HRVATSKI CRVENI KRIŽ
Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu (»Narodne novine« 71/2010) i članka 11. točka 2. Zakona o udrugama (»Narodne novine« 88/2001 i 11/2002), Skupština Hrvatskog Crvenog križa na sjednici održanoj dana 31. ožujka 2011. godine donijela je
Crveni križ djeluje na teritoriju današnje Republike Hrvatske od 1878. godine. Vlada Republike Hrvatske 26. listopada 1991. godine priznala je Hrvatski Crveni križ kao nacionalno društvo Crvenog križa Republike Hrvatske.
Nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ svoje djelovanje temelji na odredbama Ženevskih konvencija od 12. kolovoza 1949. godine i njihovim Dopunskim protokolima – Protokol I, Protokol II i Protokol III kojih je Republika Hrvatska stranka.
Nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ vođeno je u svom djelovanju načelom solidarnosti, načelima međunarodnog humanitarnog prava i temeljnim načelima Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca:
HUMANOST
Međunarodni pokret Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, nastao u želji da bez diskriminacije pruža pomoć svim ranjenicima na bojnom polju nastoji u svim prilikama spriječiti i ublažiti ljudsku patnju. Svrha Pokreta je zaštita života i zdravlja te osiguranje poštivanja ljudske osobe. On promiče uzajamno razumijevanje, prijateljstvo, suradnju i trajan mir među svim narodima.
NEPRISTRANOST
Pokret ne pravi razliku s obzirom na nacionalnu, rasnu, vjersku, klasnu ili političku pripadnost pojedinca, već nastoji ublažiti njegove muke, isključivo vodeći računa o njegovim potrebama, dajući prednost najhitnijim slučajevima unesrećenih.
NEUTRALNOST
Da bi očuvao povjerenje svih, pokret se ne opredjeljuje u neprijateljstvima i ne upušta se u rasprave političke, rasne, vjerske ili ideološke prirode.
NEOVISNOST
Pokret je neovisan. Nacionalna društva, iako su pomoćna tijela humanitarnih službi svojih vlada i podvrgnuta zakonima svojih zemalja, moraju očuvati svoju autonomiju kako bi u svako doba mogla djelovati u skladu s načelima Pokreta.
DOBROVOLJNOST
Pokret je dobrovoljan i ne pokreće ga želja za dobitkom.
JEDINSTVO
U svakoj zemlji može postojati samo jedno društvo Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca. Ono mora biti dostupno svima i provoditi humanitarnu djelatnost na cjelokupnom teritoriju.
UNIVERZALNOST
Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, u kojem sva društva imaju jednak položaj i dijele jednaka prava i dužnosti uzajamnog pomaganja, svjetski je pokret.
Opće odredbe
Članak 1.
Nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ po organizacijskom ustroju je savez zajednica udruga županijskih društava Crvenog križa i udruga gradskih i općinskih društava Crvenog križa (kao ustrojstvenih oblika), djeluje na teritoriju Republike Hrvatske nepristrano i bez diskriminacije radi promicanja i ostvarivanja humanitarnih ciljeva i programa od opće koristi i uživa posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske.
Nacionalno društvo nosi naziv: »Hrvatski Crveni križ«.
Skraćeni naziv je: »HCK«.
Sjedište Hrvatskoga Crvenog križa je u Zagrebu, Ulica Crvenog križa broj 14.
Hrvatski Crveni križ je neprofitna pravna osoba.
Članak 2.
Znak Hrvatskog Crvenog križa je crveni križ na bijelom polju, koji se koristi u skladu sa Ženevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. i njihovim Dopunskim protokolima – Protokol I, Protokol II i Protokol III (dalje u tekstu: Ženevske konvencije), Pravilima o upotrebi znaka Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca u nacionalnim društvima (izmijenjenim i dopunjenim 1991. godine), Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu i drugim propisima te rezolucijama Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca o korištenju znaka i naziva crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala.
Zastava Hrvatskog Crvenog križa je bijele boje pravokutnog ili kvadratnog oblika sa znakom crvenog križa u sredini. Znak crvenog križa je veličine razmjerne veličini zastave.
Pečat Hrvatskog Crvenog križa je okrugla oblika sa znakom crvenog križa u sredini otisnut crvenom bojom, a uz rubni dio pečata je natpis: »Hrvatski Crveni križ – Zagreb – Ul. Crvenog križa 14«.
Javne ovlasti i djelatnosti
Članak 3.
Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici obavljaju sljedeće javne ovlasti i djelatnosti:
1. izvršavaju obveze Republike Hrvatske iz Ženevskih konvencija u dijelu poslova koji su mu povjereni; a u vrijeme mira pripremaju se za djelovanje u slučaju oružanog sukoba za obavljanje zadaća sukladno odredbama Ženevskih konvencija u korist svih civilnih i vojnih žrtava;
2. zastupaju i promiču temeljna načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (dalje u tekstu: Međunarodni pokret) kao i međunarodno humanitarno pravo te nadziru njihovu primjenu u oružanim sukobima, zalažu se za zaštitu svih žrtava i zaštitu ljudskih prava; surađuju s državnim tijelima u cilju poštivanja međunarodnog humanitarnog prava i zaštite znaka crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala;
3. organiziraju i vode Službu traženja koja obavlja poslove traženja za žrtve oružanih sukoba, prirodnih katastrofa i drugih nesreća s posljedicama masovnog stradanja, kao i mirnodopska traženja. U Središnjem uredu Hrvatskog Crvenog križa ustrojava se i djeluje Nacionalni ured Službe traženja, koji u slučaju oružanog sukoba, obavlja zadaće Ureda za informiranje sukladno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zatvorenicima i Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u ratu od 12. kolovoza 1949. godine i članka 9. Zakona o Hrvatskom Crvenom križu; obavljaju i aktivnosti u skladu sa Strategijom obnavljanja obiteljskih veza koju je usvojilo Vijeće izaslanika Međunarodnog pokreta 2007. godine;
4. traže, primaju i raspoređuju humanitarnu pomoć Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (dalje u tekstu: Međunarodna federacija), Međunarodnog odbora Crvenog križa, nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, međunarodnih organizacija i drugih donatora za potrebe na području Republike Hrvatske u izvanrednim situacijama,
5. pokreću, organiziraju, provode i sudjeluju u redovnim i izvanrednim akcijama solidarnosti u Republici Hrvatskoj za pomoć osobama u potrebi i žrtvama oružanih sukoba, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća i epidemija u zemlji i svijetu, te osiguravaju čuvanje određenih količina materijalnih dobara za te potrebe,
6. sudjeluju u akcijama međunarodne pomoći i solidarnosti žrtvama oružanih sukoba, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća i epidemija u zemlji i svijetu u suradnji s Međunarodnim odborom Crvenog križa i Međunarodnom federacijom, nacionalnim društvima Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, humanitarnim agencijama Ujedinjenih naroda, Europske unije i drugima,
7. oblikuju doktrinu prve pomoći, brinu se o njezinom unapređenju i usklađivanju s europskim smjernicama te primjeni u svim programima edukacije na području Republike Hrvatske,
8. obavljaju osposobljavanje i obnovu znanja za pružanje prve pomoći za: građane u svakodnevnom životu, školovanju, prometnim i svim drugim nesrećama; pripadnika spasilačkih ekipa; pripadnika vatrogasnih postrojbi; policije; volontere Hrvatskog Crvenog križa i drugih.
