NN 03/11 od 05.01.2011. Odluka o jamstvenom kapitalu institucija za platni promet

PRESTALO VAŽITI, ALI VIDI OVDJE!

NN 03/11 od 05.01.2011. Odluka o jamstvenom kapitalu institucija za platni promet

HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 86. stavka 3. Zakona o platnom prometu (»Narodne novine«, br. 133/2009.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU O JAMSTVENOM KAPITALU INSTITUCIJA ZA PLATNI PROMET

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Odluke

Članak 1.

(1) Ovom Odlukom propisuju se:

– karakteristike i vrste stavki koje se uključuju u izračun jamstvenoga kapitala,

– metoda izračuna jamstvenoga kapitala i

– način i obujam u kojem se pojedinačne stavke uključuju u izračun pojedinih dijelova jamstvenoga kapitala.

(2) Odredbe ove Odluke dužne su primjenjivati sve institucije za platni promet sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje platnih usluga.

Definicija jamstvenoga kapitala

Članak 2.

(1) Jamstveni kapital institucije za platni promet jest iznos izvora sredstava koji je institucija za platni promet dužna održavati radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima.

(2) Jamstveni kapital institucije za platni promet jest zbroj osnovnoga kapitala i dopunskoga kapitala, umanjen za odbitne stavke.

II. METODA IZRAČUNA

Izračunavanje minimalnog iznosa jamstvenoga kapitala

Članak 3.

(1) Jamstveni kapital institucije za platni promet ni u jednom trenutku ne smije biti manji od iznosa koji je jednak umnošku zbroja sljedećih elemenata i faktora k.

1) 4% dijela obujma plaćanja do iznosa 37.500.000,00 kuna, plus

2) 2,5% dijela obujma plaćanja iznad iznosa 37.500.000,00 kuna do iznosa 75.000.000,00 kuna, plus

3) 1% dijela obujma plaćanja iznad iznosa 75.000.000,00 kuna do iznosa 750.000.000,00 kuna, plus

4) 0,5% dijela obujma plaćanja iznad iznosa 750.000.000,00 kuna do iznosa 1.875.000.000,00 kuna, plus

5) 0,25% dijela obujma plaćanja iznad iznosa 1.875.000.000,00 kuna.

(2) Obujam plaćanja iz stavka 1. ovog članka čini jednu dvanaestinu od ukupnog iznosa platnih transakcija koje je institucija za platni promet izvršila u prethodnoj godini.

(3) Faktor k iz stavka 1. ovoga članka iznosi:

1) 0,5 ako institucija za platni promet obavlja samo usluge navedene u članku 3. točki 6. Zakona o platnom prometu,

2) 0,8 ako institucija za platni promet obavlja samo usluge navedene u članku 3. točki 7. Zakona o platnom prometu ili

3) 1,0 ako institucija za platni promet obavlja bilo koju od usluga navedenih u članku 3. točkama 1., 2., 3., 4. i 5. Zakona o platnom prometu.

(4) Hrvatska narodna banka može, na osnovi procjene procesa upravljanja rizicima, baze podataka o rizicima i s njima povezanim gubicima ili mehanizama unutarnje kontrole institucije za platni promet, naložiti odnosno dopustiti instituciji za platni promet da održava minimalni iznos jamstvenoga kapitala u iznosu koji je do 20% veći ili manji od iznosa koji je izračunat u skladu s ovom Odlukom.

III. OSNOVNI KAPITAL

Osnovni kapital

Članak 4.

Institucija za platni promet može u izračun osnovnoga kapitala uključiti pojedine stavke ako ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

1) za vrijeme poslovanja institucije za platni promet bezuvjetno, neodgodivo i u cijelosti stoje na raspolaganju za pokriće rizika ili gubitaka,

2) u slučaju otvaranja stečajnog postupka odnosno pokretanja likvidacije institucije za platni promet u cijelosti i bez ograničenja stoje na raspolaganju za podmirenje gubitaka institucije za platni promet nakon što su podmirene obveze prema svim drugim vjerovnicima institucije za platni promet i

3) umanjene su za očekivani iznos porezne obveze.

Sastav osnovnoga kapitala

Članak 5.

Osnovni kapital je zbroj stavki iz članka 6. ove Odluke umanjen za zbroj stavki iz članka 7. ove Odluke.

Stavke koje se uključuju u osnovni kapital

Članak 6.

