VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 24. stavka 2. Zakona o otpadu ("Narodne novine", broj 34/95), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 5. ožujka 1998. godine donijela
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Uredbom određuju uvjeti o tehničko-tehnološkoj opremljenosti prostora, opreme ili građevina za sladištenje, obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada i potrebna stručna sprema za obavljanje poslova postupanja s opasnim otpadom.
Članak 2.
U ovoj Uredbi koriste se pojmovi sa sljedećim značenjem:
- eluat je proizvod laboratorijske simulacije procjeđivanja vode kroz opasni otpad, a sastoji se od desorbiranih, dispergiranih i otopljenih tvari iz uzorka opasnog otpada i vode,
- procjedne vode su vode koje prolaze, nastaju ili su sadržane u opasnom otpadu odloženom na odlagalištu, a koje sadrže disorbirane, dispergirane i otopljene tvari iz opasnog otpada,
- odlagališni plinovi su plinovi nastali fizikalnim, kemijskim ili biološkim procesima u odloženom opasnom otpadu.
GRAĐEVINA ZA SKLADIŠTENJE OPASNOG OTPADA
Članak 3.
Građevina za skladištenje opasnog otpada (u daljenjem tekstu: skladište opasnog otpada) mora biti izgrađena iz čvrstog materijala. Skladište opasnog otpada mora biti zatvoreno ili ograđeno natkriveno skladište.
Skladište opasnog otpada mora imati odjeljke tako da se opasni otpad može skladištiti prema grupama i podgrupama opasnog otpada.
Članak 4.
Pod u skladištu opasnog otpada za kruti opasni otpad mora biti izgrađen s razdjelnim pregradama i nagibima, da se osigura zadržavanje prosipanog opasnog otpada u dijelu skladišta namijenjenom samo toj grupi ili podgrupi opasnog otpada i da se omogući ponovno skupljanje.
Pod u skladištu opasnog otpada za tekući opasni otpad mora biti izgrađen s razdjelima, nagibima i razdjelnom kanalizacijom koja vodi u sabirnu jamu ili posudu. Za svaku grupu ili podgrupu opasnog otpada mora se osigurati posebna sabirna jama ili posebna posuda. Sabirna jama ili posuda mora imati obujam najmanje 10% svih posuda koje se mogu uskladištiti na pripadnoj slijevnoj površini.
Članak 5.
Sve površine podova, sabirnih kanala i jama u skladištu opasnog otpada moraju biti nepropusne i otporne na djelovanje opasnog otpada.
Članak 6.
Skladište opasnog otpada mora imati sustav odvodnje oborinskih voda izgrađen tako da je onemogućen dotok vode u prostor za skladištenje.
Članak 7.
Skladište opasnog otpada mora imati odgovarajuću opremu za sigurno rukovanje i odvojeno skladištenje.
Skladište opasnog otpada mora biti osvijetljeno umjetnim izvorima svjetla za sigurno rukovanje opasnim otpadom.
Članak 8.
Skladište opasnog otpada mora biti opremljeno protupožarnim sustavom, aparatima za gašenje požara i drugom sigurnosnom opremom, određenom posebnim propisima koji se odnose na rukovanje i skladištenje opasnih tvari koje su sastojci opasnog otpada.
Sve energetske, plinske, vodovodne, ventilacijske i ostale instalacije moraju biti izvedene prema posebnim propisima koji uređuju rukovanje i skladištenje opasnih tvari koje su sastojci opasnog otpada.
Članak 9.
Opasni se otpad skladišti u posudama, spremnicima ili drugoj ambalaži za čuvanje i prijevoz opasnog otpada koji moraju imati natpis "Opasni otpad" i naziv vrste opasnog otpada. Posude, spremnici ili druga ambalaža i oznake na njima moraju biti otporni na djelovanje opasnog otpada i sigurni za rukovanje i prijevoz.
Članak 10.
