Objavljeno u NN 158/09 od 31.12.2009.:
MINISTARSTVO KULTURE
Na temelju članka 119. stavka 5. Zakona o zaštiti prirode («Narodne novine« broj 70/05 i 139/08), ministar kulture donosi
PRAVILNIK O POSTUPKU SPRJEČAVANJA I NADOKNADE ŠTETE OD ŽIVOTINJA STROGO ZAŠTIĆENIH DIVLJIH SVOJTI
1. Opće odredbe
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom uređuje se postupak sprječavanja i nadoknade štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti, odnosno, primjena dopuštenih radnji, zahvata i dodatnih mjera u cilju sprječavanja štete, prijava, utvrđivanje, procjena i odlučivanje o šteti, smanjivanje brojnog stanja životinja koje čine štetu, kao i vođenje službene evidencije o predmetima za nadoknadu štete.
(2) Strogo zaštićene divlje svojte proglašene su Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (»Narodne novine« broj 99/09).
Članak 2.
(1) Postupak nadoknade štete provodi Ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), osim u slučaju šteta na ribnjacima.
(2) Nadoknada štete na ribnjacima obuhvaćena je ugovorom o naknadi za održavanje ekoloških sustava ribnjaka koji svake godine sklapa Ministarstvo nadležno za poslove ribarstva s ovlaštenikom povlastice za akvakulturu.
(3) Ne nadoknađuje se šteta na divljači, ribljem fondu u ribolovnim vodama i šteta koja nastaje kao posljedica stradavanja životinja strogo zaštićenih divljih svojti.
2. Primjena dopuštenih radnji, zahvata i dodatnih mjera u cilju sprječavanja štete
Članak 3.
(1) Fizička ili pravna osoba kojoj životinje strogo zaštićenih divljih svojti mogu prouzročiti gospodarsku ili drugu štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužna je na primjeren način i na svoj trošak učiniti sve dopuštene radnje i zahvate u cilju sprječavanja štete.
(2) Dopuštene radnje i zahvati su učinkovito ograđivanje, ciljano čuvanje dobara i rastjerivanje životinja strogo zaštićenih divljih svojti, kao i druge mjere propisane dodatnim kriterijem za utvrđivanje nadoknade štete, koji se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.
(3) Ukoliko oštećenik redovito poduzima dopuštene radnje i zahvate u cilju sprječavanja štete, a šteta i dalje nastaje, oštećenik može dostaviti molbu za odobravanje novčanih ili drugih sredstava za poduzimanje dodatnih mjera u cilju sprječavanja štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti.
(4) Molba se dostavlja Državnom zavodu za zaštitu prirode i javnoj ustanovi nadležnoj za upravljanje zaštićenim područjem u kojem je nastala šteta.
(5) Državni zavod za zaštitu prirode i javna ustanova dostaviti će Ministarstvu obavijest o ishodu postupka.
3. Prijava štete
Članak 4.
(1) Oštećenik ima pravo prijaviti štetu, ukoliko smatra da je štetu počinila životinja strogo zaštićene divlje svojte.
(2) Šteta se prijavljuje Ministarstvu ili ovlaštenom vještaku Ministarstva, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka štete, odnosno najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka štete za koju se smatra da su je prouzročile strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama.
(3) Oštećenik koji prijavi štetu nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, gubi pravo na sporazumno utvrđivanje nadoknade štete.
Članak 5.
(1) Prijavi za štetu na poljoprivrednim kulturama prilaže se dokaz o pravu korištenja zemljišta na kojem je nastala šteta.
(2) Pravo korištenja dokazuje se izvatkom iz zemljišne knjige, ugovorom o zakupu ili ovjerenom izjavom o davanju zemljišta na korištenje bez naknade.
Članak 6.
(1) Oštećenik je dužan poduzeti mjere za očuvanje tragova na mjestu na kojem je nastala šteta.
(2) Oštećenik ne smije poduzimati radnje kojima bi se uništili tragovi na mjestu nastanka štete.
4. Utvrđivanje i procjena štete
Članak 7.
(1) Utvrđivanje i procjenu štete obavlja ovlašteni vještak Ministarstva (u daljnjem tekstu: vještak).
(2) Vještak je fizička ili pravna osoba koja sa Ministarstvom ima sklopljen ugovor o vještačenju.
(3) Vještak može biti fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske i koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij na Agronomskom (Poljoprivrednom), Prirodoslovno – matematičkom, Šumarskom ili Veterinarskom fakultetu, kao i radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju od najmanje 3 godine.