Organiziraju i provode osposobljavanje, stručno usavršavanje i obnovu znanja instruktora, predavača i ispitivača prve pomoći i o tome vode evidenciju,
9. sudjeluju u provedbi programa prve pomoći za kandidate za vozače motornih vozila i vozače iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći, organiziraju i provode osposobljavanje, stručno usavršavanje i obnovu znanja predavača i ispitivača iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenima u prometnoj nesreći, i o tome vode evidenciju,
10. provode osposobljavanje i obnovu znanja radnika za pružanje prve pomoći na radu,
11. promiču dobrovoljno davanje krvi, organiziraju i provode akcije dobrovoljnog davanja krvi, okupljaju davatelje i vode o njima evidenciju, utvrđuju mjerila za priznanja dobrovoljnim davateljima krvi i dodjeljuju im potvrde i priznanja,
12. vode Službu spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja na temelju međunarodno prihvaćenih standarda, provode tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, vode evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja te provode obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca. Provode informiranje i obučavanje stanovništva, a posebno djece i mladih o sigurnom ponašanju na vodi. Donose pravila i standarde za rad spasilačkih postaja i provode procjenu rizika na kupalištima,
13. ustrojavaju, obučavaju i opremaju ekipe za akcije pomoći u zemlji i inozemstvu u slučaju velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća, epidemija i oružanih sukoba. I to ekipe za: procjenu situacije i koordinaciju aktivnosti, prvu pomoć, zaštitu života na vodi, higijensko-epidemiološku zaštitu, njegu povrijeđenih i oboljelih, rad u mobilnim zdravstvenim stanicama, socijalni rad, psihosocijalnu potporu stanovništvu, pripremu i organizaciju izmještajnih centara, službu traženja, logistiku, osiguranje pitke vode i minimuma sanitarnih uvjeta, osiguranje komunikacija, tehničku pomoć i prevenciju sekundarnih stradanja.
Informiraju stanovništvo, posebno djecu i mlade, o ponašanju u slučaju izvanrednih situacija
14. provode kontinuirano informiranje i obučavanje stanovništva, a posebno djece i mladeži o opasnosti od mina i drugih eksplozivnih naprava,
15. sudjeluju u prihvatu, smještaju, organizaciji života i poduzimanju drugih mjera koje pridonose zbrinjavanju ugroženog i nastradalog stanovništva,
16. rade na zdravstvenom odgoju, prosvjećivanju i informiranju svojih članova i drugih građana, a posebno djece i mladeži. Potiču i osposobljavaju ih za zdravstvenu samozaštitu i suzaštitu, kao i pružanje pomoći građanima.
Sudjeluju u promociji zdravog načina života te prevenciji bolesti ovisnosti, rehabilitaciji i resocijalizaciji ovisnika,
17. organiziraju prijevoz, pružaju usluge smještaja i prehrane osobama kojima je takav oblik pomoći potreban iz zdravstvenih, socijalnih ili drugih sličnih razloga (kuhinje Hrvatskog Crvenog križa, dostava hrane u kuću, usluge u centrima, odmaralištima i kampovima Hrvatskog Crvenog križa, škola u prirodi, obuka neplivača, oporavak djece i mladeži iz socijalno ugroženih obitelji i članova Hrvatskoga Crvenog križa i dr.), te usluge iste vrste za svoje članove, članove Crvenog križa i Crvenog polumjeseca drugih država ili međunarodnih organizacija, osobito u sklopu međunarodne razmjene i programa edukacije, odgoja i osposobljavanja djece, mladih i stanovništva za obavljanje zadaća Crvenog križa.
Pružanje navedenih usluga bez obzira na vrijeme trajanja, ne smatra se turističkom i ugostiteljskom djelatnošću,
18. organiziraju službu za njegu i pomoć u kući bolesnim i nemoćnim, osposobljavaju djelatnike za rad u toj službi, te obučavaju za njegu bolesnika članove obitelji i ostale građane,
19. organiziraju i provode prijevoz robe u humanitarne i druge svrhe, prijevoz osoba s invaliditetom, kroničnih bolesnika, starih i nemoćnih te osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem, dobrovoljnih davatelja krvi i članova Crvenog križa,
20. provode programe pomoći i njege starijih i nemoćnih osoba te osoba s posebnim potrebama putem mobilnih timova i ostalih vidova pomoći u lokalnim zajednicama te pružaju i druge organizirane oblike pomoći starim i nemoćnim osobama,
21. organiziraju pružanje pomoći prijevoza alkoholiziranih vozača u dane vikenda i blagdana s ciljem smanjivanja broja prometnih nesreća,
22. organiziraju razne oblike solidarnosti i međusobnog pomaganja građana,
23. organiziraju i provode programe humanističkog odgoja djece i mladih, rade na usvajanju vrlina solidarnosti, nepristranosti i suosjećanja, promiču poštovanje ljudskog bića i života, potiču razvoj samopoštovanja te pridonose razvoju životnih vještina (dobre komunikacije, mirnog rješavanja sukoba, timskog rada i suradnje i slično), promiču značaj volonterskog rada,
24. organiziraju i provode programe pomoći i zaštite tražitelja azila, azilanata i drugih skupina migranata u potrebi i žrtava trgovanja ljudima, te informiranjem i edukacijom rade na podizanju svijesti stanovništva, posebno djece i mladeži.
25. druge poslove utvrđene zakonima i drugim propisima.
Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici ostvaruju navedene programske djelatnosti sukladno strategijama i rezolucijama Međunarodne federacije, Međunarodnog odbora Crvenog križa te tijela Međunarodnog pokreta (Međunarodna konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Vijeće izaslanika Međunarodnog pokreta i Stalna komisija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca).