Posude, spremnici i druga ambalaža iz članka 9. ove Uredbe moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno punjenje, pražnjenje, uzimanje uzoraka i nepropusno zatvaranje i pečaćenje.
Članak 11.
Skladište opasnog otpada mora se neprekidno nadzirati i osigurati od pristupa neovlaštenih osoba.
O grupama i količini skladištenog opasnog otpada vodi se očevidnik.
O svim izvanrednim događajima u skladištu opasnog otpada vodi se očevidnik.
Plan postupanja za slučaj izvanrednog događaja mora biti istaknut na vidnom mjestu u skladištu opasnog otpada.
Članak 12.
Na ulazu u skladište mora biti natpis "Skladište opasnog otpada". Na natpisu moraju biti navedeni podaci o grupama opasnog otpada, tvrtki pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu.
Članak 13.
Skladište opasnog otpada mora udovoljavati i posebnim propisima koji se odnose na skladištenje opasnih tvari.
GRAĐEVINA ZA OBRAĐIVANJE OPASNOG OTPADA
Članak 14.
Građevina za obrađivanje opasnog otpada mora udovoljavati propisima o građenju, propisima o uređenju i radu građevina u kojima se obrađuju ili koriste opasne tvari i propisima o dopuštenim vrijednostima emisija u okoliš.
Članak 15.
Građevina za obrađivanje opasnog otpada mora biti opremljena odgovarajućim uređajima, alatom i strojevima za prihvat i rukovanje opasnim otpadom, prijevoz unutar građevine, te opremom za nadzor i mjerenje utjecaja građevine na okoliš.
Članak 16.
Svaki unos opasnog otpada u građevinu za obrađivanje opasnog otpada mora se nadzirati.
Na ulazu u građevinu za obrađivanje opasnog otpada mora se preuzeti prateća dokumentacija o opasnom otpadu, provjeriti pošiljka i pečati ili druga jamstva na posudama ili spremnicima.
Posude ili spremnici za koje se utvrdi da su otvarani nakon uzimanja uzoraka za ispitivanje, vraćaju se pošiljatelju na ponovno ispitivanje.
Članak 17.
U građevini za obrađivanje opasnog otpada mora se osigurati prostor za potrebe zaposlenih djelatnika, za obradu i čuvanje dokumentacije i čuvanje neophodne opreme i uzoraka.
Članak 18.
O grupi i količini opasnog otpada zaprimljenog za obrađivanje i opasnog otpada nastalog obrađivanjem vodi se očevidnik.
O svim izvanrednim događajima u građevini za obrađivanje opasnog otpada vodi se očevidnik.
Plan postupanja za slučaj izvanrednoga događaja mora biti istaknut na vidnom mjestu u građevini za obrađivanje opasnog otpada.
Članak 19.
Na ulazu u građevinu za obrađivanje opasnog otpada mora biti natpis "Građevina za obrađivanje opasnog otpada". Na natpisu moraju biti navedeni podaci o načinu obrađivanja opasnog otpada, o tvrtki pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu.
Članak 20.
Građevina za termičku obradu u kojoj se opasni otpad spaljuje mora udovoljavati sljedećim zahtjevima:
- temperatura uz unutarnju stijenku komore za izgaranje nakon posljednjeg ubacivanja zraka i pod najnepovoljnijim uvjetima mora dostići najmanje 8500C,
- svi sagorijevni plinovi moraju na temperaturi od 8500C provesti najmanje 2 sekunde,
- pretičak kisika mora biti najmanje 6% masenih.
Ako opasni otpad koji se spaljuje sadrži halogenirane organske tvari i kod toga ukupni sadržaj halogena izraženih kao klor iznosi više od 1% mase opasnog otpada, temperatura iz stavka 1. ovog članka mora dostići najmanje 11000C uz jednake ostale uvjete.
Članak 21.
Građevina za termičku obradu u kojoj se opasni otpad spaljuje mora imati plamenike koji se automatski uključuju ako temperature, određene u članku 15. ove Uredbe, padnu ispod zahtijevanih vrijednosti.