Institucija za platni promet dužna je u osnovni kapital uključiti sljedeće stavke:

1) uplaćeni kapital ostvaren izdavanjem dionica (osim kumulativnih povlaštenih dionica) ili uplatom uloga institucije za platni promet i

2) rezerve i zadržanu dobit.

Stavke koje umanjuju osnovni kapital

Članak 7.

(1) Institucija za platni promet dužna je umanjiti osnovni kapital za sljedeće stavke:

1) gubitke proteklih godina,

2) gubitak tekuće godine,

3) vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele,

4) nematerijalnu imovinu,

5) neotplaćeni iznos kredita koji je institucija za platni promet odobrila za stjecanje dionica institucije za platni promet osim kumulativnih povlaštenih dionica odnosno za stjecanje poslovnih udjela institucije za platni promet, u skladu s člankom 14. ove Odluke i

6) ostale stavke iz članka 15. ove Odluke.

(2) Ako je institucija za platni promet odobrila kredit za stjecanje dionica institucije za platni promet, osim kumulativnih povlaštenih dionica, odnosno za stjecanje poslovnih udjela institucije za platni promet, te je kao instrument osiguranja za njegovu otplatu uzela u zalog vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele, pri izračunu osnovnoga kapitala dužna je:

1) osnovni kapital umanjiti samo za stavku iz stavka 1. točke 3. ovog članka, pod uvjetom da je taj iznos veći od iznosa iz stavka 1. točke 5. ovog članka ili mu je jednak odnosno

2) osnovni kapital umanjiti za stavku iz stavka 1. točke 3. ovog članka u cjelokupnom iznosu te za stavku iz stavka 1. točke 5. ovog članka u iznosu koji čini razliku između cjelokupnog iznosa te stavke i iznosa stavke iz stavka 1. točke 3. ovog članka, pod uvjetom da je iznos stavke iz stavka 1. točke 3. ovog članka niži od iznosa iz stavka 1. točke 5. ovog članka.

Izdane dionice/uplaćeni ulozi

Članak 8.

Institucija za platni promet dužna je u iznos uplaćenoga kapitala ostvarenog izdavanjem dionica (osim kumulativnih povlaštenih dionica) odnosno uplatom uloga uključiti:

1) nominalnu vrijednost uplaćenih redovnih dionica i povlaštenih dionica odnosno vrijednost uplaćenih uloga i

2) pripadajuće rezerve kapitala, odnosno iznos uplaćen iznad nominalne vrijednosti pri izdavanju redovnih i povlaštenih dionica odnosno iznos uplaćen iznad nominalne vrijednosti pri uplati uloga.

Rezerve i zadržana dobit institucije za platni promet koja je osnovana kao dioničko društvo

Članak 9.

(1) Ako je institucija za platni promet osnovana kao dioničko društvo, iznos rezervi iz članka 6. točke 2. ove Odluke odnosi se na sve vrste rezervi koje su formirane na teret dobiti nakon oporezivanja, što uključuje:

1) zakonske rezerve, određene na način propisan Zakonom o trgovačkim društvima,

2) statutarne rezerve, određene na način propisan Zakonom o trgovačkim društvima,

3) rezerve za vlastite dionice, kao i za dionice koje se u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima smatraju vlastitima, pri čemu se iskazuju ukupne formirane rezerve za vlastite dionice koje je institucija za platni promet sama stekla, vlastite dionice koje je stekla preko trećih osoba i vlastite dionice koje ima u zalogu; institucija za platni promet dužna je rezerve za vlastite dionice koje je sama stekla te za vlastite dionice koje je stekla preko trećih osoba formirati u visini iznosa isplaćenog za stjecanje vlastitih dionica, a rezerve za vlastite dionice koje izravno ili neizravno ima u zalogu formirati u visini nominalnog iznosa dionica i

4) ostale rezerve, određene na način propisan Zakonom o trgovačkim društvima.

(2) U iznos rezervi uključuje se i kapitalna dobit ostvarena na osnovi stjecanja i prodaje vlastitih dionica institucije za platni promet odnosno od iznosa rezervi oduzima se kapitalni gubitak ostvaren na osnovi stjecanja i prodaje vlastitih dionica institucije za platni promet.

(3) Iznos zadržane dobiti iz članka 6. točke 2. ove Odluke odnosi se na onaj dio zadržane dobiti prethodnih godina koji je utvrdila glavna skupština institucije za platni promet, koji je prikazan u bilanci stanja i koji ne uključuje rezervacije za buduće obveze.

