Objavljeno u NN 117/07 od 14.11.2007.:

 

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

Na temelju članka 104. stavak 1. točka 5. Zakona o otpadu (»Narodne novine«, broj 178/04, 111/06) ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijela je

 

PRAVILNIK O NAČINIMA I UVJETIMA ODLAGANJA OTPADA, KATEGORIJAMA I UVJETIMA RADA ZA ODLAGALIŠTA OTPADA

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom se propisuju kategorije odlagališta otpada, postupci i drugi uvjeti za odlaganje otpada, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja. (2) Ciljevi ovog Pravilnika su da se u čitavom razdoblju trajanja odlagališta smanje štetni utjecaji na okoliš, osobito onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, uključujući efekt staklenič­kih plinova i smanjenje rizika za ljudsko zdravlje do kojeg bi moglo doći uslijed odlaganja otpada i vijeka trajanja odlagališta. (3) Ovim Pravilnikom se propisuju postupci i drugi uvjeti za prihvat otpada u podzemna odlagališta otpada.

Članak 2.

Pojmovi upotrebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje: 1. »biorazgradivi otpad« je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji 2. »elaborat procjene rizika« je prethodna procjena opasnosti za podzemno odlagalište otpada radi utvrđivanja utjecaja odloženog otpada na ukupnu biosferu 3. »eluat« je proizvod i/ili rezultat laboratorijske simulacije procjeđivanja voda 4. »naselje« se odnosi na naselje koje nema više od 500 stanovnika u okviru općine ili samog naselja i ne više od pet stanovnika po kvadratnom kilometru, i u slučaju kojega udaljenost do najbliže urbane aglomeracije s najmanje 250 stanovnika po kvadratnom kilometru nije manja od 50 km ili je otežan cestovni pristup do najbližih urbanih aglomeracija zbog nepogodnih vremenskih uvjeta tijekom većeg dijela godine 5. »odlagalište otpada« je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući: – interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje – stalno odlagalište otpada, ili njegov dio, koje se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje dulje od jedne godine) – iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada U odlagalište otpada se ne ubraja: – građevina ili skladište gdje se otpad istovaruje radi omogućavanja njegove pripreme za daljnji prijevoz do mjesta oporabe i/ili zbrinjavanja na drugim lokacijama – mjesto skladištenja otpada prije oporabe i/ili zbrinjavanja istoga u razdoblju do tri godine, ili – mjesto skladištenja otpada prije konačnog odlaganja u razdoblju do godine dana 6. »odlagališni plin« se odnosi na sve plinove koje stvara/proizvodi odloženi otpad na odlagalištu 7. »odlagatelj« je pravna ili fizička osoba (u daljnjem tekstu: osoba) koja upravlja odlagalištem, ovlaštena je za to i odgovorna je za rad odlagališta 8. »podzemno odlagalište« je mjesto za stalno odlaganje otpada pod zemlju u pogodnu geološku šupljinu i/ili bušotinu nastalu rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem 9. »procjedna voda« se odnosi na svaku tekućinu koja prolazi kroz odloženi otpad, u njemu nastaje ili je u njemu sadržana 10. »tekući otpad« se odnosi na svaki otpad u tekućem stanju uključujući otpadne vode, ali isključujući mulj.

Članak 3.

(1) Ovaj Pravilnik primjenjuje se na sva odlagališta, bez obzira na vrstu otpada koji se na njih odlaže. (2) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na sljedeće slučajeve odlaganja: – prekrivanje tla muljem, uključujući mulj od obrade otpadnih voda, kao i mulj koji je nastao jaružanjem te slični materijali na tlu, u svrhu gnojidbe tla prema posebnom propisu koji regulira unos opasnih tvari i biljnih hranjivih tvari u ili na tla – korištenje inertnog otpada na odlagalištima koji je pogodan za radove na obnovi/rekonstrukciji, za nasipanje terena ili za potrebe u graditeljstvu prema posebnom propisu koji regulira opterećenje tla otpadnim materijalima – odlaganje neopasnih i inertnih materijala koji nastaju kod iskapanja tla/zemlje prilikom građevinskih radova, ako se obavlja prema posebnom propisu koji regulira opterećenje tla otpadnim materijalima – odlaganje mulja na obali vodotoka, ako je bio uzet iz njegova vodnog terena i ima svojstva otpada koji se prema uvjetima iz ovog pravilnika može odlagati na odlagalištu za neopasni otpad, prilikom čega se poštuju samo anorganski parametri onečišćenja i eluata – odlaganje neonečišćene zemlje ili neopasnog inertnog otpada koji je nastao traženjem rude, vađenjem preradom i skladištenjem mineralnih sirovina, te radom kamenoloma prema posebnim propisima koji reguliraju rudarstvo.

II. KATEGORIJE ODLAGALIŠTA Članak 4.

(1) Odlagališta otpada se dijele na sljedeće kategorije: – odlagalište za opasni otpad, – odlagalište za neopasni otpad, – odlagalište za inertan otpad. (2) Otpad je dozvoljeno odlagati samo na odlagališta iz stavka 1. ovog članka koja ispunjavaju uvjete iz ovog Pravilnika. (3) Opći uvjeti koje moraju zadovoljiti odlagališta iz stavka 1. ovog članka, utvrđeni su u Dodatku 1. ovog Pravilnika.

III. OTPAD NEPRIHVATLJIV ZA ODLAGANJE Članak 5.

(1) Na odlagališta otpada zabranjen je prihvat: – tekućeg otpada, – otpada koji je u uvjetima odlagališta eksplozivan, korozivan, oksidirajući, lako zapaljiv ili zapaljiv prema odredbama posebnih propisa, – komunalnog otpada ukoliko mu masa biorazgradive komponente premašuje 35% od ukupne mase, – bolničkog i drugog kliničkog otpada koji nastaje u medicinskim i/ili veterinarskim ustanovama i ima svojstva opasnog, infektivnog i potencijalno infektivnog otpada prema posebnim propisima, – otpadnih guma, – animalnog i klaoničkog otpada, životinjskih trupla i životinjskih prerađevina ukoliko nisu termički obrađeni prema posebnim propisima, – otpadnih industrijskih i automobilskih baterija i akumulatora, – otpadnih motornih vozila i njihovih neobrađenih sastavnih dijelova, koji nastaju u postupku obrade i oporabe otpadnih vozila, – otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme, – sve druge vrste otpada koji ne ispunjavaju kriterije za prihvat otpada na odlagališta prema Dodatku 3. ovog Pravilnika. (2) U podzemno odlagalište dozvoljeno je odlaganje inertnog, opasnog i neopasnog otpada, osim posebnih vrsta otpada koji bi tijekom odlaganja mogao doživjeti fizikalne, kemijske ili biološke promjene koje bi mogle ugroziti tijelo podzemnog odlagališta ili dodatno ugroziti okoliš kao što su: – otpad u sanducima ili bez njih, koji bi u uvjetima podzemnog odlagališta mogao reagirati s vodom ili matičnim stijenama, – otpad koji može reagirati međusobno, osim ako je prilikom skladištenja u podzemnom odlagalištu razvrstan u grupe po spojivosti, a nespojive grupe su međusobno fizički odvojene, – biološko razgradivi otpad, – otpad nadražujućeg mirisa, – otpad koji može izazvati stvaranje toksičnih plinova ili plinova koji sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese, – otpad koji nije stabilan u geomehaničkim uvjetima podzemnog odlagališta, – samozapaljivi otpad ili otpad koji se u skladišnim uvjetima može spontano zapaliti, – plinovi i hlapive tekućine s naponom para koji u uvjetima podzemnog skladišta mogu dovesti do zapaljenja, – otpad nepoznatog sastava. (3) Otpad se može prihvatiti u podzemno odlagalište ukoliko elaborat o »procjeni rizika« iz Dodatka 1 ovoga Pravilnika pokazuje da je razina izolacije i utjecaja lokacije podzemnog odlagališta otpada prihvatljiva za biosferu.