Plamenici iz stavka 1. ovog članka moraju raditi prigodom pokretanja i zaustavljanja pogona kako bi se održale zahtijevane temperature.
Zabranjeno je upotrebljavati gorivo koje bi uzrokovalo veće emisije od uobičajenih tekućih i plinovitih goriva.
Članak 22.
Građevina za termičku obradu u kojoj se opasni otpad spaljuje mora imati automatske uređaje koji sprečavaju dodavanje opasnog otpada u komoru za izgaranje u slučajevima:
- dok nije postignuta zahtijevana temperatura,
- ako se ne održava zahtijevana temperatura,
- ako emisije u zrak prekorače dopuštene vrijednosti zbog kvara uređaja za pročišćavanje dimnih plinova.
Odsisani zrak iz bunkera, pretakališta ili posuda s opasnim otpadom obvezatno se odvodi u komoru za izgaranje, a kod prestanka rada komore u dimnjak.
Članak 23.
Građevina i uređaji s nekom drugom namjenom mogu se koristiti za termičku obradu opasnog otpada spaljivanjem ako udovoljavaju odredbama članaka 14. do 22. ove Uredbe.
GRAĐEVINA ZA ODLAGANJE OPASNOG OTPADA
Članak 24.
Građevina za odlaganje opasnoga otpada (u daljnjem tekstu: odlagalište opasnog otpada) mora imati nepropusni temeljni i pokrovni sustav brtvenih slojeva.
Brtveni sustav izrađen od mineralnoga materijala mora imati debljinu 3 m temeljnog sustava, 0,8 pokrovnog, te koeficijent propusnosti najviše 1x10-9 m/s za oba sustava.
Koeficijent propusnosti mineralnog materijala mjeri se u uvjetima zasićenja vodom.
Ako se brtveni sustavi izrađuju od drugih materijala ili u drugim debljinama učinkovitost im mora biti jednaka ili veća od učinkovitosti sustava izgrađenih od mineralnog materijala.
Najniža točka temeljnog brtvenog sustava mora biti najmanje 1 m iznad najviše razine podzemnih voda.
Na odlagalištu opasnog otpada mora biti izveden posebni kontrolni sustav kojim se nadzire moguće oštećenje temeljnog sustava brtvenih slojeva.
Članak 25.
Odlagalište opasnog otpada mora imati uređen sustav obodnih kanala za prihvat i odvod oborinskih voda koje se slijevaju s okolnih površina prema odlagalištu opasnog otpada.
Oborinsku vodu s površina odlagališta opasnog otpada sustavom kanala odvodi se u taložnik i sabirnu jamu za oborinske vode tako da se omogući kontrola i po potrebi obrada vode prije ispuštanja u prijemnik.
Članak 26.
Procjedne vode odlagališta opasnog otpada moraju se skupljati posebnim drenažnim sustavom i odvoditi u sabirnu jamu. Sabirna jama mora imati brtveni sloj kao i dno odlagališta.
Uz odlagalište opasnog otpada moraju se izvesti opažačke bušotine i to najmanje jedna u području dotoka podzemnih voda i najmanje dvije u području otjecanja podzemnih voda.
Članak 27.
Ako se na odlagalištu opasnog otpada pojavljuju odlagališni plinovi mora se osigurati njihov nadzor, odvođenje i obrađivanje.
Članak 28.
Na odlagalište opasnog otpada smije se odlagati samo opasni otpad koji ima sustav eluata prema sljedećoj tablici:
| pH vrijednost | od 4 do 13 |
| TOC (ukupni organski ugljik) | do 200 mg/l |
| Arsen | do 1,0 mg/l |
| Olovo | do 2,0 mg/l |
| Kadmij | do 0,5 mg/l |
| Krom | do 0,5 mg/l |
| Bakar | do 10,0 mg/l |
| Nikal | do 2,0 mg/l |
| Cink | do 10,0 mg/l |
| Živa | do 0,1 mg/l |
| Fenoli | do 10,0 mg/l |
| Amonij | do 1,0 mg/l |
| Fluoridi | do 50 mg/l |
| Cijanidi | do 1,0 mg/l |
| Nitriti | do 30 mg/l |
| AOX (adsorbirani organski halogenirani spojevi | do 3,0 mg/l |
Članak 29.