(4) Vještak može biti pravna osoba, čiji zaposlenici ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Za vještaka ne može biti imenovana fizička osoba za koju postoje zapreke za prijam u državnu službu iz članka 49. stavak 1. točka a) Zakona o državnim službenicima («Narodne novine« broj 92/05, 142/06, 77/07, 107/07 i 27/08).
Članak 8.
(1) Postupak imenovanja vještaka pokreće se pozivom Ministarstva ili prijavom kandidata.
(2) Prijavi se prilaže suglasnost poslodavca, životopis, dokaz o državljanstvu i završenom studiju, uvjerenje o nekažnjavanju, preslik osobne iskaznice i kartice žiro-računa.
(3) Prijavi se može priložiti popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova, kao i dokaz o zvanju magistra ili doktora znanosti.
Članak 9.
(1) S kandidatom za vještaka koji ispunjava uvjete za imenovanje, Ministarstvo sklapa ugovor o vještačenju (u daljnjem tekstu: ugovor), kojim se definiraju međusobna prava i obveze, a osobito: ovlaštenje vještaka za utvrđivanje i procjenu štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti, pravo na nadoknadu za obavljanje vještačenja i iznos nadoknade, rok za dostavu zapisnika o očevidu i rok za dostavu računa za obavljena vještačenja.
(2) Vještaci mogu, osim utvrđivanja i procjene štete, obavljati i druge poslove uz prethodnu pisanu suglasnost Ministarstva.
(3) Nakon sklapanja ugovora, vještaci imaju pravo na stručno usavršavanje.
(4) Program stručnog usavršavanja propisuje i provodi Ministarstvo.
Članak 10.
(1) Ugovor o vještačenju može se sklopiti za pojedini slučaj ili za više slučajeva (stalni vještaci).
(2) Popis stalnih vještaka nalazi se u prilogu 2. Pravilnika.
(3) Stalni vještaci imaju službenu iskaznicu kojom dokazuju da su ovlašteni za utvrđivanje i procjenu štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti.
(4) Službenu iskaznicu izdaje Ministarstvo prema obrascu koji se nalazi u prilogu 1. Pravilnika.
Članak 11.
(1) Vještak koji obavlja očevid na mjestu štetnog događaja sastavlja zapisnik.
(2) Obrazac zapisnika se nalazi na internetskoj stranici Ministarstva.
(3) Ukoliko obrazac zapisnika za pojedinu vrstu štete nije posebno propisan, zapisnik mora sadržavati podatke o oštećeniku, nalaz i mišljenje vještaka te prijedlog o visini nadoknade štete.
(4) Mišljenje vještaka sadrži podatke o počinitelju štete i poduzetim dopuštenim radnjama i zahvatima u cilju sprječavanja štete.
Članak 12.
(1) U postupku utvrđivanja i procjene štete koju nanesu strogo zaštićene velike zvijeri na domaćim životinjama, uz zapisnik, vještak dostavlja Ministarstvu i fotodokumentaciju okoliša, stradalih domaćih životinja i detalja mjesta ugriza, kao i skicu terena s naznakom položaja stradalih životinja i njihove međusobne udaljenosti.
(2) U postupku utvrđivanja i procjene štete koju nanesu strogo zaštićene ptice na poljoprivrednim kulturama, uz zapisnik, vještak dostavlja Ministarstvu i fotodokumentaciju i skicu parcele sa ucrtanim mjestima štete.
(3) Ukoliko je moguće, vještak dostavlja fotodokumentaciju počinitelja štete.
(4) Fotodokumentacija iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, dostavlja se kao prilog zapisnika o očevidu.
5. Odlučivanje o šteti
Članak 13.
(1) Nadoknada štete se odobrava sporazumom o nagodbi o visini nadoknade štete (u daljnjem tekstu: sporazum).
(2) Oštećeniku čijem zahtjevu za nadoknadu štete nije moguće udovoljiti, dostavlja se priopćenje.
(3) Sporazum i priopćenje izrađuje Ministarstvo.
(4) Iznimno, u slučajevima velike štete i/ili velikog broja zahtjeva za nadoknadu štete, Ministarstvo može ovlastiti vještake za izradu sporazuma i priopćenja.
Članak 14.
(1) Sporazumom se konstatira odgovornost Republike Hrvatske za pojedini štetni događaj, te se određuje iznos, rok i način isplate nadoknade štete.