IV. OTPAD PRIHVATLJIV ZA ODLAGANJE Članak 6.

(1) Na odlagališta otpada dozvoljeno je odlaganje samo prethodno obrađenog otpada. (2) Bez prethodne obrade može se odobriti samo odlaganje inertnog otpada kada njegova obrada nije tehnički izvediva i drugog neopasnog otpada ako njegova obrada ne smanjuje količinu ili svojstva otpada koji uzrokuju štetne utjecaje na okoliš ili ljudsko zdravlje ili se ne doprinosi ispunjenju ciljeva iz članka 1. ovoga Pravilnika. (3) Odobrenje za odlaganje otpada iz prethodnog stavka nad­ležno tijelo utvrđuje u dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada. (4) Kriteriji koje otpad mora ispunjavati za odlaganje na određene kategorije odlagališta utvrđeni su u Dodatku 3 ovoga Pravilnika. (5) Na odlagalište za inertni otpad smije se odlagati samo inertni otpad. (6) Na odlagalište za neopasni otpad dozvoljeno je odlaganje: – komunalnog otpada prema kriterijima za prihvat u Dodatku 3 ovoga Pravilnika – neopasnog otpada bilo kojeg podrijetla koji ispunjava kriterije za prihvat otpada na odlagališta za neopasni otpad prema Dodatku 3 ovog Pravilnika – stabilnog i nereaktivnog, predhodno obrađenog opasnog otpada ukoliko granične vrijednosti onečišćenja u otpadu i eluatu ne prelaze granične vrijednosti za prihvat neopasnog otpada na odlagališta iz Dodatka 3 ovog Pravilnika. (7) Iznimno od odredbe članka 5., stavka 1, alineja 3. ovog Pravilnika dozvoljeno je odlaganje komunalnog otpada s visokim sadržajem biorazgradivih tvari u posebnom odjeljku odlagališta koji se posebnim postupcima koristi samo u svrhu proizvodnje energije iz odloženog otpada (8) Na odlagalište za opasni otpad dozvoljeno je odlaganje samo opasnog otpada koji ispunjava kriterije za prihvat opasnog otpada na odlagališta koji su propisani u Dodatku 3 ovog Pravilnika. (9) Zabranjeno je miješanje otpada s drugim tvarima ili drugim otpadom u svrhu smanjivanja sadržaja opasnih tvari u otpadu i zadovoljavanja propisanih kriterija za prihvat otpada na odlagališta otpada. (10) Iznimno u izvanrednim slučajevima može se dozvoliti odlaganje otpada kojem su parametri onečišćenja veći do najviše tri puta od graničnih vrijednosti iz Dodatka 3, osim za sljedeće parametre onečišćenja: – otopljeni organski ugljik – DOC, BTEX, PCB i mineralna ulja ako se radi o inertnom otpadu, – otopljeni organski ugljik – DOC i pH, ako se radi o stabilnom i nereaktivnom otpadu koji se može odlagati na odlagalištu za neopasni otpad, – gubitak žarenjem ili ukupni organski ugljik – TOC, ako se radi o opasnom otpadu i – ukupni organski ugljik – TOC, ako se radi o inertnom otpadu za koji TOC smije prijelaziti granične vrijednosti iz Dodatka 3 ovog pravilnika do najviše dva puta. (11) Odlaganje otpada iz stavka 10. ovoga članka može se odobriti samo za unaprijed određenu količinu otpada koja se namjeravaja odlagati na rok najviše od 12 mjeseci, uz izradu prethodnog elaborata koji pokazuje da prekoračenje graničnih vrijednosti iz Dodatka 3 ovoga pravilnika neće štetno utjecati na okoliš.

V. PRETHODNI POSTUPCI ZA PRIHVAT OTPADA NA ODLAGALIŠTA Članak 7.

(1) Odlaganje otpada na odlagalište uključujući i podzemna odlagališta dozvoljeno je ako je prethodno provedena izrada osnov­ne karakterizacije otpada za odlaganje. (2) Postupak izrade osnovne karakterizacije otpada detaljno je utvrđen i opisan u Dodatku 2 ovoga Pravilnika. (3) Izradu osnovne karakterizacije otpada mora osigurati proizvođač i/ili posjednik otpada koji otpad predaje na odlaganje. (4) Osnovnu karakterizaciju otpada može izraditi osoba koja ima suglasnost nadležnog tijela prema posebnom propisu za obav­ljanje stručnih poslova u zaštiti okoliša. (5) Osoba iz stavka 4. ovog članka mora posjedovati akreditaciju nacionalne akreditacijske službe za izvođenje analize otpada za najmanje jednog od organskih i jednog od anorganskih parametara onečišćenja utvrđenih u kriterijima za prihvat otpada na odlagališta iz Dodatka 3 ovoga Pravilnika. (6) Za ispitivanje svojstava otpada koriste se normirani postup­ci i metode prema važećim normama u Republici Hrvatskoj. (7) Metode za uzorkovanje otpada utvrđene su u Dodatku 5 ovoga Pravilnika. (8) U postupcima ispitivanja svojstava otpada mogu se koristiti i druge ispitivačke metode, ako su rezultati tih metoda jednako vrijedni rezultatima postupaka i metoda iz stavka 6. ovoga članka.

Članak 8.

(1) Ukoliko rezultati osnovne karakterizacije otpada pokazuju da se otpad može primiti na određenu vrstu odlagališta, otpad treba podvrgnuti provjeri sukladnosti kako bi se utvrdilo da li taj otpad odgovara vrijednostima navedenim u osnovnoj karakterizaciji i zadovoljava kriterije prihvata na odlagališta iz Dodatka 3 ovoga Pravilnika. (2) Parametri za provjeru sukladnosti i dinamika provođenja provjere sukladnosti moraju biti navedeni u osnovnoj karakterizaciji otpada, a odlagatelj otpada mora voditi računa da se provjera sukladnosti provodi prema opsegu i dinamikom utvrđenom u osnovnoj karakterizcaiji otpada. (3) Cilj provjere sukladnosti je periodična provjera otpada koji se redovito dostavlja na odlaganje. (4) Provjera sukladnosti otpada provodi se prema metodma uzorkovanja i ispitivanja za izradu osnovne karakterizacije otpada iz članka 7. ovoga Pravilnika. (5) Rezultate dobivene provjerom sukladnosti odlagatelj mora čuvati najmanje 3 godine.