Na odlagalište opasnog otpada ne smije se odlagati:
- opasni otpad u tekućem stanju,
- opasni otpad u praškastom stanju,
- opasni otpad koji je u uvjetima odlagališta eksplozivan, oksidirajući ili zapaljiv,
- opasni otpad koji podliježe posebnim propisima,
- plin pod tlakom.
Članak 30.
Opasni otpad koji bi reagirao s ostalim vrstama opasnog otpada, s vodom ili s organskim tvarima, mora se odvojeno odložiti u posebne odjeljke na odlagalištu opasnog otpada.
Članak 31.
Opasni otpad mora se odlagati tako da su miris, prašina, raznošenje materijala vjetrom, buka, prekomjeran promet, stvaranje aerosola i drugih emisija u propisanim granicama, a ako nema odgovarajućih propisa, svedeni na najmanju mjeru koja se tehnički može postići.
Način odlaganja opasnog otpada određuje se planom rada odlagališta opasnog otpada.
Članak 32.
Na odlagalištu opasnog otpada mora se uzorkovati i određivati sastav:
- procjedne vode iz sabirne jame četiri puta godišnje,
- podzemne vode iz opažačkih bušotina dva puta godišnje,
- odlagališnih plinova, ako nastaju, četiri puta godišnje.
Procjednim vodama određuju se parametri propisani vodopravnim propisima o graničnim koncentracijama opasnih i drugih tvari za otpadne vode prije ispuštanja u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik.
Podzemnim vodama određuju se razina i parametri kao za pitku vodu.
Članak 33.
Na odlagalištu opasnog otpada dnevno se bilježi: dnevna količina i intenzitet oborina, temperatura u 14,00 sati, relativna vlažnost zraka, smjer i snaga prevladavajućeg vjetra i isparavanje. Ovi meteorološki podaci se pribavljaju od najbliže meteorološke, odnosno klimatološke postaje.
Članak 34.
Odlagalište opasnog otpada mora biti opremljeno odgovarajućim uređajima, alatom i strojevima za prihvat i rukovanje opasnim otpadom, prijevoz unutar objekta, punjenje i zatvaranje odlagališta.
Odlagalište opasnog otpada mora biti opremljeno protupožarnim sustavom, aparatima za gašenje požara i drugom sigurnosnom opremom.
Plan postupanja za slučaj izvanrednog događaja mora biti istaknut na vidnom mjestu u odlagalištu opasnog otpada.
Članak 35.
Odlagalište opasnog otpada mora se neprekidno nadzirati.
Zabranjen je pristup neovlaštenim osobama na odlagalište opasnog otpada.
Odlagalište opasnog otpada mora se osigurati od pristupa glodavaca, ptica i drugih životinja.
Članak 36.
Na ulazu u odlagalište opasnog otpada mora se utvrditi grupa i količina dopremljenog opasnog otpada.
Predaja prateće dokumentacije o opasnom otpadu, provjera pošiljke i pečata ili druge vrste jamstva na posudama ili spremnicima mora se obaviti na ulazu u odlagalište opasnog otpada.
Posude ili spremnici za koje se utvrdi da su otvarani nakon uzimanja uzoraka za ispitivanje, vraćaju se pošiljatelju na ponovno ispitivanje.
Članak 37.
Na odlagalištu opasnog otpada vodi se očevidnik. Očevidnik sadrži: podatke o grupi, količini, porijeklu, datumu dostave i mjestu odlaganja opasnog otpada unutar odlagališta.