(4) Ako se izračun jamstvenoga kapitala obavlja na temelju privremenih financijskih izvještaja, u stavku zadržane dobiti institucija za platni promet može uključiti dobit tekuće godine u ostvarenom ili manjem iznosu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) glavna skupština odlučila je da se dobit tekuće godine u ostvarenom ili manjem iznosu rasporedi u rezerve ili zadržanu dobit ili u povećanje dioničkoga kapitala (osim u kumulativne povlaštene dionice) ili za pokriće gubitka proteklih godina, odnosno ako su takvu odluku o raspodjeli dobiti tekuće godine donijeli uprava i nadzorni odbor,

2) iznos dobiti tekuće godine umanjen je za obračunati porez na dobit i druge očekivane troškove,

3) tu je dobit potvrdio vanjski revizor,

4) iz poslovanja institucije za platni promet u proteklom razdoblju vidljivo je da se pridržavala standarda sigurnog i stabilnog poslovanja i

5) institucija za platni promet dobila je prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

(5) Ako se izračun jamstvenoga kapitala obavlja na temelju revidiranih financijskih izvještaja, u stavku zadržane dobiti institucija za platni promet može uključiti dobit tekuće godine u ostvarenom ili manjem iznosu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

2) iznos dobiti tekuće godine umanjen je za obračunati porez na dobit i druge očekivane troškove.

(6) Glavna skupština odnosno uprava i nadzorni odbor dužni su pri donošenju odluka iz stavka 4. točke 1. i stavka 5. točke 1. ovog članka iznos dobiti tekuće godine koji će se rasporediti u rezerve ili u zadržanu dobit ili u povećanje dioničkoga kapitala (osim u kumulativne povlaštene dionice), iskazati kao postotni udio u ostvarenoj dobiti tekuće godine.

Rezerve i zadržana dobit institucije za platni promet koja je osnovana kao društvo s ograničenom odgovornošću

Članak 10.

(1) Ako je institucija za platni promet osnovana kao društvo s ograničenom odgovornošću, iznos rezervi iz članka 6. točke 2. ove Odluke odnosi se na sve vrste rezervi koje su formirane na teret dobiti nakon oporezivanja, što uključuje:

1) rezerve predviđene društvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju, a koje su određene na način propisan Zakonom o trgovačkim društvima,

2) rezerve za vlastite poslovne udjele, pri čemu se iskazuju ukupne formirane rezerve za vlastite poslovne udjele koje je institucija za platni promet sama stekla, vlastite poslovne udjele koje je stekla preko trećih osoba i vlastite poslovne udjele koje ima u zalogu; institucija za platni promet dužna je rezerve za vlastite poslovne udjele koje je sama stekla te za vlastite poslovne udjele koje je stekla preko trećih osoba formirati u visini iznosa isplaćenog za stjecanje vlastitih poslovnih udjela, a rezerve za vlastite poslovne udjele koje izravno ili neizravno ima u zalogu formirati u visini nominalnog iznosa poslovnih udjela i

3) ostale rezerve, određene na način propisan Zakonom o trgovačkim društvima.

(2) U iznos rezervi uključuje se i kapitalna dobit ostvarena na osnovi stjecanja i prodaje vlastitih poslovnih udjela institucije za platni promet odnosno od iznosa rezervi oduzima se kapitalni gubitak ostvaren na osnovi stjecanja i prodaje vlastitih poslovnih udjela institucije za platni promet.

(3) Iznos zadržane dobiti iz članka 6. točke 2. ove Odluke odnosi se na onaj dio zadržane dobiti prethodnih godina koji je utvrdila skupština institucije za platni promet, koji je prikazan u bilanci stanja i koji ne uključuje rezervacije za buduće obveze.

1) skupština je odlučila da se dobit tekuće godine u ostvarenom ili manjem iznosu rasporedi u rezerve ili zadržanu dobit ili u povećanje temeljnoga kapitala ili za pokriće gubitka proteklih godina, odnosno ako je takvu odluku o raspodjeli dobiti tekuće godine donijela uprava,

2) iznos dobiti tekuće godine umanjen je za obračunati porez na dobit i druge očekivane troškove,

3) tu je dobit potvrdio vanjski revizor,

4) iz poslovanja institucije za platni promet u proteklom razdoblju vidljivo je da se pridržavala standarda sigurnog i stabilnog poslovanja i

5) institucija za platni promet dobila je prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

2) iznos dobiti tekuće godine umanjen je za obračunati porez na dobit i druge očekivane troškove.