Programske djelatnosti Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici provode za opće dobro, a dobit koja se ostvari koristi se isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika u skladu s ovim Statutom.
Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici kao osnivači ustanova i trgovačkih društava, domova, odmarališta, prenoćišta i dr., odnose uređuju izjavom ili društvenim ugovorom o osnivanju.
Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici obavljaju javne ovlasti i djelatnosti utvrđene ovim Statutom sukladno potrebama lokalne zajednice i druge programe koji su posebno ugovoreni i za koje su osigurana dodatna sredstva.
Članak 4.
Hrvatski Crveni križ, priznat od Međunarodnog odbora Crvenog križa 25. kolovoza 1993. godine i član Međunarodne federacije od 25. listopada 1993. godine, dio je Međunarodnog pokreta.
Hrvatski Crveni križ ispunjava uvjete iz članka 4. Statuta Međunarodnog pokreta, a suradnju s drugim sastavnicama Međunarodnog pokreta (nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Međunarodni odbor Crvenog križa i Međunarodna federacija) ostvaruje sukladno članku 3. Statuta Međunarodnog pokreta.
Hrvatski Crveni križ ispunjava i obveze utvrđene Statutom Međunarodne federacije.
Hrvatski Crveni križ ostvaruje neposrednu suradnju i ima pravo, ali i obvezu zastupati članstvo i njegove interese pri Međunarodnom odboru Crvenog križa i Međunarodnoj federaciji, nacionalnim društvima i ostalim humanitarnim međunarodnim i nacionalnim organizacijama i njihovim agencijama i ustanovama.
Hrvatski Crveni križ može biti član i drugih međunarodnih udruga.
Hrvatski Crveni križ surađuje s diplomatskim i konzularnim predstavništvima u skladu s odredbama međunarodnih ugovora.
Članak 5.
Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici, u javnom životu Republike Hrvatske, djeluju na osnovu temeljnih načela Međunarodnog pokreta i neovisni su u svom djelovanju.
Nacionalno društvo Hrvatski Crveni križ surađuje s Vladom Republike Hrvatske i državnim tijelima na poslovima zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, obrane, zaštite i spašavanja i dr. u svojstvu povlaštenog partnera na temelju odredbi Statuta Međunarodnog pokreta te preuzetih međunarodnih ugovora i zaključaka Međunarodne konferencije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici surađuju s udrugama i institucijama koje promiču i ostvaruju srodne humanitarne ciljeve i programe.
Tijela iz st. 2. i udruge i institucije iz st. 3. ovog članka uvažavaju neovisnost Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika i djelovanje u skladu s temeljnim načelima Međunarodnog pokreta.
Članak 6.
Rad Hrvatskog Crvenog križa i njegovih tijela je javan.
Iznimno sjednice određenih tijela mogu biti zatvorene, kad se raspravlja o osobnim podacima za pojedine članove, a koji bi tim članovima mogli nanijeti moralnu i materijalnu štetu. Isključenje javnosti može također biti u slučaju razmatranja predmeta Službe traženja i u drugim slučajevima propisanim zakonom.
Članstvo
Članak 7.
Članovi Hrvatskog Crvenog križa su:
– poslovno sposobni hrvatski državljani koji imaju stalno prebivalište na području Republike Hrvatske, koji su spremni sudjelovati u radu svog društva Hrvatskog Crvenog križa i plaćati članarinu;
– dobrovoljni davatelji krvi bez obveze plaćanja članarine, ukoliko se svoga prava ne odreknu;
– učenici, studenti, odnosno mladi građani do 26 godina starosti (u nastavku teksta: mladi Hrvatskog Crvenog križa) koji su spremni sudjelovati u radu svog društva Hrvatskog Crvenog križa i plaćati članarinu.
Hrvatski Crveni križ ima i potporne (pomažuće) i počasne članove.
Potporni članovi Hrvatskog Crvenog križa su hrvatski i strani državljani i pravne osobe koje se obvežu pomagati Hrvatskom Crvenom križu ili njegovim ustrojstvenim oblicima u humanitarnom djelovanju (kroz pokroviteljstvo ili drugi oblik pomoći).
Počasni članovi Hrvatskog Crvenog križa su osobe iz javnog života koje su dobrotvornim radom i osobitim zaslugama pridonijele općem razvoju Hrvatskoga Crvenog križa i Republike Hrvatske.
Članstvo u Hrvatskom Crvenom križu je dobrovoljno neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, političkom ili drugom uvjerenju, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi članovi dužni su prihvatiti i poštivati Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, Statut i temeljna načela Međunarodnog pokreta.
Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici dužni su voditi popis svojih članova.
Članak 8.
Članove Hrvatskog Crvenog križa iz članka 7. st. 1., na području gdje imaju prebivalište odnosno boravište, učlanjuju općinska i gradska društva Hrvatskog Crvenoga križa sa svojstvom pravne osobe i izdaju im članske iskaznice.
Potporne članove Hrvatskog Crvenog križa učlanjuju Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici i izdaju im članske iskaznice.
Počasne članove Hrvatskog Crvenog križa na prijedlog odbora društava Hrvatskog Crvenog križa imenuje Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa (dalje u tekstu: Glavni odbor). Iskaznice o počasnom članstvu izdaje Hrvatski Crveni križ.
Članak 9.
Članovi iz članka 7. st. 1., mladi – punoljetni, potporni i počasni članovi Hrvatskog Crvenog križa imaju sljedeća prava i dužnosti:
– birati i biti biran,
– sudjelovati u radu tijela društva Crvenog križa i u tijelima Hrvatskog Crvenog križa,
– pravo govora u okviru dnevnog reda na skupštini i drugim tijelima društava Crvenog križa i pravo predlaganja,
– neposredan utjecaj na program rada i razvoj društva Crvenog križa,
– dužnost zaštite interesa društva Crvenog križa,
– dužnost osobnog osposobljavanja za izvršavanje zadaća i neposrednog sudjelovanja u aktivnostima i akcijama Crvenog križa,
– dužnost unapređenja i širenja temeljnih načela Međunarodnog pokreta,
– dužnost podmirivanja utvrđenog članskog doprinosa.