U očevidnik se upisuju podaci iz članka 32. ove Uredbe, meteorološki podaci i podaci o svim izvanrednim događajima.
Podaci o svim ispitivanjima dostavljaju se dva puta godišnje Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša.
Dio očevidnika mora biti i tlocrt odlagališta s označenim odjeljcima za odlaganje pojedinih grupa opasnog otpada.
Članak 38.
Odlagalište opasnog otpada mora imati prostor za potrebe zaposlenih djelatnika, za obradu i čuvanje dokumentacije i čuvanje uzoraka i opreme.
Na ulazu odlagališta opasnog otpada mora biti natpis "Odlagalište opasnog otpada". Na natpisu moraju biti navedeni podaci o lokaciji, o tvrtki pravne ili fizičke osobe, radnom vremenu i telefonskim brojevima za hitne slučajeve.
Članak 39.
Odlagalište opasnog otpada zatvara se prema planu zatvaranja odlagališta opasnog otpada koji sadrži:
- procjenu mogućih šteta u okolišu nakon prestanka rada odlagališta opasnog otpada,
- mjere osiguranja stabilnosti odlagališta opasnog otpada,
- prostorno-plansku dokumentaciju o namjeni zemljišta na kojem se nalazi odlagalište opasnog otpada,
- način rekultiviranja,
- način praćenja štetnih utjecaja opasnog otpada nakon zatvaranja odlagališta opasnog otpada,
- rok provedbe zatvaranja.
Članak 40.
U roku od 10 godina od dana zatvaranja odlagališta opasnog otpada mora se uzorkovati i određivati sastav i razina podzemnih voda, protok i sastav procjednih voda, te prema potrebi količina i sastav odlagališnih plinova dva puta godišnje.
Nakon proteka roka iz stavka 1. ovog članka, ispitivanja iz stavka 1. ovog članka, provode se jednom godišnje u daljnjih 20 godina.
Podaci iz stavaka 1. i 2. dostavljaju se Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša.
Članak 41.
Poslove iz članaka 32., 39. i 40. ove Uredbe smije obavljati pravna osoba koja ima suglasnost Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.
STRUČNA SPREMA ZAPOSLENIKA ZA OBAVLJANJE POSLOVA POSTUPANJA S OPASNIM OTPADOM
Članak 42.
Pravna ili fizička osoba koja se bavi djelatnošću postupanja opasnim otpadom mora imenovati odgovornu osobu i zamjenika.
Članak 43.
Zaposlenik odgovoran za skladište opasnog otpada i zamjenik moraju imati najmanje višu stručnu spremu (VI. stupanj) kemijskog, kemijsko-tehnološkog, biotehnološkog, farmaceutskog ili zdravstvenog usmjerenja i 5 godina rada u struci.
Zaposlenik odgovoran za skupljanje opasnog otpada i zamjenik moraju imati srednju stručnu spremu (IV. stupanj) i 5 godina rada u struci.
Članak 44.
Pomoćne poslove skupljanja i skladištenja opasnog otpada mogu obavljati i osobe koje imaju nižu stručnu spremu nakon obuke u svezi s načinom rada, opasnostima i mjerama zaštite na radu i zaštite okoliša.
Obuku pomoćnog osoblja iz stavka 1. ovog članka obavlja osoba iz članka 43. ove Uredbe.
O provedenom programu obuke i rezultatima provjere znanja obuke vodi se evidencija.
Članak 45.
Zaposlenik odgovoran za građevinu za obrađivanje opasnog otpada i zamjenik moraju imati visoku stručnu spremu (VII. stupanj) kemijsko-tehnološkog, kemijskog, biotehnološkog ili strojarskog smjera i 3 godine rada u struci ili višu stručnu spremu (VI. stupanj) istog usmjerenja i 5 godina rada u struci.
Članak 46.