(6) Skupština odnosno uprava dužna je pri donošenju odluka iz stavka 4. točke 1. i stavka 5. točke 1. ovog članka iznos dobiti tekuće godine koji će se rasporediti u rezerve ili u zadržanu dobit ili u povećanje temeljnoga kapitala, iskazati kao postotni udio u ostvarenoj dobiti tekuće godine.

Vlastite dionice

Članak 11.

Vlastite dionice su stečene vlastite dionice i dionice koje se smatraju vlastitima, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, osim kumulativnih povlaštenih dionica. Stečene vlastite dionice i vlastite dionice stečene preko trećih osoba iskazuju se u visini troškova ulaganja, a vlastite dionice koje institucija za platni promet drži u zalogu iskazuju se u visini njihove nominalne vrijednosti.

Vlastiti poslovni udjeli

Članak 12.

Vlastiti poslovni udjeli su poslovni udjeli koji se smatraju vlastitima, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Stečeni vlastiti poslovni udjeli i vlastiti poslovni udjeli stečeni preko trećih osoba iskazuju se u visini troškova ulaganja, a vlastiti poslovni udjeli koje institucija za platni promet drži u zalogu iskazuju se u visini njihove nominalne vrijednosti.

Nematerijalna imovina

Članak 13.

(1) U smislu ove Odluke, nematerijalna imovina obuhvaća sve sljedeće stavke:

1) osnivačke izdatke,

2) koncesije,

3) patente,

4) licencije,

5) zaštitne znakove,

6) goodwill,

7) predujmove za stavke od točke 2. do točke 5. ovog stavka i

8) pozitivne rezerve proizašle iz revalorizacije nematerijalne imovine.

(2) Nematerijalna imovina iskazuje se u neto iznosu, odnosno vrijednost nematerijalne imovine umanjuje se za akumuliranu amortizaciju navedene imovine i ostala vrijednosna usklađivanja.

Neotplaćeni iznos kredita za stjecanje dionica institucije za platni promet

Članak 14.

(1) Neotplaćeni iznos kredita za stjecanje dionica institucije za platni promet jest neotplaćeni iznos kredita koji je institucija za platni promet, neposredno ili posredno, odobrila za stjecanje dionica te institucije za platni promet, osim kumulativnih povlaštenih dionica.

(2) Neotplaćenim iznosom kredita iz stavka 1. ovog članka smatra se i iznos proizašao iz svakog drugog pravnog posla koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu, kao i iznos izdanih garancija ili drugih jamstava za takve kredite. Ako je kod tih kredita provedeno umanjenje vrijednosti, institucija za platni promet dužna je iskazati procijenjeni nadoknadivi iznos kredita. Ako su za iskazane garancije ili druga jamstva formirane rezervacije, institucija za platni promet dužna je iskazati iznos umanjen za rezervacije.

Ostale stavke koje umanjuju osnovni kapital

Članak 15.

(1) Stavka koja umanjuje osnovni kapital jest nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju.

(2) Stavka koja umanjuje osnovni kapital jest dobit na osnovi obveza vrednovanih po fer vrijednosti koja proizlazi iz promjena kreditnog rejtinga same institucije za platni promet.

(3) Pozitivne revalorizacijske rezerve ne uključuju se u izračun jamstvenoga kapitala, osim stavke iz članka 13. stavka 1. točke 8. ove Odluke.

IV. DOPUNSKI KAPITAL

Sastav dopunskoga kapitala

Članak 16.

Dopunski kapital jest zbroj stavki iz članka 17. ove Odluke umanjen za zbroj stavki iz članka 18. ove Odluke.

Stavke koje se uključuju u dopunski kapital

Članak 17.

Institucija za platni promet dužna je u dopunski kapital uključiti sljedeće stavke:

1) uplaćeni kapital ostvaren izdavanjem kumulativnih povlaštenih dionica,

2) hibridne instrumente i

3) podređene instrumente.

Stavke koje umanjuju dopunski kapital

Članak 18.

(1) Institucija za platni promet dužna je umanjiti dopunski kapital za sljedeće stavke:

1) vlastite kumulativne povlaštene dionice,

2) potraživanja i potencijalne obveze osigurane hibridnim ili podređenim instrumentima institucije za platni promet i

3) neotplaćeni iznos kredita koji je institucija za platni promet odobrila za stjecanje kumulativnih povlaštenih dionica institucije za platni promet.