Članovi izabrani u tijela Hrvatskog Crvenog križa odnosno njegovih ustrojstvenih oblika djelovat će stalno u interesu Hrvatskog Crvenog križa. U slučaju da član tijela Hrvatskog Crvenog križa odnosno njegovih ustrojstvenih oblika bude izabran na visoku funkciju u tijelu javne vlasti ili političke stranke, osigurat će da njegov rad nije u sukobu interesa s djelovanjem Hrvatskog Crvenog križa ili će podnijet ostavku na funkcije koje obnaša u Hrvatskom Crvenom križu odnosno njegovim ustrojstvenim oblicima.
Članak 10.
Mladi Hrvatskog Crvenog križa imaju sljedeća prava i dužnosti:
– prema svojim mogućnostima sudjeluje u aktivnostima Crvenog križa i humanitarnim akcijama, a posebno akciji solidarnosti i pružanja konkretne pomoći starim, bolesnim i osobama s invaliditetom, akcijama usmjerenim na očuvanje prirodnog okoliša i promicanju zdravog načina života;
– redovno se osposobljavaju za pomaganje u ostvarenju zadaća Crvenog križa i razvoju humanih osjećaja uzajamnosti i solidarnosti.
Učlanjivanje mladih Hrvatskog Crvenog križa te uključivanje i sudjelovanje u aktivnostima i humanitarnim akcijama Hrvatskog Crvenog križa uređuje se pravilima koja donosi Glavni odbor.
Članak 11.
Članstvo u Hrvatskom Crvenom križu prestaje:
– istupom iz članstva po osobnoj volji,
– nepodmirivanjem članskog doprinosa duže od dvije godine,
– smrću člana,
– isključenjem zbog ponašanja štetnog za ugled Hrvatskog Crvenog križa i ponašanja suprotnog odredbama ovog Statuta te kršenja temeljnih načela Međunarodnog pokreta i etičkog kodeksa Hrvatskog Crvenog križa.
Istup iz članstva po osobnoj volji mora biti u pisanom obliku.
Prestankom članstva i isključenjem člana prestaju i sva prava vezana uz članstvo u Hrvatskom Crvenom križu.
O isključenju člana odlučuje odbor društva Crvenog križa u koje je učlanjen, odnosno Glavni odbor kad je član imenovan.
Na odluku o isključenju član ima pravo žalbe skupštini društva u koje je učlanjen, odnosno Skupštini Hrvatskog Crvenog križa kad je član imenovan. Odluka skupštine je konačna.
Članak 12.
U Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima posebna pažnja se posvećuje volontiranju.
Volonteri Hrvatskog Crvenog križa su osobe koje dobrovoljno ulažu svoje vrijeme, trud, znanje i vještine u aktivnosti Crvenog križa za opću dobrobit ili dobrobit druge osobe, bez postojanja uvjeta isplate novčane naknade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje.
U odnosu na volontiranje neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o volonterstvu i ovoga Statuta.
Unutarnji ustroj Hrvatskog Crvenog križa
Članak 13.
Ustrojstveni oblici Hrvatskog Crvenog križa, kao udruge društava Hrvatskog Crvenog križa, odnosno zajednice udruga društava Hrvatskog Crvenog križa, mogu se osnivati za područja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a savez udruga Hrvatskog Crvenog križa za područje Republike Hrvatske.
Udruge društava Hrvatskog Crvenog križa mogu se osnivati za dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Udruge općinskih i gradskih društava Hrvatskog Crvenog križa, sa svojstvom pravne osobe utvrđene ovim Statutom, udružuju se u zajednicu udruga županijskih društava Hrvatskog Crvenog križa prema pripadajućoj županiji.
Udruge općinskih društava Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe (9) su: Darda, Donji Lapac, Dvor, Gračac, Gvozd, Lastovo, Plitvička jezera (sjedište u Korenici), Topusko, Vojnić. Udruga nosi naziv »Hrvatski Crveni križ Općinsko društvo Crvenog križa_________«. Skraćeni naziv je: »ODCK ________«.
Udruge gradskih društava Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe (101) su: Beli Manastir, Benkovac, Biograd na moru, Bjelovar, Buje, Buzet, Crikvenica, Čabar, Čakovec, Čazma, Daruvar, Delnice, Donja Stubica, Donji Miholjac, Drniš, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Glina, Gospić, Grubišno Polje, Hrvatska Kostajnica, Hvar, Ilok, Imotski, Ivanec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Kaštela (sjedište u K. Sućurcu), Klanjec, Knin, Koprivnica, Korčula, Krapina, Križevci, Krk, Kutina, Labin, Ludbreg, Makarska, Mali Lošinj, Metković, Našice, Nova Gradiška, Novi Marof, Novi Vinodolski, Novska, Obrovac, Ogulin, Omiš, Opatija, Orahovica, Osijek, Otočac, Ozalj, Pag, Pakrac, Pazin, Petrinja, Ploče, Poreč, Požega, Pregrada, Pula, Rab, Rijeka, Rovinj, Samobor, Senj, Sinj, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Slunj, Solin, Split, Supetar, Sv. Ivan Zelina, Šibenik, Trogir, Valpovo, Varaždin, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vis, Vrbovec, Vrbovsko, Vrlika, Vrgorac, Vukovar, Zabok, Zadar, Zagreb, Zaprešić, Zlatar (sjedište u Zlatar Bistrici), Županja. Udruga nosi naziv »Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa ____________«. Skraćeni naziv je: »GDCK _________«.
Zajednice udruga županijskih društava Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe (20) su: Bjelovarsko-bilogorska županija, Brodsko-posavska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Ličko-senjska županija, Međimurska županija, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Primorsko-goranska županija, Sisačko-moslavačka županija, Splitsko-dalmatinska županija, Šibensko-kninska županija, Varaždinska županija, Virovitičko-podravska županija, Vukovarsko– srijemska županija, Zadarska županija, Zagrebačka županija. Zajednica udruga nosi naziv »Hrvatski Crveni križ Društvo Crvenog križa________«. Skraćeni naziv je: »DCK _____________ županije«.
Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb ima i položaj županijskog društva.
Članak 14.
Društva Hrvatskog Crvenog križa sa svojstvom pravne osobe mogu imati ustrojstvene oblike bez pravne osobnosti (gradska, općinska, mjesna, osnovna i područna društva Crvenog križa, aktive, klubove, skupine, sekcije, terenske jedinice i dr.) koji djeluju tamo gdje žive, rade ili se školuju njezini članovi. Ovi ustrojstveni oblici društava Crvenog križa ne moraju imati Statutom utvrđena tijela, osim predsjednika, kao osobu ovlaštenu za predstavljanje.
Članak 15.
