti na način da se uzimaju u obzir potrebe biljaka za prihranjivanjem, očuva kakvoća tla (održe ili poboljšaju njegove fizikalne i biološke osobine), te očuva kakvoća površinskih i podzemnih voda.

Članak 3.

U ovom Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem: 1. Otpadni mulj znači: – otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz kućanstava i gradova, te iz drugih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koje su sadržajem slične otpadnim vodama iz kućanstava i gradova; – otpadni mulj iz septičkih jama i drugih sličnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; – otpadni mulj iz ostalih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda osim onih navedenih u prvoj i drugoj alineji ove točke. 2. Obrađeni mulj znači otpadni mulj koji je podvrgnut biološkoj, kemijskoj ili toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju, ili bilo kojem drugom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i opasnosti po zdravlje koje bi proizišle iz njegovog korištenja. 3. Dugotrajno skladištenje je skladištenje od najmanje šest mjeseci. 4. Poljoprivreda je definirana posebnim propisom. 5. Korištenje mulja znači rasprostranjivanje mulja po tlu ili bilo kakvo drugo nanošenje na ili u tlo. 6. Proizvođač mulja je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik ili korisnik uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. 7. Korisnik mulja je pravna ili fizička osoba koja koristi mulj u poljoprivredi.

Članak 4.

(1) U poljoprivredi dozvoljeno je koristiti samo obrađeni mulj koji: – sadrži teške metale u količinama koje nisu veće od dopuštenih vrijednosti propisanih člankom 5. ovoga Pravilnika, – sadrži organske tvari u količinama koje nisu veće od dopuštenih vrijednosti propisanih člankom 6. ovoga Pravilnika, – je stabiliziran na način da su u njemu uništeni patogeni organizmi, potencijalni uzročnici oboljenja. (2) Zabranjeno je korištenje obrađenog mulja na: – travnjacima i pašnjacima koji se koriste za ispašu stoke, – površinama na kojima se uzgaja krmno bilje najmanje dva mjeseca prije žetve, – tlu na kojem rastu nasadi voća i povrća, uz iznimku voćaka, – tlu namijenjenom uzgoju voća i povrća koje može biti u izravnom dodiru sa zemljom i koje se može jesti sirovo, u razdoblju od barem 10 mjeseci prije datuma početka berbe ili žetve, – tlu na kojem postoji opasnost od ispiranja mulja u površinske vode, – tlu čija je pH vrijednost niža od 5, – tlu krških polja, plitkom ili skeletnom tlu krša, – tlu zasićenom vodom, pokrivenim snijegom i na smrznutom poljoprivrednom tlu, – u priobalnom i vodozaštitnom području.

Članak 5.

Dopušteni sadržaj teških metala u obrađenom mulju koji se koristi u poljoprivredi je:

Članak 6.

Dopušteni sadržaj organskih tvari u obrađenom mulju koji se koristi u poljoprivredi je:

 

* TCDD ekvivalent je zbroj umnožaka sadržaja pojedinih polikloriranih dibenzodioksina/dibenzofurana izraženih u ng/kg i faktora, a izračunava se prema formuli i tablici u točki 3. Priloga I ovog Pravilnika.

Članak 7.

(1) Dopušteni sadržaj teških metala u tlu na kojem se koristi obrađeni mulj u poljorivredi je:

(2) Zabranjeno je korištenje mulja koje bi moglo prouzrokovati prekoračenje dopuštenih vrijednosti teških metala u tlu iz stavaka 1. ovoga članka.

Članak 8.

Godišnje je dopušteno koristiti najviše 1,66 tona suhe tvari mulja po hektaru poljoprivrednog tla.

Članak 9.

(1) Proizvođač mulja mora analizirati mulj najmanje jednom u šest mjeseci. (2) Ako dođe do većih promjena u karakteristikama otpadnih voda koje se obrađuju i/ili kvaliteti mulja, učestalost analiza mora se povećati. (3) Prije uzorkovanja mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nije dopušteno razrjeđivati s drugim tvarima (gnojovka, zemlja i dr.). (4) Analiza mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda obavlja se u laboratoriju akreditiranom prema posebnom propisu, sukladno smjernicama iz Priloga I. (5) Troškove analize mulja snosi proizvođač mulja. (6) Prije isporuke proizvođač mulja mora predati presliku Izvješća o rezultatima analize mulja korisniku mulja.

Članak 10.

(1) Proizvođač mulja mora voditi očevidnik o nastanku i tijeku mulja prema posebnom propisu koji regulira gospodarenje otpadom. (2) Izvješća o rezultatima analize mulja sastavni su dio očevidnika.

Članak 11.

(1) Proizvođač mulja mora izraditi godišnje izvješće o: – količini proizvedenog mulja i količini otpremljenog mulja za korištenje u poljoprivredi, – sastavu i svojstvima mulja prema Izvješćima o rezultatima analize mulja, – načinu obrade mulja, – nazivima i adresama korisnika mulja i mjestima na kojima će se mulj koristiti. (2) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovog članka proizvođač dostavlja Agenciji za zaštitu okoliša do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu na obrascu GIPKM – Godišnje izvješće o proizvodnji i korištenju mulja. (3) Sastavni dio godišnjeg izvješća iz stavka 1. ovog članka su: preslike Izvješća o rezultatima analize mulja.

Članak 12.