(2) Ako je institucija za platni promet odobrila kredit za stjecanje kumulativnih povlaštenih dionica te je kao instrument osiguranja za njegovu otplatu uzela u zalog vlastite kumulativne povlaštene dionice, pri izračunu dopunskoga kapitala dužna je:

1) dopunski kapital umanjiti samo za vlastite kumulativne povlaštene dionice, pod uvjetom da je njihov iznos veći od iznosa iz stavka 1. točke 3. ovog članka ili mu je jednak odnosno

2) dopunski kapital umanjiti za vlastite kumulativne povlaštene dionice u cjelokupnom iznosu te za stavku iz stavka 1. točke 3. ovog članka u iznosu koji čini razliku između cjelokupnog iznosa te stavke i vlastitih kumulativnih povlaštenih dionica, pod uvjetom da je iznos vlastitih kumulativnih povlaštenih dionica niži od iznosa iz stavka 1. točke 3. ovog članka.

Kumulativne povlaštene dionice

Članak 19.

Iznos uplaćenoga kapitala ostvarenog izdavanjem kumulativnih povlaštenih dionica sastoji se:

1) od nominalne vrijednosti uplaćenih kumulativnih povlaštenih dionica i

2) od pripadajućih rezervi kapitala, odnosno iznosa uplaćenog iznad nominalne vrijednosti pri izdavanju kumulativnih povlaštenih dionica.

Hibridni instrumenti

Članak 20.

(1) Hibridnim instrumentima smatraju se financijski instrumenti koji služe prikupljanju izvora sredstava, a imaju karakteristike kapitala i karakteristike obveza. U dopunski kapital institucija za platni promet dužna je uključiti hibridne instrumente koji ispunjavaju uvjete za uključivanje u dopunski kapital iz stavka 4. ovog članka.

(2) Institucija za platni promet koja namjerava uključiti hibridni instrument u dopunski kapital, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku, najmanje 30 dana prije uključenja.

(3) Obavijesti iz stavka 2. ovog članka institucija za platni promet dužna je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1) osnovnu dokumentaciju (ugovor, prospekt itd.) u svezi s izdavanjem hibridnog instrumenta,

2) opis računovodstvenog tretmana hibridnog instrumenta i

3) izračun jamstvenoga kapitala sa stanjem na posljednji dan u mjesecu prije dostavljanja obavijesti.

(4) Hibridni instrument, neovisno o obliku ili nazivu, mora ispunjavati sljedeće uvjete za uključivanje u dopunski kapital:

1) instrument je izdala institucija za platni promet koja ga namjerava uključiti u izračun dopunskoga kapitala,

2) instrument je u cijelosti uplaćen,

3) dospijeće instrumenta unaprijed je određeno i mora biti ugovoreno u trajanju od šest godina ili više, računajući od dana uplate,

4) isplata vjerovnicima ili otkup instrumenta od same institucije za platni promet prije dospijeća nisu mogući, osim u slučaju pretvaranja ovog instrumenta u dionice ili poslovne udjele institucije za platni promet, isključujući kumulativne povlaštene dionice institucije za platni promet,

5) u tijeku stečajnog postupka odnosno u tijeku likvidacije institucije za platni promet obveze povrata po instrumentu podređene su drugim obvezama institucije za platni promet, odnosno isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima,

6) instrument u cijelosti stoji na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja, a isto tako i u stečajnom postupku odnosno u likvidaciji,

7) institucija za platni promet ima mogućnost odgode isplate kamata i naknada po instrumentu,

8) instrument je neosiguran, odnosno institucija za platni promet nije ga dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način,

9) ako iznos jamstvenoga kapitala institucije za platni promet padne ispod minimalnog iznosa jamstvenoga kapitala izračunatog na temelju ove Odluke, institucija za platni promet ne može isplatiti kamate, naknade i druge prinose s naslova tih instrumenata sve dok ne dosegne propisani iznos,

10) ako institucija za platni promet u roku od 90 dana od dana kad se utvrdi da je iznos jamstvenoga kapitala pao ispod iznosa koji čini 75 posto minimalnog jamstvenoga kapitala izračunatog na temelju ove Odluke, ne poveća temeljni kapital, dužna je pretvoriti te instrumente u dionice ili poslovne udjele koji se uključuju u osnovni kapital prema unaprijed ugovorenim uvjetima i

11) pravna osnova kojom se uređuju odnosi između imatelja hibridnog instrumenta i institucije za platni promet (ugovor, prospekt itd.) mora biti zaključena u pismenom obliku i mora sadržavati sve uvjete propisane ovim stavkom.