Mladi Hrvatskog Crvenog križa posebno se organiziraju po školama, višim i visokim učilištima u osnovna društva Crvenog križa mladih. Osnovna društva Crvenog križa mladih tvore ogranci članova nižih i viših razreda osnovnih škola, odnosno ogranci razreda srednjih škola, a na višim i visokim učilištima ogranci pojedinih godina studija.
Mladi Hrvatskog Crvenog križa svojim aktivnostima mogu sudjelovati u radu drugih ustrojstvenih oblika društava Crvenog križa bez pravne osobnosti odnosno u društvima Hrvatskog Crvenog križa s pravnom osobnosti.
Članak 16.
Odnosi ustrojstvenih oblika i Hrvatskog Crvenog križa temelje se na međusobnoj suradnji i vertikalnoj odgovornosti.
Središnji ured Hrvatskog Crvenog križa obavlja savjetodavnu funkciju i nadzor nad radom ustrojstvenih oblika.
Svrha tako ustanovljenog odnosa je očuvanje jedinstva Hrvatskog Crvenog križa i njegovog programskog djelovanja, te kadrovsko i materijalno jačanje.
Članak 17.
Općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa imaju prava i dužnosti kao članice u savezu udruga Hrvatskog Crvenog križa, a članstvo im prestaje iz razloga propisanih zakonom i ovim Statutom.
Odluku o prestanku članstva društava Crvenog križa kao članice u savezu udruga Hrvatskog Crvenog križa može donijeti i Glavni odbor, a po žalbi rješava Skupština Hrvatskog Crvenog križa.
Članak 18.
Prema utvrđenom unutarnjem ustroju Hrvatskog Crvenog križa, programske djelatnosti i zadaće navedene u članku 3. ovog Statuta, neposredno se ostvaruju kroz rad općinskih i gradskih društava Crvenog križa a prema potrebama građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i osiguranim sredstvima.
Županijska društva Hrvatskog Crvenog križa prioritetno, kao zajednica udruga općinskih i gradskih društava obavljaju: unapređenje razvoja društava Crvenog križa i koordinaciju njihovog rada na području županije; edukaciju djelatnika i volontera Crvenog križa za sve djelatnosti; pripremu, edukaciju i opremanje za djelovanje u katastrofama i drugim izvanrednim stanjima; rad s mladima Hrvatskog Crvenog križa u dijelu provođenja zdravstveno – odgojnih programa i natjecanja prve pomoći, programa prevencije bolesti ovisnosti i dr.; rješavanje pitanja od zajedničkog interesa kroz ciljane programe i zajedničke akcije u suradnji s mjerodavnim subjektima na razini županije i osiguranim sredstvima.
Hrvatski Crveni križ uz provedbu programa i djelatnosti iz članka 3. ovoga Statuta, posebno brine o zaštiti i poštivanju pravila koja se odnose na korištenje znaka i naziva crvenog križa, crvenog polumjeseca i crvenog kristala. Brine o statusu Hrvatskog Crvenog križa u cjelini, međunarodnoj suradnji s nacionalnim i međunarodnim subjektima, zakonskoj regulativi, ostvaruje suradnju s nadležnim subjektima na državnoj razini i vodi razvojnu politiku Hrvatskog Crvenog križa u skladu s preporukama Međunarodnog pokreta i potreba građana u Republici Hrvatskoj.
Tijela društava Hrvatskog Crvenog križa
Članak 19.
Društva Hrvatskog Crvenog križa (općinska, gradska i županijska) imaju ova tijela:
– skupštinu,
– predsjednika i potpredsjednike,
– odbor,
– ravnatelja,
– nadzorni odbor.
Djelokrug rada navedenih tijela utvrđuje se statutima društava Hrvatskog Crvenog križa s pravnom osobnošću navedenih u članku 13. ovog Statuta.
Članak 20.
Skupština je najviše tijelo upravljanja i odlučivanja svakog društva Hrvatskog Crvenog križa, čiji se rad odvija na sjednicama i u kojem sudjeluju članovi putem izabranih predstavnika – zastupnika. Svaki zastupnik ima jedan glas.
Sastav i broj zastupnika skupštine utvrđuje se statutom društva. Rokove za provođenje izbora za zastupnike u skupštini utvrđuje skupština prije početka izbora za novo mandatno razdoblje.
Mandat zastupnika skupštine traje četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora.
Članak 21.
Sjednice skupštine saziva predsjednik društva.
Izvanredno sazivanje sjednice skupštine može pokrenuti predsjednik, odbor društva, jedna trećina zastupnika u skupštini i Glavni odbor.
Skupština može odlučivati kad je sjednici prisutna natpolovična većina zastupnika skupštine, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova prisutnih zastupnika.
Skupština donosi statut društva natpolovičnom većinom glasova svih zastupnika.
U slučajevima propisanim statutom za pojedine odluke utvrđuje se kvalificirana većina.
Način rada skupštine ustanovljuje se poslovnikom.
Članak 22.
Funkcija predsjednika svih društava Hrvatskog Crvenog križa je počasna, a obavlja se na volonterskoj osnovi. Predsjednik društva je predsjednik skupštine i odbora društva.
Predsjednik se bira iz redova zastupnika skupštine na konstituirajućoj sjednici na mandatno razdoblje od četiri godine.
Predsjednik predstavlja društvo, saziva i predsjedava sjednicama skupštine i odbora, potpisuje odluke i druge dokumente koje donose ova tijela te obavlja i druge poslove koje mu povjeri skupština i odbor.
Društvo može imati jednog ili više potpredsjednika. Broj potpredsjednika određuje se odlukom skupštine za tekući mandat.
U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika, sa svim ovlastima zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika kojeg odredi odbor društva.
Odredbe o izboru predsjednika primjenjuju se i na izbor potpredsjednika.
Članak 23.
Odbor je izvršno tijelo skupštine odgovorno za rad društva između sjednica skupštine koje brine o provođenju opće politike društva i nadzire operativno rješavanje svih pitanja tijekom poslovne godine u skladu s odlukama, zaključcima i preporukama skupštine.
Članove odbora bira skupština na konstituirajućoj sjednici iz redova zastupnika skupštine na mandatno razdoblje od četiri godine. Sastav i broj članova odbora utvrđuje se statutom društva.
Odbor saziva predsjednik društva, prema potrebi ili na zahtjev jedne trećine članova odbora. Odbor odlučuje ukoliko sjednici prisustvuje natpolovična većina članova, a odluke i zaključke donosi većinom glasova prisutnih članova odbora.
Za svoj rad odbor je odgovoran skupštini.
Članak 24.