Pomoćne poslove obrađivanja opasnog otpada mogu obavljati osobe koje imaju nižu stručnu spremu nakon obuke u svezi s načinom rada, opasnostima i mjerama zaštite na radu i zaštite okoliša.
Obuku pomoćnog osoblja iz stavka 1. ovog članka obavlja osoba iz članka 45. ove Uredbe.
O provedenom programu obuke i rezultatima provjere znanja obuke vodi se evidencija.
Članak 47.
Zaposlenik odgovoran za odlagalište opasnog otpada i zamjenik moraju imati visoku stručnu spremu (VII/1 stupanj) kemijsko-tehnološkog, kemijskog, biotehnološkog, farmaceutskog ili zdravstvenog usmjerenja i 5 godina rada u struci.
Članak 48.
Na odlagalištu opasnog otpada mora biti u svakoj radnoj smjeni uposlena najmanje jedna osoba srednje stručne spreme tehničkog ili zdravstvenog usmjerenja.
Članak 49.
Pomoćne poslove obrađivanja opasnog otpada mogu obavljati i osobe koje imaju nižu stručnu spremu nakon obuke u svezi s načinom rada, opasnostima i mjerama zaštite na radu i zaštite okoliša.
Obuku pomoćnog osoblja iz stavka 1. ovog članka obavlja osoba iz članka 47. ove Uredbe.
O provedenom programu obuke i rezultatima provjere znanja obuke vodi se evidencija.
Članak 50.
Stručna sprema za obavljanje poslova uvoza, izvoza i provoza opasnog otpada određena je posebnim propisima koji uređuju uvoz, izvoz i provoz opasnih tvari koje su sastojci opasnog otpada.
KAZNENE ODREDBE
Članak 51.
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 80.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako pod u skladištu opasnog otpada ne udovoljava propisanim uvjetima (članak 4. i 5.),
2. ako skladište opasnog otpada nema sustav odvodnje oborinskih voda (članak 6.),
3. ako skladište opasnog otpada nema odgovarajuću opremu za sigurno čuvanje opasnog otpada ili ako nije opremljeno protupožarnim sustavom, aparatima za gašenje požara i drugom sigurnosnom opremom (članak 7. i 8.),
4. ako posude, spremnici i druga ambalaža za čuvanje i prijevoz opasnog otpada ne udovoljavaju propisanim uvjetima (članak 9.),
5. ili ako nisu izgrađeni tako da je moguće sigurno postupanje na propisan način (članak 10.),
6. ako na skladištu opasnog otpada nije osiguran nadzor i pristup neovlaštenim osobama (članak 11. stavak 1.),
7. ako ne vodi očevidnik o grupama i količini opasnog otpada (članak 11. stavak 2.) ili očevidnik o izvanrednim događajima u skladištu opasnog otpada (članak 11. stavak 2. i 3.),
8. ako nema plana postupanja za slučaj izvanrednog događaja (članak 11. stavak 4.),
9. ako na ulazu u skladište opasnog otpada nema natpisa s propisanim podacima (članak 12.),
10. ako građevina za obrađivanje opasnog otpada nije opremljena na propisan način (članak 15.),
11. ako posude ili spremnike za koje se utvrdi da su otvarani nakon uzimanja uzoraka za ispitivanje ne vrati pošiljatelju na ponovno ispitivanje (članak 16.),
12. ako u građevini za obrađivanje opasnog otpada nije osiguran prostor određen člankom 17.,
13. ako o grupi i količini opasnog otpada zaprimljenog za obrađivanje i nastalog obrađivanjem ne vodi očevidnik (članak 18. stavak 1.) ili ako ne vodi očevidnik o izvanrednim događajima u građevini za obrađivanje opasnog otpada (članak 18. stavak 2.),
14. ako nema plana postupanja za slučaj izvanrednog događaja (članak 18. stavak 3.),
15. ako na ulazu u građevinu za obrađivanje opasnog otpada nema natpisa s propisanim podacima (članak 19.),