(5) Institucija za platni promet može hibridni instrument kod kojeg je ugovoren obročni povrat, odnosno otplata, uključiti u dopunski kapital pod uvjetom da prva rata ne dospijeva u roku kraćem od šest godina od dana uplate.

(6) Institucija za platni promet dužna je hibridni instrument koji prestane ispunjavati uvjete iz stavka 4. ovog članka isključiti iz sastava dopunskoga kapitala.

(7) Ako nastanu promjene u pravnoj osnovi iz stavka 4. točke 11. ovog članka, institucija za platni promet dužna je bez odgađanja o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(8) Pri izračunu dopunskoga kapitala hibridni instrumenti uključuju se u cijelosti ako je do njihova dospijeća preostalo više od jedne godine. U posljednjoj godini prije dospijeća hibridni instrumenti ne uračunavaju se u dopunski kapital.

(9) Ako je institucija za platni promet za potrebe prikupljanja hibridnih instrumenata izdala vrijednosne papire, pri izračunu dopunskoga kapitala dužna je uzeti nominalnu vrijednost vrijednosnih papira umanjenu za diskont.

(10) Hibridni instrumenti čije je izdavanje, izravno ili neizravno, kreditirala sama institucija za platni promet ne uključuju se u izračun jamstvenoga kapitala. Kreditiranjem se smatraju i drugi pravni poslovi koji su po svojoj ekonomskoj namjeni jednaki kreditu, kao i davanje garancija ili drugih jamstava za takve kredite.

Podređeni instrumenti

Članak 21.

(1) Podređenim instrumentima smatraju se financijski instrumenti koji služe prikupljanju izvora sredstava. U dopunski kapital institucija za platni promet dužna je uključiti podređene instrumente koji ispunjavaju uvjete za uključivanje u dopunski kapital iz stavka 4. ovog članka.

(2) Institucija za platni promet koja namjerava uključiti podređeni instrument u dopunski kapital, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku, najmanje 30 dana prije uključenja.

(3) Obavijesti iz stavka 2. ovog članka institucija za platni promet dužna je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1) osnovnu dokumentaciju (ugovor, prospekt itd.) u svezi s izdavanjem podređenog instrumenta i

2) izračun jamstvenoga kapitala sa stanjem na posljednji dan u mjesecu prije dostavljanja obavijesti.

(4) Podređeni instrumenti, neovisno o obliku ili nazivu, moraju ispunjavati sljedeće uvjete za uključivanje u dopunski kapital:

1) instrument je izdala institucija za platni promet koja ga namjerava uključiti u izračun dopunskoga kapitala,

2) instrument je u cijelosti uplaćen,

3) dospijeće instrumenta unaprijed je određeno i mora biti ugovoreno u trajanju od pet godina ili više, računajući od dana uplate,

4) isplata vjerovnicima ili otkup instrumenta od same institucije za platni promet prije dospijeća nisu mogući osim u slučaju pretvaranja ovog instrumenta u dionice institucije za platni promet (isključujući kumulativne povlaštene dionice) ili poslovne udjele institucije za platni promet,

6) instrument stoji na raspolaganju za pokriće gubitaka tek u stečajnom postupku odnosno u likvidaciji institucije za platni promet i ne stoji na raspolaganju za pokriće gubitaka za vrijeme redovnog poslovanja institucije za platni promet,

7) instrument je neosiguran, odnosno institucija za platni promet nije ga dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način,

8) pravna osnova kojom se uređuju odnosi između imatelja podređenog instrumenta i institucije za platni promet (ugovor, prospekt itd.) mora biti zaključena u pismenom obliku i mora sadržavati sve uvjete propisane ovim stavkom.

(5) Podređeni instrumenti kod kojih je ugovoren obročni povrat, odnosno otplata, mogu se uključiti u dopunski kapital pod uvjetom da prva rata ne dospijeva u roku kraćem od pet godina od dana uplate.

(6) Institucija za platni promet dužna je podređeni instrument koji prestane ispunjavati uvjete iz stavka 4. ovog članka isključiti iz sastava dopunskoga kapitala.