Članak 9.

(1) Osnovna karakterizacija otpada ne izrađuje se za: 1. otpad istog posjednika, ako njegova ukupna odložena količina u razdoblju od četiri mjeseca uzastopno ne prelazi 200 kg i na temelju raspoloživih podataka o otpadu i njegovog vizualnog pregleda, moguće je isključiti njegovo onečišćenje opasnim tvarima 2. otpad istog posjednika: – ako njegova ukupna odložena količina u jednoj godini ne prelazi 15 tona – ako posjednik prije početka dostave otpada pismeno potvrdi da navedena količna u dozvoljenom razdoblju neće biti prekoračena, te da otpad nije onečišćen opasnim tvarima, a udio biološki razgradi­vih sastojaka je manji od 5% mase suhe tvari, pri čemu vrsta, izvor i mjesto nastanka svake pošiljke otpada moraju biti u potpunosti poznati 3. komunalni otpad koji se razvrstava u ključne brojeve 200202 i 200303 iz Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« 50/2005). (2) Posjednik otpada iz stavka 1. ovog članka koji šalje otpad na odlaganje mora uz propisani prateći list, priložiti i izjavu iz koje je vidljivo da otpad nije onečišćen opasnim tvarima i da nema opasnih svojstava. (3) Upravitelj odlagališta mora utvrditi da masa otpada iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka ne prelazi 0,5% mase ukupnog otpada odloženog na odlagalištu.

Članak 10.

(1) Prije odlaganja otpada na odlagalište odlagatelj mora osigurati provjeru cjelokupne dokumentacije o otpadu. (2) Provjera dokumentacije sastoji se od utvrđivanja njezine potpunosti i ispravnosti prema uvjetima iz ovoga Pravilnika, a osobito provjere rezultata karakterizacije otpada i provjere sukladnosti. (3) Odlagatelj može samo prihvatiti otpad na odlaganje za kojeg je obavljena provjera iz stavka 1. i 2. ovoga članka i za kojeg je dostavljen popunjeni prateći list prema posebnom propisu. (4) Otpad kojeg odlagatelj prihvaća na odlagalište mora se prethodno izvagati i vizualno pregledati prije i nakon istovara u odlagalištu. Vaganje se može osigurati na vagi na odlagalištu, izvan odlagališta ili na vagama na vozilima za prijevoz otpada. (5) Za otpad kojeg je odlagatelj preuzeo na odlaganje dužan je voditi očevidnik o ukupnoj količini, vrstama otpada i podrijetlu njegova nastanka prema posebnom propisu.

Članak 11.

(1) Ukoliko posjednik otpada na isto odlagalište dulje vremena redovito dostavlja pošiljke istovrsnog otpada, karakterizacija otpada mora biti izrađena prije dostave prve dopremljene pošiljke, a za sljedeće pošiljke istovrsnog otpada najmanje jednom svakih 12 mjeseci. (2) Posjednik istovrsnog otpada također mora osigurati da se u karkterizaciji otpada nalaze podaci o procesu i načinu nastanka otpada te o ulaznim materijalima u proces u kojem otpad nastaje, a osobito o njegovim promjenama.

Članak 12.

(1) Odlagatelj će odbiti preuzimanje otpada na odlaganje u slučajevima, kada: – odlaganje takvog otpada na odlagalište nije dozvoljeno, a posebno ako to proizlazi iz rezultata izrade karakterizacije otpada za odlaganje, – osnovna karakterizacija otpada nije izrađena, – međusobni utjecaj s već odloženim otpadom na odlagalištu značajno povećava mogućnosti opterećenja okoliša, – je sadržaj karakterizacije otpada nepotpun, nedostatan ili rezultati nisu dovoljno jasni, – je karakterizaciji otpada istekao propisani rok valjanosti, – dvoji o identičnosti otpada ili sadržaju opasnih tvari u njemu, – geotehničke osobine otpada i uvjeti njegova odlaganja u tijelo odlagališta ne jamče potrebnu stabilnost tijela odlagališta. (2) U slučajevima kada odlagatelj odbije preuzimanje dostavljenog otpada, prema stavku 1. ovoga članka, posjedniku otpada može dozvoliti njegovo privremeno skladištenje na lokaciji odlagališta najviše četiri mjeseca, u kojem roku posjednik mora dopuniti ili ponovo izraditi osnovnu karakterizaciju otpada za odlaganje. (3) Dan početka skladištenja otpada iz stavka 2. ovog članka mora biti upisan u radni dnevnik odlagališta. (4) U slučajevima kada odlagatelj utvrdi da dostavljeni otpad ne odgovara podacima u priloženoj karakterizaciji otpada ili ako temeljem utvrđenih slučajeva iz stavka 1. ovoga članka odbije preuzimanje otpada o tome je dužan pismeno izvijestiti inspektora nadležnog za zaštitu okoliša. (5) Izvještaj iz stavka 4. ovog članka, pored podataka o posjedniku otpada, mora sadržavati i podatke o osobi koja je izradila osnovnu karakterizaciju otpada.

Članak 13.

(1) Za vrijeme redovnog odlaganja otpada u tijelo odlagališta mora biti osigurano da: 1. metoda odlaganja otpada u tijelo odlagališta mora jamčiti sigurnost osoblja odlagališta i ne smije ugrožavati sistem brtvljenja odlagališnog dna, stabilnost tijela odlagališta ili drugih tehničkih objekata odlagališta 2. najboljim dostupnim tehnikama odlaganja otpada u tijelo odlagališta, prekrivanjem odloženog otpada i drugim preventivnim mjerama treba sprječavati raznošenje lakih frakcija otpada vjetrom i smanjivati emisiju prašine i mirisa u zrak kod odlaganja te okupljanje gamadi, ptica ili glodavaca.

Članak 14.

Odlagatelju koji je istovremeno i jedini posjednik otpada koji se odlaže na određenom odlagalištu, može se na njegov zahtjev odobriti pojednostavljenje postupaka provjere prihvata otpada na odlaganje iz članka 10. ovog Pravilnika i to: – provjera i ispunjavanje popunjenog pratećeg lista od strane posjednika otpada, – vizualni pregled otpada prije samog odlaganja, i vaganje otpada prilikom utovara i istovara na odlagalištu, – provjera cjelokupne dokumentacije o otpadu prije odlaganja otpada.

VI. ODOBRENJE ZA RAD ODLAGALIŠTA OTPADA Članak 15.

Djelatnost odlaganja otpada na odlagalištima odlagatelj smije obavljati samo ukoliko posjeduje dozvolu prema Zakonu o otpadu i uvjetima iz ovog pravilnika.

Članak 16.

Zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada, potrebno je priložiti sljedeće: – podatke o identitetu (naziv/ime i prezime, adresa, matični broj) podnositelja zahtjeva, – opis vrsta otpada i količine otpada koja će se odlagati na odlagalištu i njegov ukupni kapacitet, – plan gospodarenja s otpadom na odlagalištu, mjere sprječavanja i smanjenja onečišćenja okoliša, izvedbu monitoringa i nadzora rada odlagališta, – plan zatvaranja odlagališta i mjera za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš nakon njegova zatvaranja, – potrebne podatke o utjecaju na okoliš iz propisanih dokumenata o procjeni utjecaja na okoliš, uključujući opis mjesta odlaganja, – oblik financijskog jamstva potreban za osiguranje obavljanja mjera zaštite okoliša nakon zatvaranja odlagališta, kojega osigurava podnositelj zahtjeva, – elaborat o »procjeni rizika« trajnog skladištenja otpada u podzemnom odlagalištu prema Dodatku 1 ovoga Pravilnika, – dokumentaciju kojom se dokazuje da je odlagalište otpada zakonito izgrađeno prema svim općim uvjetima iz ovog Pravilnika.

Članak 17.

U dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada detaljno se određuje: – kategorija odlagališta, prema članku 4. ovog Pravilnika; – vrste otpada i količine koje se mogu odložiti na odlagalište – količina biološki razgradivih sastojaka otpada koji se mogu odložiti u pojedinačnoj kalendarskoj godini – način preuzimanja otpada i provjere njegove sukladnosti te drugi uvjeti rada – izvođenje kontrole, radnog monitoringa i drugih oblika nadzora nad onečišćenjem okoliša iz članka 19. ovog Pravilnika, osim za podzemna odlagališta otpada – način redovnog pregleda tijela odlagališta i tehničkih objekata odlagališta – dozvoljene promjene indikativnih parametara podzemne vode – zahtjevi povezani s izvještavanjem o vrstama, mjestu nastanka i količinama odloženog otpada – zahtjevi povezani sa zatvaranjem odlagališta i mjere za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš nakon njegova zatvaranja – vremensko razdoblje u kojem odlagatelj nakon zatvaranja odlagališta mora osiguravati izvođenje propisanih obveza iz članka 20. ovog Pravilnika – godišnja količina i prostor za odlaganje ostataka oporabe građevinskog otpada i građevinskog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest ukoliko je podnositelj zahtjeva zatražio odlaganje.

VII. TROŠKOVI ODLAGANJA OTPADA Članak 18.

Troškovi odlaganja otpada sukladno načelu »onečišćivač plaća« uključuju troškove projektiranja, izgradnje odlagališta, operativne troškove rada odlagališta i procjenjene troškove zatvaranja odlagališta, održavanja i nadzora tijekom 30 godina nakon zatvaranja.

VIII. KONTROLA ZA VRIJEME AKTIVNOG KORIŠTENJA ODLAGALIŠTA Članak 19.

(1) Odlagatelj koji upravlja odlagalištima opasnog i neopasnog otpada mora osigurati kontrolu za vrijeme rada odlagališta.. (2) Kontrola uključuje: – mjerenja meteoroloških parametara, – mjerenja emisija odlagališnog plina; – mjerenja emisija procjedne vode i oborinske vode s površine odlagališta, – mjerenje parametara onečišćenja podzemne vode opasnim tvarima, ako se nalazi u području utjecaja odlagališta, – kontrolu stabilnosti tijela odlagališta. (3) Kontrola se izvodi u opsegu i na način koji je utvrđen u Dodatku 4. ovog Pravilnika. (4) Potrebna ispitivanja i analize moraju obavljati ovlašteni laboratoriji prema posebnim propisima. (5) Odlagatelj je dužan obavijestiti nadležno tijelo o svim štetnim utjecajima na okoliš koji se otkriju postupcima kontrole i o poduzetim korektivnim mjerama na vlastiti trošak. (6) Odlagatelj je dužan izraditi jednom godišnje izvještaj o svim rezultatima kontrole.

IX. ZATVARANJE ODLAGALIŠTA, ODRŽAVANJE I NADZOR NAKON ZATVARANJA ODLAGALIŠTA Članak 20.

(1) Odlagalište ili dio odlagališta može se zatvoriti i/ili prestati s radom kada su se ostvarili uvjeti za zatvaranje propisani u dozvoli iz članka 15. ovog Pravilnika i nakon odobrenja nadležnog tijela. (2) Odlagalište ili dio odlaglišta smatra se zatvorenim kada nadležno tijelo nakon obavljenog pregleda, utvrdi da su ispunjeni svi zahtjevi i uvjeti povezani sa zatvaranjem propisani u dozvoli i donese Odluku o zatvaranju. (3) Nakon zatvaranja odlagališta odlagatelj je odgovoran za održavanje odlagališta, provedbu propisanih mjera za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš te kontrolu nakon zatvaranja, određenim u dozvoli iz članka 15. ovoga Pravilnika. (5) Odlukom o zatvaranju odlagališta nadležno tijelo, ako procijeni da mjere propisane u dozvoli nisu dostatne, može propisati i dodatne mjere za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš, kao i dodatne mjere kontrole. (6) U slučaju uočenih neočekivanih štetnih utjecaja na okoliš odlagatelj zatvorenog odlagališta dužan je obavijestiti nadležno tijelo kako bi se na vrijeme poduzele korektivne mjere. (7) Odlagatelj zatvorenog odlagališta dužan je u vremenskom razdoblju utvrđenom u dozvoli iz članka 15. ovoga članka ili Odluci o zatvaranju osigurati: – održavanje i zaštitu zatvorenog odlagališta – redovite preglede stanja tijela odlagališta – obavljanje kontrole i nadzora odlagališta – izradu godišnjeg izvješća o stanju odlagališta i provedbi propisanih mjera

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 21.

(1) Za postojeća odlagališta koja zadovoljavaju uvjete koji su utvrđeni ovim Pravilnikom, odlagatelj je dužan nadležnom tijelu u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika podnijeti zahtjev za dobivanje dozvole prema uvjetima iz ovoga Pravilnika. (2) Za postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Pravilnikom, odlagatelj je dužan u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika izraditi plan sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz ovoga Pravilnika i dostaviti ga nadležnom tijelu na suglasnost. (3) Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta utvrđenih ovim Pravilnikom, postojeća odlagališta iz stavka 2. ovog članka moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. godine.

Članak 22.

(1) Odredba iz članka 5. stavka 1., alineja 3. ovog Pravilnika primjenjuje se na sva odlagališta od 31. prosinca 2016. godine (2) Odreba iz članka 6. stavka 1. ovog Pravilnika ne primjenjuje se na postojeća odlagališta koja se prema odobrenim planovima sanacije i/ili zatvaranja koriste za odlaganje otpada do puštanja u rad centara za gospodarenje otpadom. (3) Odredba iz članka 5. stavka 1, alineja 3. i članka 6. stavak 1. ovog Pravilnika primjenjuje se na sva odlagališta unutar centara za gospodarenje otpadom koji su pušteni u rad nakon stupanja na snagu ovog pravilnika. (4) Odredba iz članka 5. stavka 1, alineja 3. ovog Pravilnika ne primjenjuje se na postojeća odlagališta otpada koja se prema odobrenim planovima sanacije i/ili zatvaranja koriste za odlaganje do puštanja u rad centara za gospodarenje otpadom. (5) Podaci koji određuju postupno smanjenje sadržaja biorazgradivih sastojaka u ukupnoj masi komunalnog otpada koji se može odlagati na odlagališta neopasnog otpada od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika, a u cilju ispunjenja uvjeta iz članka 5. stavka 1. alineja 3. ovog Pravilnika utvrđeni su u Planu gospodarenja otpadom Repubilke Hrvatske.