16. ako građevina za termičku obradu u kojoj se otpad spaljuje ne udovoljava propisanim uvjetima (članak 2.),
17. ako građevina za termičku obradu u kojoj se otpad spaljuje nema propisanu opremu (članak 21. i 22.),
18. ako na odlagalištu opasnog otpada temeljni i pokrovni sustav brtvenog sloja ne udovoljava uvjetima propisanim u članku 24.,
19. ako odlagalište opasnog otpada nema sustav obodnih korita za prihvat i odvod oborinskih voda (članak 25. stavak 1.),
20. ako se oborinske vode s površine odlagališta opasnog otpada ne odvode na propisan način (članak 25. stavak 2.),
21. ako se podzemne vode ne skupljaju u sabirnim jamama ili ako sabirna jama nema brtveni sloj (članak 26. stavak 1.),
22. ako uz odlagalište opasnog otpada nisu izvedene opažačke bušotine na propisan način (članak 26. stavak 2.),
23. ako na odlagalištu opasnog otpada ne osigura nadzor, odvođenje i obrađivanje odlagališnih plinova (članak 27.),
24. ako ne odlaže opasni otpad prema propisanom sastavu eluata (članak 28.),
25. ako na odlagalištu opasnog otpada odlaže opasni otpad koji se ne smije odlagati (članak 29.),
26. ako opasni otpad koji bi reagirao s ostalim vrstama opasnog otpada, s vodom ili organskim tvarima ne odlaže u posebne odjeljke (članak 20.),
27. ako opasni otpad ne odlaže na propisani način ili ako se način odlaganja ne odredi planom rada odlagališta (članak 31.),
28. ako na odlagalištu opasnog otpada ne uzorkuje i obrađuje sastav procjednih i podzemnih voda te odlagališnih plinova (članak 32.),
29. ako dnevno ne bilježi meteorološke podatke (članak 33.),
30. ako odlagalište opasnog otpada nema odgovarajuću opremu ili ako nije opremljeno protupožarnim sustavom, aparatima za gašenje požara, drugom sigurnosnom opremom (članak 34. stavak 1. i 2.),
31. ako odlagalište opasnog otpada nema plan postupanja za slučaj izvanrednog događaja (članak 34. stavak 3.),
32. ako odlagalište opasnog otpada neprekidno ne nadzire i osigura od pristupa neovlaštenih osoba i pristupa glodavaca, ptica i drugih životinja (članak 35.),
33. ako posude ili spremnike za koje se utvrdi da su otvarani nakon uzimanja uzoraka ne vrati pošiljatelju (članak 36.),
34. ako na odlagalištu opasnog otpada ne vodi očevidnik sa propisanim podacima (članak 37. stavak 1. i 2.),
35. ako ne dostavlja podatke o svim ispitivanjima u propisanom roku (članak 37., stavak 3.),
36. ako na odlagalištu opasnog otpada ne osigura prostor određen člankom 38. stavak 1.,
37. ako na ulazu odlagališta opasnog otpada nema natpis s propisanim podacima (članak 38. stavak 2.),
38. ako zapošljava osobe koje nemaju propisanu stručnu spremu (članak 43., 45. i 47.),
39. ako zapošljava osobe bez propisane obuke ili ne vodi evidenciju o programu obuke i rezultatima provjere znanja (članak 44., 46. i 49.),
40. ako na odlagalištu opasnog otpada u svakoj radnoj smjeni nisu uposlene osobe prema članku 48.
Za radnje iz stavka 1. ovog članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 8.000-10.000 kuna.
Za radnje iz stavka 1. ovog članka kaznit će se za prekršaj i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 8.000-10.000 kuna.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 52.
Ova Uredba stupa na snagu 1. srpnja 1998. godine.
Klasa: 310-33/98-01/01
Urbroj: 5030114-98-1
Zagreb, 5. ožujka 1998.
Predsjednik
mr. Zlatko Mateša, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/268126.html