(7) Ako nastanu promjene u pravnoj osnovi iz stavka 4. točke 8. ovog članka, institucija za platni promet dužna je bez odgađanja o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(8) Pri izračunu jamstvenoga kapitala podređeni se instrument tijekom posljednjih pet godina prije dospijeća umanjuje 20-postotnim kumulativnim godišnjim odbicima od njegove vrijednosti, odnosno:

1) podređeni instrument uključuje se u dopunski kapital u 100-postotnom iznosu kod izračuna jamstvenoga kapitala na dan kad je preostali rok do dospijeća instrumenta dulji od pet godina,

2) podređeni instrument uključuje se u dopunski kapital u 80-postotnom iznosu kod izračuna jamstvenoga kapitala na dan kad je preostali rok do dospijeća instrumenta pet godina ili kraći od pet godina, ali dulji od četiri godine,

3) podređeni instrument uključuje se u dopunski kapital u 60-postotnom iznosu kod izračuna jamstvenoga kapitala na dan kad je preostali rok do dospijeća instrumenta četiri godine ili kraći od četiri godine, ali dulji od tri godine,

4) podređeni instrument uključuje se u dopunski kapital u 40-postotnom iznosu kod izračuna jamstvenoga kapitala na dan kad je preostali rok do dospijeća instrumenta tri godine ili kraći od tri godine, ali dulji od dvije godine,

5) podređeni instrument uključuje se u dopunski kapital u 20-postotnom iznosu kod izračuna jamstvenoga kapitala na dan kad je preostali rok do dospijeća instrumenta dvije godine ili kraći od dvije godine, ali dulji od jedne godine i

6) podređeni instrument s preostalim rokom do dospijeća kraćim od jedne godine ne uključuje se u dopunski kapital.

(9) Ako je institucija za platni promet kao podređene instrumente izdala vrijednosne papire, pri izračunu dopunskoga kapitala diskont se uključuje u skladu sa stavkom 8. ovog članka.

(10) Podređeni instrumenti čije je izdavanje, izravno ili neizravno, kreditirala sama institucija za platni promet, ne uključuju se u izračun jamstvenoga kapitala. Kreditiranjem se smatraju i drugi pravni poslovi koji su po svojoj ekonomskoj namjeni jednaki kreditu, kao i davanje garancija ili drugih jamstava za takve kredite.

Vlastite kumulativne povlaštene dionice

Članak 22.

Vlastite kumulativne povlaštene dionice jesu stečene vlastite kumulativne povlaštene dionice i kumulativne povlaštene dionice koje se smatraju vlastitima, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Stečene vlastite kumulativne povlaštene dionice i vlastite kumulativne povlaštene dionice stečene preko trećih osoba iskazuju se u visini troškova ulaganja, a vlastite kumulativne povlaštene dionice koje institucija za platni promet drži u zalogu iskazuju se u visini njihove nominalne vrijednosti.

Potraživanja i potencijalne obveze osigurani hibridnim ili podređenim instrumentima

Članak 23.

Potraživanjima i potencijalnim obvezama osiguranima hibridnim ili podređenim instrumentima institucije za platni promet smatraju se potraživanja i potencijalne obveze osigurani hibridnim ili podređenim instrumentima koji su sastavni dio dopunskoga kapitala institucije za platni promet, ali najviše do iznosa u kojem se ti instrumenti uključuju u jamstveni kapital institucije za platni promet. Ako je kod navedenih potraživanja provedeno umanjenje vrijednosti, institucija za platni promet dužna je iskazati procijenjeni nadoknadivi iznos. Ako su za navedene potencijalne obveze formirane rezervacije, institucija za platni promet dužna je iskazati iznos umanjen za rezervacije.

Neotplaćeni iznos kredita za stjecanje kumulativnih povlaštenih dionica institucije za platni promet

Članak 24.

Neotplaćenim iznosom kredita koji je institucija za platni promet, neposredno ili posredno, odobrila za stjecanje kumulativnih povlaštenih dionica te institucije za platni promet, smatra se i iznos proizašao iz svakog drugog pravnog posla koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu, kao i iznos izdanih garancija ili drugih jamstava za takve kredite. Ako je kod navedenih kredita provedeno umanjenje vrijednosti, institucija za platni promet dužna je iskazati procijenjeni nadoknadivi iznos kredita. Ako su za navedene garancije ili druga jamstva formirane rezervacije, institucija za platni promet dužna je iskazati iznos umanjen za rezervacije.