Članak 23.

Dodaci 1, 2, 3, 4, 5 s odgovarajućim sadržajem tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Članak 24.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u »Narod­nim novinama«.

Klasa: 351-01/06-04/54

Urbroj: 531-08-1-07-3

Zagreb, 8. studenoga 2007.

Ministrica

Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh. v. r.

 

DODATAK 1 OPĆI UVJETI ZA SVE KATEGORIJE ODLAGALIŠTA

1. Lokacija odlagališta 1.1. Lokacija odlagališta otpada mora biti udaljena najmanje 500 m od naseljenog područja gdje stalno borave ljudi. 1.2. Lokacija odlagališta nije dozvoljena na: – vodozaštićenom području, određenom prema propisima koji reguliraju zaštitu voda, – zaštićenom području izvora termalno-mineralne vode, određenom prema propisima koji reguliraju zaštitu voda – poplavnom području, određenom prema propisima koji reguliraju zaštitu voda, – području ugroženom od klizišta, urušavanja, usjeda ili drugih gibanja zemljine mase, ukoliko te opasnosti nije moguće spriječiti tehničkim mjerama, – području s nejednakim geotehničkim svojstvima na površini i ispod površine, koji ugrožavaju odlagalište, ukoliko takove opasnosti nije moguće spriječiti tehničkim mjerama, – terenu izvan poplavnog područja iz alineje 3., ako je u području poplavnih voda vrijeme povrata od 500 godina i ako osiguranje od poplavnih voda nije moguće osigurati tehnič­kim mjerama, – terenu sa slobodnom tekućom podzemnom vodom, ako je razina najviše očekivane površine podzemne vode, kod uzimanja u obzir mogućeg usjeda, manja od jednog metra ispod temeljnog tla odlagališta i tu udaljenost nije moguće ustanoviti odgovarajućim tehničkim mjerama. 2. Zaštita voda 2.1 Dno odlagališta otpada mora biti najmanje 1 m iznad najviše razine podzemne vode. 2.2 Podzemni dio tla odlagališta, najmanje na području tijela odlagališta, mora biti geološki i hidrogeološki jedinstven i takvog geološkog sastava da osigurava zaštitu tla te onečišćenje podzemne i površinske vode. 2.3 Prosječna vodonepropusnost tla na području temeljnog tla i bočnih strana tijela odlagališta mora biti manja od: – za odlagalište za opasni otpad: k= 1x10-9 m/s u debljini tla najmanje od pet metara, – za odlagalište za neopasni otpad: k= 1x10-9 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra, – za odlagalište za inertni otpad: k= 1x10-7 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra. Ispunjenje ovih uvjeta može se osigurati i nanošenjem umjetnih brtvenih slojeva na područje temeljnog tla i bočnih strana tijela odlagališta kako bi se dobilo jednakovrijedno svojstvo tla s obzirom na vodonepropusnost i zadržavanje vode. Umjetni brtveni sloj ne smije biti manji od pola metra. 2.4 Za tijelo odlagališta potrebno je urediti temeljno tlo i bočne strane tijela odlagališta na način koji osigurava stabilnost odlagališta i izvedbu brtvenih i drenažnih slojeva. 2.5 Na temeljno tlo i bočne strane odlagališta mora se postaviti brtveni sloj. 2.6 Na odlagalištu za opasni i neopasni otpad mora se osigurati odvođenje procjednih voda kroz drenažni sloj i njihovo sakupljanje izvan tijela odlagališta. 2.7 Drenažni sloj mora biti debljine veće od 0,5 m. 2.8 Sakupljene procjedne vode moraju se obraditi prije ispusta u prijemnik prema propisima o zaštiti voda. 2.9 Prodiranje otpada u drenažni sloj se mora spriječiti odgovarajućim prihvatljivim tehničkim rješenjima. Uvjeti iz točke 2.2 i 2.3. ne moraju se primijeniti za odlagalište inertnog otpada ukoliko se propisanim postupcima procjene utjecaja na okoliš utvrdi da nema štetnih utjecaja na kvalitetu tla, podzemne i površinske vode. 3. Prekrivanje odlagališta 3.1 Površine ispunjenih dijelova tijela odlagališta za neopasni i opasni otpad treba prekrivati i osigurati potrebno površinsko brtvljenje s ugrađenim sustavom površinske odvodnje oborinske vode i sustavom otplinjavanja. 3.2 Oborinske vode ne smiju doći u dodir s ispunjenim tijelom odlagališta i moraju se sakupljati odvojeno od procjednih voda. 3.3. Preporuke za površinsko brtvljenje dane su u sljedećoj tablici:

4. Odlagališni plin 4.1 Ukoliko na odlagalištu nastaje odlagališni plin potrebno je osigurati sustav sakupljanja odlagališnog plina koji se mora obraditi i koristiti. 4.2 Ako se sakupljeni odlagališni plinovi ne mogu upotrijebiti za dobivanje energije, treba ih spaliti na području odlagališta ili spriječiti njihovu emisiju u zrak. 5. Osnovna opremljenost odlagališta – Na ulazu u odlagalište mora biti postavljen natpis s navedenim imenom odlagatelja, vrste odlagališta i radnim vremenom odlagališta. – Na uočljivom mjestu na odlagalištu mora biti istaknut plan postupaka za slučaj izvanrednog događaja. – Odlagalište mora biti ograđeno najmanje dva metra visokom ogradom. – Stalnim nadzorom treba spriječiti nenadzirani unosa otpada na odlagalište. – Na području odlagališta moraju se nalaziti dovoljno velike površine za izvođenje postupaka preuzimanja i provjere predanog otpada te za parkiranje i okretanje dostavnih vozila. – Odlagalište mora biti opremljeno uređajima za sprječavanje prenošenja prašine i nečistoća s transportnih vozila s odlagališta na kolnike javnih cesta. – Na području odlagališta mora biti uređen dovoljan skladišni prostor za privremeno skladištenje otpada prije odlaganja. – Odlagalište mora imati priključak na javnu cestu. – Vozilo kojim se dovozi otpad do odlagališta otpada mora biti tako opremljeno da se spriječi rasipanje otpada, širenje prašine, buke i mirisa. – Oko ograde odlagališta otpada mora biti uređen protupožarni pojas širine 4-6 m. – Na odlagalištu otpada iza protupožarnog pojasa mora se urediti vizuelno dovoljan visoki zeleni pojas. 6. Sadržaj Elaborata »procjene rizika« za podzemna odlagališta otpada 1. GEOLOŠKA PROCJENA Geološka procjena uključuje ispitivanja i analize vrsta stijena, tla i topografije. Pocjena mora dokazati prikladnost mjesta za podzemno odlaganje. U ispitivanja je potrebno uključiti položaj, učestalost i strukturu svih lomova ili pukotina u okolnim geološkim slojevima i mogući utjecaj potresne aktivnosti na te strukture. 2. GEOMEHANIČKA PROCJENA Geomehaničkom procjenom dokazuje se stabilnost podzemnih prostora prikladnim ispitivanjima i prognozama. U procjeni mora biti obuhvaćen i predviđeni otpad za odlaganje. Geomehaničkom procjenom potrebno je dokazati: 1. da u vrijeme nastanka podzemnih prostora i nakon njihova nastanka ne treba očekivati nikakve značajne deformacije u samom prostoru ili na zemljinoj površini, koje bi oslabile izvedivost podzemnog odlagališta ili omogućile prolaz do biosfere; 2. da je nosivost podzemnog prostora dovoljna da se prilikom rada odlagalište ne uruši; 3. da odloženi materijal ima potrebnu stabilnost, sukladno geomehaničkim svojstvima matične stijene. 3. HIDROGEOLOŠKA PROCJENA Hidrogeološka procjena obuhvaća detaljno ispitivanje vodenih svojstava, sa ciljem da se na temelju podataka o hidrauličkoj provodnosti masa stijena, pukotina i vodnih gradijenata, ocijeni uzorak tokova podzemne vode u susjednim slojevima. 4. GEOKEMIJSKA PROCJENA Geokemijska procjena obuhvaća detaljno ispitivanje stijena i sastava podzemne vode, kako bi se utvrdio trenutni sastav podzemne vode i njegov mogući vremenski razvoj, vrsta i učestalost mineralnih sirovina koje ispunjavaju lomove, kao i kvantitativni mineraloški opis matične stijene. Procjenom treba ocijeniti utjecaj promjenljivosti za geokemijski sistem. 5. PROCJENA UTJECAJA NA BIOSFERU Procjena utjecaja na biosferu je ispitivanje biosfere na koju može utjecati podzemno odlaganje. Potrebno je izvršiti studiju polaznog stanja, kako bi se odredila lokalna razina odgovarajućih tvari u prirodnom okolišu. 6. PROCJENA FAZE RADA Procjena faze rada mora dokazati: 1. stabilnost podzemnih prostora za vrijeme rada podzemng odlagališta; 2. da nema neprihvatljivih rizika da otpad pronađe put do biosfere; 3. da nema neprihvatljivih rizika koji bi utjecali na djelovanje objekata podzemnog odlagališta. Kod dokazivanja sigurnosti rada podzemnog odlagališta, potrebno je, na temelju posebnih podataka o popisu otpada, upravljanju objek­tom i planu rada, napraviti sistematičnu analizu rada objekata. Procjena faze rada treba pokazati da otpad neće reagirati sa stijenama na niti jedan kemijski i/ili fizikalni način koji bi oslabio čvrstoću i gustoću stijene i ugrozio samo odlaganje. Treba prepoznati specifične nezgode koje bi u fazi rada podzemnog odlagališta mogle dovesti do nastanka kontakta između otpada i biosfere. Različite vrste mogućih kolebanja prilikom rada, treba pridružiti različitim razredima opasnosti i vrednovati njihove moguće učinke. S procjenom faze rada treba pokazati da nema niti jednog neprihvatljivog rizika ako prilikom rada dođe do razaranja brtvljenja. Treba predvidjeti i preventivne mjere. 7. PROCJENA DUGOROČNOG UTJECAJA Kako bi ispunili ciljeve trajnog odlaganja otpada, procjena rizika mora obuhvatiti i dugoročne utjecaje. Procjena dugoročnog rizika treba garantirati da u podzemnom odlagalištu, zbog odloženog otpada, ni nakon zatvaranja neće doći do nikakvih kontakata između onečišćivaća i biosfere. U duljem razdoblju treba količinski ocijeniti pregrade podzemnog odlagališta (npr.: kvalitetu otpada, izgrađene strukture, zasipavanje i zatvaranje okana i bušotina), djelovanje matične stijene, okolnog sloja i preopterećenja te ih vrednovati na temelju lokalnih podataka ili dovoljno predostrožnih pretpostavki. U obzir treba uzeti geokemijske i geohidrološke uvjete, kao što su: protok podzemne vode, učinkovitost pregrada, prirodno trošenje i cijeđenje odloženog otpada. Dugoročnu sigurnost podzemnog odlaganja otpada potrebno je dokazati ocjenom sigurnosti, koja sadrži opis početnog stanja u datom vremenu (npr.: kod zatvaranja), a u nastavku, scenarijem važnih promjena koje treba očekivati u geološkom vremenu. Potrebno je također ocijeniti posljedice oslobađanja odgovarajućih tvari iz podzemnog odlagališta različitim scenarijima koji odražavaju mogući dugoročni razvoj promjena biosfere, geosfere i podzemnog odlagališta. Zbog ograničenog životnog vijeka sanduka i oplata podzemnih prostora, kod procjene dugoročnog rizika za odloženi otpad, iste ne bi trebalo uzimati u obzir. 8. PROCJENA UTJECAJA POVRŠINSKIH PRIHVATNIH OBJEKATA Prihvatni objekti na površini za otpad predviđen za podzemno odlaganje moraju biti formirani i rukovođeni na način da se spriječi šteta za lokalni okoliš i ljudsko zdravlje. Objekti moraju ispunjavati sve zahtjeve kao bilo koji drugi objekt za prihvat i privremeno skladištenje otpada prema posebnim propisima o gospodarenju otpadom. 9. PROCJENA DRUGIH RIZIKA Zbog zaštite djelatnika, otpad treba odlagati samo u podzemno odlagalište, koje mora biti pouzdano odvojeno od rudarskih aktivnosti. Otpad ne smije biti prihvaćen ako sadrži ili može sadržavati opasne tvari koje bi mogle ugroziti ljudsko zdravlje (npr.: patogene klice zaraznih bolesti i sl.). Na temelju cjelokupne procjene rizika treba izvesti mjere za nadzor i zaštitu otpada u podzemnom odlagalištu i razviti osnove za prihvat otpada u podzemno odlagalište.