(1) Korisnik mulja mora prije prvog korištenja mulja osigurati analizu tla. (2) Korisnik mulja mora osigurati analizu tla tijekom korištenja mulja jednom godišnje. (3) Analiza tla obavlja se u laboratoriju akreditiranom prema posebnom propisu, sukladno smjernicama iz Priloga II. (4) Troškove analize tla snosi korisnik mulja.

Članak 13.

(1) Korisnik mulja mora voditi očevidnik o korištenju mulja na obrascu OKM – Očevidnik korištenja mulja. (2) Sastavni dio očevidnika iz stavka 1. ovog članka su: preslika Izvješća o rezultatima analize mulja i Izvješća o rezultatima analize tla.

Članak 14.

(1) Korisnik mulja mora izraditi godišnje izvješće o: – količini obrađenog mulja kojeg je koristio u poljoprivredi, – sastavu i svojstvima korištenog mulja prema Izvješćima o rezultatima analize mulja, – sastavu i svojstvima tla prema Izvješćima o rezultatima analize tla, – katastarskim općinama i zemljišnim česticama na kojima je koristio obrađeni mulj. (2) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovog članka proizvođač dostavlja Agenciji za zaštitu okoliša do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu na obrascu GIKMP – Godišnje izvješće o korištenju mulja u poljoprivredi za svaku lokaciju i svako korištenje mulja. (3) Sastavni dio godišnjeg izvješća iz stavka 1. ovog članka su: preslike Izvješća o rezultatima analize tla.

Članak 15.

Prilozi I, II, Obrazac GIPKM, OKM i GIKMP tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 16.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 351-01/08-04/1

Urbroj: 531-08-3-08-7

Zagreb, 31. ožujka 2008.

Ministrica

Marina Matulović Dropulić, dipl. inž. arh., v. r.

 

PRILOG I SMJERNICE ZA ANALIZU MULJA

1. Uzorkovanje mulja

Uzorci mulja moraju se uzimati nakon zadnje obrade mulja, ali prije isporuke korisniku, a moraju biti reprezentativni za proizvodnju mulja.

2. Analiza mulja

Analiza mulja obuhvaća sljedeće parametre: – maseni udio suhe tvari u %; – maseni udio ukupnog organskog ugljika u suhoj tvari mulja u %; – pH vrijednost mulja; – maseni udio ukupnog dušika u suhoj tvari mulja u %; – maseni udio ukupnog fosfora u suhoj tvari mulja u %; – sadržaj teških metala u suhoj tvari mulja: kadmij, bakar, nikal, olovo, cink, krom i živa u mg/kg, – sadržaj sljedećih polikloriranih bifenila u suhoj tvari mulja u mg/kg: 2,4,4’-triklorobifenil, 2,2’,5,5’-tetraklorobifenil, 2,2’,4,5,5’.pentaklorobifenil, 2,2’,3,4,5,5’-heksaklorobifenil, 2,2’,3,4,4’,5,5’-heptaklorobifenil. – sadržaj polikloriranih dibenzodioksina / dibenzofurana u suhoj tvari mulja izraženih u ng/kg TCDD ekvivalenta.

3. Metode analize

– Određivanje sadržaja teških metala izvodi se nakon temeljite digestije kiselinama. Referentna metoda analize teških metala je atomska apsorpcijska spektrometrija. Granica determinacije teških metala korištene metode ne smije biti veća od 10 % njegove granične detekcije. – Referentna metoda određivanja sadržaja polikloriranih bifenila i polikloriranih dibenzodioksina/dibenzofurana je plinska kromatografija.

– Formula za izračunavanje TCDD ekvivalenta je: TCDD ekvivalent = Σ (Ai*Fi) + Σ (Bi*Fj) pri čemu je: TCDD ekvivalent     u ng/kg suhe tvari mulja, Ai                              srednja vrijednost masenog sadržaja pojedinog PCDD-a izračunata kao                                   aritmetička sredina iznosa dobivenih iz barem dva mjerenja u ng/kg suhe tvari mulja, Fi                              faktor određenog PCDD-a dan u tablici, Bi                              srednja vrijednost masenog sadržaja pojedinog PCDF-a izračunata kao aritmetička                                   sredina iznosa dobivenih iz barem dva mjerenja u ng/kg suhe tvari mulja, Fj                              faktor određenog PCDF-a dan u tablici.  

PRILOG II SMJERNICE ZA ANALIZU TLA 1. Uzorkovanje tla

Reprezentativni uzorci tla za analizu trebaju se dobiti miješanjem 25 temeljnih uzoraka tla jednake mase. Uzorke tla treba uzeti s područja ne većeg od 5 hektara koje se obrađuje u istu svrhu. Dubina uzorkovanja tla mora biti barem 10 cm, ali ne više od 25 cm. Mjesta uzorkovanja tla moraju biti jednoliko raspodijeljena po čitavoj površini područja na kojem će se koristiti mulj.

2. Analiza tla

Analiza tla na kojem će se koristiti mulj obuhvaća sljedeće parametre: – pH vrijednost mjereno potenciometrijski u 1 M otopini KCl-a, – sadržaj teških metala u suhoj tvari tla: kadmij, bakar, nikal, olovo, cink, krom i živa u mg/kg.

3. Metode analize

Određivanje sadržaja teških metala izvodi se nakon temeljite digestije kiselinama. Referentna metoda analize teških metala je atomska apsorpcijska spektrometrija. Granica determinacije teških metala korištene metode ne smije biti veća od 10 % njegove granične detekcije.  

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/338796.html