V. OGRANIČENJA PRI IZRAČUNU JAMSTVENOGA KAPITALA

Ograničenja pri izračunu jamstvenoga kapitala

Članak 25.

(1) Iznos dopunskoga kapitala ne smije prelaziti iznos osnovnoga kapitala.

(2) Iznos podređenih instrumenata u dopunskom kapitalu ne smije prelaziti 50 posto osnovnoga kapitala.

VI. ODBITNE STAVKE

Sastav odbitnih stavki

Članak 26.

(1) Odbitne stavke čini zbroj stavki utvrđenih u članku 27. ove Odluke.

(2) Institucija za platni promet dužna je umanjiti jamstveni kapital za odbitne stavke tek nakon ispunjenja ograničenja iz članka 25. ove Odluke.

(3) Iznos odbitnih stavki odbija se od zbroja osnovnoga kapitala i dopunskoga kapitala.

Odbitne stavke

Članak 27.

(1) Jamstveni kapital institucije za platni promet umanjuje se za sljedeće stavke:

1) izravna ili neizravna ulaganja u druge institucije za platni promet, institucije za elektronički novac, kreditne i financijske institucije u iznosu većem od 10 posto kapitala svake od tih institucija,

2) ulaganja institucije za platni promet u podređene i hibridne instrumente drugih institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, kreditnih i financijskih institucija u kojima ta institucija za platni promet ima izravna ili neizravna ulaganja u iznosu većem od 10 posto kapitala svake od tih institucija,

3) ukupan iznos izravnih ili neizravnih ulaganja u druge institucije za platni promet, institucije za elektronički novac, kreditne i financijske institucije u iznosu do 10 posto njihova kapitala i ulaganja u podređene i hibridne instrumente tih institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, kreditnih ili financijskih institucija koji nisu obuhvaćeni točkom 2. ovog stavka, koji prelazi 10 posto zbroja osnovnoga kapitala i dopunskoga kapitala (ne uzimajući u obzir odbitne stavke) institucije za platni promet za koju se izračunava jamstveni kapital,

4) izravna ili neizravna ulaganja u društva za osiguranje, društva za reosiguranje i koncerne osiguravatelja u iznosu većem od 10 posto kapitala svakog od tih društava i

5) ulaganja institucije za platni promet u instrumente koji se, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osiguranje, uključuju u izračun dopunskoga kapitala društava za osiguranje, društava za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja u kojima institucija za platni promet ima izravna ili neizravna ulaganja u iznosu većem od 10 posto kapitala svakog od tih društava.

(2) Ako je kod potraživanja iz stavka 1. ovog članka provedeno umanjenje vrijednosti, institucija za platni promet dužna je iskazati procijenjeni nadoknadivi iznos.

(3) Institucija za platni promet nije dužna od jamstvenoga kapitala odbiti dionice ili poslovne udjele u drugim institucijama za platni promet, institucijama za elektronički novac, kreditnim institucijama, financijskim institucijama, društvima za osiguranje, društvima za reosiguranje ili koncernima osiguravatelja, pod uvjetom da se te dionice odnosno ti poslovni udjeli drže privremeno, radi pružanja financijske pomoći u svrhu reorganizacije ili poboljšanja stanja te institucije. O tome je institucija za platni promet dužna bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i za to priložiti dokumentaciju.

(4) Pod financijskim institucijama u smislu ovog članka smatraju se financijske institucije na način uređen Zakonom o kreditnim institucijama.

Sprečavanje višestrukoga korištenja elemenata jamstvenoga kapitala

Članak 28.

(1) Institucije za platni promet pri izračunu jamstvenoga kapitala ne smiju se koristiti stavkama koje se upotrebljavaju pri izračunu jamstvenoga kapitala druge institucije za platni promet, institucije za elektronički novac, kreditne institucije, investicijskog društva, društva za upravljanje imovinom ili društva za osiguranje koji pripadaju istoj grupi kao i ta institucija za platni promet.

(2) Stavak 1. ovog članka primjenjuje se i na institucije za platni promet koje obavljaju i aktivnosti koje nisu platne usluge.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

O. br. 3-020/01-11/ŽR

Zagreb, 3. siječnja 2011.

Guverner Hrvatske narodne banke

dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_01_3_57.html