DODATAK 2 OSNOVNA KARAKTERIZACIJA OTPADA

Osnovnom karakterizacijom otpada utvrđuju se karakteristike otpada na osnovi svih podataka neophodnih za njegovo konačno odlaganje na siguran način. Osnovna karakterizacija otpada sadržava: – ključni broj iz klasifikacijskog popisa otpada, vrstu otpada, izgled, opis otpada i njegovih značajnih svojstava – mjesto nastanka i porijeklo otpada – informacije o proizvodnom procesu u kojem nastaje otpad (opis i svojstva sirovina i proizvoda) – opis prethodne obrade otpada prema članku 6. Pravilnika ili izjavu zašto se prethodna obrada ne smatra potrebnom – podaci o sastavu otpada i ponašanju pri eluiranju (ukoliko je to značajno), – kategoriju odlagališta na koju se otpad može odložiti prema kriterijima za prihvat iz Dodatka 3 ovoga Pravilnika – podatke o relevantnim opasnim svojstvima za opasni otpad prema posebnom propisu – dokaz da otpad nije obuhvaćen isključenjima navedenim u čl. 5. ovog Pravilnika – procjenu očekivanih posljedica odlaganja otpada obzirom na njegova svojstva i ako je potrebno, posebne zahtjeve i mjere koje se trebaju poduzeti pri odlaganju – određene ključne parametre otpada za utvrđivanje provjere sukladnosti za prihvat na odlagalište i dinamiku provođenja utvrđivanja provjere sukladnosti, – rok valjanosti karakterizacije otpada – raspon sastava i raspon i promjenjivost karakterističnih svojstava otpada iz istog proizvodnog procesa Osnovni načini i metode izrade karakterizacije otpada: 1. Osnovna karakterizacija otpada mora biti izrađena u elektronskom i pisanom obliku 2. Osnovna karakterizacija otpada mora biti izrađena na temelju uzorkovanja i rezultata ispitivanja otpada. 3. Ispitivanje otpada i eluata obuhvaća sve ključne parametre onečišćenja otpada i parametre eluata za odlaganje na određenu vrstu odlagališta koji su navedeni u Dodatku 3. ovog Pravilnika. 4. Uzorci koji se dostavljaju za karakterizaciju i ispitivanje otpada moraju biti reprezentativni 5. U ispitivanje otpada potrebno je uključiti sve parametre onečišćenja otpada koji su važni za reaktivne procese na odlagalištu. 6. Ako je otpad zbog podrijetla ili mjesta nastanka netipično onečišćen opasnim tvarima, to je u karakterizaciji otpada potrebno posebno navesti. 7. Kada uzimanje reprezentativnog uzorka, zbog nehomogenosti otpada nije moguće, osnovna karakterizacija otpada mora se temeljiti na teoretskim podacima te empirijskim vrijednostima i obrazloženjima. 8. Ako otpad čini otpadna ambalaža onečišćena kemikalijama ili ostacima kemikalija, odnosno neupotrijebljene kemikalije za koje je u skladu s propisima koji reguliraju kemikalije izrađen sigurnosni list, za karakterizaciju otpada, umjesto rezultata kemijske analize, mogu se upotrijebiti podaci o sirovinskom sastavu iz sigurnosnog lista. 9. Za izradu karakterizacije otpada moraju biti poznati svi potrebni podaci i pruženi svi potrebni dokazi Karakterizaciji treba priložiti sljedeće podatke koji su bili temelj za njenu izradu: – opis uzorkovanja otpada, – predviđenu količinu i dinamiku nastanka otpada – izvještaj o istraživanjima opasnih svojstava otpada – izvještaj o istraživaju utjecaja odlaganja otpada na stabilnost tijela odlagališta – utemeljenje napuštanja prethodne obrade otpada prije odlaganja – izvještaj o drugim dopunskim istraživanjima – popis korištene literature  

DODATAK 3 OSNOVNI KRITERIJI KOJE OTPAD MORA ISPUNJAVATI ZA ODLAGANJE NA ODLAGALIŠTE

1. KRITERIJI ZA ODLAGANJE OTPADA NA ODLAGALIŠTE INERTNOG OTPADA  

1.1. Granične vrijednosti parametara eluata otpada

*Otpad odgovara zahtjevima za inertni otpad, ako izmjerena vrijednost sulfata u eluatu ne prelazi 6.000 mg/kg suhe tvari **Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost parametra eluata iz tablice kod vlastite pH vrijednosti eluata, može se provesti analiza kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 ***Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida ****T/K=tekuće/kruto 1.2 Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada:

Kod tla i zemlje, izmjerena vrijednost parametra onečišćenja može prelaziti graničnu vrijednost, ako DOC ne prelazi graničnu vrijednost parametra eluata iz prethodne točke. * Nadležno tijelo može dopustiti i višu granična vrijednost pod uvjetom da je postignuta vrijednost za otopljeni organski ugljik od 500 mg/kg kod T/K = 10 l/kg bilo kod stvarne pH vrijednosti ili pH vrijednosti između 7,5 i 8,0. 1.3 Na odlagalište inertnog otpada može se odlagati sljedeći inertni otpad iz tablice bez prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja:

*Odabrani građevinski otpad i otpad od rušenja s niskim sadržajem drugih vrsta materijala (kao što su metali, plastika, zemlja, organski materijali, drvo, guma itd.) i bez građevinskog otpada i otpada od rušenja koji je onečišćen anorganskim ili organskim opasnim tvarima, npr. zbog proizvodnih postupaka kod građenja, onečišćenja tla, skladištenja i uporabe pesticida ili drugih opasnih tvari itd., osim ako se dokaže da srušena građevina nije bila značajno onečišćena i bez građevinskog otpada i otpada od rušenja koji je obrađen, prekriven ili obojen materijalima koji sadrže značajne količine opasnih tvari. Podrijetlo otpada mora biti poznato. Ako je otpad iz tablice onečišćen odnosno sadrži druge materijale ili tvari, kao što su metali, azbest, plastika, kemikalije itd., u količini kojom se toliko povećava rizik od otpada da je opravdano njegov odlaganje na odlagališta drugih kategorija, on se ne smije prihvatiti na odlagalište inertnog otpada.  

2. KRITERIJI ZA ODLAGANJE OTPADA NA ODLAGALIŠTE NEOPASNOG OTPADA 2.1 Granične vrijednosti parametara eluata otpada za stabilizirani nereaktivni opasni otpad i ostali neopasan otpad:

*Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost iz tablice kod vlastite pH vrijednosti eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 **Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari u eluatu može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida u eluatu ***T/K=tekuće/kruto  

2.2. Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada za stabilizirani nereaktivni opasni otpad:

*Ako se ne postigne ova vrijednost, nadležno tijelo može dopustiti višu graničnu vrijednost, pod uvjetom da je postignuta vrijednost za DOC od 800 mg/kg kod T/K = 10 l/kg bilo kod stvarne pH vrijednosti materijala ili kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0. 2.3. Neopasan komunalni otpad i odvojeno prikupljene neopasne frakcije otpada iz kućanstva te istovrsan neopasan otpad iz drugog izvora i mjesta nastanka definirani prema posebnom propisu, mogu se prihvatiti na odlagalište neopasnog otpada bez prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja. 2.4. Stabilizirani nereaktivan opasan otpad ne smije se odlagati u odjeljak s obrađenim komunalnim otpadom ili prikupljenim frakcijama neopasnog komunalnog otpada. 2.5. Neopasni materijali/otpad na bazi gipsa koji se odlažu na odlagališta neopasnog otpada smiju se odložiti isključivo u odjeljke odlagališta gdje se ne odlaže biorazgradivi otpad. Granične vrijednosti za TOC – ukupni organski ugljik i DOC – otopljeni organski ugljik iz točke 2.1.2.2 vrijede i za otpad koji se odlaže zajedno s materijalima na bazi gipsa. 2.6. Otpad koji sadrži azbest Građevinski otpad koji sadrži azbest i čvrsto vezani azbestni otpad može se odložiti na odlagalište neopasnog otpada bez prethodne analize eluata i organskih parametara onečišćenja ako je zadovoljeno sljedeće: – otpad ne smije sadržavati druge opasne tvari osim čvrsto vezanog azbesta – odlagati se može samo građevinski otpad koji sadrži čvrsto vezani azbest i ostali čvrsto vezani azbestni otpad – otpad se može odlagati samo u posebnim odlagališnim poljima, odvojeno od ostalog otpada na odlagalištu, – područje s odloženim otpadom mora se dnevno prekrivati na način da se spriječi tijekom pekrivanja oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš – otpad koji nije pakiran mora se prije odlaganja prskati vodom – površinsko brtvljenje tijela odlagališnog polja s otpadom koji sadrži azbest mora sprječavati oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš – na odlagališnom polju s otpadom koji sadrži azbest ne smiju se izvoditi nikakve aktivnosti koje mogu uzrokovati oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš, – nakon zatvaranja odlagališta s odlagališnim poljem s otpadom koji sadrži azbest, mora biti spriječena svaka daljnja upotreba površina odlagališta.