(2) Iznos nadoknade štete se utvrđuje temeljem nalaza i mišljenja vještaka, odštetnog cjenika i dodatnog kriterija za utvrđivanje nadoknade štete, ukoliko Pravilnikom nije drugačije određeno.
(3) Odštetni cjenik se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.
(4) Ukoliko visina nadoknade štete nije propisana odštetnim cjenikom, ista se određuje prema prosječnoj nabavnoj cijeni u Republici Hrvatskoj, a iznimno prema računu za kupnju objekta štete.
Članak 15.
(1) Ukoliko je oštećenik poduzeo dopuštene radnje i zahvate u cilju sprječavanja štete, a nedvojbeno je utvrđeno da je štetu počinila životinja strogo zaštićene divlje svojte, nadoknada štete se odobrava u najvišem iznosu.
(2) Ukoliko oštećenik nije poduzeo dopuštene radnje i zahvate u cilju sprječavanja štete ili je dvojbeno da je štetu počinila životinja strogo zaštićene divlje svojte, nadoknada štete se ne odobrava, osim ako je dodatnim kriterijem za utvrđivanje nadoknade štete drugačije propisano.
Članak 16.
(1) Sporazum potpisuje oštećenik i Ministarstvo.
(2) Nadoknada štete se isplaćuje poštanskom uputnicom na adresu prebivališta oštećenika, osim ako oštećenik u postupku zaključivanja sporazuma nije predložio da se nadoknada štete isplati na njegov tekući račun.
6. Smanjivanje brojnog stanja populacije životinja strogo zaštićenih divljih svojti
Članak 17.
(1) U slučaju velikih šteta od pojedine strogo zaštićene divlje svojte, Ministarstvo iznimno može dopustiti smanjivanje brojnog stanja populacije životinje koja čini štetu, ukoliko iznimka neće biti štetna za opstanak te populacije.
(2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo donosi na temelju mišljenja nadležnog povjerenstva ili stručne i znanstvene institucije koja se bavi praćenjem populacija životinje strogo zaštićene divlje svojte.
7. Vođenje službene evidencije o predmetima za nadoknadu štete
Članak 18.
(1) Službenu evidenciju o predmetima za nadoknadu štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti vodi Ministarstvo.
(2) Iznimno, pravo na vođenje službene evidencije može se utvrditi Državnom zavodu za zaštitu prirode, uz prethodnu pisanu suglasnost Ministarstva.
8. Prijelazne i završne odredbe
Članak 19.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Upute o postupku utvrđivanja štete koju nanese zaštićena životinja (predator), klasa: 612-07/00-34/0001, urbroj: 531-01/00-1 od 4. travnja 2000. i Odštetni cjenik za štete nanesene od zaštićenih životinja, klasa: 612-07/02-34/0781, urbroj: 531-01-02-2 od 17. prosinca 2002. godine, koje je donio ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja.
(2) Prava i obveze vještaka stečena prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika neće se mijenjati.
(3) Državni zavod za zaštitu prirode uskladit će postojeće evidencije s odredbom članka 18. stavka 2. ovoga Pravilnika.
Članak 20.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 612-07/09-34/0720
Urbroj: 532-08-01-01/4-09-13
Zagreb, 22. prosinca 2009.
Ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić, v. r.
PRILOG 1.
Službena iskaznica stalnih vještaka
(dimencije 85×55 mm)
PRILOG 2.
Popis stalnih vještaka ovlaštenih za utvrđivanje i procjenu štete od životinja strogo zaštićenih divljih svojti
1. Ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ima sklopljene ugovore s 20 stalnih vještaka za utvrđivanje i procjenu šteta od životinja strogo zaštićenih divljih svojti.
2. Stalni vještaci Ministarstva su: Darko Abramović, Damir Bosiljevac, Zoran Bračulj, Željko Dasović, Alojzije Frković, mr. sc. Ana Grgas, Igor Hak, Ivan Knez, Stipe Kokić, Blaženka Kulić, Marko Ljubičić, Ljubica Magdić, Dražen Matičić, mr. sc. Marijan Matokanović, Dragan Milković, Ivan Pavličić, Anita Petković, Boris Šabić, Berislav Šimunić i Ivica Šupe.
3. Evidenciju adresa prebivališta i kontakt telefona vještaka vodi Ministarstvo.
4. Izmjene i dopune Popisa objavit će se na internetskoj stranici Ministarstva.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_158_3941.html