Nadzorni odbor društva je tijelo koje nadzire financijsko-materijalno poslovanje društva i namjensko trošenje sredstava društva.
Nadzorni odbor bira skupština na konstituirajućoj sjednici na mandatno razdoblje od četiri godine, vodeći računa da u njegovom sastavu budu i financijski stručnjaci. Sastav i broj članova nadzornog odbora (iz redova zastupnika i drugih) utvrđuje se statutom društva.
Nadzorni odbor između svojih članova bira predsjednika.
O svom radu izvješćuje odbor i skupštinu.
Članak 25.
Skupština i odbor društava Hrvatskog Crvenog križa mogu za obavljanje određenih poslova i zadaća osnivati stalna i povremena radna, savjetodavna i stručna tijela (savjete, komisije, sekcije, klubove i dr.).
Stalna tijela skupštine osnivaju se za područja:
– zdravstveno – socijalnih djelatnosti i pomoći (prva pomoć, dobrovoljno davanje krvi, dobrosusjedska pomoć, humanitarna pomoć i dr.);
– promicanja znanja o Ženevskim konvencijama, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima te Službi traženja;
– rada s mladima;
– pripreme i djelovanja u katastrofama, drugim masovnim nesrećama i oružanim sukobima;
– razvoja društva u cjelini (organizacijski ustroj, članstvo, razvojni programi i dr.);
– međuopćinske, međugradske, međužupanijske, odnosno međunarodne suradnje.
Odlukom skupštine odnosno odbora o osnivanju navedenih tijela određuju se njihov sastav, djelokrug, način rada i obveze.
Članak 26.
Ravnatelj predstavlja i zastupa društvo, potpisuje u ime društva, naredbodavac je za ostvarenje financijskog plana, provodi odluke tijela društva, rukovodi radom stručne službe odnosno zaposlenicima pojedincima i za svoj rad odgovara odboru i skupštini svog društva i Glavnom odboru.
Ravnatelj društva Crvenog križa obnaša funkciju na mandatno razdoblje od četiri godine s mogućnošću ponovnog imenovanja.
Postupak imenovanja ravnatelja provodi odbor društva Hrvatskog Crvenog križa po provedenom javnom natječaju.
Odbor provodi i postupak razrješenja ravnatelja, koje može biti i prije isteka mandata.
Za imenovanje i razrješenje ravnatelja potrebna je prethodna suglasnost Glavnog odbora.
S ravnateljem se zasniva radni odnos ugovorom o radu.
Glavni odbor može, ako za to postoje opravdani razlozi, donijeti odluku o obnašanju funkcije ravnatelja kao vršitelja dužnosti ali najduže na šest mjeseci, ili na drugi način.
Odbor može odlučiti da društvo ima zamjenika ravnatelja što se utvrđuje statutom ili aktima stručne službe.
Članak 27.
Za obavljanje stručnih, administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova u ustrojstvenim oblicima Hrvatskog Crvenog križa s pravnom osobnošću i njihovih tijela, mogu se osnovati stručne službe, zasnivati radni odnos ugovorom o radu sa zaposlenicima pojedincima ili osigurati obavljanje poslova na drugi način.
Članak 28.
Područje djelovanja, sadržaj rada, pitanja imovine i financiranja te prestanak rada i određivanje pravnih sljednika imovine i arhivske građe kao i druga pitanja uređuju se statutima ustrojstvenih oblika Hrvatskog Crvenog križa s pravnom osobnošću u skladu sa Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu, Zakonom o udrugama i ovim Statutom.
Visoki pokrovitelj Hrvatskog Crvenog križa
Članak 29.
Hrvatski Crveni križ za rad i djelovanje u svojoj humanitarnoj misiji može imati visokog pokrovitelja.
Visoki pokrovitelj Hrvatskog Crvenog križa je osoba od najvišeg ugleda i časti s posebnim zaslugama za Republiku Hrvatsku.
Tijela Hrvatskog Crvenog križa
Članak 30.
Hrvatski Crveni križ ima ova tijela:
– Skupštinu,
– predsjednika i potpredsjednike,
– Glavni odbor,
– izvršnog predsjednika,
– Nadzorni odbor.
Skupština Hrvatskog Crvenog križa
Članak 31.
Skupština je najviše tijelo upravljanja i odlučivanja Hrvatskog Crvenog križa čiji se rad odvija na sjednicama i to najmanje jedanput u dvije godine, u kojem sudjeluju članovi putem izabranih predstavnika – zastupnika. Svaki zastupnik ima jedan glas.
Skupština Hrvatskog Crvenog križa broji ukupno do 145 zastupnika i to po 1 zastupnika biranog iz svih društava Hrvatskog Crvenog križa s pravnom osobnošću navedenih u članku 13. ovog Statuta i do 14 počasnih članova koje predlaže Glavni odbor.
Mandat zastupnika Skupštine traje četiri godine s mogućnosti ponovnog izbora.
Članak 32.
Sjednice Skupštine saziva predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.
Izvanredno sazivanje Skupštine može pokrenuti predsjednik, Glavni odbor ili jedna trećina zastupnika Skupštine.
Skupština može odlučivati kad je sjednici prisutna natpolovična većina zastupnika Skupštine, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova prisutnih zastupnika.
Izuzetno, u slučajevima propisanim ovim Statutom za pojedine odluke utvrđuje se kvalificirana većina.
Članak 33.
Skupština u okviru svoga djelokruga rada:
– donosi Statut Hrvatskog Crvenog križa i njegove izmjene i dopune,
– donosi programsku orijentaciju i razvojne programe,
– razmatra i usvaja izvješća o radu i poslovanju za mandatno i za kraća razdoblja,
– donosi odluku o rokovima za provođenje izbora za zastupnike i broju članova Skupštine budućeg mandata sukladno čl. 31. st. 2.,
– donosi za tekući mandat odluku o broju članova Glavnog odbora i Nadzornog odbora, te broju potpredsjednika,
– bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Hrvatskog Crvenog križa, članove Glavnog odbora i Nadzornog odbora,
– donosi odluke o statusnim i drugim pitanjima unutarnjeg ustroja, djelovanja i radnim tijelima,
– donosi odluku o načinu rada Hrvatskog Crvenog križa u oružanom sukobu i drugim izvanrednim situacijama,
– donosi odluke o fondovima Hrvatskog Crvenog križa i prati njihovu učinkovitost i namjensko korištenje sredstava fondova,
– donosi pravilnik o Službi traženja i pravilnik o Službi spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja,
– donosi odluku o osnivanju Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa,
– donosi poslovnik o radu Skupštine i druge dokumente.
Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa
Članak 34.
Funkcija predsjednika Hrvatskog Crvenog križa je počasna, a obavlja se na volonterskoj osnovi. Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa je predsjednik Skupštine i Glavnog odbora.
Predsjednik se bira iz redova zastupnika Skupštine na konstituirajućoj sjednici na mandatno razdoblje od četiri godine.
Predsjednik predstavlja Hrvatski Crveni križ, saziva i predsjedava sjednicama Skupštine i Glavnog odbora, potpisuje odluke i druge dokumente koje donose ova tijela te obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština i Glavni odbor.
Hrvatski Crveni križ može imati jednog ili više potpredsjednika.
U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika, sa svim ovlastima zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika kojeg odredi Glavni odbor.
Odredbe o izboru predsjednika primjenjuju se i na izbor potpredsjednika.
Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa
Članak 35.
Glavni odbor je izvršno tijelo Skupštine odgovorno za rad između sjednica Skupštine, koje rješava sva pitanja u tijeku poslovne godine u skladu s odlukama, zaključcima i preporukama Skupštine.
Glavni odbor ima najviše do 23 člana. Članove Glavnog odbora bira Skupština na konstituirajućoj sjednici iz redova zastupnika Skupštine na mandatno razdoblje od četiri godine.
Članak 36.
Glavni odbor saziva predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, prema potrebi ili na zahtjev jedne trećine članova Glavnog odbora.
Glavni odbor odlučuje ukoliko sjednici prisustvuje natpolovična većina članova, a odluke i zaključke donosi većinom glasova prisutnih članova Glavnog odbora.
Za svoj rad Glavni odbor je odgovoran Skupštini.
Članak 37.
Glavni odbor, kao izvršno tijelo Skupštine:
– brine o provođenju odluka, zaključaka i preporuka Skupštine,
– razmatra i usvaja godišnje programe, izvješća o radu i poslovanju, financijske planove i nadzire njihovo izvršenje,
– donosi odluku o zajedničkim akcijama Hrvatskog Crvenog križa,
– donosi odluku o visini članarine,
– donosi odluku o osnivanju ustanova i trgovačkih društava, domova, odmarališta, prenoćišta i druge tome odgovarajuće odluke;te daje suglasnost na odluku o osnivanju kad je osnivač općinsko, gradsko ili županijsko društvo,
– donosi odluku o uvjetima korištenja fondova, praćenju i nadzoru namjenskog trošenja,
– osniva stalna i povremena radna tijela,
– predlaže, imenuje i razrješava počasne članove Hrvatskog Crvenog križa,
– imenuje i razrješava izvršnog predsjednika na mandatno razdoblje ili kraće kao vršitelja dužnosti na šest mjeseci,
– odlučuje o nabavi osnovnih sredstava,
– nadzire korištenje i raspolaganje sredstvima u skladu s financijskim planom, donosi odluku o otvaranju i zatvaranju žiro-računa i drugih računa za redovno poslovanje,
– razmatra aktualna pitanja iz rada pojedinih društava i Hrvatskog Crvenog križa u cjelini, zauzima stavove te donosi preporuke, zaključke, smjernice i upute za rad društava (savjetodavna i nadzorna funkcija),
– donosi pravila rada za pojedine djelatnosti i druge normativne akte te utvrđuje kriterije za osnivanje ustrojstvenih oblika s pravnom osobnošću,
– ocjenjuje stanje i djelatnosti društava Crvenog križa i saziva njihova tijela za rješavanje konkretnih pitanja,
– donosi etički kodeks, osniva etičko povjerenstvo, imenuje njegove članove i donosi poslovnik o radu povjerenstva, te donosi konačnu odluku u pojedinom postupku,
– donosi pravilnik o priznanjima Hrvatskog Crvenog križa, osniva komisiju za priznanja i imenuje njezine članove,
– daje prethodnu suglasnost za imenovanje i razrješenje ravnatelja društava Crvenog križa,
– bira predstavnike i izaslanike za druga međunarodna i nacionalna tijela,
– donosi normativne akte o sistematizaciji, radnim odnosima i plaćama zaposlenih u Središnjem uredu Hrvatskog Crvenog križa,
– izvješćuje i odgovara za svoj rad Skupštini,
– rješava i druga pitanja organizacije i rada.
Izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa
Članak 38.
Izvršni predsjednik predstavlja i zastupa Hrvatski Crveni križ, provodi odluke tijela Hrvatskog Crvenog križa, potpisuje u ime Hrvatskog Crvenog križa, naredbodavac je za ostvarenje financijskog plana i rukovodi Središnjim uredom Hrvatskog Crvenog križa.
Izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa obnaša funkciju na mandatno razdoblje od četiri godine s mogućnošću ponovnog imenovanja. Postupak imenovanja izvršnog predsjednika provodi Glavni odbor po provedenom javnom natječaju. S izvršnim predsjednikom se zasniva radni odnos ugovorom o radu.
Izvršni predsjednik, ako hitnost situacije to zahtijeva, odlučuje o svim stvarima poslovanja o čemu na prvoj sljedećoj sjednici izvješćuje Glavni odbor.
Izvršni predsjednik zamjenjuje sa svim ovlastima predsjednika i potpredsjednike, u slučaju njihove odsutnosti ili spriječenosti.
Izvršni predsjednik imenuje dva zamjenika izvršnog predsjednika i potreban broj pomoćnika za pojedine djelatnosti. Zamjenici izvršnog predsjednika su osobe koje zamjenjuju izvršnog predsjednika sa svim ovlastima u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Izvršni predsjednik posebno vodi brigu o zaposlenicima Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa, te usklađuje i prati rad ravnatelja svih društava Crvenog križa.
Za svoje djelovanje izvršni predsjednik odgovara Glavnom odboru i Skupštini.
Nadzorni odbor Hrvatskog Crvenog križa
Članak 39.
Osnovna funkcija i zadaća Nadzornog odbora je nadzor financijsko-materijalnog poslovanja, pregled godišnjeg obračuna poslovanja i praćenje korištenja sredstava u okviru financijskog plana.
Nadzorni odbor Hrvatskog Crvenog križa ima pravo uvida u financijsko-materijalno poslovanje svih društava Hrvatskog Crvenog križa, posebice nadzor namjenskog trošenja sredstava i raspodjele humanitarne pomoći. U tu svrhu surađuje i pomaže nadzornim odborima svih društava Hrvatskog Crvenog križa.