3. KRITERIJI ZA ODLAGANJE OTPADA NA ODLAGALIŠTE OPASNOG OTPADA

3.1 Granične vrijednosti parametara eluata otpada:

*Ako izmjerena vrijednost parametra eluata prelazi graničnu vrijednost iz tablice kod vlastite pH vrijednosti eluata, analiza se može provesti kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0 **Prisutnost ukupnih rastopljenih tvari u eluatu može se koristiti umjesto prisutnosti sulfata i klorida u eluatu ***T/K=tekuće/kruto  

3.2 Dodatne granične vrijednosti parametara onečišćenja otpada:

*Koristi se gubitak zagrijavanja ili ukupni organski ugljik stabiiliziranog i nereaktivnog opasnog otpada. ** Ako se ova vrijednost ne postigne, nadležna tijelo može dopustiti višu graničnu vrijednost, pod uvjetom da je postignuta vrijednost za DOC od 1000 mg/kg kod T/K = 10 l/kg bilo kod stvarne pH vrijednosti materijala ili kod pH vrijednosti između 7,5 i 8,0.  

DODATAK 4 1. KONTROLA METEOROLOŠKIH PARAMETARA NA ODLAGALIŠTU

1.1 Mjerenja meteoroloških parametara obuhvaćaju dnevno mjerenja količine oborina, temperature zraka, brzine i smjera vjetra, vlage zraka i isparavanja. 1.2 Nakon zatvaranja odlagališta mjerenja se provode jednom mjesečno u idućih 5 godina. 1.3 Meteorološki parametri mogu se prikupljati s najbliže meteorološke stanice državne meteorloške mreže. 2. KONTROLA EMISIJA TVARI U ZRAK IZ ODLAGALIŠTA 2.1 Mjerenja koncentracije odlagališnih plinova u zrak obuhvaćaju: Mjesečna mjerenja koncentracije CH4, CO2 i O2 u odlagališnom plinu za vrijeme rada odlagališta, a nakon zatvaranja svakih 6 mjeseci. Mjerenje ostalih odlagališnih plinova (H2S i H2) provodi se ovisno o sastvu odloženog otpada ili ako je to propisano u dozvoli za obavljanje jdelatnosti odlaganja otpada. 2.2 Mjerenje se mora provesti na reprezentativnom broju uzoraka. 2.3 Učinkovitost sustava za skupljanje odlagališnog plina mora se redovito provjeravati. 2.4 Ako se rezultati mjerenja sastava i koncentracije odlagališnog plina ponavljaju, vrijeme između dvaju uzastopnih mjerenja može se produžiti, ali ne smije biti duže od šest mjeseci. 2.5 Mjerenje koncentracije odlagališnih plinova se mjeri svakih šest mjeseci nakon zatvaranja odlagališta. 3. KONTROLA EMISIJA TVARI U PROCJEDNE I OBORINSKE VODE NA ODLAGALIŠTU 3.1 Mjerenje parametara procjedne vode provodi se svaka tri mjeseca i obuhvaća količinu i sastav procjedne vode za vrijeme rada odlagališta, a nakon zatvaranja svakih šest mjeseci. 3.2 Opseg mjerenja parametara procjedne vode određuje se vodopravnom dozvolom prema posebnom propisu o zaštiti voda i/ili u postupku procjene utjecaja na okoliš. 3.3 U sklopu mjerenja sastava procjedne vode mora se mjeriti i vodljivost. 3.4 Parametri za koje se provodi mjerenje moraju odražavati svojstva procjedne vode. 3.5 Mjerenje se mora provesti na reprezentativnom broju uzoraka. 3.6 Opseg mjerenja parametara oborinske vode iz nadstrešnice, manipulativnih površina ili prekrivenih površina odlagališta određuje se vodopravnom dozvolom prema posebnom propisu o zaštiti voda. 4. KONTROLA PODEMNE VODE NA ODLAGALIŠTU 4.1 Opseg mjerenja parametara podzemne vode određuje se u vodopravnoj dozvoli prema posebnom propisu o zaštiti voda i/ili u propisanom postupku procjene utjecaja na okoliš. 4.2 Mjerenja parametara podzemne vode obuhvaćaju mjerenja visine razine podzemne vode i parametara onečišćenja podzemne vode prema posebnom propisu 4.3 U prvoj godini rada odlagališta mjerenja treba provoditi jednom mjesečno. Ako se vrijednosti mjerenih parametara ne promijene, u nastavku rada odlagališta mjerenja tih parametara mogu su izvoditi jednom u 3 mjeseca, a nakon zatvaranja odlagališta svakih 6 mjeseci. 4.4 Parametri onečišćenja podzemne vode moraju se mjeriti na jednom mjernom mjestu uzvodno i na najmanje 2 mjerna mjesta nizvodno od područja utjecaja odlagališta.

DODATAK 5 METODE UZORKOVANJA OTPADA ZA ODLAGANJE

Za svaku pošiljku otpada za odlaganje priređuje se jedan reprezentativni uzorak, a ako pošiljka sadrži više šarži, reprezentativni uzorak se priređuje za svaku šaržu posebno. Količina otpadne tvari u reprezentativnom uzorku iznosi najmanje 1 kg. Kod uzimanja pojedinačnih uzoraka i pripremi reprezentativnog uzroka, treba osigurati da sastav reprezentativnog uzorka odgovara prosječnom sastavu otpada u pošiljci, odnosno prosječnom sastavu onečišćene zemlje. Broj pojedinačnih uzoraka iz kojih se priređuje reprezentativni uzorak određuje se prema veličini pošiljke, odnsno broju posuda ili spremnika kako je određeno u Tablici:

Za homogeni kruti otpad pojedinačni uzorak predstavlja jedan nasumce uzeti uzorak iz jedne posude ili spremnika Za nehomogeni kruti otpad pojedinačni uzorak se priređuje iz šest zahvata i to: po jedan zahvat sa dna, trećine visine i dvije trećine visine i po jedan zahvat s vanjskog donjeg, srednjeg i gornjeg dijela hrpe u spremniku. Ako je spremnik tako napunjen da nasipana tvar nema oblik hrpe u spremniku, onda se prva tri zahvata uzimaju po istim visinama iz sredine spremnika, a druga tri također po istim visinama uz jednu stijenku spremnika. Iz ovih šest zahvata priređuje se miješanjem i četvrtanjem pojedinačni uzorak od najmanje 1 kg, a daljnjim miješanjem pojedinačnih i četvrtanjem, reprezentativni uzorak kao i za homogeni otpad. Posude ili spremnici iz jedne pošiljke ili šarže iz kojih se uzima pojedinačni uzorak određuje se slučajnim izborom.

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/329667.html