Nadzorni odbor ima najviše do 7 članova. Članove Nadzornog odbora bira Skupština na konstituirajućoj sjednici na mandatno razdoblje od četiri godine, vodeći računa da u njegovom sastavu budu i financijski stručnjaci te predstavnik ministarstva nadležnog za poslove financija i ministarstva nadležnog za poslove zdravstva.
Nadzorni odbor između svojih članova bira predsjednika.
O radu izvješćuje Glavni odbor i Skupštinu.
Središnji ured Hrvatskog Crvenog križa
Članak 40.
U Hrvatskom Crvenom križu osniva se Središnji ured za obavljanje sljedećih poslova: savjetodavno–stručnih, programskih, koordinacijskih, edukacijskih, administrativno–tehničkih, nadzornih i drugih poslova. Radom Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa rukovodi izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.
Ustroj i djelokrug rada Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa uređuje se aktom koji donosi Glavni odbor.
Imovina i financiranje
Članak 41.
Prihodi i rashodi Hrvatskoga Crvenog križa ustanovljuju se financijskim planom.
Financijski plan svake godine donosi Glavni odbor na temelju godišnjeg programa rada prije početka godine u kojoj će se financijski plan primjenjivati.
Glavni odbor donosi i izmjene i dopune financijskog plana.
Izuzetno, ako se ne donese financijski plan prije početka godine, može se izvršiti privremeno financiranje na temelju financijskog plana iz prethodne godine, ali najdulje za prva tri mjeseca naredne godine.
Po završetku godine donosi se godišnji obračun kojim se ustanovljuju rezultati financijskog poslovanja.
Glavni odbor dužan je, putem Središnjeg ureda Hrvatskog Crvenog križa, osigurati vođenje knjigovodstva i evidencije o financijskom poslovanju Hrvatskog Crvenog križa i njegovih tijela u skladu sa zakonom i najmanje jednom u dvije godine reviziju financijskih izvješća od strane neovisnog financijskog revizora.
Članak 42.
Za ostvarivanje ciljeva i izvršavanje djelatnosti, Hrvatski Crveni križ stječe imovinu na temelju Zakona o Hrvatskom Crvenom križu, Zakona o udrugama i drugih propisa.
Hrvatski Crveni križ financijsko poslovanje obavlja putem žiro--računa i ostalih računa propisanih zakonom.
Članak 43.
Hrvatski Crveni križ može imati u vlasništvu nekretnine i pokretnine.
Imovinu Hrvatskog Crvenog križa čine i novčana sredstva koja Hrvatski Crveni križ stječe na osnovu Zakona o Hrvatskom Crvenom križu.
Način uporabe financijskih sredstava, raspolaganja imovinom i druga pitanja vezana uz financijsko-materijalno poslovanje uređuju se u skladu sa zakonom i drugim propisima i na temelju odluka Skupštine i Glavnog odbora.
Odluku o otuđivanju nepokretne imovine Hrvatskog Crvenog križa donosi Skupština dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Arbitraža
Članak 44.
Za rješavanje sporova među društvima Crvenoga križa određuje se tzv. arbitražni postupak.
Arbitraža (izabrani sud) sastavlja se na način da suprotstavljeni imenuju po jednog člana koji dogovorno imenuju trećeg – predsjedavajućeg arbitraže. Ako ne dođe do suglasja, predsjedavajućeg imenuje izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.
Prilikom arbitražnog postupka vrijede odredbe parničnog postupka.
Prestanak rada
Članak 45.
Hrvatski Crveni križ prestaje s radom kad nastupi neki od uvjeta ustanovljenih zakonom i kad odluku o prestanku rada Skupština donese dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Prestanak rada Hrvatskog Crvenog križa, pitanje njegove imovine i obaveza rješavat će se u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Ostatak novčane vrijednosti isključivo će se dodjeljivati u svrhu namjena za opća dobra koja odgovaraju idejama i načelima Međunarodnog pokreta u skladu sa Ženevskim konvencijama i zaključcima Međunarodnih konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Arhivsko gradivo Hrvatskog Crvenog križa zbog svoje važnosti i nedjeljivosti u cijelosti će pripasti Hrvatskom državnom arhivu, odnosno pravnom slijedniku navedene institucije, na način sukladan sa zakonom i drugim propisima o arhivskom gradivu i arhivima.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 46.
Glavni odbor imenuje Statutarnu komisiju za izradu Statuta i upućuje Nacrt statuta na razmatranje županijskim društvima.
Županijska društva – odbori organiziraju i koordiniraju javnu raspravu svih odbora općinskih i gradskih društava s pravnom osobnošću na svom području. Javna rasprava se provodi u roku 30 dana, a rezultate javne rasprave županijski odbori upućuju Statutarnoj komisiji Hrvatskog Crvenog križa.
Statutarna komisija sažima primjedbe i prijedloge javne rasprave županijskih društava i iznosi ih Glavnom odboru koji utvrđuje Prijedlog statuta.
Prijedlozi izmjena i dopuna Statuta dostavljaju se na mišljenje »Zajedničkom povjerenstvu Međunarodnog odbora Crvenog križa i Međunarodne federacije za statute nacionalnih društava«. Preporuke povjerenstva uzet će se u obzir prije prihvaćanja na Skupštini Hrvatskog Crvenog križa.
Statut Hrvatskog Crvenog križa donosi Skupština natpolovičnom većinom glasova svih zastupnika.
Izmjene i dopune Statuta Hrvatskog Crvenog križa donose se na način i po postupku ustanovljenom za njegovo donošenje.
Članak 47.
Statut Hrvatskog Crvenog križa stupa na snagu danom donošenja.
Njegovim donošenjem prestaje vrijediti Statut Hrvatskog Crvenog križa od 26. travnja 2002. godine (»Narodne novine« 68/02) i Izmjene i dopune Statuta Hrvatskog Crvenog križa od 31. ožujka 2005. godine (»Narodne novine« 88/05).
Društva Hrvatskog Crvenog križa s pravnom osobnošću utvrđena člankom 13. ovog Statuta pravni su sljednici društava Hrvatskog Crvenog križa koja su djelovala na temelju Odluke Skupštine Hrvatskog Crvenog križa od 26. travnja 2002. godine.
Sva društva Hrvatskog Crvenog križa dužna su uskladiti svoje statute s ovim Statutom do 31. prosinca 2011. godine.
Statut Hrvatskog Crvenog križa će biti objavljen u Narodnim novinama.
Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa
prim. Josip Jelić, dr. med., v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_56_1249.html